Professional Documents
Culture Documents
SRPSKI ZA STRANCE
Priru~nik za lektore i studente srpskog jezika
SADR@AJ:
1. DEO
TESTOVI I VE@BANJA
11
]irilica
13
Pade`i, predlozi, prezent, glagol biti, leksika
13
Pade`i, odri~ni oblik
14
Sastavi re~enice
15
Povezivanje pojmova
16
Postavi pitanje
17
Revizija: pade`i, vremena (perfekt, prezent, futur prvi)
18
Primer me{ovitog testa
20
Povezivanje pojmova (profesije i alati 1)
22
Povezivanje pojmova (profesije i alati 2)
23
Pore|enje prideva; komparativ i superlativ
24
Glagolski prilog sada{nji
25
Me{oviti test
26
Predlozi i pade`i
28
Pade`i; imenice, pridevi, prilozi, zamenice i predlozi
29
Prezent; futur I i II, aorist, imperfekt, prezent za budu}nosti i pro{lost,
kondicional
30
Upitne zamenice
31
Pitanja i odgovori
32
Pade`i; zamenice
33
Sastavi pri~u
34
Sintaksa; zavisne i nezavisne re~enice. Dopuni re~enice
35
Leksika; izrazi, pore|enja
36
Glagolski prilog pro{li
39
Glagolski homonimi
40
Glagolski homonimi i sinonimi (1)
42
Glagolski homonimi i sinonimi (2)
44
Glagolski homonimi i predlozi
45
Glagolski pridev trpni, pasiv (1)
46
Glagolski pridev trpni, pasiv (2)
48
5
2. DEO
VE@BANJA I IGRE
77
Na slovo na slovo 78
Kalodont
78
Igra pokvarenih telefona 78
Konsonantske grupe
78
Toplo - hladno
79
Sastavi re~i (anagrami)
79
Narodne poslovice
80
Poslovice i izreke
80
Ve{ala
80
Najmanje dve stvari koje...
81
Pogodi ko je
82
[esnaest pojmova. Psiho test
Najomiljenije `ivotinje. Psiho test
Poga|anje li~nosti
Poga|anje profesije
84
Kviz 1
84
Kviz 2
88
Kviz 3
88
Kviz 4. Igra asocijacija
89
83
83
83
Umesto diktata
97
Igra s re~nikom
97
Ve`be s horoskopom
97
TV Dnevnik
97
Nastavi re~enicu
98
Obezglavljene re~enice
98
@ivotinje i njihove navike
99
Crna hronika
100
Pridevski i glagolski bingo (tombola)
101
Kako gledam na tebe
104
Izbaci uljeza
105
Zagonetna pri~a
111
Uputstva
112
Proces rada
114
Kuhinjski recepti
115
[tamparske gre{ke
115
Defini{i re~
116
Podela uloga po scenariju
118
Nastavi dijalog
119
Sinopsis ili pri~a
121
Dr`ave i gradovi (Zanimljive geografije)
123
Pome{ana pitanja i odgovori
124
Hajde da pri~amo o...
127
Intervjui
129
Osmosmerke
131
Ukr{tene re~i
133
Mali oglasi
133
Akrostih
133
Numeri~ke igre
134
Re~enice i re~i sastavljene od limitiranih sredstava
Dopuni dijaloge
136
135
3. DEO
LITERATURA
141
BIBLIOGRAFIJA
147
149
153
143
Ovaj priru~nik namenjen je pre svega lektorima i studentima srpskog jezika, ali i svima
onima koji predaju i u~e srpski van fakulteta, u {kolama jezika i na privatnim ~asovima. Nastao
je kao posledica nedostatka nastavnog sredstva za srpski jezik koji bi pratio nastavu uz ud`benik ili barem omogu}io lak{i pregled programa i rada na predavanjima i ve`banjima. Ipak, nedavno je iza{ao Pregled nastave srpskohrvatskog jezika Danka [ipke1, na koji se ovaj priru~nik velikim delom i oslanja. U ovom priru~niku sabrano je iskustvo ste~eno na nastavi srpskog
jezika na Univerzitetu Adama Mickjevi~a u Poznanju, dr`anjem ~asova stranih jezika, privatnim ~asovima srpskog za strance, ali i iskustvo ste~eno u~enjem stranih jezika.
Budu}i da su gotovo sve postoje}e knjige s temom srpskog jezika za strance ra|ene za
po~etni nivo, a ve}ina ba{ za apsolutne po~etnike, ovaj priru~nik ne sadr`i mnogo ve`banja i
testova za najni`i nivo znanja zbog toga {to ti ud`benici u dovoljnoj meri pokrivaju te potrebe.
Ne zna~i da i takvih ve`banja ovde nema, ali su malobrojna i tu su vi{e da nastavnika inspiri{u
kako da sastavi sli~na.
Na vrhu svakog ve`banja nazna~eno je kom je nivou ono namenjeno, od 1 do 9, {to
ozna~ava broj semestra na fakultetu. To gradiranje ne treba shvatiti preterano precizno. Ono
slu`i kao elementarni orijentir, skala, a naravno da uvek ima grupa i pojedinaca koji }e svojim
znanjem odskakati od nje.
Gotovo svi obrasci raznih vrsta ve`bi (koriste}i ovaj termin mislimo i na testove znanja
i igre, tekstove i ostale vidove vo|enja nastave) primenljivi su na sve nivoe znanja i mogu varirati u odnosu na to kako ih predava~ prilagodi u~enicima. Sve ve`be i primeri navedeni u ovom
priru~niku isprobani su na ~asovima. Pore|enja radi, neke su ve`be obra|ene primerima za sve
1 [ipka, Danko: "Pregled nastave srpskohrvatskog (srpskog/hrvatskog/bosanskomuslimanskog) jezika,
(Petogodi{nji, trogodi{nji i intenzivni dvomese~ni nastavni program za govornike poljskog jezika); Wydawnictwo
Naukove UAM, Poznan 2003.
9
nivoe.
Valja naglasiti da je po pitanju modela malo toga u ovom priru~niku ekskluzivno novo
i originalno. Kori{}ene su razne {eme ve} odavno poznatih ve`bi primenjivani generacijama u
nastavi stranih jezika, odavno poznate igre za decu, koncepcije iz poznatih kvizova; ve`be, testovi i igre preuzeti iz brojnih ud`benika i priru~nika ovog tipa za druge jezike2, ali je isto tako va`no naglasiti da su ovde probrani oni koji dokazano dobro funkcioni{u u primeni na srpski odnosno hrvatski jezik3. Pokazalo se, naime, da neke vrlo popularne i godinama usavr{avane ve`be za, na primer, engleski i francuski ili su neprimenljive na srpski zbog gramati~kih razli~itosti, ili studente ostavljaju krajnje ravnodu{nim i nezainteresovanim zbog kulturolo{kih
razlika koje se latentno provla~e kroz nastavu jezika. Ovde su, dakle, svoje mesto na{la samo
ona ve`banja koja su se pokazala delotvornim, ali i dovoljno zabavnim i zanimljivim da odr`e
neophodnu pa`nju u~enika. Primeri su u najve}em broju originalni.
Veliku zahvalnost na podr{ci, idejama, dopunama i ispravkama dugujem kolegama Stanislavi Kosti}, \ur|ici Bo`i}, Marinku Zeki}u i Slobodanu Vladu{i}u, a posebno se na brojnim
primerima i podr{ci zahvaljujem Veri Raki}.
P. ].
2 Vidi bibliografiju. Ona ve`banja koja su direktno preuzeta iz stranih priru~nika i ud`benika obele`ena su fusnotama, dok su op{tepoznate igre, ve`banja i modeli kvizova, zajedno s onima kojima se ne zna autor ili ih je smislio potpisnik ovih redova, a ne mo`e biti siguran da od ranije negde ne postoje, ostali neobele`eni.
3 Budu}i da su uz uva`avanje svih razlika izme|u srpskog i hrvatskog njihove razlike ipak nedovoljno velike da je
skoro nemogu}e proizvesti neku ve`bu koja se ne mo`e brzo serbizirati ili kroatizirati, koristili smo se ovde zajedni~kim iskustvom za oba jezika. Ovo va`i i za ostale priznate ili nepriznate jezike, a koji su do 1990. godine potpadali pod zajedni~ki termin srpskohrvatski odnosno hrvatskosrpski jezik.
10
1.
TESTOVI I VE@BE
Ovaj deo priru~nika namenjen je svim nivoima, s tim {to je uvek nazna~eno na po~etku
testa ili ve`be {ta je za koji. Me|utim, ne treba se toga striktno dr`ati zbog starog pravila da je
ponavljanje za u~enje jezika uvek dobrodo{lo. Neke lak{e testove vi{i nivoi mogu re{avati sve
ve}im skra}ivanjem vremena, ubacivanjem manje frekventnih re~i ili komplikovanjem
re~eni~ne konstrukcije.
Ovde su dati primeri za uobi~ajene gramati~ke, leksi~ke, sintaksi~ke i stilske ve`be i
testove koji u ovom ili onom obliku ve} postoje u raznim na{im ud`benicima. Najbolje }e
poslu`iti lektorima i nastavnicima da ih daju studentima i u~enicima da ih rade na ~asu ili za
doma}e zadatke. Njihova forma je klasi~na i uobi~ajena, osim u nekim redim slu~ajevima.
Priru~nik je zami{ljen tako da lektoru {to je mogu}e vi{e skrati prirpemu za ~as tako {to }e
testove mo}i da fotokopira direktno iz priru~nika. Neka ve`banja i testovi dostupna su i na
internetu (v. stranicu http://www.krompir.co.yu/prirucnik). Ono {to razlikuje ovaj deo od drugog dela knjige je u tome {to je ovaj vi{e okrenut klasi~nom, tradicionalnom usvajanju jezika,
dok je u drugom poseban akcenat stavljen na zabavnije sadr`aje.
Ova ve`banja i testovi nemaju pretenziju da obuhvate sve segmente potrebne za potpuno savladavanje srpskog jezika. Zasad je ovo samo model koji olak{ava nastavu. Postoje
mnoge pojave u jeziku koje kroz ove testove nisu obra|ivane, a to se naro~ito ti~e nekih izuzetaka, ~esto najomiljenije teme kod mnogih sastavlja~a ud`benika. Ovde smo po{li od toga da
je va`nije usvojiti ono {to se u jeziku javlja ~e{}e, a to su oni slu~ajevi koji formiraju pravila.
Kroz primere su, me|utim, dotaknute i mnoge specifi~ne jezi~ke konstrukcije, oblici i izrazi,
ali oni nisu odvojeno nazna~eni. Na studentima je da uo~e njihovu neobi~nost i ponavljanjem
sli~nih primera da krenu da ih usvajaju.
Neke pojave u jeziku lektor ne mo`e ni da objasni uz pomo} testova. Potrebno je,
dakle, povremeno dr`ati predavanja. U ovom delu nalaze se i saveti i uputstva za takav vid nastave (v. npr. ve`banje za augmentative i deminutive, str. 67)
Izvesnu novinu u odnosu na postoje}e sli~ne priru~nike, ud`benike i skripta ove vrste
je pove}an broj primera {to omogu}uje iscrpniji i temeljniji rad i sa ve}im grupama. Tako|e,
kroz te primere provla~e se ~esto konstrukcije koje pripremaju studente za neka druga
ve`banja i testove, a povremeno su namerno kori{}eni oblici koji u~enike zbunjuju. Na nastavniku je da ih prepozna i da uka`e na njihovu pojavu. Ovo se naro~ito odnosi na neobi~nu
ali pravilnu upotrebu pojedinih glagolskih vremena i vidova.
11
Nivo 1
]IRILICA
Bez znanja }irilice nema ni znanja srpskog. Pojedini studenti i u~enici unapred se boje da }e
im to predstavljati veliki problem, ali ne bi trebalo da bude tako. Iskustvo nam govori da ovo
pismo svako mo`e da nau~i i to vrlo brzo. Pokazala se najboljom receptura kakva se zapravo
primenjuje i u osnovnoj {koli. Prvo {to |aci treba da nau~e je ba{ }irilica. Tad je najlak{e. Nekima manje, nekima vi{e, ali va`no je da ve} posle prvog ~asa dobiju u zadatak da prepi{u
azbuku, prvo pisana slova, posle i {tampana, i da taj doma}i donesu na slede}i ~as. Posle toga, u zadatak dobijaju da prepi{u prvu lekciju, zatim i ve`banja i tako neprekidno prve dvetri nedelje, prakti~no samo to da rade, dok se jo{ ni me|usobno ne poznaju dobro, dok jo{
imaju po~etnog elana i `elju da u startu ostave dobar utisak i dok se uklapaju. Ovaj metod je
dobar i iz psiholo{kih razloga jer studenti odmah po~inju da rade ne{to konkretno {to daje
opipljive rezultate. Ve} posle dve nedelje mo`e im se dati diktat i prvi, neki jednostavan tekst,
za ~itanje. Posle je dovoljno s vremena na vreme davati diktate, tekstove, a u prvo vreme uvek
da pi{u doma}e }irilicom. I sami }e biti iznena|eni kako brzo napreduju.
Sa sajta www.cirilica.com mogu se skinuti tekstovi iz ~itanki za osnovnu {kolu, a nastavnik ih
mo`e sastaviti i sam, zavisno od toga po kom ud`beniku radi. Oni studenti koji pokazuju vi{e elana i inicijative mogu da ve`baju rade}i sa }irili~nim kodnim rasporedom sa srpskom tastaturom na ra~unaru.
Tako|e, v. str. 127. i 133.
Nivo 1-2
TEST (pade`i, predlozi, prezent, biti, leksika)*
(*Ovakve i sli~ne testove dobro je davati {to ~e{}e u po~etnim kursevima. Ni{ta ne smeta ni prepisati tekst iz
ud`benika koji su studenti ve} radili, izbrisati nastavke i umesto njih staviti prazne linije. To je dobar na~in za
utvr|ivanje gradiva. Ponekad nije lo{e vi{e nivoe iznenaditi ovako jednostavnim testovima jer vremenom i oni
krenu da zaboravljaju elementarne stvari pa nije lo{e povremeno se vra}ati unazad. Naravno, njima treba
ograni~iti vreme za re{avanje)
U prodavnic___ se proda___ razne stvar___, ali Jovana najvi{___ vol___ da kupuj___ polovnu
rob___. Nije tako zato {to ona nem___ dovoljno par___ da kup___ nov___ stvar___ nego prosto zato {to polovn___ rob___ vi{___ vol___. Njen___ mama nem___ razumevanj__ za to i stalno je zbog toga kritik____. Narav____, to ne uti~___ na nje____ odluke. Jovana ____ vrlo
samostal____ osoba.
Ona vi{___ vol___ da nosi suknj___ nego pantalo___. U pantalon___ se ne ose}___ dobr___.
Ka`___ da im___ lep___ nog___, a da se u pantlon___ one skor___ nikad ne vid___.
Ona je studentki___ arhitektur___, ___ je zanim___ i mnoge drug___ stvar___. Na primer,
Jovana im___ velik___ kolekciju film____ na video-kaset___. Ona je velik___ ljubitelj filmsk___ umetnost___. Najvi{___ ___ se svi|a___ franusk__ i italijansk___ film____ iz sedamdesetih i osamdese___ godin___. Jednom, kad je bi___ u kinotec__ u Kosovskoj ulic__, tamo gde
se prikaz___ star___ filmo___, upoznala je Dark___. Njeg__ tako|e interesu___ star___
film___, ali vi{__ vol__ kinematografi___ koja dolazi iz isto~___ Evrope. Po njemu, ti film___
ima___ u seb__ vi{e `ivot__ , ali on prizna___ kvalitet mnogi__ drugih kinematografi___. U
bioskop___ ~est___ ne___ {ta da se gled___ pa nji___ dvoje id___ __ pozori{t__.
13
Nivo 1-2
TEST (pade`i, odri~ni oblik):
14
Nivo 1-2
Sastavi re~enice koje }e sadr`ati zadate re~i, bez obzira koliko }e i kojih drugih re~i
imati.*
(*Vodi ra~una o razli~i izme|u prideva i priloga)
primer:
sok - prazan - ~a{a
^a{a mi je prazna, sipaj mi malo soka
Kad popije{ ~a{u soka, ona ostane prazna.
Kad je sok bio u ~a{i ona je bila puna, a sad je prazna.
Bokal nije prazan, sipaj mi ~a{u soka.
Milan je pobedio u takmi~enju u brzom razbijanju ~a{a, popio svoj sok i vratio se ku}i
praznih ruku.
1. do}i - misliti - vreme
2. malo - crn - kupovati
3. brat - boleti - slavan - zub
4. engleski - drug - gladan - praviti
5. fakultet - i}i - pametan - veoma
6. razgovarati - vrlo - tih - sestra
7. krava - {uma - zec - brzo - ru~ati
8. sto - petak - ju~e - piti - meso
9. sutra - spavati - oni - biti - jak
10. tetka - vuk - brat - zima - naravno
11. crkva - {irok - hotel - an|eo
12. voziti - seljak - auto - ponekad - uvek
13. ki{a - sedeti - jesti - prozor - preksutra
14. nekad - siv - crven - glup - pametan
15. u~iti - odmarati se - voziti - uvek - stanovati
16. ulica - trotoar - ~ovek - sestra - prodavnica
17. ljut - pozori{te - kasniti - pljeskavica - rano
18. mleko - pas - ru`an - lep - raditi
19. govoriti - ro{tilj - jelo - pu{iti - paziti
20. nikad - tako|e - lud - velik - slon
15
Nivo 2-6
LEKSIKA - IMENICE, POJMOVI, ZNA^ENJA - POVEZIVANJE POJMOVA
Pove`i gornje s donjim pojmovima. Na liniju pored imenice odozgo upi{i slovo pod
kojim se nalazi odgovaraju}a odrednica sa spiska ispod.
(* Neki gornji pojmovi mogu se povezati sa dve ili vi{e donjih odrednica. Upi{i onu za koju se
najvi{e vezuje ili na koju tebe najvi{e asocira)
roman __, {unka__, pr{ut__, aspirin__, jabuke__, tabla__, kada__, scenografija__, kifla__,
uvija~__, navija~__, {ampon__, {ampion__, {ampinjon__, farmerke__, trava__, ru`a__,
{tala__, injekcija__, jogurt__, buket__, poga~a__, stomak__, ker__, pi{taljka__, kroasan__,
`drebe__, sako__, soko__, tu{__, njiva__, hrast__, tablete__, vrabac__, {minka__, rakovi__,
bonsai__, vizita__, orasi__, kuni}__, stopalo__, zastava__, petao__, analgetik__, luk__,
poga~a__, gaza__, {koljke__, haljina__, muzika__, vo__, so__, kasapin__, himna__, vepar__,
ga}e__, farmaceut__, terapeut__, d`emper__, pa{teta__, je`__, burek__, karanfil__, prst__,
kreda__, krompir__, jagode__, brija~__, lignje__, jelen__, ka~kavalj__, duks__, prase__,
prasetina__, peca-nje__, lopta__, fundus__, hirurgija__, pavlaka__, vrat__, suvi vrat__,
smeh__, ki~ma__, keks__, buter__, nokat__, salama__, zemlja__, vrganji__, koreografija__,
monografija__, monodrama__, mononukleoza__, ~etinari__, kulen__, pilule__, koplje__,
flaster__, proja__, aplauz__, kikiriki__, slavina__, rakija__, pe{kir__, ~arape__, bend`amin__,
levi bek__, amputacija__, simfonija__, sestra__, dijagnoza__, mukanje__, mekinje__, {pric__,
fikus__, los__, losos__, statista__, lovac__, kvasac__, rebarca__, rebro__.
A. apoteka
B. knji`ara
C. selo
D. ljudsko telo
E. more
F. kupatilo
G. cve}ara
H. bolnica
I. u~ionica
J. pekara
K. pozori{te
L. mesara
M. prodavnica hrane
N. stadion
O. prodavnica ode}e
P. {uma
16
Nivo 4-6
VE@BE. PITANJA I ODGOVORI; RAZNO - POSTAVI PITANJE
Sastavi pitanja tako da ponu|ene re~enice budu odgovori na njih.
primer:
Zato {to je duvao jak vetar.
a. Za{to ste odustali od odlaska na izlet?
b. Zbog ~ega je odlo`en let za Beograd?
c. Za{to ste onda spustili jedra, kapetane?
d. Za{to su svi ju~e bili tako nervozni?
e. Radi ~ega je padobranac proma{io cilj za ~itavih dvesta metara?
17
Nivo 2
REVIZIJA: PADE@I, VREMENA (PERFEKT, PREZENT, FUTUR PRVI)
1. Popuni re~enice kao u primeru:
19
Nivo 2
PRIMER ME[OVITOG TESTA
Stavi prideve i imenice u odgovaraju}e pade`e:
(dobri vojnici)
(veliki problem)
(Zoranova tetka)
(mala fotografija)
(najbolji u~enik)
(zelena trava)
(nisko drvo)
(slaba studentkinja)
(stara baka)
(iskrivljeno ogledalo)
20
Nivo 2-4
TEST - LEKSIKA
Spoji profesije s leve sa alatima s desne strane, kao u primeru.
Primer:
kuvar - varja~a
no` za staklo.1
menja~ .2
~eki} .3
lopta .4
reket .5
kasa .6
oklagija .7
testera/pila .8
~etkica .9
mapa sveta .10
ma{ina za kucanje .11
lenjir .12
olovka .13
epruveta .14
kamera .15
palica .16
metla .17
mikrofon 18
pu{ka .19
mre`a .20
~e{alj .21
blic .22
1. daktilograf
2. ~ista~ica
3. peva~
4. pisac
5. nastavnica geografije
6. stolar
7. rukometa{
8. teniser
9. frizer
10. pekar
11. snimatelj
12. slikar
13. lovac
14. prodavac
15. ribar
16. staklorezac
17. fotograf
18. drvose~a
19. u~enik matematike
20. voza~
21. dirigent
22. hemi~ar
22
Nivo 4-6
TEST - LEKSIKA
Spoji profesije s leve sa alatima s desne strane, kao u primeru.
Primer:
snimatelj - kamera
1. ~elista
2. bubnjar
3. kova~
4. kroja~
5. sve}ar
6. manikir
7. lekar
8. kosa~
9. kinooperater
10. mesar
11. ratar
12. brija~
13. ma|ioni~ar
14. ma{inovo|a
15. artiljerac
16. {ahista
17. leksikograf
18. tonac
19. ronilac
20. gatara
21. krotitelj
22. moler
peraja .1
{e{ir .2
turpija .3
re~nik .4
britva .5
granata .6
violon~elo .7
kona~ .8
mikseta .9
bi~ .10
karte .11
plug .12
valjak (jarac) .13
satara .14
stetoskop .15
projektor .16
nakovanj .17
dobo{ .18
lokomotiva .19
figure .20
vosak .21
kosa .22
23
Nivo 2
1. Stavi pridev ili prilog u komparativ ili superlativ*
(*neke re~enice nemaju naveden pridev/prilog u zagradi. Odredi ga po smislu)
24
Nivo 2-6
TEST: GLAGOLSKI PRILOG SADA[NJI
Dopuni re~enice kao u primerima:
Napomena:
Na vi{im nivoima, studenti se mogu stimulisati da sami smi{ljaju re~enice koje }e sadr`ati ove oblike. Treba
napomenuti da oni mogu zameniti skoro sva vremena, tako da bi mogu} zadatak bio da smisle po primer u kojem
}e gl. pril. sada{nji zamenjivati prezent, perfekt, futur I, futur II... Tako|e, treba voditi ra~una i podvu}i razliku
od prideva koji dobijaju sufiks -}i i ovog oblika priloga.
Dok smo se mirno {etali kejom, nai{li smo na jednog velikog psa koji nas je napao.
Mirno se {etaju}i kejom, nai{li smo na jednog velikog psa koji nas je napao.
i obrnuto
U~e}i geografiju, ~ovek ponekad po`eli da ode na neko daleko putovanje.
Kad (dok) u~i geografiju, ~ovek ponekad po`eli da ode na neko daleko putovanje.
25
Nivo 4-6
ME[OVITI TEST:
Napomena:
Ovo je primer me{ovitog testa. Pogodan je za rad na ~asu, ne za doma}i, tako {to se studentima
zadaje da odgovaraju na pitanja nasumi~no, kako ih ne bi re{avali ~ekaju}i da na njih do|e red
i tako unapred spremali odgovor, jer tako ne paze na ~asu. Na primer, slede}i ko je na redu,
ka`e mu se da d odgovor na drugo ve`banje pod brojem 3. Ako ne zna, lektor pita onog ko se
javi da zna.
1) Stavi direktni govor u indirektni:
Deca su rekla: Ne volimo da idemo kod lekara.
Deca su rekla da ne vole da idu kod lekara.
.
1. ^ovek ponekad ka`e: Mnogo mi je te{ko palo to {to imam sve manje posla.
2. Marija je dobra u~enica, ali stalno govori: Ja ne volim da idem u {kolu i mrzim u~enje. To
rade samo {treberi. Ja se po ceo dan zezam s dru{tvom, uve~e uvek izlazim i jednostavno me
ni{ta drugo ne interesuje.
3. Gospodin Luki} redovno ide kod lekara: U principu, meni ni{ta ne fali, ~esto ka`e, ali kod
lekara idem da bih proverio svoje zdravstveno stanje za svaki slu~aj. U stvari, ja volim da idem
kod lekara.*
4. An|elko i An|ela su brat i sestra. An|elko ka`e: Moja sestra An|ela je la`ljivica jer svojim
drugaricama stalno govori: Ja normalno jedem i najvi{e volim slatki{e, a kod ku}e po ceo dan
gladuje, ne jede ba{ ni{ta da bi u {koli mogla pred njima da se prejeda, a opet uvek da bude
vitka i mr{ava.
5. Ne volim kad neko ka`e: Bi}u kratak.
* Svaka re~enica ima vi{e re{enja, ali izaberi ono koje ti se najvi{e svi|a ili ti prvo padne na pamet.
27
Nivo 2-4
REVIZIJA, TEST:
PREDLOZI I PADE@I
Upotrebi odgovaraju}i predlog ili stavi re~ iz zagrade u odgovaraju}i pade`.*
(*U nekim slu~ajevima mogu se upotrebiti razli~iti predlozi)
28
Nivo 2-4
REVIZIJA:
IMENICE, PRIDEVI, ZAMENICE I PREDLOZI; PADE@I
Stavi pridev i imenicu u odgovaraju}i pade` ili dodaj odgovaraju}i predlog, kao u
primerima:
A.
Mnogi ljudi ne vole da `ive u ________________ (visoke zgrade).
Mnogi ljudi ne vole da `ive u visokim zgradama.
B.
_____ prodavnice smo iza{li tu`ni jer nismo na{li {e{ire ____ slame.
Iz prodavnice smo iza{li tu`ni jer nismo na{li {e{ire od slame.
29
Nivo 3-8
SINTAKSA; PREZENT; FUTUR I i II, AORIST, IMPERFEKT, PREZENT ZA
BUDU]NOST I PRO[LOST, KONDICIONAL
Napomena:
Prezent mo`e ozna~avati i radnju koja se desila u pro{losti (narativni prezent) i koja }e se desiti u budu}nosti, a mo`e predstavljati i zamenu za neka modalna zna~enja. Ovakva distribucija prezenta veoma je ra{irena u srpskom, naro~ito u govornom jeziku. Za radnju u budu}nosti
mogu se upotrebiti samo nesvr{eni glagoli mada je u svakodnevnom govoru ve} dosta dugo prisutna i upotreba svr{enih (npr. vidimo se sutra; mo`da padne ki{a i sl), {to se smatra nepravilnim.
Kao u primerima, zameni glagol u prezentu odgovaraju}im u nekom drugom vremenu.*
(*Neki slu~ajevi imaju vi{e re{enja, a neki se ne mogu zameniti nijednim drugim oblikom)
a. Ju~e vidim Marka kako kupuje nov auto, a ne znam otkud mu toliko para.
Ju~e sam video (videh) Marka kako kupuje (je kupovao, kupova{e) nov auto, a ne
znam (nisam znao) otkud mu toliko para.
b. Sutra idemo u pozori{te, ako stignemo.
Sutra }emo i}i (bismo i{li) u pozori{te, ako budemo stigli.
1. Dolazite li na ve~eru? Spremam lazanje.
2. Idem ja tako ulicom i odjednom padnem na nos; sapleo se o ne{to.
3. Ove godine sigurno pada vlada, a onda slede vanredni izbori.
4. Ako se desi da nema mesta, ne idemo.
5. Pre nekoliko godina zvoni mi neko na vrata. Ja otvorim i vidim po{tara koji mi ka`e:
Od slede}eg meseca penzije vi{e ne dostavljamo na ku}u.
6. Prekosutra sigurno gubimo utakmicu od uvek neprijatnog Azerbejd`ana.
7. Ju~e odem u fabriku gde mi ka`u da od slede}e godine radim u tre}oj smeni.
8. Dolazim sigurno, ~ak i ako ne mogu.
9. Vidim jutros Pericu kako tr~i i pitam se kuda toliko `uri.
10. Kako stvari stoje, od slede}e godine nema posla ni za koga, osim ako se ne desi neko
~udo.
11. Dok se ne smirite, ne razgovaram sa vama!
12. Da upozna{ bolje svoju zemlju, mora{ vi{e da putuje{.
13. U Nik{i}u se od slede}e godine odr`avaju dani piva.
14. Uz izvesne uslove prihvatam va{ poziv.
15. Ne dam ti svoju sliku. Kakav si, ima da je izgubi{.
16. U aprilu se o~ekuje zahla|enje, a moglo bi da se desi i da padne sneg.
17. Molimo klijente da na kasi prebroje novac. Ne primamo kasnije reklamacije.
18. Ako Vam se desi da izgubite paso{, javite se odmah najbli`em konzulatu.
19. Ako nema prevelike gu`ve, dolazimo i mi na karneval u Veneciji ove godine.
20. Ne brini se, `urim ukoliko se dogodi da oni krenu ranije.
30
Nivo 2-3
Na prazne linije upi{i odgovaraju}e upitne zamenice*.
(*Naj~e{}e je mogu}e upotrebiti vi{e zamenica, ~ime se menja smisao pitanja, a ~esto pitanje mo`e biti i besmisleno, ali gramati~ki ispravno).
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
Gde... ?
Kad... ?
Za{to... ?
Kuda...?
Koliko...?
Zbog ~ega... ?
Radi ~ega... ?
Kako...?
[ta...?
Kako to da... ?
Otkud... ?
Odakle... ?
Ko...?
S kim... ?
Otkud to da...?
Zbog koga.... ?
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
Radi koga... ?
Odakle... ?
Od kada (otkada...) ?
^emu... ?
Na ~emu... ?
Po ~emu... ?
Za kad... ?
Dokle... ?
Do kad...?
Oko ~ega...?
U vezi s ~im....?
Koliko dugo...?
Koliko ~esto...?
Koliko daleko...?
Od ~ega...?
Iz ~ega...?
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
O ~emu...?
Po kome...?
Da li...?
Nad kim...?
Sa ~im...?
Ispod ~ega...?
Iznad ~ega...?
Od koga...?
Koliki/e/a...?
O kome...?
Iza ~ega...?
Koji/koja/koje...?
Kakav/a/o-/i/e/a...?
S koliko...?
U koliko...?
Za koliko...?
Primer:
1, 2, 3, 5, 6, 7, 8, 14, 15, 16, 17, 26, 27, 35, 38, 39, 43 ste se posva|ali?
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
31
Nivo 2-4
REVIZIJA, TEST:
PITANJA I ODGOVORI
Postavi pitanje tako da istaknuti deo re~enice bude odgovor.
32
Nivo 6-9
SINTAKSA: ZAMENICE, PADE@I
Upotreba zamenica koji, -a, -e (kojeg, kojem... - koga, kome...) i {ta (~ijeg, ~ijem... ~ega, ~emu...).
Upi{i odgovaraju}i oblik odnosno-upitne zamenice na praznu liniju, kao u primeru*
(*U nekim slu~ajevima ima vi{e re{enja)
U Kragujevcu ima mnogo bendova ________ sviraju hevi-metal.
U Kragujevcu ima mnogo bendova koji sviraju hevi-metal.
Napomena:
Obratiti pa`nju na zamenicu {to, koja ~esto mo`e da se upotrebi umesto nekih drugih.
______________________________________________________________________________
1. Jeste, to je ona stara gitara na __________ sam nau~io da sviram.
2. Je l' to ono vino od ________ boli glava?
3. Od ________ me toliko boli glava?
4. ________ se vi{e boji{, mi{a ili slona?
5. Kako to da tebi taj sos uvek tako dobro ispadne? U ________ je tajna?
6. Kako vam brzo rastu deca! ________ ih to hranite?
7. U _________ filmu be{e ona scena kad onog tipa pojedu mravi?
8. Na _______ ste vi? Na vinu ili pivu?
9. Kako se to pona{a{? Od ________ si to nau~io?
10. Je l' to onaj politi~ar _________ voli da psuje?
11. Oko ________ ste se posva|ali?
12. U _______ grmu le`i zec?
13. Na ________ spratu `ivite?
14. Dobar dan. Na __________ sprat idete?
15. Sa _________ sprata ste pali?
16. S _________ biste voleli da idete na godi{nji odmor?
17. __________ biste voleli da putujete u Kotor?
18. Jana je ona devoj~ica _________ voli da crta.
19. Od ___________ mesa se prave pljeskavice?
20. To je onaj Steva __________ je pobegao iz zatovora.
21. Vra}am se iz firme u __________ sam zaposlen.
22. To je istinita pri~a po _________ je snimljen jedan film.
23. Kakav je hleb zavisi i od toga od __________ je bra{na napravljen.
24. Od _________ zavisi ho}emo li dobiti dobre ocene?
25. To je onaj Joca _________ stanuje na Vra~aru.
26. Ovo su krave _________ daju puno mleka.
27. U _________ ulici se nalazi Narodno pozori{te?
28. Ne znam ni ja od ________ je ovo jelo tako ljuto.
29. Zaboravili su radi _________ su se toliko radovali.
30. Nemate _________ da se pla{ite.
31. U _________ si mesecu ro|en?
32. On je taj ~ovek ________ treba da se obratite.
33
Nivo 5-6
SINTAKSA I LEKSIKA: PISMENE VE@BE
Sastaviti pri~u od ponu|enih re~i. Svaka od ovih re~i mora da se na|e bar jednom u
pri~i, a sve ostalo je stvar slobodnog izbora studenta.*
(*Obratiti pa`nju na razliku izme|u prideva i priloga)
IMENICE:
PRIDEVI:
PRILOZI:
GLAGOLI:
STAN
GOST
MI[LJENJE
GLUPOST
^OVEK
NIVO
OSOBA
SITUACIJA
KARAKTER
ZVU^NIK
MUZIKA
JELO
SARMA
FILM
PE^URKA
RADIJACIJA
KRIVICA
LA@
GLUP
STALAN
ZELEN
MALO
^EKATI
VELIK
TANAK
GLASAN
LJUT
SLAB
BESMISLEN
NEKORISTAN
KRATAK
UPLA[EN
LA@NI
NESLAN
VESEO
PRAKTI^AN
BRZO
O^EKIVANO
MALO
MNOGO
AUTOMATSKI
PREVI[E
OPU[TENO
OVDE
PEVATI
KUKATI
^EKATI
SMEJATI SE
PLA[ITI
GLEDATI
KRASTI
RIZIKOVATI
IGRATI
PUCATI
SKAKATI
PLATITI
PREME[TATI
TRAMPITI SE
[U[KATI
PALITI
PO^ETI
34
Nivo 4-8
SINTAKSA: ZAVISNE I NEZAVISNE RE^ENICE
Dopuni re~enice:
Nivo 3-6
IZRAZI, PORE\ENJA
Kako se ka`e?
1. jak kao __________________________________________
2. spor kao _________________________________________
3. brz (juri) kao _____________________________________
4. velik kao _________________________________________
5. mali kao _________________________________________
6. vredan (radi) kao _________________________________
7. radi (funkcioni{e) kao _____________________________
8. lenj kao _________________________________________
9. gluv kao _________________________________________
10. star (mator) kao _________________________________
11. debeo kao ______________________________________
12. mr{av (tanak) kao _______________________________
13. pijan kao _______________________________________
14. pije kao ________________________________________
15. slobodan kao ___________________________________
16. smrdi kao _______________________________________
17. glup kao ________________________________________
18. pametan kao ____________________________________
19. lep kao _________________________________________
20. ru`an kao _______________________________________
21. sladak kao ______________________________________
22. ravan kao _______________________________________
23. besan (ljut) kao __________________________________
24. ~ist (neuprljan) kao _______________________________
25. lukav kao ________________________________________
26. zdrav kao ________________________________________
27. lud kao __________________________________________
28. spava kao ________________________________________
29. jede kao (ako puno jede)____________________________
30. jede kao (ako malo jede) ___________________________
31. jede kao (ako nepristojno jede) ______________________
32. psuje kao _________________________________________
36
37
ODGOVORI:
1. jak (sna`an) kao bik, konj, vo, od brega odvaljen
2. spor kao pu`, kornja?a
3. brz kao munja, ris, zec
4. velik kao slon, ku?a, kit, Sunce
5. mali kao mrav, mi{, zrno gra{ka
6. vredan (radi) kao mrav, p?ela, (lud, blesav)
7. radi (funkcioni{e) kao {vajcarski sat, ma{ina, lud, blesav
8. lenj kao trut
9. gluv kao top
10. star (mator) kao mumija, Biblija, Metuzalem
11. debeo kao svinja, bumbar, ormar
12. mr{av (tanak) kao igla, prut, list, glista, slamka
13. pijan kao letva, majka, zemlja
14. pije kao smuk, sun?er
15. slobodan kao ptica (na grani)
16. smrdi kao tvor, riba, govno
17. glup kao to~ak, }uskija, top, to~ilo
18. pametan kao p?elica, mrav
19. lep kao slika, upisan
20. ru`an kao pas, grob, ve{tica, |avo, vrag
21. sladak kao {e}er, bombona, med
22. ravan kao daska
23. besan (ljut) kao ris
24. ~ist (neuprljan) kao suza
25. lukav kao lisica, vidra
26. zdrav kao dren, jabuka
27. lud kao zvono, struja, luster, kupus
28. spava kao top, zaklan
29. jede kao (ako puno jede) lud, da mu je poslednji put, nezdrav
30. jede kao (ako malo jede) pti?ica, vrabac
31. jede kao (ako nepristojno jede) svinja
32. psuje kao ko~ija{
33. lak kao pero
34. te`ak kao slon, konj, olovo, kamen
35. gladan kao pas, vuk
36. }uti kao riba, grob
37. upla{en (boji se) kao mrav, pti~ica
38. pu{i kao dimnjak, smuk, Tur~in, furuna
39. la`e kao pas
40. sme{an kao klovn, pajac, crtani film
41. dosadan kao proliv
42. veran kao pas
43. kriv (pogrbljen) kao kifla, paragraf
44. bedan kao crv
45. ^vrst kao stena
46. hladan kao led
47. tvrdoglav kao magarac, mazga
48. uporan kao mrav, magarac
49. peva kao (ako lepo peva) slavuj
50. pri~a kao (ako puno pri~a) navijen
51. dobar kao du{a, hleb (lebac), dobar dan
52. prljav kao svinja, prase
53. mudar kao sova
54. pun kao oko
55. pliva kao riba
56. pliva kao sekira
57. bled kao krpa
58. grbav kao kamila
59. tvrd kao kamen
60. siroma{an kao crkveni mi{
38
Nivo: 5-8
VE@BE, GLAGOLSKI PRILOG PRO[LI (PARTICIP PERFEKTA)
Uradi re~enicu po modelu:
Kad je napravio oru|e od metala, ~ovek je lak{e lovio.
Napraviv{i oru|e od metala, ~ovek je lak{e lovio.
Ili obrnuto:
Pojev{i ru~ak, Zorica je prestala da bude gladna.
Kad je pojela ru~ak, Zorica je prestala da bude gladna.
1. Po{to je uvideo da nema drugog re{enja, \or|e je platio kaznu.
2. ^im su se doselili u novi stan, Paunovi}i su ga odmah sredili po sopstvenom ukusu.
3. Najev{i se, i Olji i Sla|ani se prispavalo.
4. ^im je snimio svoj dosad najbolji film, Kusturica je odmah zapo~eo rad na novom.
5. Prevrnuv{i se u krevetu na drugu stranu, Ratko je nastavio da spava.
6. Potra`iv{i savet od svoje `ene, slu`benik Predrag Lukovi} po~eo je da napreduje na
poslu.
7. ^im su stigli u Beograd, odmah su kupili plan grada.
8. Kad je, nagnuv{i se kroz prozor, Aleksandra shvatila da se nalazi na osamnaestom
spratu, po~ela je da vri{ti jer pati od vrtoglavice.
9. Videv{i kakve su danas cene, gospo|a Miti} je oti{la s pijace a da ni{ta nije kupila.
10. Napraviv{i uspe{no dvostruki salto, kliza~ica Mira bila je sigurna u pobedu.
11. Kad se vratila s mora, Biljana se o~igledno prolep{ala.
12. Kad se sve sabere, nismo tako lo{e pro{li.
13. Doseliv{i se na Balkan, Sloveni su sa sobom doneli i svoje obi~aje.
14. Sonja i Darko shvatili su da su zaboravili najva`nije stvari tek kad su raspakovali
kofere.
15. Upisav{i se u Ginisovu knjigu rekorda, Dejvid Vots je ostvario svoj `ivotni san.
16. Marija Damjanovi} je prona{la sebe najzad odabrav{i pravi poziv.
17. Dragutin Topi} oborio je balkanski rekord tek kad je sko~io peti put.
18. Umisliv{i da je bio inspirisan, Zoran je ovaj put napravio sasvim osrednju izlo`bu.
19. Igor je shvatio kako `ivot mo`e da bude veseo tek po{to je poslovno posetio Afriku.
20. Napoleonu je postalo jasno da }e izgubiti bitku tek kad se u nju upustio.
21. Jovana je re{ila da napusti fakultet kad je shvatila kako je manekentsvo unosan poziv.
22. Damir se naljutio, pokazuju}i svoju ljutnju tako {to je zalupio vrata za sobom u
odlasku.
23. Slavko se osamostalio tek po{to je okrenuo le|a svom {efu.
24. Budu}i da su se na brzinu spremile za nastup, balerine jo{ mogu da budu i zadovoljne
kako su pro{le kod publike.
25. Ne znam kako si mislio da polo`i{ ispit kad si knjigu pro~itao samo jednom, i to
povr{no.
26. Mirko i Slavko nisu hteli da odu ku}i dok pre toga nisu upecali po tri velike ribe.
27. Iako nije shvatio vic, Kiza se ipak nasmejao radi reda.
28. Ne mogav{i druga~ije da pre|e reku, Milan ju je preplivao.
29. ^im je stigla kod zubara, Katarinu je prestao da boli zub.
30. Gustav i Maja su odmah oti{li po{to su shvatili da im tu nije mesto.
39
Nivo: 5-8
VREMENA, ZNA^ENJA, GLAGOLSKI HOMONIMI, GLAGOLSKI VIDOVI
Izaberi glagol i upotrebi ga u odgovaraju}em obliku, kao u primerima.
(Neke re~enice imaju vi{e re{enja).
odneti
otkriti
odmarati se
igrati (se)
(pro)na}i
odlu~iti (se)
postaviti (postavljati)
pokriti
(po)jesti
vratiti se (vra}ati se)
voditi
oti}i
raditi
(na)ljutiti se
1.
Evropljani nisu znali za krompir pre nego {to ___________ Ameriku.
Evropljani nisu znali za krompir pre nego {to su otkrili Ameriku.
2.
Kad sve __________________ ne}ete vi{e biti gladni.
Kad sve budete pojeli ne}ete vi{e biti gladni.
(ili: Kad sve pojedete ne}ete vi{e biti gladni.)
_____________.
19. Oti{li smo na more da ___________________, a ne da ______________.
20. Kad god ___ Ivana ______________ sa instituta, zatekne decu kako crtaju po zidovima.
21. Po ceo dan ___________ ko crnac, a nikad nemam vremena da _________________.
22. Tetka Olja ___________________ u drugu sobu da gleda televiziju, zaboraviv{i
_____________________ bebu koja je upravo zaspala.
23. Luna je nau~ila kako __________________ sto.
24. Vesna i Nada dobro _________ tenis, ali to _______________ prekasno.
25. Mogu li bilo {ta da ti ka`em a da ___________________?
26. Biljana ga ________________ svuda sa sobom, kao da je on neka vrsta njene maskote.
27. Branka ____________________ prodajnu izlo`bu i uspela je da proda pet velikih slika.
28. Ne bih se ja __________________ da su mi rekli da ne}e ______________ ranije.
29. Nau~nici su uspeli da produ`e ljudski vek ________________ razna medicinska sredstva.
30. Vi ni{ta ne ________________, samo _______________ te }evape.
31. Bernar ______________ na izgradnji Ajfelove kule, ali se zbog toga nije ____________ u
ud`benicima istorije arhitekture.
32. Goran _________________ u fotelji, kad je Jasna odjednom do{la i onda opet ___________.
33. __________________ ja vremena da popravim ma{inu, ali nisam ni primetio da
_____________.
34. Kad god odlu~im da sednem ______________ zazvoni telefon, a kad sednem
________________ obi~no se stvore idealni uslovi za rad.
35. Marina nikako ________________ ve{ na pranje, a ve} toliko dugo stoji da su neke stvari
moljci skroz _______________ .
36. Daj ______________ ve} jednom kakva jaja ho}e{ da ti spremim.
37. Sne`ana je skroz pokisla ________________ ku}i iz kluba.
38. Branka se uop{te nije ugojila iako nimalo _______________ ra~una o tome koliko
_________.
39. Kad se mi ___________________, vi }ete ve} biti daleko.
30. Nemoj ________________ , ali moram da ti ka`em da ti jako lo{e __________ karte.
41. Deca ____________________ u parku, a onda je odjednom po~eo zemljotres.
42. Dok ____________________ ko je ubica, ja ne}u prestati da ~itam ovaj krimi}, makar mi
_______________ svi autobusi.
41
Nivo 6-9
GLAGOLI: HOMONIMI, SINONIMI, IDIOMI, VREMENA, VIDOVI, ZNA^ENJA
Izaberi glagol po smislu i stavi ga u odgovaraju}e vreme*:
(*U nekim slu~ajevima mogu}e je upotrebiti vi{e glagola sa spiska)
raditi (uraditi, proraditi, poraditi, izraditi) (se)
praviti (napraviti, popraviti) (se)
baviti se (pozabaviti se)
obaviti (obavljati)
~initi (na~initi, u~initi) (se)
pona{ati se (poneti se)
vr{iti, izvr{avati (izvr{iti)
postupati (postupiti)
sprovesti (sprovoditi)
izvesti (izvoditi)
spremati, pripremati (spremiti, pripremiti)
1. Ne bih se ja time _____________ da ne moram. To ja zbog para.
2. Ve} du`e vreme taj video-rikorder ne __________, ali ako ho}e{ ______________ ga.
3. Ako ne prestane{ da ____________ te grimase, popla{i}e{ svu decu u parku.
4. Poslasti~ari ____________ kola~e, oni se time ____________.
5. ______________ smo savr{en plan: on }e da kuva, a mi }emo da jedemo.
6. Jedna lasta ne __________ prole}e, ali zato dve laste mogu da ____________ puno malih lasti.
7. Ne ___________ se va`an. Tek dva meseca ____________ a ve} misli{ da si neka krupna zverka.
8. @ivi ve} tri godine kod njih u gostima ne ____________ ni{ta.
9. Samo ga {utni i __________. Takvi su ti stari televizori - sve na silu.
10. Neki studenti se ______________ kao majmuni, ali to ne zna~i da se jednog dana ne}e
__________ ozbiljnim poslovima.
11. Ne znam kako ste to ___________ , ali otkako ste se pojavili televizor vi{e ne ________.
12. Ni{ta mi se ne __________ ve} danima. ^im me pro|e ovo raspolo`enje _____________ se tim
poslom.
13. [ta to __________ ? Po tvom pona{anju bi se reklo da se __________ o ne~em ozbiljnom.
14. Savi} je zvani~no zaposlen u Novom Sadu, ali zapravo __________ na crno u Somboru.
15. Vojnici nisu ____________ po pravilima slu`be i zato su ka`njeni.
16. O~igledno je da su \in|i}u kriminalci ___________ o glavi ve} dugo. U suprotnom ne bi
____________ ovo ubistvo.
17. Pazi {ta ________, ovakvo tvoje pona{anje uvek se mo`e protuma~iti kao da se _________
ne~im sumnjivim.
18. Oni se nisu lepo _____________, ali vi ste dobro _____________ {to ste tako mirno reagovali.
19. Veruje se da su po{to su ___________ masakr, pojedini zlo~inci ____________ samoubistvo.
20. Meni se __________ da imamo realne {anse u revan{u. Mihajlovi} je _____________ ~udo
postigav{i dva gola u poslednjih pet minuta.
21. Ne, banka vi{e ne _________, ali do|ite sutra i (mi) _____________ sve {to treba.
42
43
Nivo 5-9
GLAGOLI: HOMONIMI, SINONIMI, IDIOMI, VREMENA, VIDOVI, ZNA^ENJA
Izaberi glagol po smislu i stavi ga u odgovaraju}e vreme:
koristiti (iskoristiti) (se)
slu`iti (poslu`iti, uslu`iti) (se)
upotrebiti (upotrebljavati)
tro{iti (potro{iti)
44
Nivo 5-8
GLAGOLSKI PREDLOZI, HOMONIMIJA
Po smislu odaberi glagol i stavi ga u odgovaraju}i oblik, kao u primeru:
(Neke re~enice imaju dva ili vi{e re{enja)
uraditi
obraditi
odraditi
zaraditi
naraditi se
poraditi
proraditi
izraditi
obaviti
probaviti
zabaviti (se)
nabaviti
dobaviti
izbaviti (se)
pozabaviti se
pribaviti
45
Nivo 3-6
MORFOLOGIJA, GLAGOLI, VREMENA - PASIV (1)
Napomena:
Pasiv se mo`e graditi jedino uz pomo} prelaznih (tranzitivnih) glagola.
U ovom ve`banju su dati ~esti i `ivi primeri u kojima se pasiv koristi i to su oblici koji se
grade uz pomo} oblika perfekta pasiva (trpnog priloga i prideva glagola) i oblika infinitiva
pasiva (glagol + re~ca se).
Popuni re~enice kao u primerima*:
* Neki primeri imaju vi{e re{enja.
1.
Na{a reprezentacija ______________ je od (strane) Francuske jo{ u kvalifikacijama
(eliminisati).
Na{a reprezentacija eliminisana je od (strane) Francuske jo{ u kvalifikacijama.
2.
Svako ima pravo da bira i da _________ _________ (birati)
Svako ima pravo da bira i da bude biran.
3.
Nije nam bilo _________ da se ranije sretnemo (suditi).
Nije nam bilo su|eno da se ranije sretnemo.
4.
Predsednik ______________ na svake ~etiri godine (birati).
Predsednik se bira na svake ~etiri godine.
47
Nivo 5-8
MORFOLOGIJA, VREMENA - PASIV (2)
Napomena:
Pasivne re~enice imaju ograni~enu distribuciju. Naime, nije mogu}e od svake aktivne re~enice napraviti pasivnu. Ovde su dati primeri ~estih i `ivih slu~ajeva.
Subjekat mo`e, ali ne mora, biti imenovan. Ukoliko neku misao `elimo da izrazimo u pasivu,
subjekat iz aktivne re~enice ~esto izostavljamo upravo zato {to se gra|enjem pasivnih re~enica dodatno nagla{ava uloga objekta.
Od aktivne re~enice napravi pasivnu, kao u primerima:*
(*Neki primeri imaju vi{e re{enja)
1a.
Marija i Peda re{ili su da bace suvi{ni name{taj.
Marija i Peda re{ili su da name{taj bude ba~en.
1b.
Pohvalili su decu zbog lepog pona{anja.
Deca su pohvaljena zbog lepog pona{anja.
2.
Ljudi istrebljuju neke `ivotinjske vrste.
a. Neke `ivotnjske vrste bivaju istrebljivane od (strane) ljudi.
b. Neke `ivotnjske vrste se istrebljuju [od (strane) ljudi].
1. Njega su kriminalci eliminisali jo{ pro{le godine.
2. Probudili su me iz najdubljeg sna.
3. Danilo ne vidi na~ina kako da kupi tako dobra, velika i skupa kola.
4. Cipele ne kupujemo u apoteci.
5. Danas vi{e ne smatraju da je ekspres-lonac toliko neophodan aparat u kuhinji.
6. Sumnja se da su njih dvojica silovali tri maloletnice.
7. Slede}e godine ponovo }e povisiti cenu elektri~ne energije.
8. Carinska slu`ba je saop{tila da }e ubudu}e na ulasku u zemlju oduzimati sve prehrambene proizvode.
9. Optu`eni se na su|enju `alio da su ga pre davanja izjave u policiji pretukli.
10. Mu`jaci napadaju jedni druge.
11. Na lokalitetu kod Ni{a su na{li kerami~ke sudove stare preko 5.000 godina.
12. Veruje se da su na{i preci znali da govore pre nego {to su otkrili vatru.
13. Nau~nici ne priznaju postojanje drugih civilizacija dok se za tu tvrdnju ne prikupe dokazi.
14. D`on Tenkbar nokautirao je Milutinovi}a ve} po~etkom druge runde.
15. Ako nastavite ovako da se pona{ate, mora}emo da vam oduzmemo voza~ku dozvolu.
16. Nikad se dosad Olimpijske igre nisu odr`avale u Africi.
17. Prestani da se smeje{ ili }emo da te bijemo!
18. Dajte mi polugu i pomeri}u Zemlju.
19. Politi~ari su nam obe}ali da }e se primanja tokom ove godine dvostruko pove}ati.
20. Politi~ari nisu ispunili svoja obe}anja.
21. Zaposleni, posle duge diskusije, o tom pitanju nisu odlu~ili ni{ta.
22. Sad je kasno, bacio sam kocku!
23. Nisam mogao da do|em, ukrali su mi paso{.
24. Ne mo`ete napolje da se igrate dok ne pojedete ceo ru~ak.
25. Napravili su odli~ne pala~inke.
48
Nivo 5-8
TEST. LEKSIKA; PREFIKSI.
Predlozi anti-, protiv-, kontra-, inter- i me|u- uvek se pi{u zajedno s re~ju s kojom se
udru`uju. Upotrebi odgovaraju}e predloge, objasni {ta tako dobijene re~i zna~e i odredi njihovu vrstu*.
(*U nekoliko slu~ajeva mogu se upotrebiti razli~iti predlozi)
1. vazdu{ni
26. bakterijski
51. otrov
2. ustavan
27. {pijun
52. fa{isti~ki
3. diktoran
28. disciplinarni
53. mera
4. prostor
29. legalan
54. -meco
5. rasista
30. te`a
55. usluga
6. grani~ni
31. ratni
56. zavisnost
7. prirodan
32. produktivan
57. teza
8. obave{tajni
33. heroj
58. tim
9. semit
34. ~in
59. admiral
10. vreme
35. udar
60. po`arni
11. nacionalni
36. -venisati
61. -re~iti
12. narodni
37. gradski
62. globalista
13. talenat
38. -pretirati
63. dr`avni
14. revolucionarni
39. kandidat
64. otrov
15. evolucijski
40. hrist
65. re~ni
16. ritam
41. punktirati
66. polacija
17. aktivan
42. admiral
67. usluga
18. srpski
43. teza
68. pretirati
19. komunista
44. sprat
69. avionski
20. -sobni
45. po`arni
70. reformacija
21. kulturni
46. tip
71. planetarni
22. inflacijski
47. -cipirati
72. stanica
23. ferencija
48. ofanziva
73. -siti
24. kolonijalisti~ki
49. napad
74. zakonit
25. telo
50. -cepcija
49
Nivo 3-6
MORFOLOGIJA - PRIDEVSKI SUFIKSI
Nastavci -ki, -ski, -(i)ji, -an, -ni, -ov (-ev), -in, -ljiv naj~e{}i su produktivni pridevski sufiksi. Njihovim dodavanjem na gotovo svaku imenicu mo`e se napraviti pridev. Koji }e od njih
kada biti upotrebljen zavisi od te{ko obja{njivih procesa, te je zbog toga najbolje zapamtiti najfrekventnije slu~ajeve napamet, pa se na osnovu njih dalje slu`iti usvojenim znanjem po sluhu.
Ponekad je mogu}e na~initi prideve istog ili razli~itog zna~enja od vi{e nastavaka, a ponekad
je ~ak potrebno dodati dva sufiksa, jedan za drugim.
Stavi ponu|ene sufikse uz odgovaraju}u imenicu i tako na~ini pridev*
(*Obrati pa`nju na glasovne alternacije koje se de{avaju dodavanjem ovih nastavaka. Ponekad se pridevi grade
od nekog krivog pade`a imenice, ne od nominativa. Podjednako su pravilni oblici -ji i -iji).
1. zec
2. majmun
3. soba
4. kuhinja
5. jabuka
6. telefon
7. dete
8. kontakt
9. prozor
10. sto
11. ptica
12. pas
13. Vr{ac
14. bolesnik
15. posao
16. dim
17. violina
18. automobil
19. kompjuter
20. Rus
21. pijaca
22. ruka
23. livada
24. politika
25. klima
26. kesten
27. zvuk
28. buka
29. mi{
30. virus
31. meso
32. mesto
33. mesar
34. ~aj
35. koza
36. Kozak
37. ovca
38. ov~ar
39. tre{nja
40. bagrem
41. leto
42. zima
43. jug
44. oko
45. uvo (uho)
46. `ena
47. mu`
48. Biblija
49. ulje
50. Ma|ar
51. Sloven
52. Slovak
53. Slovenac
54. p~ela
55. starac
56. mladi}
57. devojka
58. majka
59. otac
60. baba
61. deda
62. alkohol
63. aceton
64. gvo`|e
65. drvo
66. mast
67. planina
68. jezik
69. korist
70. magija
71. kontradikcija
72. namena
73. zaraza
74. nastava
75. Bosna
76. gozba
77. paradajz
78. riba
79. la`
80. le|a
81. Sunce
82. Mesec
83. ma~ka
84. gospodar
85. vazduh
86. Koreja
87. Kina
88. zid
89. zidar
90. smisao
91. kosa
92. perje
93. krv
94. crv
95. va{
96. starost
97. sir
98. so
99. guska
100. platno
101. `eludac
102. ~elo
50
Nivo 6-8
LEKSIKA I GRAMATIKA: TVORBA I UPOTREBA IMENICA
Napravi imenice od zadatih re~i u zagradi i stavi ih u odgovaraju}i pade`.
1. Neki ljudi boje se paukova od ranog ____________ (dete).
2. Moj brat dobio je medalju za ____________. (hrabar)
3. U ovoj torbi je sva moja fotografska ____________. (opremiti)
4. Du`nost jednog __________ je da odr`ava red. (policija)
5. Mnogi se pla{e za sudbinu {uma od ___________ koje preti od kiselih ki{a. (uni{titi)
6. U slede}oj epizodi sledi ____________ serije. (nastaviti)
7. Ljudi koji `ive u velikim gradovima ~esto pate od __________. (sam)
8. Mnogi u no}ima kad je pun Mesec pate od __________. (san)
9. Moj sin oduvek je `eleo da postane __________. (nauka)
10. Danka je odlu~ila da __________ bude njen hobi. (slikar)
11. Nemoj danas ni{ta da kupuje{ jer od sutra po~inju zimske _____________. (rasprodati)
12. Milo{ nije mogao da ka`e ni{ta u svoju __________. (odbraniti)
13. Opstanak slonova kao vrste doveden je u pitanje zbog porasta vrednosti __________.
(slon)
14. Ovu haljinu bilo bi nemogu}e iskrojiti bez dobre ma{ine za _________. ({iti)
15. Marko je zaboravio jaknu u __________ u {koli. (u~iti)
16. Zbog pove}anja cene grejanja, od ove godine __________ }e biti duplo skuplja. (stan)
17. Bra}a Lukovi} optu`eni su zbog _________ i ___________. (krasti; silovati)
18. Jasna [ekari} je vi{estruki olimpijski {ampion u ___________. (streljati)
19. Optu`eni je osu|en na smrt ___________. (streljati)
20. Sergej Bubka proslavio se svojim neverovatnim _________ s motkom. (skakati)
21. Iako ska~u, kenguri ne spadaju u vrstu skakavaca nego u vrstu _________. (torba)
22. Pre {kole, mnoga deca idu u _________. (zabaviti)
23. Krave daju mleko, a ljudi ga dobijaju ________. (musti)
24. Lavovi se ogla{avaju rikom, a krave _________. (mukati)
25. Vojnik je optu`en za ___________ jer je pobegao sa fronta. (kukavica)
26. Ovaj no` ne}e da se~e. Potrebno mu je __________. (o{triti)
27. Na Bliskom Istoku nastavlja se ______________ situacije. (zao{travati)
28. Ne bacajte opu{ke po ____________ zgrade. (stepenica)
29. Od {ljive se dobija ~uvena rakija poznatija kao _________. ({ljiva)
30. ____________ u industriju je i ove godine u konstantnom padu. (investicija)
31. Koje je njegovo trenutno ___________. (zanimati se)
32. Igorov omiljeni film je _________ iznad kukavi~jeg gnezda. (leteti)
33. Ova kamera je pravi _________. (drag)
34. To {to ti pri~a{ su obi~ne ____________. (besmislen)
51
Nivo 6-9
SINTAKSA, ZAVISNE RE^ENICE, IDIOMI
Popuni prazna mesta u re~enicama odgovaraju}im oblikom glagola, po smislu i po
uzoru na primer.
52
Nivo 6-9
TVORBA RE^I; IZVEDENI PRIDEVI, PRILOZI I IMENICE; PADE@I; SEMANTIKA
Napravi prideve ili priloge od imenica i stavi ih u odgovaraju}i oblik, kao u primeru:
Oprao sam sve su|e, ali su neki tanjiri jo{ uvek (mast).
Oprao sam sve su|e, ali su neki tanjiri jo{ uvek masni.
I obrnuto, zameni pridev imenicom i stavi je u odgovaraju}i oblik, kao u primeru:
(Bezobrazan) je odlika nevaspitane dece.
Bezobrazluk je odlika nevaspitane dece.
1. Neka (Arhimed) otkri}a se primenjuju u svakodnevnom `ivotu.
2. I (bes) pas ma{e repom.
3. Me|u psima u gradu je epidemija (besan), pa je (grad) vlada preduzela odgovaraju}e
mere.
4. Kupio sam (sunce) nao~ari i iza{ao iz (roba) ku}e kao drugi ~ovek.
5. (Lep) je prolazna, ali je (korist) ako se upotrebi na vreme.
6. Nekima istina ne odgovara jer im se ne uklapa u (dan) raspored ~asova.
7. Ako `eli{ da se izle~i{ od (pijan) posmatraj (pijan) dok se trezni.
8. (Inteligencija) si ti, ali ti nedostaje (obrazovan).
9. (Mudar) bez prakse je kao vatra bez (topao).
10. (Lukav) }e{ uloviti i lava, a silom ne}e{ ni crv~ka.
11. Volim grumenje (zlato), a voli{ ga i ti verovatno.
12. Svako ima pravo da bira i da bude (izbor).
13. U ovoj {umi je usred dana tako (mrak) da je to (jeza).
14. Tanja ne izlazi na ispit bez (zec) {ape za koju tvrdi da joj donosi sre}u.
15. I najgluplja (lep) prona|e (pamet) mu{karca.
16. Ni (slep) ni (gluv) ne uti~u na razum.
17. Jedan od najpoznatijih eksperimenata u psihologiji je onaj sa (Pavlov) psima.
18. Na (po~etak) kursu ove godine imamo puno u~enika, ali na (konverzacija) ih ima svega
petoro.
19. Sko~iti s prvog sprata je (lud), a sko~iti sa desetog - to je ve} (lud).
20. U mnogim (ljubav) romanima iza izmi{ljenih li~nosti kriju se zapravo (istina) likovi
kojima su pisci samo promenili ime i stavili ih u neku novu pri~u.
21. Noviji filmovi uglavnom se snimaju samo radi profita i zbog toga nemaju onu (o{tar) koju
su imali stari.
22. (Stvaran) je ponekad (bol).
23. U (Marks) filozofiji mnogi su videli na~in kako da se domognu vlasti.
24. (Mlad) - (lud).
25. Neke (more) pla`e su (nudista).
26. Mnoge ljude (dete) plakanje (u`as) iritira.
27. Milan je bio vanredno (talenat) muzi~ar i ~ovek (nemir) duha.
28. (Veseo) je trajalo ~itave no}i, a onda su gosti oti{li jer im nije prijalo (dan) svetlo.
29. U polju raste (polje) cve}e, a u Poljskoj (Poljak) deca.
30. Iz nje je prosto zra~ila (dobar).
53
Nivo 6-9
LEKSIKA: NESTANDARDNE RE^I, KOLOKVIJALNI GOVOR I @ARGON (1)
Napomena:
U ovim primerima ima dosta i vulgarnih i manje poznatih re~i koje mo`da ni neki lektori
ne}e znati, a ne bele`e ih ni re~nici osim onih specijalizovanih. Ipak, rade}i sa studentima sa
novijom literaturom, a posebno gledaju}i filmove, ispostavilo se da oni previ{e toga gube ne
razumeju}i pojedine re~i. Zbog toga je itekako preporu~ljivo da se upoznaju i sa ovim
segmentom vokabulara.
Zameni podvu~enu re~ odgovaraju}om iz standardnog jezika.
Kupili bismo mi sve {to treba, ali smo ostali bez love.
Kupili bismo mi sve {to treba, ali smo ostali bez para (ili novca).
1. Bez kinte sam. Daj mi pozajmi 200 dind`i do ponedeljka.
2. Vodio je ribu kod matoraca na ve~eru. ]ale je odlepio, a kevi se uop{te nije dopala.
3. Nisam imao kud jer je bio ja~i, morao sam da palim.
4. ]ao, moram da palim, da stignem na poslednju trolu.
5. Ne pali ga toliko, provali}e da ga lo`i{.
6. Cile se `e{}e primio na jednu cupi, ali ga je pro{lo ~im je skapirao da ona samo `eli da
mu se useli na gajbu.
7. Vlada i Dena su se toliko ucirkali (uletvili, ole{ili, uradili, naroljali, urokali,
usvinjili, u{ikali, udesili, u{ljemali, nalokali, usvirali, odvalili) da nisu imali pojma {ta
rade.
8. Prvo ste ~eki}ali dve ~uke, a posle su vas jo{ ispeglali neki d`ukci?!
9. Smuvala bi ona njega vrlo lako, ali on toliko smara da nije ni poku{ala.
10. Je li, frajeri, jesmo rekli da nema duvanja vutre ovde?
11. Riknuo sam danas od {ljake, ajde da se divimo sutra.
12. Ne {ljaka mi mobilni. Zovi me na fiksni fontele.
13. Ju~e sam bila sa Sanjom u {opingu. Ona je nabacila nove gilje i ja{u, a ja nisam na{la ni
lone.
14. Riknuo mu je mi{ pa uop{te ne mo`e da koristi ma{inu.
15. Ljosnuo sam ve} na pismenom.
16. Simu su odrali za struju.
17. Ja odoh ne{to da hasam, a ti za to vreme ~ekiraj mejl.
18. Ala si se picnuo, ko da si krenuo na sudar s nekim avionom od cave.
19. \ole je zakuntao ~im je zatovorio o~i.
20. Malo ti je mator fazon; tome su se smejale na{e bakute kad su bile klinke.
21. Ma nije on neko mudo, obi~an uli~ni murkan.
22. Pana je sad sitna muvara, mi jurimo bud`e.
23. Odjebi! Svima si se popeo na tuki.
24. Digla se velika frka oko toga.
25. Malo ga je uhvatila frka, ali pro{lo ga je ~im je iza{ao na stejd`.
26. Nema frke, vrati}e{ mi sutra.
27. Nimalo ga nije blam, a uop{te nije neki kulov.
54
Nivo 6-9
LEKSIKA: @ARGON, FAMILIJARNI, NESTANDARDNI GOVOR (2)
Zameni ozna~ene re~i i izraze odgovaraju}im iz standardnog, knji`evnog jezika.
55
Nivo 6-9
IZVEDENI GLAGOLI, IMENICE, PRIDEVI I PRILOZI; PADE@I; VREMENA;
SEMANTIKA
Napravi glagole od imenica i prideva i stavi ih u odgovaraju}i oblik, kao u primeru:
56
Nivo 6-9
VE@BE: LEKSIKA, GOVORNE VE@BE, INTERVJU
Odgovori na postavljena pitanja*:
(*Na svako pitanje daj najmanje jedan odgovor, a mo`e{ i vi{e)
Primer:
[ta je za tebe hrabrost?
Mogu}i odgovori:
Hrabrost je osobina hrabrih ljudi, suprotna kukavi~luku.
Hrabrost je kad se neko ne boji da ide kod zubara.
Hrabrost je kad nema{ tremu da pri~a{ pred velikom grupom ljudi.
Hrabrost je uvek re}i ono {to misli{.
Hrabrost je kad ne{to sme{ da radi{ a da ne misli{ na posledice.
Hrabrost je osobina ludih.
57
Nivo 6-9
VE@BE: VEZNICI; UZRO^NE RE^ENICE, VREMENSKE RE^ENICE,
KONDICIONAL, PADE@I, DVOSTRUKA NEGACIJA
Upotrebi odgovaraju}e veznike kao {to su: zato {to, jer, ako, budu}i da, po{to, zbog toga
{to, radi, zbog, ali, ako, nego, ukoliko, da, ni, niti, ve}, {to, koji, kako... i dovr{i re~enice
odgovaraju}im oblikom re~i ili sintagme u zagradi.
Primer:
__________ ne _____________ (prestati) da se smejete, ja __________ (oti}i) ku}i uvre|en
___________ ne volim kad mi se drugi smeju.
Ako ne prestanete da se smejete, ja }u da odem ku}i uvre|en, zato {to ne volim kad mi
se drugi smeju.
Ili: Ukoliko ne budete prestali da se smejete, ja }u oti}i ku}i uvre|en, jer ne volim kad
mi se drugi smeju.
1. Tanja je jo{ kao mala po~ela da igra fudbal ____________ je to jedini sport koji joj ______
(biti) interesantan.
2. Vrati mi ______ ________ (moja olovka)! ___________ sam znao da je kod tebe ne
________________ (tra`iti) tri dana po _____________ (ceo stan).
3. Kad se \or|e i Jelena _________ (vratiti), sve _____________ (promeniti se), __________
}e ostati najmanje tri godine.
4. Mi smo jo{ mali, __________ kad ____________ (porasti), onda }emo mi vas da zavitlavamo.
5. Neki romani ______________ (ekranizovati) su toliko lo{e __________ sa originalom nemaju vi{e ___________ (nikakva veza).
6. U aprilu se obi~no odr`avaju mnoge _________________ (javna manifestacija), ________ {to
tad obi~no _________ (otopliti).
7. Nemoj da objavi{ taj ________ (tekst), ____________ postoji opasnost da to pro~ita ne~ija
keva i onda ______________ (misliti) ________ smo mi nekakva sekta.
8. Na _________ (ulica) ima puno ljudi i svi se ____________ (grudvati) kao mala deca,
verovatno ____________ ve} godinama ________________ (ne padati) sneg.
9. Sve je _____________ (poplaveti), _____________ je tata stavio svoje ~arape u
______________ (beli ve{).
10. Ne samo da su Jova i Milo{ _____________ (zakasniti), __________ se jo{ bune _______
vi{e __________ (nemati) pi}a.
11. Ne ____________ (ponoviti) se, ali ako se jo{ jednom bude desilo ___________ do|ete
praznih ruku, _______________ (izbaciti - ja) vas napolje.
12. _______ sam ja glup, ________ je on glup, ________ ti ne _________ (koristiti) svoj mozak.
13. Kad i ako _______________ (vratiti se - mi) sa Mont Everesta, molim vas da nas sa~ekate
______________ (sme{iti se) i ________ budete ponosni na nas!
14. Ovo je mali korak za ________ (ja), _________ veliki za ~ove~anstvo.
15. ~ekaju nas te{ki dani ____________ nam je do kraja ___________ (mesec) ostalo svega hiljadu __________ (dinar).
16. ____________ se ne maknete, nikada ne}ete sti}i do vrha ___________ (palanina).
58
17. Ne samo da nisu oprali ____________ (sudovi), __________ nisu _________ ruke oprali.
18. _________ ti dvojica ka`u da si pijan, vreme je da _________ (legnuti).
19. Kad ___________ (mo}i - ja) jo{, ______________ (nastaviti) bih da se penjem, ali sam se
umorila.
20. Zdravko tvrdi _________ (kupati se) svaki dan, __________ ne bi se reklo.
21. Kad ____________ (raditi - mi) sve {to `elimo, vi ______________ (ne biti) zadovoljni.
22. @eleo bih ne{to ________ vas pitam. __________ biste bili na __________ (moje mesto),
{ta ______________ (preduzeti) da se situacija izmeni u va{u korist?
23. _______ bi srce svako moglo da kuca, i olovka bi ova mogla da ________ (tucati).
24. Gde to ________ (biti)? Da li je to ona zgrada na _________ (ugao) Jevremove i Zmaj
Jovine ulice _______ se skroz uru{ila?
25. _______ odemo u Po`arevac, svakako ______________ (posetiti) muzej Milene Pavlovi}
Barilli.
26. Kad __________ (biti) zdrava, Milica bi sada bila s _________ (mi).
27. Krava ________ (mukati), vo _________ (vu}i), ________ koza nikad nikoga ________
(tu}i).
28. Mi smo ovde do{li samo ________ para i _____________ ne `elim da ~ujem nikakve kritike
po pitanju ____________ (kvalitet) na{e muzike.
29. S njim se nikad ____________ (znati) da li misli ozbiljno __________ se samo {ali.
30. Ako ovako _____________ (nastaviti - mi), sutra _______________ (mo}i) da postanemo
prvaci sveta.
31. Dok jednom ne _________ (smrknuti), drugom ne _________ (svanuti).
32. _________ god da se zateknem, __________ me sa~eka Madona.
33. _________ se ubrzo ne budemo navikli na nove uslove, ___________ (propasti) nam firma.
34. Sad je pravi momenat _______________ (probati - vi) da shvatite pravila igre, _______
biste od slede}eg kruga mogli i sami ______________ (uklju~iti se).
35. Ne samo da se radije ne _______________ (me{ati se - ja) u taj posao, _________ bih
najvi{e voleo da ni{ta o svemu tome __________ ne znam.
36. Na _________ spratu stanujete? Lift je pokvaren pa _________________ (vi{e voleti) da ne
moram puno da ____________ (penjati se).
37. ___________ slede}eg vikenda _______________ (biti) lepo vreme, napravi}emo ro{tilj
negde kraj ___________ (jezero), _____________ je blizu __________ (obala) najprijatnije
sedeti.
38. Nismo se dovoljno __________ (potruditi se), __________ slede}i put sigurno
______________ (pobediti), osim ako oni ________________ (imati) sre}e.
39. Nemam ________ dinara, _________ ima}u slede}e nedelje, ako ____________ (dobiti)
platu na vreme.
40. ______ ona ________ on ne znaju {ta bi s parama, ali oboje _____________ (praviti se) siroma{ni.
59
Nivo 6-9
LEKSIKA - SINONIMI
Zameni podvu~enu re~ sa {to vi{e mo`e{ drugih re~i i izraza tako da se zna~enje
re~enice bitnije ne izmeni:
(Obratiti pa`nju na to da neke re~i, kad se zamene, zahtevaju i izmenu oblika re~i koje se
vezuju za njih)
60
RE[ENJA:
1. zanimljivi, zabavni
2. dosta, puno, prili~no, jako, veoma, previ{e, suvi{e
3. fino, dobro, ugodno, (krasno, divno...)
4. mali{anima, najmla|ima, klincima, malima
5. a. pokidaju, preseku, raskinu b. odnose, kontakte, spone, {to ih vezuje (spaja), (a.
i b. poru{e sve mostove)
6. sem, izuzev, ne ra~unaju}i, sa izuzetkom, izuzimaju}i, isklju~uju}i, isklju~iv{i
7. a. slabi, r|avi, nikakvi, osrednji, bez veze, mlaki, bledi, bezvredni, bezvezni, bedni,
drugorazredni, (sranje...) b. izvrstan, izvanredan, prvoklasan, vanredan, sjajan, izuzetan, osobit, fenomenalan, fantasti~an, vrhunski, jako (veoma, stra{no...) dobar, predobar, silan, bogovski, kapitalan, briljantan, bravurozan, vanserijski, impresivan,
(super, opasan, nevi|en, mrak, `estok, strava...)
8. a. provirio, bacio pogled, gvirnuo, glednuo, `draknuo, `acnuo, {acnuo, b. biro, ured,
ofis
9. ulij, dolij, nalij, uspi, naspi, daj
10. druk~ija, druga~ija, naro~ita, specijalna, osobita, razli~ita, izuzetna, neobi~na,
netipi~na, ekskluzivna
11. a. lupio, opalio, drmnuo, odalamio, raspalio, odvalio, (aknuo, klepio, geknuo,
o{inuo, puknuo, zveknuo, nabo...) b. istukao, prebio, izmlatio, premlatio, ispra{io,
(razbio, izlemao, ispeglao, ole{io, napucao...)
12. a. momak, de~ko, tip, (frajer, lik...) b. curama, `enskim, (ribama, trebama,
ma~kama...)
13. a. istakao, podvukao, napomenuo, stavio akcenat b. zalo`iti, pozabaviti, potruditi
oko, obratiti (pokloniti) pa`nju
14. a. zavr{io, uradio, dovr{io, sredio, odradio, dokraj~io, okon~ao, priveo kraju b.
ra~unaru, ma{ini, (kanti...)
15. a. probali, preduzeli b. sasvim, potpuno, u potpunosti, totalno c. druk~ije, razli~ito,
nejednako (druga stvar, pri~a)
16. a. do{ao, se dovezao, prispeo, dospeo, doputovao b. d`inovskim, jako (mnogo,
u`asno, stra{no, veoma....) velikim c. automobilom, kolima, (limuzinom, makinom)
17. a. uvidi, uo~i, opazi, spazi, shvati, zaklju~i, (ukapira, skapira, skonta, skop~a...) b.
ne valja, nije kako treba, (ne {ljaka).
18. a. nesumnjivo, izvesno, bez sumnje, garant(ovano), definitivno, sto posto b.uveren,
ube|en, (nije mi{ljenja, ne misli...)
19. a. pojedini, izvesni, odre|eni, jedan broj, jedni b. stru~njaci c. misle, veruju, imaju
mi{ljenje, tvrde, dr`e, (su mi{ljenja, su ube|eni, su uvereni...) d. zgodan, pogodan,
odgovaraju}i, povoljan, pravovremen e. trenutak, ~as, prilika, situacija f. izmenu,
menjanje, zamenu, revalorizaciju, prevrednovanje.
20. a. ose}a{, zapa`a{, opa`a{, uvi|a{, uo~ava{, (provaljuje{, kapira{...) b. toplota, vrelina, omorina, sparina, (ega, pripeka, jara...)
61
Nivo 6-9
LEKSIKA: FAMILIJARNI IZRAZI
1. Njemu je svejedno - Nije ga briga; Ba{ ga briga; Boli ga uvo (dupe); Puca mu prsluk
2. Idi odavde! - Gubi se! Bri{i! Idi vidi da l sam tamo; Ne}u da te vidim: Be`i!
3. Ovde je veoma ~isto (uredno) - Ovde se sve sija; Ovde je kao u apoteci
4. Ovde je veoma prljavo (neuredno) - Ovde je kao u svinjcu; Ovde kao da je bomba pala
5. Vrlo je neuredan - Izgleda kao da su ga krave `vakale.
6. Vrlo je siroma{an - @ivi kao crkveni mi{.
7. Vrlo je snala`ljiv - Snalazi se kao riba u vodi.
8. Imao je sre}e - Upala mu je sekira u med; Do{lo mu je kao kec na deset.
9. Bilo je to veoma davno - To je bilo pre Hrista; Pre 100 godina.
10. Nikad (se to ne}e desiti) - Kad na vrbi rodi gro`|e; Na kukovo leto; U mesecu limburgu (kad
se majmuni {i{aju).
11. Veoma je mlad (mali) - Tek se ispilio; Jo{ pi{ki u pelene.
12. To je jako daleko - Bogu iza le|a (ki~me, nogu, bubrega); Iza sedam mora (i sedam gora);
13. Puno pri~ati - Ne zatvarati usta; Mleti; Dr`ati banku; i kolokvijalni i `argonski glagoli tipa
BRBLJATI, TOROKATI, BLEBETATI itd..
14. Biti nespretan, trapav - Pona{ati se kao slon u staklarskoj radnji.
15. Veoma mi se dopada - Da poli`e{ prste; Ko bog; Boli glava (u{i otpadaju); i familijarni i
`argonski izrazi kao MRAK! STRAVA! SUPER! DO JAJA! HAOS! itd.
16. Ovde vlada potpuni haos - Ne zna se ni ko pije ni ko pla}a; Ne zna se ni ko kosi ni ko vodu
nosi; Jebe lud zbunjenog; Ovo je ludnica.
17. Zbunio se (izgubio se) - Ne zna gde mu je glava; Pona{a se ko ku~e u liftu.
18. Odmoriti se, oporaviti se - Napuniti baterije; Danuti du{om; Do|i (k) sebi.
19. Umreti - Napustiti (ovaj) svet; Ispustiti du{u; Baciti ka{i~icu; Otegnuti papke; Oti}i; i familijarni i `argonski izrazi kao RIKNUTI, CR]I, SKIKNUTI itd.
20. Jako (mi) je hladno - Srmzo sam se; Se~e po u{ima; Kao u zamrziva~u (hladnja~i).
21. Jako (mi) je toplo - Skuvo sam se; Kao u rerni (pe}nici, paklu).
22. Veoma je bogat - @ivi kao bubreg u loju; Pun je ko brod.
62
Nivo 5-8
VE@BE: SINTAKSA, LEKSIKA, RAZUMEVANJE TEKSTA
Po smislu, dovr{i re~enice upisuju}i re~i u praznine (primeri uglavnom imaju vi{e
re{enja).
1. U severnoj i srednjoj Africi je _________ vru}e i _______ toga tamo ljudi nose laku ode}u i
zapravo ni ne znaju za __________.
2. U Bangkoku, na Tajlandu, nedavno je ______________ orkestar ~iji su ~lanovi isklju~ivo
slonovi. Ove `ivotinje ___________ na udaraljkama koriste}i ve{to _________ surlu.
3. Kod ri|okosih ___________ postoje izvesna odstupanja u centralnom nervnom
_____________ zbog ~ega je i njihova osetljivost na bol ve}a.
4. Kad neko ~esto nosi {e{ir, to je onda upravo onaj _________ ode}e koji ________ primetimo.
5. Pravilo broj jedan u ronjenju je da se uvek _____________ u paru jer je tako mnogo manja
_____________ nego kad se _____________ pojedina~no.
6. Ni u najburnija _____________ Rimskog carstva nije se ____________ da nekog iz carske
_____________ pogubi narod.
7. Bilo je to u __________ kada zakon o zabrani pu{enja nije bio ____________ strog kao
danas.
8. Rukopise dva knji`evna __________ upotrebila je kao hartiju za pakovanje ku}na
_________________ francuskog pisca @ana Batista [atobrena i tako ___________________
njegovo ~etrdesetpetogodi{nje stvarala{tvo.
9. U _____________ Napoleonovog _____________ Egipta, piramide su bile dopola zatrpane
peskom, a Sfingi se _______________ samo glava.
10. Da li mu{karci zaista _________ vole plavu{e ili se radi o sterotipu koji, ukoliko se dovoljno
dugo ___________, preti da postane istina?
11. ^uveni ________________ baron Minhauzen zaista je postojao. Bio je oficir u ruskoj
___________ za vreme ___________ protiv Turske u 18. veku.
12. Pariski metro Meteor kre}e se __________ automatski, a sad i Drezdenski institut za
sabra}aj ___________ na tome da se uvede _________ bez voza~a.
13. Knjige o ________________ de~aka ~arobnjaka Harija Potera iz pera britanske
_________________ D`oane K. Rouling prevedene su na __________ od 30 jezika.
Iako izgleda sasvim _____________, kinkand`u se ubraja u ___________ rakuna.
14. Tridesetih __________ pro{log veka Diznijev __________ Miki Maus vredeo je na filmskoj
berzi isto ___________ i Greta Garbo.
15. Halejeva kometa ____________ vidljiva sa Zemlje i na dan kad se Mark Tven __________
i na __________ kad je umro.
16. Kad mu ____________ opasnost, australijski pustinjski pacov mo`e da tr~i ________ od
konja.
17. Neke vrste gljiva su toliko ____________ da je dovoljan samo jedan pove}i zalogaj da
___________ odraslog zdravog ~oveka.
18. Ma~ke retko do`ivljavaju stresove, pa __________ i retko obolevaju od sr~anih
____________.
63
64
Nivo 6-9
MORFOLOGIJA I SINTAKSA, UPOTREBA GLAGOLA TREBATI
Stavi glagol trebati u odgovaraju}i oblik*
(*neki primeri imaju vi{e ta~nih odgovora)
Napomena: Glagol trebati koristi se u bezli~nom obliku (tre}e lice jedinine) kada se vezuje za
neki drugi glagol. U ostalim slu~ajevima mo`e se koristiti i u li~nim oblicima. Zbog ove specifi~nosti, ~esto je umesto ovog glagola u upotrebi sintagma biti potrebno. Ovde su uvr{}eni i
primeri za glagolski pridev trpni (potreban) i svr{eni vid zatrebati.
______________________________________________________________________
1. Ne mogu s vama u bioskop, ___________da u~im.
2. Ovo nije dovoljno, _____________ jo{ novca (nama).
3. Ne ______________ mi tvoje slike, znam kako izgleda{.
4. Kako smo mogli da znamo? ______________ ranije da nam ka`ete.
5. Idi ku}i, ne ___________ mi danas.
6. Ako bude ____________ , nazovi me i ostavi poruku na sekretarici.
7. ___________ da zna{ neke stvari.
8. Kad god _____________, tu je majstor Steva koji sve ume da popravi.
9. __________________ da pro|e ~itavih 90 minuta dok na{a reprezentacija najzad nije
postigla go.
10. Knjige mi ne ______________ sad, ali __________________ mi sutra.
11. I Luna i Irena ______________ da do|u u Beograd, ali na kraju nisu.
12. Deco, ako budete dobri, da}u vam klikera koliko god vam ______________.
13. Oti{li bismo mi na pijacu, ali nije _______________.
14. Ako _____________ sko~i}u u vatru, samo nemoj po ovakvom vremenu da idem po
pivo.
15. __________ da se borimo ako ho}emo da ostanemo u prvoj ligi.
16. Gospo|i Ja{i} ______________ nekoliko godina da prona|e radnu knji`icu me|u
papirima.
17. Ne znamo sad da Vam odgovorimo, ________________ da razmislimo o tome.
18. Gde ste bili ju~e kad ste mi najvi{e ______________ ?
19. Otkud cigarete u mojoj torbi? ________________ da su u {e{iru.
20. Ako vam ______________, pozovite me na mobilni.
21. Oti{ao bih rado, ali ne znam da li sam joj ____________.
22. Sa pijace ____________________ samo paradajz i krompir.
23. Ne bi ________________ da se ljuti{, ipak smo se samo {alili.
24. Ti me zove{ samo kad ti _______________.
25. Vrati se posle, ___________ da ti objasnim neke stvari.
26. Ove sandale su toliko lepe da }u ih kupiti makar mi nikad ______________.
27. Izvolite, ___________ li vam jo{ ne{to?
28. Hvala, ni{ta mi ______________.
29. Nekim ljudima pare ________________ samo da bi se njima hvalili.
30. Zva}u vas samo ako _________________.
31. S obzirom na to kako se pona{ate, _________________ vam zabraniti da izlazite iz
ku}e.
65
Nivo 6-9
MORFOLOGIJA I SINTAKSA: AORIST I IMPERFEKT
Stavi glagole u odgovaraju}e oblike aorista i imperfekta.
Napomena:
Imperfekt i aorist smatraju se arhai~nim vremenima jer se sve manje koriste. Ipak, za znanje
jezika neophodno je poznavanje njihovih oblika, pre svega radi razumevanja knji`evnih,
naro~ito starijih, tekstova, ali i zbog upotrebe u govoru koja je relativno retka, ali ipak jo{ uvek
`iva u mnogim frazama. Naro~ito je uo~ljiva upotreba aorista kod pojedinih glagola, posebno
oti}i i re}i. Ova ve`banja su sastavljena na osnovu slu~ajeva koji se jo{ uvek veoma ~esto koriste
u svakodnevnom govoru.
____________________________________________________________________________
1. Velika Bela Reka? Gde to ____________? (biti+imperfekt)
2. Ne mo`emo vi{e da vas ~ekamo. _____________ bez vas. (oti}i+aorist)
3. Dva lo{a _____________ Milo{a. (ubiti+aorist)
4. Nisam bio siguran pa _________ da pitam... (re}i+aorist)
5. Kako ______________ ono selo kraj Loznice? (zvati se+imperfekt)
6. Ne mo`emo da se vratimo, _____________ nam svi no}ni autobusi. (oti}i+aorist)
7. [ta ____________ zvekir? Je l` to ono {to stoji na vratima? (biti+imperfekt)
8. Pera ju~e _________ (re}i+aorist) da }e nam ukinuti vize i stvarno nam danas __________
(ukinuti+aorist)
9. _______________ mi da je to na ovom {alteru. (oni+re}i+aorist)
10. Ja __________ u samoposlugu, pa ako se jo{ ne~eg setite, javite mi na mobilni.
(oti}i+aorist)
11. Neko __________ da }e danas opet ki{a (re}i+aorist)
12. Vidi {ta mi moljci _____________ od d`empera. Sav je u rupama. (uraditi+aorist)
13. Turski turbo-folk?! Gde me ________! (na}i+aorist)
14. Kako __________ ide melodija italijanske himne? (biti+imperfekt)
15. Dobro je. Skoro svi me _____________ za ro|endan. (setiti se+aorist)
16. I na kraju ti ______________ na more s njima... (oti}i+negacija+aorist)
17. Ba{ lepo ______________. (mi+ispri~ati se+aorist)
18. Kud _____________ ona moja turpija za nokte? (denuti se+aorist)
19. _______________ da ti se javim, ali dogovori}emo se sutra. (ja+zaboraviti+aorist)
20. Ne ____________ vas sto godina, a ni{ta se niste promenili (ja+videti+aorist)
21. Nego, ________ (setiti se+aorist) da vam je danas godi{njica braka, pa _________
(re}i+aorist) da vam ~estitam.
22. [ta to ________? (biti+aorist) _______ guma? (pu}i+aorist)
66
Nivo 4-6
LEKSIKA, MORFOLOGIJA: DEMINUTIV I AUGMENTATIV
Deminutivi se na~e{}e prave uz pomo} sufiksa:
-ica, -~ica, -i}, -~i}, -ak, -ce, -~e, -a{ce, -ence, -~e
a augmentativi dodavanjem sufiksa:
-ina, -~ina, -etina, -erina, -urina, -urda, -erda, -u{tina, -~uga
Napomene:
1. Deminutivi (hipokoristici, umanjenice) i augmentativi (uve}anice), osim {to daju imenicama zna~enje ne~eg manjeg ili ve}eg, ~esto se upotrebljavaju iz stilskih razloga. Tako se,
primera radi, augmentativi ~esto koriste da bi ne~emu dali pe`orativno (pogrdno) zna~enje
(`ena - `enetina, seljak - selja~ina, selo - selendra), ali ponekad i afirmativno (momak mom~ina, ~ovek - ljudina).
2. Budu}i da ozna~avaju umanjene ili uve}ane imenice, obi~no se, ponovo iz stilskih razloga,
dodavanje prideva mali odnosno veliki smatra neprimerenim, jer dolazi do pleonazma (tautologije). Na primer: mala pti~ica. Pojedini gramati~ari to ~ak smatraju nepravilnim. No, kada
se neki augmentativ ili deminutiv u kontekstu na|e da bi stilski ozna~io neku drugu osobinu,
mogu i}i i uz ove prideve (velika juna~ina).
3. Pojedine re~i dodavanjem ovih nastavaka dobijaju preneseno (figurativno) zne~enje ili se
sasvim semanti~ki udaljuju od re~i od koje su nastale jer oni ne moraju nu`no da slu`e tome
da umanje ili uve}aju pojam koji se nalazi u osnovi. Primeri: {a~ica, mu{ica, tetkica, glavica, gumica, rukavica, stolica, jagodica, govedina, piletina, svetina, potrep{tina itd. Nastavak -ica ~esto slu`i
tome da imenici koja ozna~ava osobu mu{kog d oznaku `enskog (sobar - sobarica; sekretar sekretarica).
4. Imenice mu{kog i, naro~ito, srednjeg roda, manje podle`u ovoj pojavi nego imenice `enskog roda.
Do ovoga dolazi usled toga {to augmentativnim sufiksima imenice dobijaju oblike gramati~kog `enskog
roda i iz pomenutih stilskih razloga.
Primeri:
@enski rod:
ptica, pti~ica (pti}), pti~urina (pti~urda)
ku}a, ku}ica, ku}etina (ku}erina, ku}erda)
soba, sobica (sobi~ak), sobetina
suknja, suknjica, suknjetina
majica, maj~etina, maj~urina
~izma, ~izmica, ~izmetina (~izmurina)
cipela, cipelica, cipeletina
ruka, rukica (ru~ica), ruketina (ru~etina, ru~erda)
noga, nogica (no`ica), nogetina (no`etina, no`urda)
{aka, {akica ({a~ica), {aketina
glava, glavica, glavetina (glavurda)
noga, nogica (no`ica), nogica (no`etina, no`urda)
ki{a, ki{ica, ki{etina (ki{urina)
67
68
Nivo 3-5
TVORBA RE^I, LEKSIKA: PRIDEVSKI PREFIKSI
Zna~enje prideva mo`e se ubla`iti uz pomo} prefiksa: pri-, o-, na-, po-, pro-, su-. Njihova
je distribucija prili~no ograni~ena i prakti~no se svodi samo na slede}e primere:
pri- : priglup, priprost, pripit
o- : omalen, osrednji
na- : nagluv, natruo
po- : podobar, povelik, poduga~ak
pro- : pro}elav, prohladan, prosed
su- : sulud
Poja~ano zna~enje prideva posti`e se uz pomo} prefiksa pre- koji je toliko produktivan da se
mo`e staviti uz skoro svaki pridev koji ozna~ava neku osobinu (presre}an, predivan, prelep,
pre{irok, preduga~ak, prebogat, premlad, predobar, preskup, preambiciozan, prenatrpan, pretovaren, prezreo, prezasi}en, prepametan, prehladan, pretopao...).
Tako|e vrlo produktivan pridevski prefiks je polu- koji ima funkciju da ozna~i nepotpuno svojstvo ne~ega (polupismen, polupijan, polupokretan, polunapredan, poluliberalan...). S
obzirom da je i ovaj prefiks danas vrlo produktivan, ~esto nailazimo i u obi~nom govoru i u
knji`evnosti na okazionalne oblike koje naj~e{}e re~nici ni ne bele`e (polulud, polunormalan, poluraspakovan, poluuvre|en, poluutemeljen, polusre}an, poluzatvoren...).
Prefiksi koji daju suprotno zna~enje pridevu su ne- (neveseo, nestalan, neveran,
nema{tovit, nemaran, neuredan, nebitan, neprirodan...) i bez- (besmislen, bezna~ajan,
bespredmetan, bespovratan, bezizra`ajan, bezvredan, beskona~an, bezli~an...).
69
Nivo 6-8
VE@BANJA: KONDICIONAL, FUTUR II, USLOVNE RE^ENICE
Napomena:
Ovo ve`banje pokazalo se vrlo uspe{nim za savladavanje kondicionala. Najbolje da studenti
prvo na ~asu nastave ponu|ene situacije, jedan po jedan, u krug, a zatim za doma}i da urade
to pojedina~no, pismeno, po~ev{i od sopstvenog primera. Jedna od varijanti ove aktivnosti je
da nastave lanac re~enica, da ih bude ta~no deset a da se poslednjom u nizu zatvori lanac.
Dakle, ako je prva bila Kad bih imala mnogo para... da i poslednja zavr{ava sa ...imala bih
mnogo para.
Nastavi lanac re~enica po ugledu na primer:
Nastavak:
Sam smisli situaciju i nastavi lanac. Lanac mora da sadr`i najmanje 10
re~enica. Zapi{i re~enice u svesku.
70
Nivo 3-6
TEST: UZVICI
Nastavi re~enicu, kao u primeru:
Oh!______________________________________________
Oh! Kako vam lepo stoji taj {e{ir.
Oh! Pa nije trebalo... Hvala vam puno.
Oh! Mnogo je dosadan.
Ah! _______________________________________________________________________
Uh! _______________________________________________________________________
O bo`e! ____________________________________________________________________
Do|avola! __________________________________________________________________
[ta?! ______________________________________________________________________
Jao! _______________________________________________________________________
Joj! ________________________________________________________________________
Hej! _______________________________________________________________________
Dosta! _____________________________________________________________________
Aman! _____________________________________________________________________
Blago tebi! __________________________________________________________________
Odli~no! ___________________________________________________________________
I!? ________________________________________________________________________
Izvini! _____________________________________________________________________
Ne! _______________________________________________________________________
Da! _______________________________________________________________________
To! _______________________________________________________________________
Tako je! ___________________________________________________________________
Fala bogu! _________________________________________________________________
Sre}no! ____________________________________________________________________
^estitam! ___________________________________________________________________
@iveli! _____________________________________________________________________
Ti{ina! _____________________________________________________________________
Super! _____________________________________________________________________
Prokletstvo! _________________________________________________________________
Polako! ____________________________________________________________________
Ojs! _______________________________________________________________________
Ups! _______________________________________________________________________
Napomena:
Mnogi uzvici u srpskom sadr`e tzv. ru`ne re~i. [tavi{e, naj~e{}e se ~itave psovke javljaju u
funkciji uzvika. Budu}i da su one deo svakodnevnog govora, preporu~ujemo lektorima i
nastavnicima da ih uvrste na ovaj spisak, naro~ito kad rade sa studentima i odraslim
u~enicima. Mnogi uzvici sa ovog spiska zapravo ni nisu u upotrebi u govornom jeziku.
Koriste se (uglavnom u prevodima) samo kao neka vrsta eufemizama za prave psovke.
71
Nivo 8-9
GRAMATI^KE I PRAVOPISNE GRE[KE
Na|i i ispravi pravopisne i gramati~ke gre{ke.
Napomena:
Me|u primerima se nalaze ~este gre{ke koje prave u~enici, ali neretko i govornici srpskog kojima je to maternji jezik. Iako su u nekim slu~ajevima gre{ke vrlo te{ke i o~igledne, ove ve`be
mogu re{avati samo studenti i u~enici koji su u zavr{noj fazi usvajanja jezika, naro~ito zato {to
su namerno une{eni neki slu~ajevi koji deluju kao gre{ke, a nisu. Ostalima se mo`e dati vi{e iz
zabave da probaju zajedni~ki ne{to da urade na ~asu.
primer:
Dajte mi poluge i pomeri }u zemlju.
pogre{no:
a. poluge b. pomeri }u c. zemlju
treba:
a. polugu b. pomeri}u c. Zemlju
72
RE[ENJA:
pogre{no:
treba:
1. a. nadam se b. sa mnom
2. a. u vezi s tvojim b. mi se ~ini c. su ti
3. a. budete nau~ili b. mi se
4. a. prstiju b. dvadeset pet
5. a. Leci b. na nas c. pi{e
6. a. uglavnom znaju b. neko c. s kojim
7. U avionu se dobro spava ako nema straha
od letenja.
8. a. kuda b. kod ku}e
9. a. Popij b. sanjaj lepe snove (sne)
10. a. vremena b. }u biti (}u imati)
11. a. jedno pivo b. sve poslove
12. a. treba b. mogu
13. a. tastaturu b. nov
14. a. sedeo b. svom c. u{la
15. nema gre{ke
16. a. be`i~ni b. mikser
17. a. {to b. posle podne c. ujutro
18. a. Dobar dan b. koje
19. a. njenom b. nalazilo
20. a. Re}i }u b. nemam
73
Nivo 2-9
VE@BE, LEKSIKA, ANTONIMI, SINONIMI
Navedi re~ suprotnog zna~enja, kao star - nov, rat - mir, miran - nemiran, vu}i - gurati..
(Zavisno od zna~enja, neke re}i mogu imati vi{e razli~itih antonima, ali i vi{e sinonimnih antonima)
Napomena:
Re~i su ovde pore|ane po te`ini, {to zna~i da po~inju od sasvim lakih primera koje mogu
re{avati i po~etnici, a zatim se polako komplikuju do primera koji bi mogli predstavljati problem i za one kojima je srpski maternji jezik. Treba tako|e naglasiti da neki slu~ajevi imaju vi{e
re{enja.
1. velik
2. mlad
3. brz
4. `iv
5. dobar
6. bolji
7. pametan
8. hladan
9. otvoriti
10. tih
11. zdrav
12. pozitivan
13. kratak
14. suv
15. sladak
16. visok
17. radost
18. mek
19. slan
20. stvaran
21. privatan
22. unutra
23. bri`an
24. jeftin (jevtin)
25. te`ak
26. gornji
27. moderan
28. dubok
29. poznat
30. imati
31. pitom
32. potpisan
33. poja~ati
34. oja~ati
35. impotentan
36. la`
37. ni{ta
38. mr{av
39. pogre{no
40. svetao
41. pokretan
42. udata (udana)
43. o~ekivan
44. kasno
45. ozbiljan
46. dru{tven
47. odlu~an
48. obu}i
49. odgovoran
50. nikad
51. krupan
52. start
53. dug
54. paran
55. prvi
56. usporavati
57. obavezan
58. pravedan
59. va`an
60. nezgodno
61. po{ten
62. nigde
63. dosadan
64. siguran
65. povremen
66. jednostavan
74
67. prost
68. zna~ajan
69. ljubazan
70. smrdeti
71. mutan
72. penjati se
73. razli~it
74. daleko
75. leden
76. ljubav
77. kulturan
78. organizovan
79. namazan
80. voljan
81. nikad
82. isprljati
83. proma{en
84. promi{ljen
85. amater
86. skroman
87. bogat
88. zajedno
89. sklopiti
90. voleti
91. ve{t
92. koristan
93. odgledan
94. nau~en
95. mogu}
96. izmi{ljen
97. korisno
98. r|av
99. smrtan
100. spretan
101. pri~ljiv
102. sirov
103. najslabiji
104. silazan
105. dugotrajan
106. odvrnuti
107. nizbrdo
108. pomagati
109. odmicati se
110. normalan
111. istovetan
112. smislen
113. ne~iji
114. rastaviti
115. pokvasiti
116. bezbedan
117. namerno
118. odmrznuti
119. omrznuti
120. orjentisan
121 diskretan
122. o{triti
123. prihod
124. zakasniti
125. eksterijer
126. sekundaran
127. marljiv
128. graditi
129. simetri~an
130. }elav
131. brbljati
132. nevin
133. vezati
75
134. introvertan
135. umoran
136. grub
137. vredan
138. smiren
139. konveksan
140. vodoravan
141. volonter
142. u{}e
143. tali~an
144. slep
145. krezub
146. nemoj!
147. zimzelen
148. zavetrina
76
2.
VE@BANJA I IGRE
U ovom delu se nalaze ve`be i igre za rad na ~asu. U stvari, radi se o naj~e{}em vidu
prakti~nih ve`bi na koji otpada najve}i deo lektorata posle prve godine u~enja i usvajanja
osnovnih znanja iz jezika, ali su unete mnoge primenljive i za prvu godinu jer je i na po~etku
po`eljan {to ~e{}i odmor od ud`benika kako bi se usvojeno znanje sistematski talo`ilo ponavljanjem. Iskustvo nam govori da je granicu razlike izme|u ve`banja i igara ~esto vrlo te{ko povu}i pa su se otud ova dva termina na{li jedan pored drugog, u istom poglavlju. Jedina uo~ljiva razlika je da se pone{to od ovoga mo`e nazvati samo igrom a ne i ve`banjem i obrnuto, ali
su takvi primeri retki. Uglavnom se radi o kombinaciji. Na engleskom postoji zgodan termin
koji pokriva ono {to bi ovde najvi{e odgovaralo - game-like activities.
Osim postavljenih temelja ve`bi, u ovom poglavlju na}i }ete i niz saveta za odr`avanje
konverzacije na ~asovima. Koliko je to bilo mogu}e, ovde su sabrana iskustva za rad na srpskom kao stranom jeziku, uvr{}ena su i prilago|ena mnoga ve`banja i igre iz stranih ud`benika, a sva su i prakti~no proveravana, tako da je vrlo ~esto istaknuta napomena koje su potencijalne prepreke u uspe{noj realizaciji svakog pojedina~nog ve`banja ili igre. Primeri koji su
ovde dati, kao i u prvom delu, mogu se prilago|avati nivoima, ali je ispred nazna~eno na koje
je nivoe najbolje primenljivo i za koje su nivoe ovde konkretno uvr{}eni primeri. Sistematizacija je manje-vi{e proizvoljna upravo zato da bi se istaklo koliko je va`no stalno menjati na~in
rada na studijama ili kursevima kako pa`nja u~enika ne bi popu{tala. One uspe{nije igre i ve`banja mogu se ponavljati, ali je po`eljno uvek uneti neke izmene, a ako se kompletno ponavlja, onda uvesti neku restrikciju da bi igra bila te`a.
77
1. Na slovo na slovo
Ovu igru treba igrati isto kao {to je igraju deca. Zada im se jedno nasumi~no odabrano slovo,
da ne bude ni slovo na koje po~inje premalo re~i (kao d`, lj, |...), ali ni previ{e (p). Igra se igra
na ispadanje radi vi{e dinamike i radi motivacije u~enika da {to kasnije ispadnu i tako {to du`e ostanu u igri. Ovu igru ne treba previ{e forsirati jer brzo dosadi, ali je dobra ve`ba za obnavljanje starih i u~enje novih re~i. Student koji ka`e neku manje poznatu re~, bilo bi dobro da
objasni {ta ona zna~i. Ako ne ume, lektor je zapisuje na tablu i obja{njava njeno zna~enje. Pravila ove igre su i ina~e fleksibilna i mogu biti manje ili vi{e restriktivna, zavisno od volje i naravi predava~a ili vrste grupe s kojom se radi. Primera radi, mo`e se uvesti i pravilo da iz igre
ispada i onaj student koji ka`e re~ koju je neko ve} ranije rekao.
2. Kalodont
Tako|e igra za decu, s tim {to je ovde bolje ukinuti ispadanje iz igre. Lektor ka`e neku re~, slede}i je prvi u~enik po redu koji treba da ka`e re~ koja po~inje na poslednja dva slova od re~i
koju je rekao lektor. Tako redom u krug. U igri su sve re~i u svojim osnovnim oblicima a jo{
jednu razliku u odnosu na tu igru kako se ina~e igra predstavlja i to da se mogu koristiti li~na
imena i geografski pojmovi, ali isklju~ivo lokalnog karaktera. To ograni~enje odre|uje lektor
sam, po volji.
4. Konsonantske grupe
Na ove igre logi~no se nadovezuju jo{ neke varijante igara sa slovima i re~ima. Jedna od mogu}ih varijanti je da se studentima zada neka vi{e ili manje ~esta konsonatska grupa, na primer
sk, zg, st, pr, ps i sl. pa da onda igru igraju dalje kao po pravilima igre na slovo na slovo, s tim
da se ove konsonantske grupe mogu na}i u bilo kojem polo`aju u re~i, ne samo na po~etku.
Daljim varijacijama: smanjivanjem u~estalosti pojavljivanja konsonantskih grupa, kao i uvo|enjem bodovanja, ovakve igre dobijaju na dinamici. Studenti se mogu podeliti i u grupe, a pre
samog po~etka igre pustiti nekoliko minuta da u svoje sveske zapi{u {to vi{e primera.
78
5. Toplo - hladno
Jo{ jedna de~ja igra primenljiva na nastavu jezika. Ipak, kao i obi~no, potrebno je uneti neke
izmene.
U odsustvu jednog studenta ostali negde sakriju neki predmet. Kad se vrati, u~enik koji tra`i
negde u u~ionici predmet ne treba da se kre}e. On taj predmet tra`i samo postavljaju}i pitanja, ostaju}i na svom mestu. Dakle, pogodnije su u~ionice sa {to vi{e name{taja, ure|aja; kabineti, laboratorije, ili, jo{ bolje, igrati igru tokom izleta negde u parku, dvori{tu, ba{ti, boravka u prirodi, bilo gde van u~ionice.
Ostali studenti mu odgovaraju sa toplo i hladno, a po`eljna su i gradiranja kako to i deca rade:
vru}e, jako vru}e, vrelo, vatra, ledeno, led ledeni i sl. Igra je pogodna za po~etne kurseve radi
usvajanja pade`a i predloga (na klupi, iza klupe, pored table, uza zid, u fioci, van u~ionice i sl.)
izvu~ena. Od tog momenta meri se vreme. Najvi{i limit mo`e da bude minut i po do dva. Ona
ekipa koja ima re~ sa najvi{e slova je pobednik u tom krugu. Drugi kriterijum mo`e biti broj
sastavljenih re~i, ali da se priznaju, naravno, samo re~i u svojim osnovnim oblicima - dakle
glagoli u infinitivu, imenice i pridevi u nominativu jednine i mno`ine neodre|enog vida, svejedno u kom rodu.
Napomena: U ovoj igri ~esto se javljaju razne vrste problema. De{ava se da ni sam lektor ne
mo`e biti siguran da li neka re~ zasigurno postoji u jeziku, a po{to nije uvek u prilici da u blizini bude neki pove}i re~nik, najbolje je takve re~i ostaviti po strani za naknadnu proveru.
Tako|e, igra nije fer ukoliko studenti tokom igre dopisuju re~i, {to je skoro nemogu}e spre~iti.
Zbog ovakvih ograni~enja, najbolje je na licu mesta proceniti do koje mere se mogu tolerisati
improvizacije tokom igre.
7. Narodne poslovice
Svaki u~enik napi{e u svesku po tri poslovice na svom maternjem jeziku (mo`e i vi{e, zavisno
od grupe) i bukvalno ih prevodi na srpski. Onda u krug jedan po jedan ~itaju te poslovice i,
ako je potrebno, na srpskom obja{njavaju {ta one zna~e. Na kraju, lektor daje analognu srpsku poslovicu i zapisuje je na tabli (ukoliko postoji, a naj~e{}e postoji). Studenti to prepisuju
u svoje sveske ili re~nike.
8. Poslovice i izreke
Ova igra izvodi se po principu dosta ra{irenog kviza poznatog na televiziji naj~e{}e pod imenom To~ak
sre}e.
Lektor unapred spremi veliki spisak narodnih poslovica i izreka. One ne moraju biti isklju~ivo srpske. Na
tabli on napi{e crtice umesto slova od neke izabrane poslovice. Studenti redom govore slova za koja pretpostavljaju da bi ih moglo biti u toj poslovici. Kako ko neko slovo ka`e, lektor ga ispisuje na crtice na mestima na kojima se pojavljuje. Kad neko ka`e slovo kojeg nema, krug se nastavlja i onda je na redu slede}i u~enik. Onaj koji prvi vidi re{enje, bez obzira da li je na njega red ili nije, javlja se da bi poga|ao. Pobednik je onaj ko prvi pogodi i u slede}em poga|anju on ima prednost. Samo prvu re~enicu, tj. izreku ili
poslovicu, ispisuje i vodi lektor na tabli. Od slede}eg kruga, studenti se sami smenjuju na tabli.
Ovo je najjednostavniji na~in igranja ove igre, ali ju je mogu}e dinamizirati bodovanjem i podelom studenata po grupama. Ovaj drugi na~in se preporu~uje za ve}e grupe.1
Primer:
__ __ __ __
__ __ __ __ __ __ __ __
__ __ __ __
__ __ __ __ __ __
B O LJ E
S P R E ^ I T I
N E G O
L E ^ I T I
9. Ve{ala
Jo{ jedna poznata de~ja igra pogodna za u~enje, uz male izmene pravila.
Grupa se podeli u dva tima, a lektor na tabli napi{e onoliko crtica koliko ima re~ koju je smis1 Vidi literaturu
80
lio. Prvi tim po~inje da poga|a govore}i slova. Ako ka`e slovo koje postoji u re~i, lektor ga
upisuje na liniju a ta ekipa dobija pravo ponovo da poga|a. Dakle, ako je lektor smislio re~
DECEMBAR, posle dva uspe{na poga|anja na tabli bi moglo da pi{e:
D ___
E ___ ___
E ___ ___ ___ ___
___
^i~a Gli{a 1
^i~a Gli{a 2
Kad ekipa ka`e slovo kog nema na tabli, lektor joj crta glavu ^i~a-Gli{e na tabli, a pravo da
poga|a dobija druga ekipa i tako dok neko ne pogodi ili dok neka ekipa ne popuni celog
~ove~uljka koji se sastoji od {est poteza, {to zna~i da ima pravo pet puta da pogre{i.
Napomena:
Deca obi~no ovu igru igraju sa crtanjem celih ve{ala na kojima treba da visi ~ove~uljak ~ime se
pove}ava mogu}nost broja gre{aka, ali se igra u tom slu~aju pokazala kao suvi{e laka za grupe
u~enika. Ona je zgodna i za vi{e nivoe i dobro ju je igrati pri kraju godine ili semestra, kako bi
se utvrdile u tom periodu nau~ene re~i. Izuzetno, grupa se mo`e podeliti i na vi{e timova od
dva, ako je grupa ba{ velika, ~ime se pove}ava i broj ve{ala, pa lektor mo`e prozvati i jednog
u~enika da mu bude asistent tokom igre.
82
mo onaj student na kog je do{ao red. Slede}i koji zami{lja li~nost je onaj koji je pogodio ko
je ovaj prethodni. Predava~ i sam u~estvuje u ovoj igri, a aktivan je i na na~in {to nepoznate
re~i potrebne za igru stalno ispisuje na tabli.
Igra je zgodna za grupe koje su sklonije konverzaciji i za u~enike koji su motivisani za rad.
Skoro ju je nemogu}e igrati sa grupama introvertnijeg tipa i ne treba ih terati da je igraju na
silu.
16. Kviz 1
Nivo 3-9
Studenti se podele u grupe, najbolje 3 ili 4, a idealno bi bilo da se grupe sastoje od, isto tako,
najvi{e 3-4 studenta. Pitanja se napi{u na ceduljice koje se zatim stave u {e{ir. Na tabli se napi{u imena ekipa koje studenti sami daju. Pred svaki krug, svaka ekipa iz {e{ira izvla~i po jedno pitanje. Kad se zavr{i sa izvla~enjem, ekipe po~inju da daju odgovore. Imaju ograni~eno
vreme za odgovor, ali to lektor odre|uje pribli`no i po volji.
Za svaki ta~an odgovor ekipa dobija 10 poena. Za neta~an odgovor ne dobijaju se negativni
poeni. Ukoliko neka ekipa ne odgovori ta~no, ona slede}a dobija priliku da d ispravan odgovor i, ukoliko ta~no odgovori, dobija 5 poena. Tako redom u krug dok neko ne odgovori ta~no. Pred svaki novi krug odgovaranja, ekipa koja prva odgovara pomera se ukrug za jedno mesto. Bilo bi dobro da se unapred dogovori pravilo od kojeg nema odstupanja ni u jednom slu~aju - lektor ne poma`e ekipi koja ne razume pitanje. Ova pitanja su koncipirana tako da zahtevaju i znanje jezika i poznavanje op{te kulture i poznavanje obi~aja, kulture, istorije i geografije vezane za Balkan.
Pitanja za ovaj kviz sastavljena su nezavisno od nivoa znanja jezika. To su zapravo uglavnom
predlozi za pitanja, a na lektoru je, ako `eli, da sastavlja neka druga, sli~na, zavisno od grupe
s kojom radi. Tako|e, kviz je mogu}e igrati po razli~itim pravilima, a ona }e se sama nametnuti po lektorovom naho|enju.
17. Kviz 2
U ovom kvizu studenti sami sastavljaju pitanja. Bilo bi dobro da se ovaj kviz igra posle ste~enog iskustva na kvizu 1, kako bi studenti orijentaciono znali kakva pitanja mogu da postavljaju. Dakle, na prvom ~asu, lektor d studentima da na ceduljicama zapi{u pitanja za kviz. Treba im napomenuti da im se isplati da napi{u {to je vi{e mogu}e pitanja za to vreme jer se tako
pove}ava mogu}nost da posle izvuku pitanja koja su sami postavili. Naravno, svaki student mora znati ta~an odgovor na pitanje koje postavlja. Studenti se potpisuju ispod pitanja koje postave. Na kraju ~asa, lektor pokupi ceduljice i pred slede}i ~as ih pregleda. Elimini{e pitanja s
kojima na bilo koji na~in ne{to nije u redu, ili ih ostavi ali ispravi - po `elji. Na slede}em ~asu,
kviz se mo`e igrati po pravilima kviza br. 1, ali je bolje igrati ga ovaj put pojedina~no jer su studenti i pitanja pojedina~no postavljali, tako {to se ceduljice izvla~e u krug i vra}aju se u {e{ir
ukoliko onaj kome je postavljeno pitanje ne da neta~an odgovor. Bodovanje se mo`e vr{iti na
puno na~ina, ali je najjednostavnije i najprakti~nije da onaj koji ta~no odgovori dobije po jedan poen. Ceduljica mo`e da se vrati u {e{ir i ako student ta~no odgovori, ~ime se dodatno mo`e bolje utvr|ivati znanje i ve`bati memorija. Jedan od na~ina da se ovaj kviz igra je da se studenti podele po grupama i pred postavljanje pitanja. Ovaj na~in se preporu|uje za ve}e grupe.
18. Kviz 3
Ovaj kviz je varijanta Kviza 2, odnosno nastavak istog od ostatka materijala. Ova verzija vi{e
slu`i za konverzaciju nego za proveru znanja i u~enje kroz takmi~enje.
Studenti opet sastavljaju pitanja, jedan po jedan, bez pisanja. Neko, bilo koje pitanje iz op{te
kulture, prvo postave, a lektor odredi posle ko }e na njega da odgovori ili se unapred odredi
pravilo ko }e da odgovara (recimo - tre}i zdesna, ali to ima taj nedostatak {to onaj ko pita una88
pred zna koga pita). Ako onaj kome je postavljeno pitanje ne zna odgovor, lektor pita ko zna.
Ako niko ne zna, na to pitanje odgovara onaj ko ga je postavio ili lektor ukoliko zna odgovor
(podrazumeva se da onaj ko pita mora da zna odgovor). Slede}e pitanje koje isti taj student
postavlja je pitanje za lektora, najbolje da pravilo bude da to pitanje bude vezano za lokalnu
zemlju i njenu kulturu ili bilo {ta drugo. Ukoliko lektor ne zna odgovor, student sam odgovara na njega. Ovaj kviz se odvija skroz usmeno, bez bodovanja, a zgodan je i zbog mogu}nosti
da lektor usput postavlja potpitanja studentima na njihova sopstvena pitanja.
B.
1. RA\ANJE
2. SAMO JEDNA
3. @ENA
4. RODITELJ
1. TURSKA
2. BELA
3. FILTER
4. SA [E]EROM
MAJKA
KAFA
MLEKO
C.
D.
1. ZVONO
2. [ARULJA
3. BIK
4. BELKA
1. STARI
2. MLADI
3. KOZJI
4. TOPLJENI
KRAVA
SIR
89
A.
B.
1. BERZA
2. CENE
3. PROPADANJE
4. PROPAST
1. IKAR
2. PERJE
3. LEPTIR
4. PTICA
PAD
KRILA
LETENJE
C.
D.
1. PILOT
2. KONKORD
3. DC10
4. STJUARDESA
1. PAUK
2. TREMA
3. SMRT
4. MRAK
AVION
STRAH
A.
B.
1. HITROST
2. @URBA
3. MENJA^
4. ZEC
1. @ICA
2. @ARULJA
3. STRUJA
4. EDISON
SIJALICA
BRZINA
SVETLOST
C.
D.
1. ZVEZDA
2. LETO
3. ZRAK
4. TOPLINA
1. SATELIT
2. PUN
3. AVGUST
4. KRATER
SUNCE
MESEC
90
A.
B.
1. OTROV
2. INSEKT
3. KLE[TA
4. HOROSKOP
1. PLJUVANJE
2. JAHANJE
3. GRBA
4. KARAVAN
[KORPIJA
KAMILA
PUSTINJA
C.
D.
1. OLUJA
2. SAT
3. ZRNO
4. PLA@A
1. BODLJA
2. BILJKA
3. UKRASNI
4. TEKILA
PESAK
KAKTUS
A.
B.
1. SLEPI
2. POLJSKI
3. CRKVENI
4. KU]NI
1. DOBA
2. PERIOD
3. N OVA
4. STARA
MI[
ERA
KOMPJUTER
(RA^UNAR)
C.
D.
1. ELEKTRONSKA PO[TA
2. WWW
3. MRE@A
4. SAJT
1. LCD
2. MALI
3. KATODNA CEV
4. TELEVIZOR
INTERNET
EKRAN
(MONITOR)
91
A.
B.
1. IZREKE
2. MUDROSTI
3. UMOTVORINE
4. NARODNE
1. ORGAN
2. UKUS
3. KINESKI
4. ENGLESKI
POSLOVICE
JEZIK
VUK KARAD@I]
C.
D.
1. TORTA
2. EKONOMSKA
3. SOCIJALNA
4. POLITI^KA
1. RUSKO - POLJSKI
2. ENGLESKO - [PANSKI
3. MA\ARSKO - SRPSKI
4. [PANSKO - ITALIJANSKI
REFORMA
RE^NIK
A.
B.
1. PELJE[AC
2. ITALIJA
3. PREVLAKA
4. SKANDINAVSKO
1. LASTE
2. BOGDAN
3. TOPLOTA
4. STRANA SVETA
POLUOSTRVO
JUG
BALKAN
C.
D.
1. ZAJEDNICA
2. KONTINENT
3. GR^KA BOGINJA
4. BRISEL
1. SNEG
2. VENAC
3. ALPINIZAM
4. SKIJANJE
EVROPA
PLANINA
92
A.
B.
1. JU@NI
2. SEVERNI
3. MU[KI
4. @ENSKI
1. SLOBODNA
2. TRAGI^NA
3. STRASNA
4. PLATONSKA
POL
LJUBAV
SEKS
C.
D.
1. RAST
2. [KOLA
3. VASPITANJE
4. IGRA^KE
1. KOLEKTIVNI
2. ZAJEDNI^KI
3. DRU[TVENI
4. KOMUNALNI
DECA
GRUPNI
A.
B.
1. DEVOJKA
2. KRUPNA
3. [ARAN
4. UDICA
1. KORPUS
2. STRANO
3. LJUDSKO
4. NEBESKO
RIBA
TELO
ZDRAVLJE
D.
C.
1. LOPTA
2. ZIMSKI
3. REKORD
4. TAKMI^ENJE
1. DOBRI
2. ZLI
3. AVET
4. ALADIN
SPORT
DUH
93
A.
B.
1. VELI^ANSTVENIH
2. FILM
3. SAMURAJA
4. DANA U NEDELJI
1. VILJEM TEL
2. CRV
3. RAZDOR
4. PITA
SEDAM
JABUKA
GREH
D.
C.
1. VELI^ANSTVENIH
2. FILM
3. DANA U NEDELJI
4. SAMURAJA
1. IZ NEHATA
2. HLADNOKRVNO
3. IZ ZASEDE
4. ATENTAT
SEDAM
UBISTVO
A.
B.
1. KAVIJAR
2. MAJONEZ
3. PILE
4. KUKAVICA
1. ROBERTO
2. \UZEPE
3. \OVANI
4. MARIO
JAJE
ITALIJAN
KOLUMBO
D.
C.
1. MAHABHARATA
2. KRAVE
3. KASTE
4. KARI
1. PARNA MA[INA
2. EUREKA
3. TO^AK
4. [TAMPA
OTKRI]E
(PRONALAZAK)
INDIJA
94
A.
B.
1. OKEAN
2. PLANKTON
3. NAJVE]I
4. SISAR
1. BONSAI
2. SEKIRA
3. PANJ
4. KRO[NJA
KIT
DRVO
PINOKIO
C.
D.
1. ^A^KATI
2. SIRANO
3. PR]AST
4. PARFEM
1. MARIONETA
2. DEVOJ^ICE
3. IGRA^KA
4. POZORI[TE
NOS
LUTKA
A.
B.
1. SVETI \OR\E
2. JOVAN JOVANOVI]
3. PAPIRNATI
4. VATRA
1. MATERIJAL
2. RIBA
3. PUT
4. MARAMA
ZMAJ
SVILA
KINA
C.
D.
1. BUDU]NOST
2. RIBE
3. ZVEZDE
4. ZNAK
1. PINK FLOJD
2. U[I
3. CIGLA
4. ZVU^NI
HOROSKOP
ZID
95
A.
B.
1. SPRAVA
2. MERNI
3. MEDICINSKI
4. MUZI^KI
1. SAMBA
2. ANDANTE
3. MUZIKA
4. METRONOM
INSTRUMENT
RITAM
KASTANJETE
C.
D.
1. SAN^O PANSA
2. BIK
3. ANDALUZIJA
4. GRA\ANSKI RAT
1. OBREDNI
2. PODIJUM
3. IGRA
4. BAL
[PANIJA
PLES
A.
B.
1. ]ERKA
2. KLINAC
3. BEBA
4. MALI[AN
1. TRG
2. JABUKE
3. TIKVICE
4. TEZGA
DETE
PIJACA
KOLICA
C.
D.
1. SLEP
2. GLUV
3. RATNI
4. VOJNI
1. GONDOLA
2. MESO
3. VO]E I POVR]E
4. RIBA
INVALID
SAMOPOSLUGA
96
23. TV Dnevnik
Radi se o jo{ jednoj klasi~noj i oprobanoj igri, odnosno radu po scenariju. Idealno ju je
izvoditi s pove}om grupom u~enika (od 10 do 20), a najzgodnije ju je iskoristiti ne na ~asu
nego prilikom nekog zajedni~kog izleta, ekskurzije ili u nekoj sli~noj situaciji.
Studentima se podele uobi~ajene uloge iz Dnevnika onih koji se pojavljuju pred kamerama.
3 Mogu se koristiti i minimalni vokabulari kao {to je re~nik na kraju ud`benika Bo`a ]ori}a ili Lista jezi~kog
minimuma Danka [ipke iz "Programa nastave srpskohrvatskog jezika" i koja se mo`e pokupiti i sa interneta na
stranici http://main.amu.edu.pl/~sipkadan/pp/shpo5000.txt
Dakle, dva ili vi{e voditelja, izve{ta~i sa terena, iz zemlje i iz sveta, autori priloga iz kulture i
nauke; crna hronika, regionalne vesti, vremenska prognoza, sport....
Najbolje da se polaznicima ostavi mogu}nost da se sami dogovore oko podele uloga, po
afinitetima, kako se kome {ta dopada i kome koja uloga vi{e odgovara.
99
5 V. Ur, Penny: "Grammar Practice Activities", A practical guide for teachers; Cambridge Hadbooks for
Language Teachers, Series Editor Penny Ur; Cambridge University Press 2003.
100
Nivo 2-4
LEKSIKA, PRIDEVI: IGRA - PRIDEVSKI BINGO (TOMBOLA)
Izaberi deset prideva i upi{i ih u ku}ice na tabeli. Jednom upisanu re~ ne sme{ da
ispravlja{.
debeo
velik
prazan
donji
~udan
gladan
veseo
hrabar
mali
sli~an
teorijski
sme{an
lep
hladan
vla`an
ta~an
slep
vreo
pijan
slobodan
dosadan
kulturan
kiseo
vredan
spor
nizak
vru}
brojan
ru`an
plav
nemiran
odli~an
glup
pametan
sladak
kratak
`iv
tu`an
poznat
prvi
poslednji
brz
101
102
Nivo 2-4
LEKSIKA, GLAGOLI: GLAGOLSKI BINGO
Izaberi deset glagola i upi{i ih u ku}ice na tabeli. Jednom upisanu re~ ne sme{ da
ispravlja{.
po}i
kupovati
stanovati
pasti
znati
raditi
praviti
ko{tati
do}i
govoriti
razumeti
sti}i
piti
vezati
svirati
pogledati
u}i
leteti
`eleti
smeti
skakati
voditi
pobegnuti
tr~ati
sesti
ukrasti
stojati
plakati
provoditi
bojati se
upla{iti se
pristati
otpratiti
jesti
postaviti
iza}i
hodati
{etati se
smejati se
goreti
spavati
pevati
103
6 Isto.
104
Nivo 2-6
Prva stvar koju uradim kad ustanem je da
___________________________________________________________________________.
Pre nego {to do|u gosti ja
___________________________________________________________________________.
Najvi{e se bojim
___________________________________________________________________________.
Kad me ne{to upla{i ja
___________________________________________________________________________.
Kad god ne{to zaboravim ja
___________________________________________________________________________.
U trenutku kad ~ujem da telefon zvoni ja
___________________________________________________________________________.
Kad se puno najedem naj~e{}e
___________________________________________________________________________.
Kad se uve~e vratim ku}i ja prvo
___________________________________________________________________________.
Poslednja stvar koju uradim pre nego {to odem da spavam je da
___________________________________________________________________________.
Posle kupanja/tu{iranja ja obi~no
___________________________________________________________________________.
Kad shvatim da je neko ljut na mene
___________________________________________________________________________.
Kad previ{e popijem obi~no
___________________________________________________________________________
105
1.
a. slon
b. nilski konj
c. konj
d. lav
10.
a. fotelja
b. krevet
c. trosed
d. stolica
18.
a. ku}a
b. most
c. zgrada
d. soliter
2.
a. {poret
b. kada
c. tu{
d. umivaonik (lavabo)
11.
a. pesnica
b. koleno
c. {aka
d. prst
19.
a. majmun
b. koza
c. krokodil
d. konj
12.
a. tenis
b. odbojka
c. rukomet
d. ping-pong
20.
a. avion
b. automobil
c. kamion
d. autobus
13.
a. paradajz
b. krompir
c. orah
d. krastavac
21.
a. kuvar
b. stolar
c. barmen
d. stric
14.
a. krompir
b. {argarepa
c. kupus
d. celer
22.
a. majka
b. bajka
c. ujka
d. tetka
15.
a. upravo
b. odmah
c. ljut
d. nikad
23.
a. ka{ika
b. patika
c. vilju{ka
d. no`
16.
a. paradajz
b. kru{ka
c. jabuka
d. tre{nja
24.
a. patika
b. cipela
c. rukavica
d. ~izma
17.
a. orman
b. krevet
c. roman
d. sto
25.
a. tepih
b. sto
c. grejalica
d. vrt
3.
a. usta
b. nos
c. uvo
d. prst
4.
a. ~elo
b. ruka
c. noga
d. {aka
5.
a. koko{ka
b. prase
c. guska
d. }urka
6.
a. tele
b. ovca
c. koza
d. krava
7.
a. divlja patka
b. roda
c. lasta
d. golub
8.
a. magarac
b. jelen
c. konj
d. vo
9.
a. skakavac
b. bubamara
c. krastavac
d. pauk
106
26.
a. bicikl
b. motocikl
c. kamion
d. trotinet
34.
a. pivo
b. sok
c. vino
d. rakija
27.
a. motocikl
b. bicikl
c. kombi
d. autobus
35.
a. ~a{a
b. {olja
c. tanjir
d. fla{a
28.
a. limun
b. grejpfrut
c. ananas
d. pomorand`a
36.
a. pivo
b. sok
c. vino
d. ~orba
29.
a. gitarista
b. truba~
c. peva~
d. violinista
37.
a. pivo
b. krompir
c. vino
d. ~orba
30.
a. vilju{ka
b. makaze
c. kle{ta
d. ~eki}
38.
a. le{nik
b. orah
c. kesten
d. lubenica
31.
a. glava
b. le|a
c. fasada
d. ko`a
42.
a. {e}er
b. istok
c. jug
d. zapad
44.
a. ajkula
b. pastrmka
c. delfin
d. losos
45.
a. slikarstvo
b. knji`evnost
c. vo}arstvo
d. film
46.
a. suknja
b. haljina
c. tepih
d. pantalone
47.
a. doru~ak
b. ru~ak
c. u`ina
d. sarme
48.
a. lokomotiva
b. traktor
c. kupe
d. vagon
39.
a. nastavnik
b. u~enik
c. predava~
d. u~itelj
32.
a. lepak
b. majica
c. pantalone
d. ga}e
40.
a. za ve{ (za rublje)
b. za sudove
c. za spavanje
d. za {ivenje
33.
a. petica
b. {estar
c. osmica
d. devetka
41.
a. kukuruz
b. krompir
c. paprika
d. paradajz
107
49.
a. more
b. reka
c. dolina
d. srebro
50.
a. more
b. reka
c. dolina
d. jezero
51.
a. more
b. reka
c. okean
d. jezero
59.
a. krilce
b. kifla
c. batak
d. but
67.
a. cvet
b. dete
c. riba
d. bluza
52.
a. pu{ka
b. kle{ta
c. top
d. revolver
60.
a. krilce
b. kifla
c. batak
d. papir
68.
a. kofer
b. ranac
c. sako
d. torba
53.
a. demokrata
b. diktator
c. liberal
d. komunista
61.
a. krug
b. kvadrat
c. kugla
d. trougao
69.
a. mrav
b. pauk
c. bubamara
d. buba{vaba
54.
a. violinista
b. flautista
c. socijalista
d. klavirista
62.
a. seljak
b. batak
c. ujak
d. {urak
70.
a. Borivoje
b. Marija
c. Andrija
d. Milija
55.
a. violinista
b. flautista
c. socijalista
d. glista
63.
a. grejalica
b. fri`ider
c. radijator
d. pe}
71.
a. koplje
b. kugla
c. kegla
d. kladivo
64.
a. grejalica
b. fri`ider
c. radijator
d. narator
72.
a. brod
b. jahta
c. pramac
d. ~amac
65.
a. pomfrit
b. ~ips
c. pire
d. pilav
73.
a. lonac
b. {erpa
c. tiganj
d. tanjir
56.
a. violinista
b. flautista
c. saksofonista
d. truba~
57.
a. frizer
b. rudar
c. mesar
d. vepar
58.
a. frizer
b. rudar
c. maser
d. kozmeti~ar
66.
a. gluv
b. slab
c. slep
d. nem
108
74.
a. ris
b. panter
c. hijena
d. lav
82.
a. detinjstvo
b. starost
c. mu`evnost
d. pubertet
75.
a. fiksni
b. pokretni
c. mobilni
d. be`i~ni
83.
a. zec
b. vepar
c. kuni}
d. vuk
76.
a. film
b. predstava
c. televizija
d. radio
77.
a. motika
b. grabulje
c. lopata
d. ~eki}
78.
a. kukuruz
b. duvan
c. krompir
d. paradajz
79.
a. prsten
b. ogrlica
c. rukavica
d. narukvica
90.
a. olovo
b. gvo`|e
c. teret
d. bakar
91.
a. ~in
b. scena
c. poglavlje
d. kostim
92.
a. kontrabas
b. bas
c. alt
d. tenor
84.
a. put
b. staza
c. linija
d. drum
93.
a. Stevan Sremac
b. Vuk Karad`i}
c. Danilo Ki{
d. Milorad Pavi}
85.
a. Ljubljana
b. Skoplje
c. Pri{tina
d. Sarajevo
86.
a. kosilica
b. pe{adija
c. artiljerija
d. mornarica
94.
a. pljeskavica
b. paprika{
c. krastavac
d. gula{
95.
a. kutla~a
b. lozova~a
c. stomaklija
d. {ljivovica
87.
a. pozori{te
b. kazali{te
c. bioskop
d. teatar
80.
a. telefon
b. megafon
c. gramofon
d. mikrofon
88.
a. narod
b. gra|anstvo
c. tolerancija
d. pleme
81.
a. Miroslav Krle`a
b. Slobodan [ijan
c. Emir Kusturica
d. Sr|an Dragojevi}
89.
a. hrast
b. breza
c. kaktus
d. vrba
109
96.
a. kafi}
b. restoran
c. kafopija
d. kafana
97.
a. mat
b. {ah
c. top
d. pat
98.
a. kuna
b. tolar
c. dabar
d. dinar
106.
a. ki{an
b. pametan
c. iskusan
d. sebi~an
114.
a. kulturna
b. klasi~na
c. starogradska
d. narodna
99.
a. led
b. voda
c. para
d. vetar
107.
a. mi{
b. monitor
c. kasetofon
d. tastatura
115.
a. pr`iti
b. pe}i
c. seckati
d. dinstati
100.
a. volan
b. menja~
c. migavac
d. jedro
108.
a. {argarepa
b. krompir
c. kupus
d. karfiol
116.
a. uzeti
b. videti
c. uspeti
d. ise}i
101.
a. Ni{
b. Novi Sad
c. Kragujevac
d. Mostar
109.
a. sejati
b. kositi
c. saditi
d. kucati
117.
a. debeli
b. mr{av
c. glup
d. miran
102.
a. bli`i
b. dalji
c. te`i
d. sve`i
110.
a. stariji
b. ne~iji
c. sporiji
d. masniji
118.
a. Danica
b. Milica
c. Ve~ernja~a
d. Severnja~a
103.
a. boravi{te
b. dvori{te
c. stanovi{te
d. lovi{te
111.
a. bezobrazluk
b. praziluk
c. kukavi~luk
d. nesta{luk
104.
a. ljubi~ica
b. visibaba
c. borovnica
d. bela rada
112.
a. luk
b. strela
c. metak
d. granata
105.
a. brati
b. se}i
c. bradati
d. moliti
113.
a. med
b. sir
c. mek
d. lav
119.
a. znati
b. videti
c. gledati
d. smatrati
120.
a. pesak
b. list
c. beton
d. bra{no
110
Primeri:
Situacija 1.
U potpuno izgoreloj {umi prona|en je mrtav ronilac u punoj ronila~koj opremi.
Kako je do toga do{lo?
Re{enje:
[uma se nalazila u blizini mora. Kad je izbio {umski po`ar, anga`ovani su i oni
avioni koji funkcioni{u tako {to u svoje rezervoare, spu{taju}i se do mora, prigrabe
ve}u koli~inu morske vode i onda njome polivaju {umu koja gori (kanaderi).
Desilo se da je jedan avion, skupljaju}i tako vodu, pokupio i tog ronioca i izbacio
ga zajedno s vodom u poku{aju da ugasi po`ar.
Situacija 2.
Pored pruge prona|en je mrtav ~ovek. Jedan seljak je video da je izba~en kroz prozor i slu~aj je odmah prijavio policiji. Ubica nije prona|en, ali je autopsijom
utvr|eno da je smrt usledila mnogo pre nego {to je mrtvac izba~en iz voza. Kako se
to desilo?
111
Re{enje:
Mrtvac je umro prirodnom smr}u ranije. No, imao je `elju da bude sahranjen u
drugom gradu, a po{to je prevoz mrtvaca skup, njegovi sinovi nisu imali novca za
prevoz i re{ili su da ga povezu vozom kao obi~nog putnika, postaviv{i ga u kupe kao
da spava. Tokom putovanja iza{li su do bifea i tamo se predugo zadr`ali. Za to
vreme, u kupe je u{ao neki ~ovek, stavio svoj te`ak kofer iznad mrtvaca, ali kad je
voz naglo zako~io, ovome je kofer pao na glavu. Po{to je uvideo da je ~ovek mrtav,
mislio je da ga je njegov kofer ubio pa je, da bi se oslobodio krivice, izbacio ~oveka
kroz prozor.
Situacija 3.
U pustinji je prona|en mrtav potpuno go ~ovek sa slomljenom {ibicom u ruci. Kako
se to desilo?
Re{enje:
On je s prijateljima leteo iznad pustinje balonom. U jednom momentu, do{lo je do
nekakvog kvara i oni su po~eli da gube na visini i zbog toga da izbacuju sve {to su
imali sa sobom i na sebi da bi bili lak{i. Kad su ostali i bez ode}e, shvatili su da ih
mo`e spasiti jedino to da neko isko~i napolje. Odlu~ili su da o tome odlu~i `reb,
odnosno izvla~enje {ibice. Ovaj koji je izvukao kra}u, odnosno slomljnu {ibicu,
morao je da isko~i.
32. Uputstva
Ovo ve`banje korisno je za ve`be imperativa, ali i usvajanje konstrukcije re~enica
tipi~nih za fraze koje se koriste u raznim vrstama uputstava. Ve`banje mo`e biti
zabavno, naro~ito ako se studentima da u zadatak da sastave uputstvo za kori{}enje nekog ure|aja koji ina~e svakodnevno koriste, kao u navedenom primeru za telefon. Najbolje je da svi studenti izaberu razli~ite ure|aje. Tu su primeri, ali studenti mogu po svojoj volji izabrati neku spravu koju retko ko ume da koristi, kao
na primer elektri~nu kosilicu, motokultivator, miksetu za tonski studio i sl.
Jedna od varijacija ove igre/ve`banja je da studenti opi{u kako se ne{to radi ili pravi, na primer kako se pere ve{ na ruke, kako se pere su|e, kako se, po njihovom mi{ljenju, najbolje i najefikasnije u~i...
112
Nivo 5-8
Kao u primeru, daj uputstvo.*
(*uputstvo se mo`e davati u obliku imperativa ili infinitiva)
Primer:
Uputstvo za kori{}enje telefona
Priklju~ite telefon na mre`u uz pomo} prilo`enog kabla. Podignte slu{alicu i proverte da
li ~ujete signal tu-tu. Ako je to u redu, izaberite `eljeni broj telefona pritiskanjem dugmi}a
na tastaturi. Posle obavljenog razgovora spustite slu{alicu na svoje mesto.
Kad ~ujete da telefon zvoni, to zna~i da vas neko zove. Podignite slu{alicu i ka`ite Halo!
Posle obavljenog razgovora spustite slu{alicu na mesto.
115
[ta je to stolica?
[ta je to automobil?
[ta je staklo?
[ta je trava?
[ta je to cvet?
[ta je to {uma?
[ta je to utorak?
[ta je vazduh?
[ta je to kada?
[ta je olovka?
[ta je slon?
[ta je to ruka?
[ta su to le|a?
[ta je to srce?
[ta je mozak?
[ta je to ptica?
[ta su to vrata?
[ta je to prozor?
[ta je to ~aj?
[ta je to muzika?
[ta je to umetnost?
[ta je to ma~ka?
[ta je to pas?
[ta je konj?
[ta je krava?
[ta je prase?
[ta je to grad?
[ta je to pirina~?
[ta je to hleb?
[ta su to banane?
[ta je to ti{ina?
[ta je to telefon?
[ta je to ra~un?
[ta je to vreme?
[ta je to dim?
[ta je to jutro?
[ta je to ljubav?
[ta je zadatak?
[ta je to poklon?
[ta je to noga?
[ta je to vic?
[ta je to roman?
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
73.
74.
75.
76.
77.
78.
79.
80.
81.
82.
83.
84.
117
[ta je to bioskop?
[ta je to pozori{te?
[ta je to film?
[ta je to pijaca?
[ta je to istina?
[ta je to primer?
[ta je to stvar?
[ta zna~i biti pametan?
[ta zna~i biti blizu?
[ta zna~i biti pristojan?
[ta zna~i putovati?
[ta zna~i doputovati?
[ta zna~i biti dobar?
[ta zna~i biti lo{?
[ta zna~i biti glup?
[ta zna~i u`ivati?
[ta zna~i leteti?
[ta zna~i pevati?
[ta zna~i svirati?
[ta zna~i plesati?
[ta zna~i igrati se?
[ta zna~i jesti?
[ta zna~i piti?
[ta zna~i prati?
[ta zna~i biti brz?
[ta zna~i biti lep?
[ta zna~i posle?
[ta zna~i odmah?
[ta zna~i svakodnevno?
[ta zna~i prednji?
[ta zna~i biti zadovoljan?
[ta zna~i biti umoran?
[ta zna~i umreti?
[ta je te{ko?
[ta su to ljudi?
[ta zna~i biti prazan?
[ta zna~i tra`iti?
[ta zna~i upoznati?
[ta zna~i pevati?
[ta je to {ta?
[ta je to za{to?
[ta je to najve}i?
118
3.
Sandra ima osam godina. Ona svakog dana dolazi u istu pekaru koja se nalazi u kom{iluku.
Sandra: Dobar dan.
Pekar: Zdravo, Sandra. Kao i obi~no?
Sandra: Ne, danas samo jednu kiflu i ~okoladu.
Pekar: Kiflu sa susamom ili bez njega?
Sandra: Ne, kiflu sa {e}erom.
Pekar: Slu{aj, Sandra. U kifle nikad ne stavljamo {e}er, a, osim toga, u pekari se ne prodaju
~okolade.
Sandra: Ali mama mi je tako rekla.
Pekar: Jesi li sigurna?
Sandra:
Zadatak: Nastavi dijalog do Sandrinog odlaska iz pekare.
4.
Prodavnica cipela. Ulazi Dejan, mladi} od dvadesetak godina.
Prodavac: Dobar dan. Izvolite...
Dejan: Hvala, samo da pogledam ~ega ima.
Prodavac: Ni{ta posebno. Rasprodajemo robu jer se radnja zatvara. Imamo samo ova dva
modela patika.
Dejan: Kako samo dva modela? Pa pune su vam police.
Prodavac: Jesu, ali od ostalih imamo samo jako male brojeve.
Dejan: Kako male? Pa ovi na policama su veliki...
Prodavac:
Zadatak: Nastavi dijalog do Dejanovog izlaska iz prodavnice.
5.
Prodavnica name{taja. Sanja i Zdravko, mladi bra~ni par, do{li su da kupe krevet.
Sanja: Ovaj je lep, ali ~ini mi se da je prevelik.
Zdravko: Prevelik? Pa i mi smo veliki.
Sanja: Da, ali soba nam je mala.
Zdravko: Da li je za krevet va`nija veli~ina sobe ili to koliko smo mi veliki?
Sanja: I jedno i drugo.
120
Zdravko: A izgled?
Sanja: I izgled je va`an.
Zdravko:
Zadatak: Nastavi dijalog do Sanjinog i Zdravkovog dogovora oko kupovine odgovaraju}eg kreveta.
6.
Pet-{op (prodavnica za ku}ne ljubimce). Ulazi gospodin \or|evi}, stari mu{terija.
Prodava~ica: Dobar dan, gospodine \or|evi}u. Kako je Kuki?
G. \or|evi}: Kuki je odli~no, ali sad nisam do{ao zbog njega nego zbog svog prijatelja.
Prodava~ica: Da...? Izvolite.
G. \or|evi}: Znate li da li neko poklanja ma~i}e?
Prodava~ica: Naravno, toga uvek ima. Kakvu bi ma~ku Va{ prijatelj `eleo? Rasnu? Neku
slatku obi~nu?
G. \or|evi}: Da budem iskren, to nije toliko va`no. Njemu ma~ka treba zbog mi{eva. U ku}i
su mu se pojavili mi{evi, odnosno, ta~nije, pacovi. Ogromni pacovi!
Prodava~ica:
Zadatak: Nastavi dijalog do zavr{etka dogovora g. \or|evi}a i prodava~ice.
7. Prodavnica tehni~ke robe. Ulazi kupac.
Prodavac: Dobar dan. Izvolite.
Kupac (besan je): Dobar dan. Pre dva dana sam ovde kupio {poret i ve} ne radi.
Prodavac: [ta mu fali?
Kupac: [ta mu fali?! Ni{ta ne radi, eto {ta mu fali.
Prodavac: Jeste li poneli garantni list i ra~un?
Kupac: Naravno da sam poneo. I nemojte me, molim vas, pitati da li sam {poret uklju~io u
struju.
Prodavac:
Zadatak: Nastavi dijalog.
(tako|e v. str. 136/50)
Nivo 6-9
PISMENE VE@BE.
Nastavi i zavr{i sinopsis ili sastavi pri~u ili dramu na osnovu zadate situacije.
1. Pla`a
Na pla`i se odmaraju i sun~aju dva starija bra~na para. Igraju karte. Dolazi grupa tinejd`era.
Pu{taju glasnu muziku, po~inju da se vrzmaju oko njih, da ih prskaju vodom. U jednom
momentu, jedan od penzionera ih zamoli da se pona{aju pristojnije i da ih ostave na miru.
Me|utim, jedan od mladi}a ga samo opsuje...
2. Uskrs
Pred Uskrs sin, }erka i majka farbaju jaja. Otac popravlja usisiva~ koji se pokvario. Svi su malo
nervozni jer sutra na ru~ak dolazi puno gostiju. U kuhinji se ve} sprema hrana za sve~ani
uskr{nji ru~ak. Odjednom, u goste dolazi neo~ekivani gost. To je dosadni o~ev poznanik kojeg
zna jo{ iz {kole i koji ima obi~aj povremeno da svrati. Majka ga poziva da u|e i da popije kafu.
Otac je nervozan jer ne uspeva da popravi usisiva~, ali ne prestaje da radi dok je gost tu. I deca
nastavljaju da farbaju jaja. Gost se raspituje oko toga ko {ta radi svojim dosadnim pitanjima.
Posle svega, ocu pukne film i on krene da ga isteruje napolje. Gost se uvredi. Dolazi do
konflikta.
3. Frizerski salon
U frizerskom salonu za mlade je naizgled sve mirno. Jednoj devojci frizerka farba kosu, a
njenog mladi}a {i{a frizer. Jo{ dvoje ~ekaju na red i ~itaju neke ~asopise. Me|utim, ispostavi
se da je frizerka gre{kom devojku umesto u svetlo plavo ofarbala u tamno crno. Kad to vidi,
devojka vrisne. Njen mladi}, usred {i{anja, poluo{i{an, ustaje sa stolice i po~inje da se sva|a i
sa frizerkom i sa frizerom. Oni se pravdaju, ali on ih previ{e vre|a, agresivan je i sva|a prerasta
u tu~u izme|u njega i frizera. Ostali poku{avaju da ih smire, ali pogre{no ofarbana devojka,
tako|e previ{e iznervirana, na strani je svog mladi}a. Op{ti nered. Pored salona prolaze dva
policajca i kad vide {ta se zbiva, ulaze unutra. Po~inje obja{njavanje.
4. Voz
Poslovni, ekspresni voz. Mladi} je krenuo u posetu svojoj devojci koja `ivi u unutra{njosti da
se upozna s njenim roditeljima. Oni ga ~ekaju na ru~ak. On sedi i spokojno slu{a muziku na
vokmenu. U istom kupeu je strarija `ena koja ~ita ljubavni roman, jedan ~ovek koji putuje
nekim poslom i neka devojka koja je krenula da poseti svog momka u vojsci. Mladi} gleda kroz
prozor i u~ini mu se da ne{to nije u redu. Pita gospo|u pored sebe kuda ide voz u kom se
nalaze. Ispostavlja se da je on u{ao u potpuno pogre{an voz. Budu}i da do slede}e stanice ima
jo{ puno, mladi} re{i da povu~e sigurnosnu ko~nicu i tako iza|e iz voza. Osatli putnici
poku{avaju da ga spre~e. Nailazi kondukter...
122
Dr`ava
zamenica
predlog
ili
prilog
pridev
glagol
imenica
m. ili s.
roda
imenica
@.roda
Nivo 3-5
zbir
pridev
Glagol na
-ati ili -eti
Imenica s
nastavkom
-lac ili -ac
imenica sa
sufiksom
-ija
imenica sa
sufiksom ost ili -et
stvar
(predmet)
biljka
`ivotinja
dr`ava
123
Nivo 6-8
zbir
`ivotinja
biljka
Imenica na
-nik
Imenica
na -lac
imenica sa
sufiksom
-ija
imenica sa
sufiksom
-ost ili -et
glagol na
-uti ili -ci
glagol na
-iti
glagol na
-eti
glagol na
-ati
________
________
124
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
_________
125
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
126
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
________
127
1. zvezde
2. ma~ke (pona{anje, vrste,
rase)
3. zaga|enje, ekolo{ki problemi
4. oblaci
5. ma{ina za ve{
6. gljive
7. vremeplov
8. `estoka alkoholna pi}a
9. sokovi
10. kupatila
11. taksi
12. parfemi
13. drve}e
14. insekti
15. tenis
16. prigradska naselja
17. pauci
18. {poret, rerna
19. ribe, ribolov, pecanje
20. olimpijada
21. komarci
22. mi{evi i pacovi
23. hipermarketi
24. laganje
25. automobili
26. opstanak ugro`enih vrsta
27. telefoni (mobilni i fiksni)
28. kleptomanija
29. sladoled
30. ku}e, zgrade
31. televizijske reklame
32. reklame na bilbordima
33. radio
34. sirevi
35. bilijar
36. brodovi, ~amci, jahte
37. letenje avionom
38. rase pasa
39. biciklizam
40. nao~ari za sunce
41. kuglanje
42. internet
43. ptice
44. muzi~ki ure|aji
45. skijanje
46. gradski prevoz
47. eutanazija
48. cve}e
49. egzoti~na hrana i kuhinje
50. snabdevenost prodavnica
51. formula 1
52. ve{ta~ko navodnjavanje
53. globalno zagrevanje
54. vegetarijanstvo
55. ekstremni sportovi
56. peglanje
128
43. Intervjui
Intervju kao oblik u primeni nastave jezika ima puno varijanti. Za vi{e kurseve najpogodniji je
najklasi~niji i najjednostavniji intervju u kojem jedan student usmeno intervjui{e drugog. Mogu se staviti u uloge imaginarnih li~nosti ili stvarnih za koje svi znaju. Da bi ova forma dobila
na dinamici mo`e se zaista koristiti diktafon, {to omogu}uje kasnije preslu{avanje materijala i
to da studenti sami uo~avaju svoje gre{ke. Ni`i nivoi mogu pisati pitanja i odgovore na ~asu ili,
kao u ovom primeru, odgovarati na seriju postavljenih pitanja. Ovde su dati primeri intervjua
gde studenti treba da se stave u uloge poznatih li~nosti, da oni budu ti koji su postali slavni.
Mogu da biraju profesiju koja im se najvi{e svi|a. Kao i obi~no, mogu odgovarati na pitanja
usmeno ili pismeno na ~asu ili za doma}i, pa da im lektor naknadno postavlja potpitanja.
Pitanja za pop-rock zvezdu:
Kako obja{njavate tako veliki uspeh va{eg poslednjeg albuma?
Od raspada va{eg benda ovo je va{ prvi solo-album. Da li su ostali ~lanovi grupe
zavidni zbog ovolikog uspeha?
[ta mislite, da li va{i stavovi, tekstovi va{ih pesama i uop{te va{e kontroverzno
pona{anje mogu lo{e da uti~u na omladinu?
Da li planirate neku turneju? Ako da, gde }ete sve svirati?
Jedan poznati kriti~ar je primetio da vi nemate sluha i da ga va{e pevanje podse}a
na {kripanje krede po tabli. Kako to komentari{ete?
U jednom ranijem intervjuu ste izvjavili da vas ne zanimaju problemi starijih ljudi.
Da li ste razmi{ljali o tome da }ete i vi jednog dana biti stari?
Gde pronalazite inspiraciju za svoje tekstove?
Kako i kada ste nau~ili da svirate gitaru?
Kakvi su vam planovi? Radite li na novom albumu? Imate li novih pesama?
[ta imate da poru~ite na{im ~itaocima?
Pitanja za poznatog pisca:
Va{ poslednji roman preveden je na 14 jezika i prodat je u skoro milion primeraka.
Da li ste o~ekivali toliki uspeh?
Da li vas tako iznenadna slava malo pla{i i mislite li da }e uticati na va{e pisanje?
U va{im knjigama naro~ito je prisutan psiholo{ki nivo. Da li ste se bavili psihologijom stru~no ili ste neka vrsta samouka po tom pitanju?
Za{to u va{im romanima ima tako malo dijaloga?
Jeste li probali da pi{ete drame ili neku drugu vrstu teksta osim pri~e i romana?
Koliko u va{im romanima ima va{eg stvarnog `ivota? Ponekad su situacije toliko
uverljive da sve izgleda kao da prepri~avate doga|aje iz li~nog iskustva.
Neki kriti~ari su veoma o{tri prema va{em pisanju. ~ak se ~uje da va{i romani nisu
ni{ta drugo nego kompilacija ve} objavljenih re~enica. Kako to komentari{ete?
Ljubavne scene u va{im delima su dosta slobodno opisane. Da li mislite da je to ono
{to najvi{e privla~i va{e ~itaoce?
Kako }e se zvati va{ slede}i roman?
[ta biste poru~ili na{im ~itaocima?
129
44. Osmosmerke
Ovaj kod nas dosta ra{iren oblik enigmatske zabave nije toliko poznat svuda u svetu u toj varijanti tako da je studentima potrebno naglasiti pravilo da se skrivene re~i mogu nalaziti u bilo kom polo`aju i ~itati iz bilo kog smera. Re{enje osmosmerke ~ita se u neupotrebljenim slovima raspore|enim odozgo nadole, sleva nadesno.
Osmosmerki ima u gotovo svakom enigmatskom ~asopisu (v. literaturu) i uz spisak re~i mogu
je re{avati svi nivoi. To je dobra leksi~ka i ortografska ve`ba. Najbolje da se studenti podele u
grupe dok ovo re{avaju na ~asu. Pobednik je ona ekipa koja prva ka`e re{enje.
Ovde su dati jednostavni primeri. U prvom su divlje `ivotinje (re{enje je VELIKI PLAVI
KIT), a u drugom biljke (re{enje je PLAVI PATLID@AN). Vi{i nivoi ove osmosmerke mogu
re{avati i bez spiska re~i, uz dozvolu upotrebe re~nika.
131
Tema: biljke
Z
D@
47. Akrostih8
Pre ~asa lektor na papiru napi{e vertikalno svoje ime i prezime i dopi{e prideve koji ga opisuju, a po~inju na ta slova. Na primer:
DEJAN PAVLOVI]
Debeo
Efikasan
Jasan
Analiti~an
Neozbiljan
Pametan
Agresivan
Vreme{an
Luckast
Ozbiljan
Visok
Inspirativan
]utljiv
7 V. Ford, Claire Maria: "101 Bright Ideas", ESL Activities for all ages; Addison-Wesley Publishing Company,
Inc. 1997. str. 70
8 Isto, str. 59
133
Na ~asu, na tabli, isto tako napi{e svoje ime i prezime, prepi{e dva-tri pojma sa svoje liste i pita studente koje bi mu osobine pripisali pod ostala slova. U slede}oj fazi studenti treba da napi{u u svojim sveskama isto tako vertikalno svoja imena (da ih transkribuju onako kako se ~itaju na srpskom) i da isto tako opi{u sebe pridevima koji po~inju na ta slova. Najbolje da lektor dopusti kori{}enje malog re~nika za ovu igru i da dok studenti upisuju prideve {eta po u~ionici i pru`a im pomo} dok pi{u.
Igru je mogu}e igrati na jo{ mnogo na~ina. Na primer, ponekad je zabavnije da studenti, koji
se ve} bolje poznaju, jedni drugima upisuju prideve pa da ih onda naglas ~itaju. Igra se mo`e
nadograditi smi{ljanjem sve ve}eg broja prideva na slova koja su u opticaju.
134
Dvoje u~enika iz razli~itih ekipa iza|u na tablu. Nastavnik ~ita brojeve koji se nalaze na tabli,
ali bez reda. Poen dobija ona ekipa ~iji predstavnik prvi prona|e broj. Igru treba igrati brzo.
Ona nema puno smisla ako nije jako dinami~na i pomalo konfuzna. Obi~no se prilikom igranja ove igre u u~ionici napravi poprili~na dreka i vika, ali to je u redu.
Postoji vi{e varijanti ove igre i ona se mo`e ponavljati u bilo kojoj od njih kad u~enici jednom
usvoje pravila. Umesto ovih obi~nih brojeva, na tabli se mogu ispisati i vremena, datumi, nacrtati satovi koji pokazuju razli~ita vremena, redni brojevi, razlomci, brojevi sa vi{e cifara, a i
pravila mogu varirati. Mo`e se igrati u vi{e ekipa, ne samo dve. Studenti koji stoje na tabli mogu se menjati posle svakog kruga kako bi svi ravnopravno u~estvovali.
2. Elementarno znanje iz aritmetike pogodno je za jo{ jednu igru s brojevima. U~enici se podele u dve ekipe. Neko od u~enika iz prve pita nekog iz druge, na primer: Koliko je 7 puta
6?. Ovaj treba da pogodi {to br`e. Ako pogre{i, neko iz prvog tima treba da uo~i gre{ku. Ako
primeti, ta ekipa ima pravo ponovo da postavlja pitanje. Ako ne, nastavnik ukazuje na gre{ku.
Igra se mo`e igrati na poene, ali ne mora. Ponekad je zgodno igrati je ~isto radi malo relaksacije i odmora na ~asu posle nekih napornijih ve`bi.
3. Obi~an, numeri~ki bingo (tombola) kakav se igra {irom sveta tako|e je pogodan za nastavu. Pravila su ista kao i u pravom bingu s tim {to nije potrebno brojeve izvla~iti iz bubnja. Dovoljno je da nastavnik ima ispred sebe tabelu sa svim brojevima, da nasumice ~ita jedan po jedan, kako koji ka`e da ga precrta, a studenti da sami sebi sastave tabele pre po~etka igre. Igra
se mo`e zakomplikovati tako {to }e tabele sastavljati jedni drugima i to upisivanjem brojeva
slovima. Tako|e, kao i gore, umesto obi~nih brojeva, mo`e se igrati i s datumima, razlomcima,
decimalama, vremenima, rednim brojevima i sli~no...
(recimo, najmanje 10), a da sve re~i sadr`e ovakva slova, da se pi{u latinicom a ~itaju }irilicom
(Npr: TEPEBEHKA YTPOJE JE KAO KPACHE CECTPE CA CEBEPA KOJE CE
CBAKOM HA OBOM CBETY CMEJY HAKOH BOJHE XYHTE).
Nadalje, ograni~enja mogu biti svakojaka, pa i takva da ih studenti sami smi{ljaju. Dovoljno je
ograni~enje izuzimanje vokala A i nekog suglasnika, recimo N, pa tako redom do {to ve}eg
spiska slova koja se moraju izostaviti. Ovakve se igre mogu igrati i skroz usmeno. Studenti
mogu imati neko od ovih najminimalnijih ograni~enja pa da {to br`e naizmeni~no govore
ukrug re~i, na ispadanje. Pobednik je onaj ko ostane poslednji u igri.
Prodavac:
Kupac:
Prodavac:
Kupac:
Prodavac:
Kupac:
Prodavac:
Kupac:
Prodavac:
Uh... Ne, ~ove~e, nisam rekao da ste vi ludi nego da ja nisam lud.
Pa ako ba{ ho}ete, samo izvolite.
Dobro, ne}u to zaboraviti. Ne brinite.
Svakako. Do vi|enja.
I ja vama.
2. Porodi~na idila
]erka:
Majka: Mo`e{, ali kad uradi{ doma}i.
]erka:
Majka: Dobro, ali prvo mi pomozi da operem ovo su|e.
]erka:
Majka: Ne znam, pitaj tatu.
Otac: Otkud ja znam!?
]erka:
Majka: Kako ho}e{, ali ka`em ti da mora{ prvo da mi pomogne{.
]erka:
Otac: Zato {to je mama tako rekla.
]erka:
Otac: Vide}emo slede}e nedelje, sad nemam vremena.
Majka: Ti nikad nema{ vremena. Odgovori joj. Lepo te pita.
Otac: Odgovori joj ti.
Majka: Tebe je pitala.
Otac: Pa kad si joj rekla da mene pita...
]erka:
Majka: A ti bi mogla malo da pripazi{ {ta govori{.
Otac: [ta da pripazi? Lepo ti ka`e.
]erka:
Otac: Ma nemoj! Ti misli{ da pare rastu na drvetu?
]erka:
Majka: Ho}e{ da ka`e{ da je tvoj otac len{tina?
]erka:
Otac: Ta~no. A za{to onda ima{ tako slabe ocene?
]erka:
Otac: To si rekla i pro{li put, pa ni{ta...
]erka:
Majka: Stvarno, dosta je bilo. Pusti dete na miru.
Otac: Pa na ~ijoj si ti strani? Odlu~i se.
]erka:
Majka: Dobro, ali prvo uradi taj doma}i.
]erka:
Majka: Onda operi su|e. Stvarno mi je svejedno.
]erka:
137
Otac: Ja da operem su|e? Dobro, a ti onda idi sutra plati telefon i podnesi izve{taj za slede}u godinu.
]erka:
Otac: Va`i. Dogovorili smo se.
]erka:
Majka: Ja!?
]erka:
Majka: Dobro, uradi}u tvoj doma}i, samo prestani ve} jednom da pri~a{ gluposti.
]erka:
3. Kod frizera
Frizer: Kako `elite da vas o{i{am?
Mu{terija:
Frizer: Nisam shvatio, izvinite.
Mu{terija:
Frizer: Kako to mislite?
Mu{terija:
Frizer: Dobro, to mi je jasno, ali kako mislite i da vam skratim i da vam ostavim {i{ke?
Mu{terija:
Frizer: Aha, dobro... Razumem.
Mu{terija:
Frizer: I to sam shvatio. Zna~i da ne preterujem. U redu. A ovo da skratim? Ovo ovde da
ne diram? Dobro.
(Posle 5 minuta)
Mu{terija:
Frizer: Pa vi ste mi tako rekli.
Mu{terija:
Frizer: Nisam ja tu da vam ~itam misli. Lepo sam vas pitao.
Mu{terija:
Frizer: U redu. Izvinite, nismo se razumeli.
(posle 5 minuta)
Mu{terija:
Frizer: Kakve to veze ima?
Mu{terija:
Frizer: Aha... izvinite. Da, i meni se to ponekad de{ava.
Mu{terija:
Frizer: Jeste. U pravu ste.
Mu{terija:
Frizer: Potpuno vas razumem.
(posle 5 minuta)
Mu{terija:
Frizer: Gde!?
Mu{terija:
Frizer: Pa rekli ste mi da mogu slobodno da vam skratim {i{ke.
138
Mu{terija:
Frizer: Ja nisam tako upamtio. Evo, mo`emo da pitamo mog pomo}nika. Mirko, {ta je rekao za {i{ke?
Mirko: Ja stvarno ne znam. Nisam slu{ao.
Mu{terija:
Frizer: Pa {ta sad da radimo?
Mu{terija:
Frizer: To nije razlog da me vre|ate.
Mu{terija:
Frizer: U redu, onda }emo probati ne{to da popravimo.
Mu{terija:
Frizer: Kako god `elite, samo mi vi{e nemojte dolaziti u salon.
Mu{terija:
Frizer: Ba{ me briga!
139
140
3.
LITERATURA
U ovom delu dajemo kratak pregled literature koja se preporu~uje za rad na nastavi srpskog
jezika. Ograni~ili smo se za ovu priliku samo na pisane izvore, uz napomenu da su gotovo svi
filmovi i muzika pogodni za u~enje srpskog, te da izbor isklju~ivo zavisi od preferencija nastavnika i u~enika.
ve`banja u ovom priru~niku napravljeni su po uzoru na njih. Ud`benik se mo`e koristiti kao
model za sastavljanje testova, mogu se neke stranice fotokopirati i tako podeliti u~enicima da
rade, na primer za doma}e zadatke, a mogu se prona}i i zanimljive teme za konverzaciju, i to
upravo zato {to je ud`benik zastareo. Zanimljivo je porediti {ta je nekad bilo zanimljivo a {ta
je danas. Uz to, u knjizi se nalazi obilje futurolo{kih predvi|anja, ~esto potpuno pogre{nih,
koja mogu biti zanimljiva iz dana{njeg ugla.
U~imo srpski 1-2, Marina Petrovski, Nata{a Mili}evi} - Dobromirov, Merima Simovljevi},
Svetozar Po{ti}, Azbukum, Centar za srpski jezik i kulturu, Novi Sad, 2000.
Veoma koristan ud`benik modernije forme i stukture. Sadr`i tekstove lekcija, pregledne
ve`be, konverzacijska ve`banja, igre, niz tekstova i pesama, velik broj ilustracija i audio materijal na kasetama.
Nau~imo srpski 1-2, Letnja {kola Univerziteta u Novom Sadu; Milivoj Alanovi}, Nata{a
Bugarski, Isidora ^enejac, Jasmina Dra`i}, Marina Petrovski, Jelena Vojnovi}, Du{anka
Vujovi}; Novi Sad 2002.
Priru~nici sadr`e lekcije, ve`banja, testove i tekstove za po~etni te~aj u~enja srpskog i namenjen je stranim studentima. Pojedini primeri i ve`be kori{}eni su i u ovom priru~niku.
Srpski za strance, po~etni te~aj za strance, Ma{a Selimovi}-Mom~ilovi}, Ljubica @ivani},
Institut za strane jezike, Beograd 2002.
Ovaj ud`benik mo`e biti od koristi za studente koji po~inju od nule, ali ve} za studente kojima
je prvi strani jezik neki slovenski jezik suvi{e je lak jer po~inje od osnovnog usvajanja fonetike
a zavr{ava se na gramati~kom nivou koji ovi studenti obi~no savladaju posle svega nekoliko
~asova.
Serbian/Croatian for Foreigners I, Slavna Babi}, Zadu`bina Ilije M. Kolarca. Beograd
2001.
Po~etni kurs za strance koji u~e srpski. Ud`benik je koristan zbog ve`banja koje donosi posle
svake lekcije i zbog toga {to daje pregledna obja{njenja i instrukcije na engleskom. Ta se
ve`banja mogu koristiti i uz rad uz neki drugi ud`benik.
Serbian for Foreigners With Short Grammar, Petar Banjac, Prosveta, Beograd 2002.
Jo{ jedan ud`benik za apsolutne po~etnike. Pogodan je za u~enike sa znanjem engleskog jezika.
Serbian, Vladislava Ribnikar i David Norris, Teach Yourself, London 2003.
Veoma prakti~an ud`benik za samostalno u~enje jezika, naro~ito pogodan za one koji znaju
engleski jezik. Uz knjigu idu i dva kompakt-diska sa audio snimcima lekcija i ve`banja.
Hrvatski jezik 5, Zorica Lugari}, Neboj{a Koharovi}: Ud`benik za peti razred osnovne {kole;
Profil, Zagreb 2000.
Dobro do{li 1-2, Jasna Bare{i}: Ud`benik i rje~nik, Sova, {kola za strane jezike, Zagreb, 1995.
Grammar Practice Activities, A practical guide for teachers; Penny Ur; Cambridge
Hadbooks for Language Teachers, Cambridge University Press 1983-2003.
Ovaj priru~nik u kojem je sabrano puno iskustva u u~enju engleskog koristan je iz dva vrlo
va`na razloga. Prvi deo knjige donosi niz vrlo korisnih saveta za nastavu, a u tre}em delu nalazi
se velik broj ilustracija i slikovnih ve`bi koje lektor za bilo koji jezik mo`e fotokopirati i koristiti na svojim ~asovima.
142
144
INTERNET
www.krompir.co.yu/prirucnik
Na ovoj stranici mogu se na}i ve`banja kori{}ena u ovom priru~niku u elektronskom obliku.
To omogu}uje rad direktnim upisivanjem u kompjuter, pre{tampavanjem i umno`avanjem.
Isto tako, pogodna je za lektore koji predaju hrvatski jezik jer ovako brzo i lako mogu da kroatiziraju tekst pre nego {to po~nu da ga koriste.
http://main.amu.edu.pl/~sipkadan/pp/index.htm
Dopuna Programa nastave srpskohrvatskog jezika Danka [ipke. Sa ove stranice se mo`e
skinuti izuzetno mnogo korisnog materijala za nastavu jezika. Na primer: leksikon jezi~kog
minimuma, veoma mnogo testova za razne nivoe, liste tekstova, primeri scenarija, elektronska verzija re~nika sinonima i sl.
www.beograd.co.yu; www.beograd.com i www.beograd.org.yu .
Ovo je oficijelni sajt gradske vlade, ali po{to je nekako stihijski nadobupanjavan i
nadogra|ivan du`i niz godina, upravo njegova dezorganizacija doprinosi tome da je postao
vrlo zanimljivo {tivo za surfanje. Preporu~uje se za studente vi{eg nivoa znanja koji pokazuju
i dodatno interesovanje za lokalne kulturne sadr`aje. Pogledati i stranicu s linkovima.
www.cirilica.com
Veoma zgodan sajt za uve`bavanje }irilice, ali i za druge svrhe, jer sadr`i brojne skenirane tekstove iz ~itanki, {kolske literature i sl.
www.serbiancafe.com; www.serbiancafe.co.uk
Reprezentativan chat site preko kojeg se mo`e pristupiti i IRC kanalima i serverima.
www.politika.co.yu
Osim dnevnih novina, sa ove stranice mo`e se pristupiti jo{ nekim izdanjima ove velike ku}e.
Na primer Ilustrovanoj politici, a povremeno i Politikinom nedeljnom dodatku Magazin.
www.nin.co.yu
Nedeljne novine s dugom tradicijom. Zgodno za kori{}enje tekstova.
www.vreme.co.yu
Tako|e nedeljne novine koje imaju i svoje internet-izdanje.
www.slovio.com
Ovaj sajt posve}en je ve{ta~kom jeziku slovio koji ima za cilj da ga razumeju svi slovenski narodi. Sajt je zgodan zbog tekstova za rad sa studentima kojima je maternji jezik neki slovenski.
Budu}i da su tekstovi laki, vrlo su zgodni za prevo|enje na srpski za ni`e i srednje nivoe znanja jer su zaista vrlo razumljivi za sve slovenske narode, barem kad su ovako jednostavni.
Najbolje je koritsiti ove tekstove na ~asu uz konverzaciju.
www.sezampro.yu
Internet provajder ~iji sajt ima pretenziju da bude vodi~ kroz internet sadr`aje Srbije. Ponekad
mo`e biti koristan zbog linkova i top lista sajtova koje donosi.
145
www.eunet.yu
Prva stranica jo{ jednog od najve}ih internet provajdera u Srbiji. Mo`e poslu`iti kao vodi~ kroz
aktuelna de{avanja na internetu u Srbiji i Crnoj Gori.
www.serbia-tourism.org
Turisti~ke informacije vezane za Srbiju.
www.visit-motenegro.com
Turisti~ke informacije vezane za Crnu Goru
www.yumediacentar.com
Medijski linkovi
www.vlast.hr i www.iskon.hr
Dva veoma dobra hrvatska sajta koja se svakodnevno a`uriraju bave se doga|ajima na tlu cele
biv{e SFRJ. Tako|e, na oba se nalazi veoma velik broj korisnih linkova.
146
1. NIVO 13, 14, 74, 78 (1,3), 79 (5), 80 (9), 82 (11), 91 (21), 105-110 (30), 123, 131-132
(44), 134 (78).
2. NIVO 13, 14, 15, 16, 18-19, 20-21, 22, 24, 25, 28, 29, 31, 32, 74-75, 78 (1, 2, 3), 79 (5), 80
(9), 81 (10), 82 (12), 83 (14), 84 (15), 97 (20, 21), 99 (26), 100-104 (28), 104-105 (29), 105110 (30), 115 (34), 116-117 (36), 119-121 (38), 123 (40), 124-127 (41), 128 (42), 131-132 (44),
133 (47), 134-135 (48).
3. NIVO 16, 22, 25, 28, 29, 30, 31, 32, 36-38, 46-47, 50, 69, 71, 74-75, 78 (1, 2, 3, 4), 79 (5,
6), 80 (7, 8, 9), 81-82 (10), 82 (11), 83 (12, 13, 14), 84-88 (16), 88 (17, 18), 89-96 (19), 97 (20,
21, 22, 23), 98 (24, 25), 99 (26), 100 (27), 100-104 (28), 104-105 (29), 105-110 (30), 112-113
(32), 115 (34), 116-117 (36), 119-121 (38), 124-127 (41), 128 (42), 131-132 (44), 133 (46, 47),
134-135 (48).
4. NIVO 16, 17, 22, 25, 26-27, 28, 29, 30, 32, 35, 36-38, 46-47, 50, 67-68, 69, 71, 74-75, 78
(1, 2, 3, 4), 79 (5, 6), 80 (7, 8, 9), 81-82 (10), 82 (11), 83 (12, 13, 14), 84 (15), 84-88 (16), 88
(17, 18), 89-96 (19), 97 (20, 21, 22, 23), 98 (24, 25), 99 (26), 100 (27), 100-104 (28), 104-105
(29), 105-110 (30), 112-113 (32), 115 (34), 116-117 (36), 118-119 (37), 119-121 (38), 123 (40),
124-127 (41), 128 (42), 131-132 (44), 133 (46, 47), 135-136 (49), 136-139 (50).
147
5. NIVO 16, 17, 23, 25, 26-27, 30, 34, 35, 36-38, 39, 40-41, 44, 45, 46-47, 48, 49, 50, 51, 6364, 67-68, 69, 71, 74-75, 78 (1, 2, 3, 4), 79 (6), 80 (7, 8, 9), 81-82 (10), 83 (12, 13, 14), 84 (15),
84-88 (16), 88 (17, 18), 89-96 (19), 97 (20, 21, 22, 23), 98 (24, 25), 100 (27), 104-105 (29),
105-110 (30), 111-112 (31), 112-113 (32), 115 (34), 116-117 (36), 118-119 (37), 123 (40), 128
(42), 129-131 (43), 131-132 (44), 133 (45, 46, 47), 135-136 (49), 135-136 (49), 136-139 (50).
6. NIVO 16, 17, 23, 25, 26-27, 30, 33, 34, 35, 36-38, 39, 40-41, 42-43, 44, 45, 46-47, 48, 49,
50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58-59, 60-61, 62, 63-64, 65, 66, 67-68, 70, 71, 74-75, 78 (2,4), 79
(6), 83 (12, 13, 14), 80 (7, 8), 83 (12, 13, 14), 84 (15), 84-88 (16), 88 (17, 18), 89-96 (19), 97
(20, 21, 22, 23), 98 (24), 100 (27), 104-105 (29), 105-110 (30), 111-112 (31), 112-113 (32), 114
(33), 115 (34), 115-116 (35), 116-117 (36), 118-119 (37), 121-122 (39), 124 (40), 128 (42),
129-131 (43), 133 (45, 46, 47), 135-136 (49), 136-139 (50).
7. NIVO 30, 33, 35, 39, 40-41, 42-43, 44, 45, 48, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58-59, 60-61, 62,
63-64, 65, 66, 70, 74-75, 78 (4), 79 (6), 80 (7, 8), 83 (12, 13, 14), ), 84 (15), 84-88 (16), 88 (17,
18), 89-96 (19), 98 (24), 100 (27), 105-110 (30), 111-112 (31), 112-113 (32), 114 (33), 115
(34), 115-116 (35), 116-117 (36), 118-119 (37), 121-122 (39), 124 (40), 128 (42), 129-131 (43),
133 (45, 46), 135-136 (49), 136-139 (50).
8. NIVO 30, 33, 35, 39, 40-41, 42-43, 44, 45, 48, 49, 51, 52, 54, 55, 56, 57, 58-59, 60-61, 62,
63-64, 65, 66, 70, 72-73, 74-75, 78 (4), 79 (6), 80 (8), 84-88 (16), 88 (17, 18), 89-96 (19), 98
(24), 100 (27), 105-110 (30), 111-112 (31), 112-113 (32), 114 (33), 115-116 (35), 116-117 (36),
118-119 (37), 124 (40), 128 (42), 133 (45), 135-136 (49), 136-139 (50).
9. NIVO 33, 42-43, 44, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58-59, 60-61, 62, 65, 66, 72-73, 74-75, 78 (4),
79 (6), 80 (8), 84-88 (16), 88 (17, 18), 89-96 (19), 98 (24), 100 (27), 105-110 (30), 111-112
(31), 115-116 (35), 116-117 (36), 124 (40), 128 (42), 133 (45), 135-136 (49).
148
jesam, biti, hteti 13, 15, 19, 20, 58, 59, 66, 72, 73
kolokvijalni govor 54, 55, 62
komparacija prideva 21, 24
kondicional 30, 70
konverzacija 78, 83, 84, 88, 97, 115, 118, 128, 133, 142, 143, 145
kreativno pisanje 15, 17, 34, 35, 71, 100, 118, 119, 120, 121, 122, 129, 135, 136-139
kvizovi 84-96
leksika 13, 16, 22, 23, 34, 36, 49, 51, 54, 55, 57, 60-62, 63-64, 67-68, 69, 74-75, 78, 79, 80, 99,
101, 103, 106-110, 117-118, 123-124, 131-132, 133
me{oviti testovi 13, 14, 18-19, 20-21, 26-27, 29, 58-59
morfologija 46-48, 50, 65, 66, 69, v. tvorba re~i
narativni prezent 30
nastavci v. sufiksi
negacija v. odri~ni oblik
nestandardna leksika 54, 55, 62, 144
odri~ni oblik 14, 58
pade`i 13, 14, 18, 20, 28, 29, 33, 51, 58, 79, 84-88,
pasiv 45, 46, 47
perfekt 18, 19, 20, 30, 35, 39, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 52, 56, 58-59, 63-64, 103-104,
111
pitanja i odgovori 17, 20, 21, 31, 32, 79, 82, 83, 84-96, 111-112, 124-127
pore|enje prideva 21, 24
poslovice 80, 143
povezivanje pojmova 16, 22, 23, 89-96, 105-110
pravopis 72-73
predlozi 13, 28, 29, 45, 79, 123-124, v. prefiksi
prefiksi 49, 56, 69
prezent 13, 14, 18, 20, 25, 30, 35, 40, 41, 42, 43, 44, 45, 46, 47, 48, 52, 56, 58-59, 63-64, 71,
103-104, 119-121, 122
prezent za pro{lost 30
prezent za budu}nost 30
pridevi 15, 20, 21, 24, 29, 34, 36-38, 46-47, 48, 49, 50, 53, 56, 67, 69, 74-75, 97, 100-102, 117,
123-124, 133-134
pridevski prefiksi 49, 69
pridevski sufiksi 50, 53, 56
pridevski vid 50, 53
pro{lo vreme v. perfekt, imperfekt i aorist
razumevanje teksta 35, 63-64, 98-99, 119-121, 121-122, 136-139
re~nik 80, 97, 147-148
sada{nje vreme v. prezent
scenariji 118
sinonimi 42, 43, 44, 60-61, 74-75, 145
sintaksa 15, 21, 30, 33, 34, 35, 52, 63-64, 65, 66, 71, 99, 118, 135
sufiksi 50, 53, 67-68, 123-124
superlativ 21, 24
svr{eni i nesvr{eni glagoli v. glagolski vid
trebati 65
tvorba glagola 25, 39, 46, 47, 48, 56,
tvorba imenica 51, 53, 67, 68, 69
tvorba prideva 24, 25, 46-47, 48, 49, 50, 56, 67, 68
150
tvorba re~i 24, 25, 39, 49, 50, 51, 53, 51, 67, 68, 69
uslovne re~enice 30, 70
uzro~ne re~enice 25, 30, 70
uzvici 71
veznici 58
ve`be pisanja v. pod diktati
vremenske re~enice 58
zamenice 20, 27, 29, 31, 33, 123
zavisne i nezavisne re~enice 35
`argon 54, 55
151
152
BIBLIOGRAFIJA:
Alanovi}, Milivoj; Bugarski, Nata{a, ^enejac, Isidor; Dra`i}, Jasmna; Petrovski, Marina;
Vojnovi}, Jelena; Vujovi}, Du{anka: Nau~imo srpski 1-2, Letnja {kola Univerziteta u Novom
Sadu; Filozofski fakultet, Katedra za srpski i lingvistiku, Redaktor: Dr Ljiljana Suboti}, Novi
Sad 2002.
Babi}, Slavna: Serbian/Croatian for Foreigners I, Zadu`bina Ilije M. Kolarca. Begrad 2001.
Banjac, Petar: Serbian for for Foreigners With Short Grammar, Prosveta, Beograd 2002.
Bare{i}, Jasna: Dobro do{li 1-2, Ud`benik i rje~nik, Sova - {kola za strane jezike, Zagreb,
1995.
Bari}, Eugenija; Lon~ari}, mr Milo; Pave{i}, dr Slavko; Peti, mr Mirko; Ze~evi}, mr Vesna;
Znika, Marija; Priru~na gramatika hrvatskoga knji`evnog jezika, {kolska knjiga, Zagreb
1979.
Bartnicka, Barbara; Jekiel, Wojciech; Jurkowski, Marian; Wasilewska, Danuta; Wrocawski,
Krzysztof: We Learn Polish 1-2, An elementery course, Grammar and Usage Notes, Wiedza
Powszechna, Warszawa 1994.
]ori}, Bo`o: Srpski za strance; Me|unarodni slavisti~ki centar i Zavod za me|unarodnu
nau~nu, kulturnu, prosvetnu i tehni~ku saradnju republike Srbije; Beograd 1989-1995.
Ford, Claire Maria: 101 Bright Ideas, ESL Activities for all ages; Addison-Wesley Publishing
Company, Inc. 1997.
Gerzi}, Borivoj; Gerzi}, Nata{a: Re~nik savremenog beogradskog `argona, Istar; Beograd,
2002.
Klajn, Ivan: Re~nik jezi~kih nedoumica, ~etvtvrto, prera|eno i dopunjeno izdanje, ^igoja
{tampa, Beograd 1997.
Klikovac, Du{ka: Gramatika srpskoga jezika za osnovnu {kolu, Srpska {kolska knjiga,
Beograd 2002.
Leti}, Dobrila: Srpski jezik i kultura izra`avanja za 8. razred osnovne {kole, Zavod za
ud`benike i nastavna sredstva, Beograd, 2000.
Lugari}, Zorica; Koharovi}, Neboj{a: Hrvatski jezik 5, Ud`benik za peti razred osnovne
{kole; Profil, Zagreb 2000.
Nikoli}, Ljiljana; Stanoj~i}, @ivojin; Klikovac, Du{ka, Jezik i jezi~ka kultura 1, Stru~na knjiga, Beograd, 2000.
Rinvolucri, Mario: Grammar Games; Cognitive, affective and drama activities for EFL stu153
154