SKRIPTA

IZ FIZIKE
za 2. razred

ZNANOST O TOPLINI
Toplinsko irenje i plinski zakoni
Molekularno kinetika teorija
Termodinamika

2-9
9 - 11
12 - 25

ZNANOST O TOPLINI
Toplinsko irenje i plinski zakoni
1. Temperatura
Temperatura je mjera zagrijanosti tijela. ( Preciznija definiciju temperature u MKT teoriji
kae da je temperatura mjera prosjene kinetike energije estica idealnog plina, a u
termodinamici je temperatura definirana preko tzv. nultog zakona termodinamike koji kae :
temperatura je veliina koje pokazuje je li tijelo/sustav u toplinskoj ravnotei sa drugim
tijelom/sustavom ili nije. )
Ljestvice temperature :
Koristit emo dvije ljestvice temperature : Celzijevu ljestvicu i Kelvinovu ljestvicu, koja se
jo naziva i termodinamika ljestvica temperature.
Pri mjerenju temperature postoje dvije fiksne toke pomou kojih se definira osnovni
temperaturni razmak: jedna toka je temperatura smjese destilirane vode i leda u termikoj ravnotei
( ledite vode ) pri normalnom atmosferskom tlaku ( 1013
mbar ), a druga toka je temperatura vrelita vode. U
Celzijevoj temperaturnoj ljestvici vrijednosti temperature u
tim tokama su 0C i 100C ( u Fahrenheitovoj ljestvici :
32F i 212F ).

U svakodnevnom ivotu obino se sluimo Celzijevim

stupnjevima ( 0C ) ija je upotreba doputena SI
sustavom. Mjerna jedinica za temperaturu u
meunarodnom sustavu jedinica ( SI sustavu ) je
kelvin ( K ). Temperatura nula kelvina ili tzv.
apsolutna nula odgovara Celzijevoj temperaturi od
- 273,15 C :
0 K = - 273,15 0C
Kelvin je poasna mjerna jedinica, dodijeljena u ast
britanskog znanstvenika W. Thomsona, koji
je zbog svojih doprinosa znanosti dobio titulu
lorda.
Lord Kelvin = W. Thomson, 19.st

Oznaka ( slovo ) koje se koristi za temperaturu :

T termodinamika ( apsolutna ) temperatura ( K )
t temperatura u Celzijevim stupnjevima ( 0C )
Postoji veza izmeu Kelvinove i Celzijeve ljestvice :

npr. : 37 0C = ( 37 + 273,15 ) K = 310,15 K

Mjerna jedinica 1 K je jedna od 7 osnovnih mjernih jedinica SI-sustava i ima definiciju :
1K je 273,16-ti dio termodinamike temperature trojne toke vode. ( Trojna toka vode je
toka na kojoj su sva tri agregatna stanja vode u termodinamikoj ravnotei. )
2

Vana napomena :
Temperatura izraena u kelvinima nije jednaka temperaturi u celzijima, ali je promjena
temperature u kelvinima jednaka promjeni temperature u celzijima : T = t
tj. 1K = 10C
Dokaz : t = t 2 t1 = T2 273 (T1 273) = T2 273 T1 + 273 = T2 T1
Dodatak :
Osim ove dvije ljestvice, ponekad se koristi i Fahrenheitova ljestvica :

( )

t 0C =

[( )

5 0
t F 32
9

ili t ( 0 F ) =

( )

9 0
t C + 32
5

Toplinsko rastezanje tvari ( lekcije 2. i 3. )

Gotovo se sva tijela zagrijavanjem rasteu, tj. poveava im se volumen. Iznimka je voda,
kojoj se od 0 C do 4 C zagrijavanjem obujam smanjuje ANOMALIJA VODE. ( Na 4 C
gustoa vode je najvea.)

2. Linearno termiko rastezanje vrstih tvari

Linearno termiko rastezanje je eksperimentom utvren zakon na tapovima, ipkama i
cijevima ( tijelima kojima su dvije dimenzije znatno manje od tree ). Taj zakon ima oblik :

l = l0 (1 + t )
l = l0 + l
l = l0t
l0 poetna duljina tijela na 0 C
l produljenje
l duljina tijela na temperaturi t
t temperatura tijela u stupnjevima Celzijus-ima, mjerena od 0 C moe stajati i oznaka
t ili T - promjena temperature, jer je : t = T
Zbog gore spomenute veze izmeu Celzijeve i Kelvinove ljestvice temperature, zakon
linearnog irenja se moe pisati i ovako :

l = l0 (1 + T )

Sada su oznake :
l0 poetna duljina tijela na T ( obino 0 C, tj. 273 K )
l duljina tijela na temperaturi T
T promjena temperatura tijela u Kelvinima
l promjena duljine ili produljenje ( skraenje )

koeficijent linearnog rastezanja

definicija veliine :
l = l0 + l0 t
l l0
l l0 = l0 t =
l0t

l
= 0
t
3

Koeficijent predstavlja relativnu promjenu duljine po jedinici temperature (po 1 K ili 1 0C).
Mjerna jedinica veliine je : [ ] = 0C-1 = K-1 = st-1
Vrijednost koeficijenata za neke tvari moete vidjeti u tablici. Uoite da je vrlo mali
broj.
Tablica :
tvar

aluminij

bakar

cink

platina

eljezo

10- 6 ( K-1)

26

17

29

12

Grafiki prikaz zakona linearnog irenja :

Formule za linearno irenje tvari
moe se koristiti i u ovom obliku :

lt2 = lt1 ( 1+ t )
t = t2 t1
Zato je to tako, vidljivo je iz
grafikog prikaza.
Zanimljivost :
Bimetal - je kombinacija dvaju metala sa razliitim temperaturnim
koeficijentom. Kada se zagrije, metal s veim koeficijentom rastee
se vie od drugih, to cijeli bimetal savija. Savijanje je je razmjerno
temperaturi.
Bimetali se koriste za brojne svrhe, kao to su primjerice termostati,
zatitne sklopke, i sl.

3. Povrinsko i volumno irenje tvari

Slino kao i kod linearnog rastezanja i kod povrinskog rastezanja moemo pisati :

S = S 0 (1 + t )
S0 poetni iznos povrine na 0 0C
St - povrina na temperaturi t
t temperatura Celzijusima ( to je zapravo t , promjena temperature )
Pri tome vrijedi : S = S o + S

S = S 0 t

Termiki koeficijent je 2 puta vei od termikog koeficijenta linearnog rastezanja :

= 2
Za volumno irenje tijela vrijedi analogno kao i kod linearnog i povrinskog rastezanja, pa
moemo pisati :

V = V0 (1 + t )

V = V0 + V

V = V0t

V0 poetni volumen ( obujam ) tijela na 0 0C

V volumen tijela na temperaturi t
t temperatura tijela u stupnjevima Celzijusima ( to je zapravo t , promjena temperature )
V promjena volumena
- termiki koeficijent volumnog rastezanja
Termiki koeficijent je 3 puta vei od termikog koeficijenta linearnog rastezanja :

= 3
Vrijednost koeficijenta za neke tvari je dana u donjoj tablici :
Tablica

tvar

alkohol

eter

petrolej

voda

glicerin

iva

10- 3 ( K-1)

1,135

1,6

1,0

0,18

0,5

1,18

Vana napomena :
Kao i kod linearnog rastezanja i kod ovih promjena se moe koristiti formula za vrijednosti
odgovarajuih veliina koje poinju na bilo kojoj temperaturi, pri emu treba paziti da se
uzme u obzir toan podatak za promjenu temperature :

St2 = St1 ( 1+ t )

Vt2 = Vt1 ( 1+ t )

t = t2 t1

Dodatak :
to se dogaa sa gustoom tvari ?
m
Znamo da vrijedi : =
gustoa
m masa
V volumen
V
Dakle, gustoa je obrnuto razmjerna sa volumenom. Zbog toga e se gustoa tvari prilikom
zagrijavanja smanjivati. Pri tome e vrijediti formula :

1+ t
0

Iznimka je voda u intervalu temperature od 0 0C do - 4 0C, gdje se njena gustoa poveava

( volumen se smanjuje ) pojava je poznata pod imenom anomalija vode.

Plinski zakoni ( lekcije 4. 7. )

p,V,T parametri stanja plina ( veliine koje odreuju stanje plina )

Uvodne napomene :
mnoina ( koliina tvari ), n
- jedna od 7 osnovnih fizikalnih veliina SI- sustava
-

definicijska formula : n =

m
N
=
M NA

N A Avogadrov broj

N A = 6,022 10 mol
23

M r = M (gmol-1)

molarna masa, M masa jednog mola ( tzv. molarna masa )

m masa tvari ( ukupna masa )
N ukupni broj estica
-

za n = 1 N = N A , 1 mol je koliina tvari koja ima Avogadrov broj estica

Mase molekula i atoma raunaju se pomou dogovorom utvrene jedinice mase, u :

M r relativna molekulska masa
Ar relativna atomska masa

matoma = Ar u

mmolekule = M r u

u - unificirana atomska masa, jedinica atomske mase ( nova oznaka Da )

1
mase atoma 126 C
u je masa koja odgovara
u = 1,6605 10 27 kg 1,66 10 27 kg
12

Napomena : nova oznaka za u je Da ( dalton )

4. Ovisnost tlaka i volumena plina ( p-V ) ; Boyle Marriotteov zakon

-

IZOTERMNA promjena stanja plina

promjene stanja plina kod kojih se temperatura
dri konstantnom
uz T = konst.

grafiki prikaz izoterme

pV = konst.

Kada se pie za dva odabrana stanja idealnog plina, imamo :

p1V1 = p 2V2
Ovaj oblik zapisa Boyle-Mariotte-ovog zakona prikladan je za rjeavanje zadataka.
1
Vidljivo je da su tlak i volumen obrnuto razmjerne veliine : p ~
V

5. Ovisnost obujma i temperature plina ( V-T ) ; Gay-Lussacov zakon

-

IZOBARNA promjena stanja plina

promjene stanja plina kod kojih se tlak dri konstantnim
grafiki prikaz izohore

Uz p = konst.

V V
V
= konst. , tj. 1 = 2
T1 T2
T

tj. volumen i temperatura su razmjerne veliine.

Gornje relacije se mogu zapisati u Celzijevoj ljestvici
temperature, ako se uzme : T = t + 273
i razmatra sluaj za t =0 0 C , tj. T 0 = 273 K.
Tada moemo pisati :

V V0
T
t + 273
t

= V0
+ 1
=
V = V0
= V0
T T0
T0
273
273

V = V0 1 +
V0 volumen na 0 0 C
t temperatura u 0 C

273

1
Koeficijent
opet se oznaava sa slovom (gama) i naziva se termiki koeficijent
273
volumnog irenja plina. On, kao i temperaturni koeficijent tlaka, za sve idealne plinove
iznosi:

1
273

[K ]
1

Dakle, Gay-Lussacov zakon glasi :

V = V0 (1 + t )

Napomena :
Znaenje koeficijenta :

V V0

Iz gornje relacije slijedi : V = V0 + V0 t =

V V0
V0 t

V0
t

V
V0
t

Dakle, je relativna promjena volumena plina po jedinici temperature.

6. Ovisnost tlaka i temperature plina ( p-T ) ; Charlesov zakon

-

IZOHORNA ( izovolumna ) promjena stanja plina

promjene stanja plina kod kojih se volumen dri konstantnim

Promjena tlaka plina : p = pt p 0

pt tlak plina na temperaturi t ( 0C )

p 0 tlak plina na 0 0C
7

Eksperimentom je utvreno : p p 0 t
Dakle, moe se pisati : pt p0 = p0 t

t temperatura u 0 C

- koeficijent proporcionalnosti; termiki koeficijent tlaka plina

za sve idealne plinove je : =

1
= 0,003661 K-1
0
273,15 C

Kada gore napisane formule spojimo u jednu, dobivamo jednadbu izohore :

p t = p 0 (1 + t )

uz V = konst. uz stalan obujam, tlak i temperatura su

razmjerne veliine ( ili, kratko : tlak je proporcionalan temperaturi )

Gornje relacije se mogu zapisati i u Kelvinovoj ljestvici temperature, ako se napie :

t = T 273 i razmatra sluaj za t = 0 0C ili T0 = 273 K.
Tada moemo pisati :
T
t + 273
t

grafiki prikaz izobare

+ 1 = p 0
pt = p0
= p0
T0
273
273
ili , konano :

ili

p1 p 2
=
T1 T2

p p0
=
= konst.
T T0
uz V = konst.

Znaenje koeficijenta :

p p0

Iz gornje relacije slijedi : p = p 0 + p 0 t

p p0
p0t

p0
t

p
p0
t

Dakle, je relativna promjena tlaka plina po jedinici temperature.

7. Jednadba stanja idealnog plina ; ( JSP )

Stanje idealnog plina odreeno je tlakom, volumenom i temperaturom. U plinskim zakonima
razmatraju se sluajevi kada je jedna od ove tri veliine stalna ( pa se dobiju izotermna,
izohorna i izobarna promjena stanja ).
Ako se sve tri veliine mijenjaju, dobiva se jednadba stanja idealnog plina, koja glasi :

pV = nRT
R - opa plinska konstanta ; R = 8,314 Jmol-1K-1
p tlak
V volumen ( obujam )
T termodinamika temperatura
n - mnoina

Postoji jo nekoliko zapisa jednadbe stanja plina, od kojih navodimo jo dva :

pV = N k BT , a za N = konst.

p1V1 p2V2
=
T1
T2

N ukupni broj estica

kB Boltzmannova konstanta ; kB = 1,3810-23 JK-1
Napomena :
standardni uvjeti :

p0 = 101 325,13 Pa

( dalje oznaka k )

t0 = 0 0C ili T0 = 273 K

V0 = 22,4 L

Molekularno kinetika teorija idealnog plina ( MKT )

MKT kratica za molekularno kinetiku
teoriju; dio znanosti o toplini koji prouava
unutranju strukturu plina na modelu
idealnog plina; bavi se teorijom velikog
broja estica i koristi prosjene ( srednje )
vrijednosti fizikalnih veliina; kod velikog
broja estica srednje se osobine tijela, poput
tlaka, volumena ili temperature, mogu
dobro definirati. Time se bavi statistika
fizika. Smisao srednje vrijednosti dobro objanjava tzv. Gaussova krivulja ( raspodjela ).
idealni plin model koji se koristi radi boljeg razumijevanja ponaanja sustava velikog broja estica
pretpostavke idealnog plina :

1. estice plina su tzv. materijalne toke ( imaju masu, nemaju volumen, tj. ukupni
volumen svih estica puno je manji od volumena posude u kojoj se nalaze )
2. estice ne djeluju jedna na drugu ( osim u trenutku sudara, koji su elastini i traju vrlo
kratko; definira se srednji slobodni put L prosjeni put koji prijee estica plina izmeu dva
sudara )
Zbog toga je potencijalna energija meudjelovanja estica zanemariva, E pot ~ 0, pa je unutarnja
energija idealnog plina samo suma svih kinetikih energija njegovih estica :
U = NE
N - ukupni broj estica Ek- prosjena kinetika energija estice plina

Kod jednoatomnog idealnog plina je : E k =

pa je promjena unutarnje energije : U =

3
kT
2

3
NkT
2

Unutarnja energija idealnog plina ovisi samo o temperaturi, a NE ovisi o vrsti plina, dok
promjena unutranje energije ovisi o promjeni temperature.

3. estice se gibaju kaotino ( nesreeno, nasumino ) Brownovo gibanje

Tumaenje A. Einsteina : Brownovo gibanje estice
javlja se zbog meusobnih sudara estica.
Skica Brownovog
gibanja:

Navedene

pretpostavke idealnog plina ne vrijede u tzv. ekstremnim uvjetima ( visoka

temperatura i niski tlak ).

8. Idealni plin : tlak, temperatura i v skb

Ako je broj estica u nekom volumenu jako velik, tada se tim pitanjem bavi grana fizike pod
nazivom statistika fizika. Ona koristi tzv. prosjene ( srednje ) vrijednosti veliina. [U 1 cm3
zraka ima 2,71019 molekula ( Loschmidtov broj ). ( Ljudsko tijelo sastoji se od 1013 stanica od kojih
svaka ima 108 velikih molekula. )] Nas e zanimati idealni plin.
R. Boltzmann je naao formulu za prosjenu kinetiku energiju
estice idealnog plina :

Ek =

3
kT [J ]
2

Ek

T termodinamika temperatura
k Boltzmannova konstanta
Iz gornje formule proizlazi i definicija temperature :
Temperatura je mjera prosjene kinetike energije estica idealnog plina.
Srednja kvadratna brzina v skb :

Zamislimo u posudi velik broj estica, koje se gibaju kaotino ( Brownovo gibanje ) :

Budui da od prije znamo (gradivo 1. razreda) formulu za kinetiku energiju, sada emo je
napisati i znait e nam prosjenu kinetiku energiju jedne estice (molekule) idealnog plina :

Ek =

1
mm v 2 , kada je izjednaimo sa prosjenom toplinskom energijom dobivamo :
2

1
3
m m v 2 = kT
2
2

dobijemo :

v 2 = v skb =

mmolekule = M r u
u = 1,6605 10

mm masa jedne molekule idealnog plina

v 2 = v skb , srednja kvadratna brzina ili tzv. efektivna brzina

k = kB
27

3kT
mm

u - unificirana atomska masa, jedinica atomske mase ( nova oznaka Da )

kg 1,66 10 27 kg

Izvod formule za tlak idealnog plina :

10

Sila kojom jedna estica udara u stijenku posude : F = mm

v
t

v = 2v

2v
vt
L=
t vrijeme izmeu dva sudara
t
2
2mm v mm v 2
F=
=
, to je izraz za silu kojom svaka estica udari u stijenku ( u 1D-prostoru )
2L
L
v
m v2
1
Za N estica i u 3D-prostoru imamo : F = N m
3
L

F = mm

Sada emo napisati formulu za tlak i preoblikovati emo je :

Nm m v 2 Nm m v 2
F
F
=
=
=
p=
3V
A L2
3 L2
pV =

1
Nm m v 2
3

pV =

2 mm v 2
N

3
2

2
2

pV =

2
NE k
3

jo jedan oblik jednadbe stanja (JSP)

Iz gornje formule moemo dobiti formulu za tlak plina : p =

2N
Ek
3V

Postoji jo jedan zapis jednadbe stanja idealnog plina

1
p = v2
3

gustoa

m
m ukupna masa ( m = Nmm )
V

Avogadrov zakon Jednaki volumeni razliitih plinova, koji imaju jednak tlak i
temperaturu, sadre jednak broj estica.
Dokaz ( pomou JSP ) :

p1 = p 2 = p

uzmimo 2 razliita plina tako da je :

za oba plina vrijedi JSP :

T1 = T2 = T

V1 = V2 = V
pV
pV = N 1 kT N 1 =
kT
pV
pV = N 2 kT N 2 =
kT

N1 = N 2

difuzija je gibanje molekula iz podruja vie u podruje

nie koncentracije

11

9. Toplina
toplina, Q ili Q dio unutarnje energije koji u termodinamikom procesu prelazi s jednog
termodinamikog sustava na drugi
unutarnja energija, U - zbroj svih potencijalnih i kinetikih energija svih estica tvari
Nemogue je odrediti ukupnu unutarnju energiju termodinamikog sustava; moe se odrediti
samo promjena unutarnje energije.

Ako hladnije tijelo dovedemo u kontakt sa topljim, estice s veom kinetikom energijom u
sudarima predaju energiju onima s manjom. Tako energija u obliku topline prelazi s jednog
tijela na drugo. Prijelaz topline traje sve dok se uspostavi termika ( toplinska,
termodinamika ) ravnotea.
Formula za toplinu :

Q = mc T [J ] zbog T = t Q = mct
Mjerna jedinica topline je dul ( SI-sustav ).

T i t znai promjenu temperature :

T = T2 T1 i t = t 2 t1
m masa tijela
c specifini toplinski kapacitet
Stara mjerna jedinica je 1 cal ( kalorija ).
Postoji veza izmeu dula i kalorije :
1 cal = 4,19 J , taj broj je poznat pod nazivom mehaniki ekvivalent topline ( Jouleov pokus )
Jouleov pokus - govori o tome koliki se mehaniki rad mora obaviti da bi tijelo primilo
toplinu od 1 cal.
Q J
J
= JkgK-1
Iz formule za toplinu izvodi se formula za c : c =

mT kg K
kg K
c - koliina topline koju treba dovesti 1 kg tvari, da mu se temperatura povisi za 1stupanj
( 1 K ili 1C ).
Toplinski kapacitet, C :
Zbog :

C = mc

Q = mc T Q = CT

ili

Q = Ct

C - koliina topline koju treba dovesti tijelu, da mu se temperatura povisi za 1 stupanj ( 1 K

ili 1C ).
Zanimljivost :
Zato se u medicinskim termometrima koristi iva, a ne npr. alkohol ?
Odgovor : vano je da se temperatura izmjeri to prije specifini toplinski kapacitet ive
puno je manji od specifinog toplinskog kapaciteta alkohola.
( Osim toga koeficijent toplinske vodljivosti ive je vei od koeficijenta toplinske vodljivosti
alkohola. )

12

Dodatak :
esto se u termodinamici koriste ovi pojmovi :

Q
, toplinski kapacitet uz stalan tlak
Cp =

T p = konst .

Q
CV =
, toplinski kapacitet uz stalan obujam

T V = konst .
Toplinski kapacitet nekog sustava ( tijela ) pri p = konst. ( ili V = konst. ) jednak je onoj
koliini topline koja mora biti dovedena sustavu pri p = konst. ( ili V = konst. ) da bi se
temperatura sustava povisila za 1K.
entalpija, H toplina koju sustav izmjenjuje sa okolinom uz stalan tlak

10. Richmannovo pravilo ( Rihmanovo ) ili temperatura sloenog sustava

Kalorimetrija je grana fizike, odnosno fizikalne kemije koja
se bavi mjerenjem topline, specifinog i molarnog kapaciteta,
te drugih toplinskih svojstva materijala. Mjerene se obavlja u
kalorimetru. Kalorimetar se sastoji od dvije posude.
Postavljene su jedna u drugu, a izmedu njih je toplinski
izolator ( zrak, stiropor, ... ).
Kalorimetar je ureaj kojim se odreuje energija koja se
tijekom nekog procesa oslobaa ili troi.
termodinamiki proces proces koji opisuje prijelaz
termodinamikog sustava iz jednog termodinamikog stanja u drugo
termodinamika ravnotea stanje sustava kada je temperatura ista u svim
dijelovima sustava
Pretpostavimo dva sustava:
jedan mase m1 , temperature T1 i specifinog topl. kapaciteta c1
drugi mase m2 i temperature T2 i specifinog topl. kapaciteta c2
Oni se pomijeaju u kalorimetru i toplina prelazi iz toplijeg sustava u hladniji dok se ne
uspostavi toplinska ravnotea, tj. izjednai temperatura.
Pretpostavlja se da nema toplinskih gubitaka i da je toplina Q1 koju preda topliji spremnik,
jednaka toplini Q2 koju primi hladniji spremnik :

Q1 = Q2
m1c1 t1 = m2 c 2 t 2

t1 > t 2

m1c1 (t1 ) = m2 c 2 ( t 2 )

- temperatura smjese
m1c1t1 m1c1 = m2 c 2 m2 c 2 t 2

m1c1t1 + m2 c 2 t 2 = (m1c1 + m2 c 2 )

13

m1c1t1 + m2 c2 t 2
m1c1 + m2 c2

[ C]
0

Gornja formula nosi naziv Richmannovo pravilo. Radi se o formuli za izaunavanje

temperature smjese dva ili vie termodinamika sustava.
Napomena :

Kada se radi o mijeanje npr. tople i hladne vode =

m1t1 + m2 t 2
, jer je c1 = c 2 .
m1 + m2

Kada se radi o mijeanju tri ili vie razliitih sustava :

m1c1t1 + m2 c2 t 2 + m3 c3t 3 + ...

m1c1 + m2 c2 + m3c3 + ...

11. Promjena agregacijskog stanja

Graa tvari model : estice titraju oko ravnotenog poloaja
Meudjelovanje atoma u tvarima
tumai se elastinim silama izmeu
estica ( molekula )
Grafiki prikaz energije meudjelovanja 2 molekule :

r0 ravnoteni poloaj estica

- sile su u ravnotei
- tijelo ima najniu potencijalnu
energiju

odbijanje

r udaljenost estica
privlaenje
AGREGACIJSKA ( agregatna ) STANJA kriterij podjele je jaina veza izmeu estica
Vrste agregacijskih stanja :

agregatno stanje = faza

1. vrsto sile izmeu estica su relativno jake

2. tekue sile izmeu estica su neto slabije
3. plinovito sile su gotovo neznatne ( osim u trenutku sudara )
fazni prijelaz - prijelaz iz jednog agregacijskog stanja u drugo
Za prijelaz iz jednog u drugo agregatno stanje potrebna je energija koja se troi na kidanje
veza izmeu estica tijela.
Pri tome se tijelu ne mijenja temperatura.
14

Graf ovisnosti temperature o primljenoj toplini, tzv. FAZNI dijagram :

T t temperatura taljenja
T i temperatura isparavanja

Lt =

Qt
m

- latentna toplina taljenja

Qt toplina taljenja je toplina koju treba dovesti 1 kg tvari, da bi se pri temperaturi taljenja
rastalila

Li =

Qi
m

- latentna toplina isparavanja

Qi toplina isparavanja je toplina koju treba dovesti 1 kg tvari, da bi se pri temperaturi

isparavanja rastalila
Dodatak :

q=

Qiz
m

- latentna toplina izgaranja

q - toplina izgaranja je toplina koja se oslobodi potpunim izgaranjem 1 kg goriva

Q
Mjerna jedinica latentne topline : = Jkg-1
m
Ovdje moemo rei definiciju kelvina, (K) mjerne jedinice SI-sustava za termodinamiku
temperaturu :
Kelvin je 273,16. ti dio termodinamike temperature trojne toke vode.

15

Dodatak : tumaenje trojne toke

FAZNI ( p,T ) DIJAGRAM za vodu

TROJNA TOKA :
u toj toki su sve tri faze u ravnotei

Iz slike se vidi da je za vodu temperatura

trojne toke 273,16 K.
Tlak trojne toke je 6,309 mbar ili 630,9 Pa.

Termodinamika
termodinamika dio znanosti o toplini koji prouava odnos topline i rada, zakona toplinske
ravnotee i pretvaranje u razliite oblike energije ( dio znanosti o toplini koji prouava veze
izmeu topline i drugih oblika energije, koji se izmjenjuju u tvarima uvjetima termodinamike
ravnotee; dio znanosti o toplini, koji prouava termodinamike procese )
termodinamiki proces proces koji opisuje prijelaz termodinamikog sustava iz jednog
termodinamikog stanja u drugo
termodinamiki sustav primjer najjednostavnijeg termodinamikog sustava je plin
zatvoren u cilindru i poklopljen klipom

TERMODINAMIKI SUSTAV moe biti :

IZOLIRAN - i masa i energija su konstantni ( ne izmjenjuju se s
okolinom npr. termos boca )

ZATVOREN - masa je konstantna, ali energija se moe izmjenjivati s

okolinom
( slika desno )

OTVOREN - i masa i energija se mogu izmjenjivati s okolinom

termodinamiko stanje stanje sustava opisano termodinamikim parametrima

a) RAVNOTENO stanje
- parametri su vremenska konstanta
b) NERAVNOTENO stanje
- parametri ovise o vremenu ( vremenske su varijable )

16

Termodinamika stanja prikazuju se tzv. FAZNIM dijagramima ( dijagram stanja ). Npr. :

3D - prikaz

2D - prikaz

termodinamiki parametri ( termodinamike veliine, termodinamike funkcije )

fizikalne veliine koje opisuju toplinska svojstva tvari ( npr. tlak p,
volumen V, termodinamika temperatura T, unutarnja energija U,
toplina Q, entropija S, entalpija H, . )
te se veliine neposredno mjere;
Podjela termodinamikih veliina :
a) VELIINE STANJA - svaki puta kada se sustav vrati u isto stanje, veliine imaju
jednaku vrijednost, tj. u ravnotenim uvjetima ne ovise o vremenu
Veliine stanja mogu biti :
o ekstenzivne ( aditivne ) dva puta veoj koliini tvari odgovara dva puta vea vrijednost
veliine; takve veliine su npr. V, U, S, ...

o intenzivne - u cijelom sustavu veliina ima uvijek istu vrijednost ( npr. : p, T, )

b) VELIINE PROCESA
ovise o procesu; ne oznaavaju stanje sustava, nego prijelaz izmeu
njegovog poetnog i konanog stanja ( npr. : Q, W, )

Prijelaz iz jednog u drugo ravnoteno stanje je termodinamiki proces.

TERMODINAMIKI PROCESI :
o reverzibilni (povratni ) svi mehaniki procesi u kojima nema
trenja
( matematiko njihalo, titranje el. spirale, elastini sudar
kuglica )
o ireverzibilni ( nepovratni ) - trenje, voenje topline, otapanje,
difuzija
Osnovni cilj termodinamike je pretvorba topline u rad.

12. Rad plina

Najjednostavniji termodinamiki sustav je cilindar zatvoren klipom
i ispunjen plinom. ( slika desno )
Toplina i rad nisu posebni oblici energije sadrani u termodinamikom sustavu. Pomou te
dvije veliine moe se SAMO POVEATI ili SMANJITI unutranja toplinska energija
termodinamikog sustava. Sada emo razmotriti promjenu unutranje energije radom.
Rad se moe grafiki prikazati u p,V grafikonu, u kojem je on jednak povrini lika ispod

krivulje ovisnosti tlaka i volumena.

RAD IDEALNOG PLINA u :

a) IZOBARNOJ promjeni stanja plina ( p = konst., Gay Lussacov zakon )
17

[ pV ] = Pam3 = Nm-2m3 = Nm = J - mjerna jedinica umnoka tlaka i volumena je dul (J)

W = nRT

ili, zbog JSP : W = pV

V = V2 V1

T = T2 T1

Rad je jednak povrini lika ispod krivulje u p,V grafu.

b) IZOHORNOJ promjeni stanja ( V = konst., Charles-ov zakon) V = 0 W = 0

V = 0 W = 0

W = 0 Ako dovodimo toplinu ( radom vanjskih sila ) tada je Q = U , pa

plinu raste temperatura.

Dodatak :
c) Rad idealnog plina u IZOTERMNOJ promjeni stanja ( T = konst., Boyle Marriotteov
zakon )

rad se rauna pomou integralnog rauna

( via matematika )

13. Toplina, unutarnja energija

NULTI ZAKON ( postulat ) TERMODINAMIKE : ( to je iskustveni postulat )

Dva sustava A i B, koja su u toplinskoj ravnotei s

treim sustavom C, u ravnotei su i meu sobom.
Najjednostavniji termodinamiki sustav cilindar, ispunjen
idealnim plinom i zatvoren klipom. ( slika )

Definicija temperature je posljedica nultog zakona termodinamike, tonije, njegov je obrat :

Termodinamika ( apsolutna ) temperatura T je svojstvo sustava koje pokazuje da li je
on u ravnotei sa nekim drugim sustavom ili nije.
toplina, Q ili Q dio unutarnje energije koji u termodinamikom procesu prelazi s jednog
termodinamikog sustava na drugi
Ako hladnije tijelo dovedemo u kontakt sa toplijim, estice s veom kinetikom energijom u
sudarima predaju energiju onima s manjom. Tako energija u obliku topline prelazi s jednog
tijela na drugo. Prijelaz topline traje sve dok se uspostavi termika ( toplinska,
termodinamika ) ravnotea.

18

Formula za toplinu :

Q = mcT

[J ]

zbog T = t

Q = mct

gdje T i t znai promjenu temperature : T = T2 T1

m masa tijela
c specifini toplinski kapacitet

t = t 2 t1

unutarnja energija, U - zboj svih potencijalnih i kinetikih energija svih estica tvari
- u naelu se ne moe odrediti unutarnja energija sustava, ve samo njena promjena

Za idealni plin je : U =

3
3
NkT ili U = nRT , promjena unutarnje energije
2
2

Unutarnja energija idealnog plina ovisi samo o temperaturi, a NE ovisi o vrsti plina.
Promjena unutarnje energije ovisi samo o promjeni temperature.

14. Prvi zakon termodinamike

Najjednostavniji termodinamiki sustav je cilindar, ispunjen idealnim plinom i zatvoren
klipom ( slika desno ).
Toplina se moe dobiti iz unutarnje energije izravno, bez ikakve transformacije. Prvi zakon
termodinamike je zapravo ZAKON OUVANJA ENERGIJE, primijenjen na
termodinamike sustave. Zakon glasi : Koliina privedene topline jednaka je zbroju
promjene unutarnje energije sustava i izvrenog rada. Matematiki zapis zakona je :

Q = U + W
Q , Q toplina
U unutarnja energija
W rad
( Napomena : oznaka Q i Q predstavlja istu veliinu - toplinu. )
Drugim rijeima on se moe izrei:

PERPETUUM MOBILE 1. VRSTE NIJE MOGU !

tj. nije mogue konstruirati stroj koji bi trajno radio bez dovoenja energije.
Zakon se moe pisati i u obliku : U = Q + ( W )
Unutarnja energija tijela moe se promijeniti izmjenom topline i radom.
Unutarnja energija je veliina stanja, a toplina i rad su veliine procesa, tj. one ne oznaavaju
stanje tijela nego prijelaz izmeu njegovog poetnog i konanog stanja.
Toplina i rad OBILJEAVAJU PROCES IZMJENE ENERGIJE TIJELA s njegovom
okolinom.
Ako u sustavu nema promjene ( izmjene energije ) u njemu se ne moe izmjeriti sadraj
topline !
Postoji dogovor u odreivanju predznaka pojedinih veliina :
sustav prima toplinu : Q > 0
sustav predaje toplinu : Q < 0

sustav radi : W > 0

rade vanjske sile : W < 0

19

Jouleov pokus mehaniki ekvivalent topline :

1 cal = 4,19 J

cal = kalorija

Pokus koji je pokazao koliko mehanikog rada treba uloiti da bi se dobila jedna jedinica
toplinske energije ( 1 cal, jedna kalorija ) .

Adijabatski proces
( ADIJABATSKA PROMJENA stanja plina )

Definicija : Adijabatska promjena je ona u kojoj je Q = O , tj. sustav ne izmjenjuje toplinu s

okolinom sustav je izoliran od okoline ( ne gubi toplinu ).
Ako je Q = 0 , iz prvog zakona termodinamike ( Q = U + W ) slijedi :

U = W tj., promjena unutranje energije jednaka je izvrenom radu

Adijabatski procesi nazivaju se i brzi procesi ( iako nuno ne moraju biti brzi ).
Dva su naina na koje se mogu ostvariti adijabatski procesi :
1. da sustav dobro toplinski izoliramo od okoline
2. da se proces odvija vrlo brzo, tako da sustav za to kratko vrijeme ne stigne dobiti
ili izgubiti energiju ( npr.pneumatski upalja, samopaljenje kod dizel-motora )
Kad sustav obavlja rad ( adijabatska ekspanzija , W > = 0 ) njegova se :
unutarnja energija smanjuje
3
temperatura sniava, te se on hladi : U = nRT
i W = U
2
tj., PLIN RADI NA RAUN SMANJENJA UNUTARNJE ENERGIJE.
Prikaz adijabatskog procesa u p,V-ravnini :
Krivulja koja prikazuje adijabatski proces naziva se adijabata.
Adijabata se nalazi izmeu dvije izoterme (dakle, strmija je od
izoterme).
Rad u adijabatskom procesu jednak je povrini lika ispod
adijabate.
U usporedbi s izotermnim procesom, za istu promjenu temperature ( T ) rad je manji, jer
nema gubitaka topline.
Obavlja li se, pak, isti proces sporo i toplina se pri tome odvodi ili dovodi, promjena stanja e
biti izotermna odnos p i V bit e odreen Boyle-Mariotteovim zakonom.

20

Dodatak :
Entalpija, H

Dovoenje ili odvoenje topline iz nekog sustava pri stalnom tlaku uzrokuje promjene
toplinskog sadraja u tom sustavu. Taj sadraj topline nazvan je entalpija, H .
DEFINICIJA ENTALPIJE, H : Entalpija je toplina koju sustav izmjenjuje sa okolinom uz
stalan tlak.
Zbog 1. zakona termodinamike :

H = Q p = konst .

H = U + pV

Funkcija H moe sluiti kao parametar odreenog stanja plina :

Endotermni proces ( uzimanje topline ) : H > 0
Egzotermni proces ( davanje topline ) : H < 0

15. Kruni proces

RAD idealnog PLINA u KRUNOM procesu
Kruni proces je onaj kod kojega su poetno i konano stanje jednaki.
Rad u krunom procesu odgovara povrini lika zatvorenog unutar petlje u p,V-ravnini.
Pogledajmo sliku desno :
rad u koraku 1- 2 :

W1,2 > 0 jer je

V > 0 ( pozitivni rad )

rad u koraku 2- 1 :

W2,1 < 0 jer je

V < 0 ( negativni rad )

Openito vrijedi :
W > 0 ako strelica krunog procesa ide u smjeru kazaljke sata
W < 0 ako strelica krunog procesa ide u smjeru obrnutom smjera gibanja kazaljke sata
Rad u krunom procesu na slici 1. je zbroj radova W1,2 i W2,1 :
W = W1,2 + (- W2,1 )
W > 0 jer je W1,2 > W2,1 ( strelica ide u smjeru gibanja kazaljke sata )
Dakle, rad u krunom procesu je pozitivan , ako se u p,V ravnini stanje plina mijenja u
smjeru gibanja kazaljke sata.
Vrijedi i obratno : rad u krunom procesu je negativan, ako se u p,V ravnini stanje plina
mijenja u suprotnom mjeru od smjera kazaljke sata.
Analiza slike lijevo. :
rad u koraku 1- 2 : W1,2 > 0 jer je V > 0 ( pozitivni rad )
rad u koraku 2- 1 : W2,1 < 0 jer je V < 0 ( negativni rad )
Ukupni rad jednak je zbroju radova :

W = W1,2 + (- W2,1 )
W < 0 jer je W1,2 < W2,1 ( strelica ide u smjeru obrnutom od gibanja kazaljke sata )

21

Napomena :
Promjena veliina ( funkcija ) stanja u krunom procesu je nula. Veliine stanja ne ovise o
nainu izvoenja procesa; svaki puta kada se sustav vrati u isto stanje, veliina stanja e imati
jednaku vrijednost. Veliine stanja su : p, V , U, H, S, G. U krunom procesu promjena bilo
koje veliine stanja uvijek je nula, tj. veliina stanja se ne mijenja. Za nas je vano znati tu
injenicu samo za unutarnju energiju :
U krunom procesu je uvijek U = 0 .
16. CARNOT ov kruni PROCES
( Karnoov )
Carnot-ov kruni proces opisuje rad idealnog toplinskog stroja. Proces se sastoji od 4
koraka ( 2 ekspanzije i 2 kompresije ). Detaljnije, po koracima :
1. korak
izotermna ekspanzija : T1 ,+Q1
plin prima toplinu Q1
Q1- primljena toplina
2. korak
adijabatska ekspanzija :
T1 T2 , Q = 0 , plin se hladi
3. korak
izotermna kompresija : T2 , Q2
plin daje toplinu Q2
Q2- predana toplina ( dio od Q1 )
4. korak
adijabatska kompresija :
T2 T1 , Q = 0 , plin se grije
Analiza krunog procesa :
u toki A plin je u kontaktu sa toplijim spremnikom topline, dobiva toplinu Q1

U = 0 W1 = Q1
W2 = U , plin se hladi
od B do C adijabatsko irenje ( ekspanzija ) ; Q = 0

od A do B izotermna ekspanzija ( irenje ) ;

u toki C plin je u kontaktu sa hladnijim spremnikom topline ( okolina ),

daje mu toplinu Q2 ( Q2 je dio od Q1 )

U = 0 W3 = Q2
W4 = U , plin se grije

od C do D izotermna kompresija ( sabijanje ) ;

od D do A adijabatska kompresija ; Q = 0

UKUPNI ( korisni, neto ) RAD : W = W1 + W2 + W3 + W4

W = Q1 U Q2 + U W = Q1 Q2
KORISNI RAD jednak je razlici primljene i predane topline.

Toplinski stroj pretvara toplinu u rad.

Kod rada toplinskog stroja vana je veliina , korisnost ( djelotvornost, faktor iskoritenja,
koeficijent korisnog djelovanja ).

22

Njegova definicijska formula je : =

Wkorisno Pkorisna
=
1
Wuloeno Puloena

Kod idealnog toplinskog stroja je : =

W
Q1

Q1 Q2

Q1

= 1

R. Clausius ( 19. st. ) je pokazao da za idealni toplinski stroj vrijedi omjer :

Zbog toga je :

= 1

Q2
Q1

Q1 Q2
=
T1 T2

T2
T1

U Carnot-ovom procesu Q2 ostaje neiskoritena toplina ( Q2 je dio od Q1 ).

17. Drugi zakon termodinamike

Drugi zakon termodinamike sadran je u formuli za korisnost
idealnog toplinskog stroja ( Carnot. stroja ) :

= 1

T2
T1

Iz ove relacije se vidi da ovisi samo o razlici temperatura ( tj.

o omjeru T2 i T1 ), a ne ovisi o vrsti radnog tijela.
2. zakon termodinamike glasi : Toplina ne moe spontano
prelaziti s tijela nie temperature na tijelo vie temperature.
Ili . PERPETUUM MOBILE 2. VRSTE NIJE MOGU.
( tj. ne postoji stroj koji bi svu dovedenu toplinu pretvorio u
rad). Dakle, nemogue je napraviti toplinski stroj koji bi radio
bez hladnijeg spremnika. NEIZBJENI SU GUBICI, tj. nuno
mora biti Q2 0 .
To se moe razjasniti analizom navedene formule za
sluaj kada bi korisnost bila 100 % , tj. 1. Tada bi
moralo biti : ili T2 = 0 ( apsolutna nula se u naelu ne moe postii ) ili T1 (ne postoji
beskonano visoka temperatura).

Pojanjenje : Ne postoji termodinamiki proces u kojemu bi jedini rezultat bio pretvorba

unutarnje energije u mehaniki rad ( iako bi prema 1. zakonu termodinamike to bilo
mogue ) kada bi to bilo mogue, rad bi se mogao proizvoditi crpei unutarnju
energiju iz mora ili nekog drugog toplinskog spremnika ( na Zemlji postoji
neograniena zaliha unutarnje toplinske energije.
Dodatak :
1. zakon termodinamike moe se izrei i ovako : PERPETUUM MOBILE 1.
VRSTE NIJE MOGU, tj. nije mogue konstruirati stroj koji bi trajno (u krunom
procesu) radio bez dovoenja energije.
Dokaz : kada bi Q = 0 W = U , tj. sustav radi na raun svoje unutarnje
energije ( U se smanjuje ), a niti jedan sustav nema beskonano veliku zalihu
unutarnje energije.

23

Jo je nekoliko naina na koji se moe izrei 2. zakon termodinamike : npr.

Toplina ne moe spontano prelaziti s tijela nie temperature na tijelo vie
temperature.
Statistika interpretacija 2. zakona termodinamike pomou pojma ENTROPIJE, S

18. Entropija, S
Slikovito reeno, entropija je mjera nesreenog irenja energije, tj. stupanj nesreenosti
sustava.
Q
Godine 1850 g. R. Clausius je uveo veliinu naziva reducirana ili degradirana toplina (
),
T
koja predstavlja omjer topline i temperature na kojoj se ta toplina izmjenjuje.
Entropija je razmjerna koliini energije koja je izgubila sposobnost vrenja rada, ona je
mjera za koliinu degradirane energije.

Entropija je promjena reducirane topline po jedinici temperature sustava : S =

Q
T

Entropija se moe izraunati samo za reverzibilne procese, inae se rauna samo promjena
entropije. Entropija je funkcija stanja, a to znai da je u krunom procesu S = 0 .

Dogovor u kemiji :
ENTROPIJA VODE NA 0 C i kod tlaka p = 101 325 Pa je NULA . tako
da se osim S mogu se odrediti i same ( apsolutne ) entropije, pa je :
H
( uz p = konst. Q = H )
S konacna S pocetna =
T
Openito je : S Q

znak > se uzima za nepovratne ( ireverzibilne ) procese

znak = se uzima za povratne ( reverzibilne ) procese

ENTROPIJA nam kae u kojem smjeru moe spontano tei neki proces mogui su
samo oni procesi u kojima se entropija poveava.
AKO JE Q = 0 ( savreno toplinski izolirani sustav ) , slijedi :

S 0

tj. entropija izoliranog termodinamikog sustava moe se samo poveavati ili odravati
konstantnom. Kada sustav prelazi u ravnoteno stanje, njegova entropija raste. Doe li on u
to stanje, njegova entropija ostaje stalna.

Dakle, STANJE TOPLINSKE RAVNOTEE JE STANJE MAKSIMALNE

ENTROPIJE.
Napomena : ravnoteno stanje je ono kod kojega makroskopske veliine koje odreuju to
stanje ostaju stalne ( npr. p, T, ... ).
ENTROPIJA SVEMIRA RASTE TIJEKOM SVAKE PRIRODNE PROMJENE.
ENTROPIJA SVEMIRA TEI BESKONANOSTI.

Postoji i ovakva interpretacija 2. zakona termodinamike :

24

Priroda tei ka termodinamikim stanjima koja su vjerojatnija.

Pojanjenje : Pretvorba rada u toplinu je spontani proces u prirodi. Jezikom statistike, tj.
teorije vjerojatnosti, to je tenja prirodnih procesa da spontano idu iz reda u nered. Red je
manje vjerojatno stanje !
Dakle :
W Q , mogui su procesi u kojima se sav rad W pretvara u toplinu Q ( rad sila otpora,
trenja ... )
red nered ( prijelaz reda u nered je vjerojatan proces )

Q W, nema procesa u kojima bi se sva dovedena toplina potpuno pretvorila u rad

nered red ( prijelaz nereda u red nije vjerojatan proces, iako je mogu po 1. zakonu
termodinamike )

Pretvorba iz nereda u red nije spontana ( prirodna ), znai nevjerojatna je. ( Postoji vjerojatnost,
ali je vrlo mala ).

Drugi zakon termodinamike opisuje posljedice entropije :

Nije mogu perpetuum mobile druge vrste, tj. ne moe se dobiti rad prijenosom topline sa
hladnijeg na toplije tijelo.
Sa entropijom se neprekidno sreemo u svakodnevnom ivotu. Svako je vidio knjigu kako
padne sa stola pri emu se njena kinetika energija pretvorila u toplinu i malo ugrijala
podlogu na koju je pala. Ali nitko nije vidio da knjiga sa poda poleti na policu uz spontano
hlaenje poda. U prvom sluaju entropija sustava raste, a u drugom pada. Svi spontani procesi
se odigravaju u smjeru porasta entropije. Normalno, niko nas ne sprjeava da podignemo
knjigu i vratimo je u policu. Ali, tada smo smanjili entropiju na raun rada koji smo izvrili
podizanjem knjige. A da bi se dolo do te energije, morala se poveati entropija na nekom
drugom mjestu, pri emu je ukupan rezultat porast entropije u svemiru.

Zakljuak :

Analiziramo li na kraju 3 osnovna postulata termodinamike, vidimo da su oni po svom

karakteru ( osim treeg postulata ) induktivni i da predstavljaju zapravo uopavanja koja
imaju eksperimentalnu osnovu u odreenim ljudskim neuspjesima :
o tako je neuspjeh da se konstruira stroj koji bi obavljao rad bez dovoenja energije
( perpetuum mobile prve vrste ) doveo do formuliranja prvog postulata,
o a neuspjeh u traenju naina da se toplinska energija iz jednog spremnika topline
iskoristi za dobivanje mehanikog rada do drugog postulata
o trei postulat zasniva se na neuspjehu da se postigne apsolutna nula temperature

No, ipak ne moemo se obeshrabriti ovim injenicama. Priroda je takva kakva je, a na nama je
da otkrivamo njene tajne, te ih koristimo za nau i njenu dobrobit.

25