Metodika tjelesne i

zdravstvene kulture u
predkolskom odgoju
Vladimir Findak
I.
-

METODIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Metodika dolazi od gr. methodos, to znai istraivanje pojava,
pristupanje pojavama koje se istrauju
Rijei tjelesna i zdravstvena kultura oznauju trajan, planski i
sustavan proces djelovanja na ovjeka, naroito u njegovoj mladosti,
tjelesnim vjebanjem
Predmet prouavanja metodike tjelesne i zdravstvene kulture ine
svi organizacijski oblici rada koji egzistiraju u predkolskom odgoju
Cilj metodike tjelesne i zdravstvene kulture, kao znanstvene
discipline, jest da prati i prouava zakonitosti i kategorije odgojnoobrazovnog rada, da pronalazi nove pojave u odgojno-obrazovnom
procesu i unapreuje postojea znanja, te utvruje nain odgoja i
obrazovanja djece predkolske dobi u podruju tjelesne i
zdravstvene kulture
Cilj metodike tjelesne i zdravstvene kulture, kao nastavne discipline,
jest da osposobljava studente, budue odgajatelje za samostalno
izvoenje svih programa i organizacijskih oblika rada u tjelesnoj i
zdravstvenoj kulturi
Zadae metodike tjelesne i zdravstvene kulture kao znanstvene
discipline:
1. Istrauje zakonitosti odgoja i obrazovanja u tjelesnoj i
zdravstvenoj kulturi
2. Objanjava osnovne pojmove i strune termine koji se koriste u
ovom odgojno-obrazovnom podruju
3. Istrauje i utvruje optimalne putove za realizaciju opih ciljeva i
zadaa tjelesne i zdravstvene kulture
4. Istrauje zakonitosti odgojno-obrazovnog procesa
5. Utvruje i razrauje specifine metodike i metodoloke sustave
6. Prouava i utvruje antropoloka obiljeja svih dobnih skupina
djece predkolske dobi

7. Upuuje na nunost planiranja i programiranja rada i prouavanje

pojedinih naina planiranja i programiranja
8. Istrauje i utvruje metodike organizacijske oblike rada i upuuje
na njihovu primjenu
9. Ispituje i verificira metodike principe, metode rada, metodike
postupke, prostor, opremu i sredstva koja se koriste u tjelesnoj i
zdravstvenoj kulturi
10. Istrauje i utvruje opa naela praenja i valorizacije rada
Kao nastavna disciplina metodika tjelesne i zdravstvene kulture ima
zadau da se studenti upoznaju i s:
1. Osnovnim pojmovima i terminima u tjelesnoj i zdravstvenoj
kulturi, kineziologiji, te s terminologijom prostih vjebi
2. Opim i posebnim ciljevima i zadacima tjelesne i zdravstvene
kulture
3. Opim karakteristikama biopsihosocijalnog razvoja djece
predkolske dobi
4. Utjecajem tjelesnih vjebi na organizam
5. Metodikim zakonitostima, te njihovim teorijskim i praktinim
aspektima
6. Realizacijom tijeka odgojno-obrazovnog procesa
7. Rukovanjem spravama, pomagalima i sredstvima, te nainom
njihova koritenja
8. Planom i programom tjelesne i zdravstvene kulture za djecu svih
predkolskih dobi
9. Da se osposobe za praktino izvoenje svih organizacijskih oblika
rada
10. Da steknu interes za metodike inovacije i stvaralaku
djelatnost u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi

II.
OSNOVNI POJMOVI
ACIKLIKO KRETANJE: Izvoenje jednoaktnog kretanja i ima
asimetrian karakter (npr. u igrama, bacanjima..)

ANTROPOLOKA OBILJEJA: Organizirani sustavi svih osobina,

sposobnosti i motorikih informacija te njihove meusobne relacije

ANTROPOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE: Dio su antropolokih obiljeja

definiranih kao osobina odgovorna za dinamiku rasta i razvoja i
karakteristike grae morfolokih obiljeja u koje pripadaju rast
kostiju u duinu i irinu, miina masa i potkono masno tkivo

 ASISTENCIJA: Kompleks mjera i postupaka koje odgojitelj poduzima

da bi sprijeio padove i ozljede djece za vrijeme vjebanja i pomogao
pri izvravanju odreenog motorikog zadatka

CIKLIKO KRETANJE: Viestruko ponavljanje istoga akta koji je po

svom izvoenju simetrian (npr. tranje, plivanje)

FIZIKA KULTURA: Sveukupnost materijalnih i duhovnih dobara,

dostignua i aktivnosti drutva usmjerenih prema razvoju ovjeka i
podizanju njegova zdravlja, te zadovoljavanju njegovih potreba
motorikim aktivnostima

FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI: Sposobnosti osloboenja

odgovarajue koliine energije u stanicama koja organizmu
omoguuje odravanje homeostatskih uvjeta i odvijanje specifinih
funkcija pojedinih njegovih dijelova

GIMNASTIKA: Motorika aktivnost usmjerena na skladan ovjekov

tjelesni razvoj, razvijanje i usavravanje njegovih motorikih
sposobnosti a poglavito onih koje su mu potrebne za lijeenje,
proizvodnju i kinestetiko izraavanje

IGRA: Spontana i slobodno izabrana ovjekova aktivnost koju

karakterizira raznovrsnost kretanja i prati snaan osjeaj ugode i
zadovoljstva

KINEZIOLOGIJA: Znanost o zakonitostima koje reguliraju maksimalnu

efikasnost ljudskih pokreta i o transformacijskim procesima pod
utjecajem motorike aktivnosti

KINEZIOLOKA AKTIVNOST: Pojam za sve aktivnosti koje su prema

odreenim kriterijima podijeljene na monostrukturalne,
polistrukturalne, kompleksne i konvencionalne aktivnosti

KINEZIOLOKI OPERATOR: vjebe kojima se najefikasnije djeluje na

neku osobinu ili sposobnost, motoriku informiranost i zdravlje

KINEZIOLOKI STIMULUS: Kombinacija kineziolokih operatera i

energije, potrebnih za transformacijske procese

KOGNITIVNE (SPOZNAJNE) SPOSOBNOSTI: Omoguuju primanje,

prijenos i preradu informacija, to se ostvaruje u kontaktu linosti s
okolinom

MJEOVITA KRETANJA (cikliko-aciklika): Izvoenje prvog dijela

kretanja u ciklikom obliku, a osnovnog kretanja u aciklikom obliku
(npr. kod skoka u dalj)

MOTORIKE SPOSOBNOSTI: Latentne motorike strukture koje su

odgovorne za praktiki beskonaan broj manifesnih motorikih
reakcija i mogu se izmjeriti i opisati

 MOTORIKA INFORMIRANOST: Dio ljudskih znanja koja nastaju kao

posljedica utjecaja fizikalne i socijalne sredine na negenetski dio
varijacije osobina i sposobnosti

MOTORIKA ZNANJA: Stupanj usvojenosti pojedinih motorikih

struktura koje mogu biti na razliitim razinama

MOTORIKA DOSTIGNUA: Sprega motorikih sposobnosti i

motorikih znanja, a izraavaju se spremnou djeteta da ih u
konkretnoj motorikoj situaciji povee i maksimalno iskoristi radi
postizanja to boljeg rezultata

MOTORIKA VJETINA: Steena sposobnost izvoenja usvojenih

motorikih gibanja na vioj razini

MOTORIKA NAVIKA: Automatizirana vjetina, odnosno

automatizirano izvoenje usvojenog motorikog gibanja

OPTEREENJE: Ukupan fizioloki i psiholoki utjecaj na djetetov

organizam

PROCES VJEBANJA: Primjena sasvim odreenih struktura

kineziolokih stimulusa, s obzirom na sadraj, volumen i modalitete
rada

PROGRAMIRANJE: Eksplicitno definiranje cilja i zadaa programa

SPORT: Oblik TZK koji u najirem smislu oznaava svaku motornu
aktivnost koju ovjek vri kako bi postigao maksimalne rezultate, a
provodi se u natjecanju

STANJE SUBJEKTA: skup informacija dobivenih nekim sustavom

mjerenja. Karakteristina stanja subjekta u tijeku transformacijskih
procesa jesu inicijalno, tranzitivno i finalno stanje.

TJELESNO I ZDRAVSTVENO ODGOJNO-OBRAZOVNO PODRUJE:

Odgojno-obrazovno podruje koje ima temeljno znaenje za skladan
razvoj psihosomatskih karakteristika djece predkolske dobi

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA: Trajni, planski i sustavni proces

djelovanja na ovjeka, koji razliitim sredstvima, a osobito tjelesnim
vjebama izgrauje i svestrano razvija ovjeka

TJELESNA VJEBA: Motoriko gibanje koje ovjek izvodi i primjenjuje

radi rjeavanja odreenog motorikog zadatka

TJELESNO VJEBANJE: Jedinstven psihomotoriki proces u kojemu se

ostvaruju konkretni zadaci TZK viestrukim metodski organiziranim
ponavljanjem tjelesnih vjebi

TJELESNO OBRAZOVANJE: Dio TZK usmjeren na stjecanje i

usavravanje motorikih znanja, vjetina i navika, kao i na usvajanje

teorijskih znanja koja su potrebna i primjenjiva u svakodnevnom

ivotu i radu

TRANSFORMACIJSKI PROCESI: Planiranje, programiranje, provoenje i

kontrola procesa vjebanja. Cilj im je da se postignu takve promjene
subjekta koje su najblie idealnom finalnom stanju

III.

OSOBINE RAZVOJNE DOBI DJECE

Podjela na razvojna razdoblja:

I.
Rano djetinjstvo (od roenja do tri godine)
a) 1-4 tjedan: doba novoroeneta
b) 5 tjedan-10 mjesec: faza dojenja
c) 10-15 mjesec: faza puzanja i poetnog hodanja
d) 15-24 mjesec: srednje doba ranog djetinjstva
e) 2-3 godine: starije doba ranog djetinjstva
II.
Predkolsko doba (od tri do est ili sedam godina)
a) 3-4 godina: mlae predkolsko doba
b) 4-5 godina: srednje predkolsko doba
c) 5-6,7 godina: starije predkolsko doba

U djetetovu razvoju izmjenjuju se faze ubrzanja rasta i usporenja

rasta. U razdobljima ubrzanja nastaju izrazite promjene u organizmu
koje dovode do usavravanja grae i funkcije pojedinih organa
Fazu ubrzanog rasta prati i poveana osjetljivost organizma, a s tim i
smanjenje otpornosti organizma.
S obzirom na navedena razdoblja razlikujemo ove faze:
1. Od roenja do 6. godine : Prva faza ubrzanog rasta
2. Od 6. do 10. godine (djevojice)/ 6.-11. godine (djeaci) : Prva
faza usporenog rasta
3. Od 10. do 14. godine (djevojice)/ 11.-17. godine (djeaci) : druga
faza ubrzanog rasta
4. Od 14. do 20. godine (djevojke)/ 17.- 25. godine (djeaci) : Druga
faza usporenog rasta

Jedno od najkarakteristinijih svojstava djejeg organizma je

plastinost, odnosno sposobnost lakog mijenjanja pod utjecajem
promjenjivih povoljnih ili nepovoljnih uvjeta
Razlike meu djecom nastaju zbog endogenih (uzroci genetskog
podrijetla) i egzogenih (nepravilna prehrana, slab san, nedovoljno
kretanja ..) uzroka
Razvojni skok: velika razlika izmeu etvrte i pete godine
Kosti djece su mekane, elastine i plastine. Kostur je mekan jer su
kosti bogate hrskavinim tkivom, zbog ega su podlone
deformacijama
Miije djeteta slabo se razvija. Miino tkivo sadri dosta vode, a
malo bjelanevina. Razvijeniji su miii za stezanje, nego za
rastezanje pa dijete lake pokree cijelu ruku nego dlan ili prste

IV.
-

OBILJEJA I SREDSTVA TJELESNE KULTURE

Djetetovi pokreti su bogati sinkinezama, to znai da u izvoenju

jednog pokreta sudjeluje nekoliko organa
ovjekovu motoriku dijelimo na filogenetske i ontogenetske oblike
kretanja
Filogenetski oblici determinirani su naslijeem i u njih ubrajamo
hodanje, tranje, skakanje, puzanje, penjanje
Ontogenetske oblike veemo za uenje tijekom razvoja jedinke i
meu njih ubrajamo plivanje, skijanje, klizanje, vonju bicikla
Kretanje djece predkolske dobi ima razliita obiljeja u pojedinim
fazama rasta i razvoja. Jedna od glavnih karakteristika mlae dobne
skupine jest da su djeca te dobi ovladala osnovnim prirodnim
oblicima kretanja, ali su im pokreti spori, povrni i skromni pa
aktivnost s njima ne moe trajati due od 10 do 15 minuta. U
srednjoj dobnoj skupini djeca ve razlikuju smjer kretanja, lake se
snalaze u prostoru i s manje napora svladavaju zadae vezane uz
izvoenje odreenih pokreta ili kretanja pa tjelesna aktivnost s njima
moe trajati i do 20 minuta. Za djecu starije dobne skupine
karakteristina je mnogo vea sposobnost kretanja, snaga i
izdrljivost, bolja im je prostorna orijentacija i spremni su za
izvoenje neto sloenijih pokreta. Aktivnost s njima moe trajati i do
30 minuta
Djeca predkolske dobi brzo se umaraju, pa stalno treba izmjenjivati
rad s odmorom, a takoer treba mijenjati i sadraje jer se brzo zasite
istih pokreta
Pod tjelesnom vjebom razumijevamo sve pokrete, kretanja i
aktivnosti koje ovjek svjesno koristi za svoj razvoj, razvoj svojih
osobina i sposobnosti, te za ouvanje i unaprjeenje zdravlja
S obzirom na strukturu tjelesna vjeba je sloen proces
Svaka se tjelesna vjeba sastoji od triju skupina strukturnih
elemenata: mehanikih, energetskih i elemenata ritma (ujedinjuju
mehanike i energetske u jednu cjelinu)
S aspekta mehanikih elemenata svaka se vjeba moe analizirati u
odnosu prema prostoru i u odnosu prema vremenu. U prostorne
elemente pripadaju poetni poloaj, pravac pokreta i opseg pokreta.
U vremenske elemente ubrajaju se brzina te istodobnost i
uzastopnost kretanja.
Energetski elementi tjelesne vjebe jesu intenzitet, trajanje i
karakter kretanja. Prema trajanju vjebe mogu biti kratke, srednje i
dugotrajne. Prema karakteru razlikujemo dinamike i statike.
Hodanje je jedno od osnovnih ovjekovih motorikih gibanja.
pozitivno utjee na cijeli organizam, a osobito na lokomotorni sustav.
Moe se iskoristiti za utjecaj na pravilno dranje tijela
Tranje ima pozitivan utjecaj na dini i krvoilni sustav i takoer se
ubraja u osnovna motorika gibanja

V.
-

VI.
-

Skakanje treba poeti kao oponaanje ivotinja. Djeca predkolske

dobi mogu skakati u daljinu,visinu i dubinu. Nije bitno da u skakanju
postignu to vei uspjeh, nego da skau to pravilnije
Kotrljanje, bacanje, hvatanje i gaanje se takoer ubrajaju u
motorika gibanja. U ovim gibanjima vano je gaanje u cilj, pri
emu je potrebno uskladiti rad ruku i nogu,a istodobno procijeniti i
udaljenost cilja u koji se gaa.
Puzanje i provlaenje su vjebe koje dobro utjeu na rast i razvoj
kraljenice, te na jaanje miia lea i ramena i dranje tijela
Penjanje pomae pri razvoji ope snage
Potiskivanje i vuenje je za dijete predkolske dobi naporno, pa pri
izboru i izvoenju tih vjebi treba biti posebno oprezan
Dizanje i noenje za djecu predkolske dobi pravi su izazovi. Vrlo su
korisni ako su teina i oblik primjereni njihovoj dobi. Dizanje i
noenje pozitivno utjeu na dinamiku snagu miia ruku i ramenog
pojasa, na lenu i trbunu muskulaturu i na miie nogu
Igra je najautonomnija ovjekova aktivnost i najizrazitiji oblik djeje
aktivnosti. Jedna je od temeljnih pretpostavki za pravilan rast i razvoj
djejeg organizma

ULOGA,CILJ I ZADAE TJELESNE I ZDRAVSTVENE

KULTURE

Uloga tjelesne i zdravstvene kulture u predkolskom odgoju ne

oituje se samo u zadovoljavanju biolokih i utilitarnih potreba, nego
i u otkrivanju uroenih potencijala djece s ciljem njihova daljnjeg
razvoja i obogaivanja
Ciljevi tjelesne i zdravstvene kulture su formirati zdravo, tjelesno
dobro i skladno razvijeno dijete, razvijati i oplemeniti osjetilnu
osjetljivost djeteta i poticati razvoj zdravstvene kulture radi ouvanja
i unaprjeenja svojeg i zdravlja cijele okoline
Zadae tjelesne i zdravstvene kulture su zadovoljavanje osnovne
djetetove potrebe za igrom, stvaranje uvjeta za skladan cjelokupan
djetetov rast i razvoj i za radosno djetinjstvo, omoguavanje djetetu
da u igri surauje s drugom djecom, usvajanje zdravog naina
ivljenja i navika

PLAN I PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Programski sadraji i njihov raspored po skupinama, definirani su u

skladu s razvojnim karakteristikama odreenog razvojnog razdoblja,
u skladu s ciljevima i zadaama tjelesne i zdravstvene kulture
posebno za svako razvojno razdoblje, da okosnicu programskih
sadraja ine prirodni oblici kretanja, igre i tjelesne aktivnosti na
otvorenome, da se programski sadraji tretiraju kao sredstvo za
postizanje odreenih sadraja
Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture za jasliku dob treba
prilagoditi razvojnim obiljejima djece te dobi i realnim materijalnim
uvjetima koji postoje u predkolskoj ustanovi

Plan i program tjelesne i zdravstvene kulture za mlau, srednju i

stariju skupinu izraen je u skladu s posebnim zadaama ovog
podruja uz uvaavanje karakteristika svakog razvojnog razdoblja
Osnovni program sadri ove organizacijske oblike rada: Sat tjelesne i
zdravstvene kulture, jutarnje tjelesno vjebanje, mikropredah,
makropredah, etnje, priredbe i izlete. U diferencirani program
spadaju zimovanja i ljetovanja

VII.
-

ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA

Sat tjelesne i zdravstvene kulture za mlau dobnu skupinu traje 25

minuta (uvodni dio 2-3 min, pripremni dio 5-7 min, glavni dio 18-20
min, zavrni dio 2-4 min)
Za srednju dobnu skupinu traje 30 minuta (uvodni dio 2-4 min,
pripremni dio 6-8 min, glavni dio 18-20 min, zavrni dio 2-3 min)
Za stariju dobnu skupinu traje 35 minuta (uvodni dio 2-4 min,
pripremni dio 7-9 min, glavni dio 20-22 min, zavrni dio 2-4 min)
Trajanje pojedinog dijela sata, pa i sata u cjelini ne treba shvatiti
kruto. Sat treba prihvatiti kada djeca izgube zanimanje za
vjebanje ili kad trae neto drugo

Uvodni dio sata

-

Cilj je djecu pripremiti organizacijski, fizioloki i emotivno za daljnji

rad
Antropoloki zadaci: primjenom dinamikih kretanja staviti u pokret
sve dijelove tijela i pripremiti organizam na poveane napore na
satu
Obrazovni zadaci: primjenom raznovrsnih sadraja upoznati i
svladati jednostavne igre, svladati i ponoviti elemente pojedinih
cjelina i tako utjecati na podizanje motorikih znanja i dostignua
Odgojni zadaci: primjereno izabranim sadrajima postii ugodno
raspoloenje na satu
Sadraji: tjelesne aktivnosti koje e omoguiti da jednostavno i
adekvatno ostvarimo zadatke tog dijela sata. To e biti razliiti oblici
tranja, ive i dinamine elementarne igre, te jednostavnije
momadske igre

Pripremni dio sata

Cilj: pripremiti organizam na vee fizioloke napore, da se funkcije

lokomotornog i kardiovaskularnog sustava podignu na viu razinu i
da osigura uvjete za pravilno dranje tijela
Antropoloki zadaci: funkcionalna priprema lokomotornog aparata za
napore ovog i narednih dijelova sata. Posebnu panju veim
skupinama miia koje su odgovorne za pravilno dranje, te lenim i
trbunim miiima. Razvoj motorikih sposobnosti te poveanje
funkcionalnih sposobnosti organizma, utjecati na pojaan rad srca i
organa za disanje
Obrazovni zadaci: usvajanje motorikih informacija o novim ope
pripremnim vjebama

Odgojni zadaci: stvaranje smisla za red, skladan rad u skupini i

stvaranje ugodne atmosfere
Sadraji: Osnovni sadraji su ope pripremne vjebe. Prema
funkcionalnom djelovanju dijele se na vjebe jaanja, labavljenja i
istezanja. Kod istezanja je potreban oprez zbog mekanog djejeg
tkiva i elastinih veza, pa bi prevelikim istezanjem mogli nastati
problemi sa dranjem tijela

Glavni dio sata

-

Cilj: da se pomou vjebi propisanih programom stvorimo

najpovoljnije uvjete za ostvarenje postavljenih zadaa te mogueg i
potrebnog utjecaja na antropoloki status djece
Antropoloki zadaci: primjenom raznovrsnih sadraja stimulirati rast i
razvoj, utjecati na skladan odnos pojedinih dijelova tijela s teitem
na pravilnom dranju. Poticati i usmjeravati razvoj ope motorike s
naglaskom na razvoju osnovnih motorikih sposobnosti. Poveanje
aerobnih sposobnosti pojaanim radom dinog i krvoilnog sustava
Obrazovni zadaci: ogledaju se u usvajanju i usavravanju razliitih
motorikih znanja, u poboljavanju motorikih dostignua, osobito
onih koja imaju utilitarni karakter, glede njihove primjene u djejoj
svakodnevnici
Odgojni zadaci: razvijanje pozitivnih osobina volje, moralnih
svojstava uenika, te usavravanje i razvijanje radnih navika.
Stvaranje motiva i navika za vjebanje
Sadraji: za A dio sata odabire se hodanje i tranje, poskoci, skokovi i
preskoci, bacanje, hvatanje, gaanje, dizanje, djeji ples,
provlaenje, penjanje

Zavrni dio sata

Cilj: pribliiti sve fizioloke i psihike funkcije stanju kakvo je bilo

prije poetka sata
Antropoloki zadaci: mogui i potreban utjecaj na djecu sredstvima i
oblicima rada koji smiruju organizam
Obrazovni zadaci: proizlaze iz sadraja primjerenih u ovom dijelu
sata. Oituje se u usvajanju i usavravanju motorikih znanja,
posebno onih vezanih uz elementarne igre mirnijeg karaktera,
plesove, vjebe disanja
Odgojni zadaci: zadravanje raspoloenja na satu, razvijanje
zdravstveno-higijenskih navika, usvajanje radnih navika djece
Sadraji: primjenjuju se oni koji ne izazivaju velika optereenja

Optereenje na satu tjelesne i zdravstvene kulture

-

Ukupan utjecaj koji se ostvaruje na satu ili drugim organiziranim

oblicima rada, a dijelimo ga na fizioloko i psiholoko (koje dijelimo
na emocionalno i intelektualno)
Fizioloko optereenje rezultat je razmjene tvari. Kemijska energija
se pretvara u mehaniku i moe biti aerobnog i anaerobnog izvora.
Najvee optereenje u B dijelu.
emocionalno optereenje najbolje pokazuju pad koncentracije,
razdraljivost, osjetljivost, negativne emocije (strah, nesigurnost) i
pozitivne (radost). Vana kontrola emocija od strane odgajatelja.
Najvee optereenje u B dijelu sata

intelektualno optereenje najvee je u A dijelu sata

MIKROPREDAH je oblik aktivnog odmora kad se izvodi izmeu dvije

aktivnosti u tijeku rada od kojih jedna nije bila aktivnost vezana za
tjelesnu i zdravstvenu kulturu. Kad odgajatelj primijeti umor. To je
posljedica jednolinog rada, mirovanja.. Najbolji je aktivni odmor
primjenom mikropredaha. Traje 3-5 minuta, a sredstvo su ope
pripremne vjebe. Cilj je intenziviranje lokomotornog, dinog i
krvoilnog sustava. Prednost imaju jednostavne, poznate i dinamine
vjebe
PRIREDBE omoguavaju afirmaciju i prezentaciju rada pred irom
javnou. Pokazuju se dostignua i postignua svih sudionika u
odgojno-obrazovnom procesu, a djeci pruaju mogunosti
osamostaljenja. U organiziranju i provoenju priredbe ima mjesta za
svu djecu, a nastup pred publikom omoguuje im veu sigurnost i
ar u tjelesnom vjebanju. Priredbe moraju biti plod redovitog rada
djece i roditelja
ETNJE su organizacijski jednostavne i nezahtjevne aktivnosti koje se
brzo organiziraju. Trajanje nije dugo, pa se preporuuju od 30 minuta
za stariju, 20 za srednju i 10- 15 minuta za mlau dobnu skupinu. Za
vrijeme etnje djeca se kreu na istom zraku i poblie upoznavaju
neposredno okruenje
IZLETI su koristan oblik rada s odgojno-obrazovnog i zdravstvenog
aspekta. Boravak u prirodi pozitivno utjee na djecu. Upoznaju se s
pravim vrijednostima prirode i koritenja s njom. za djecu
predkolske dobi svako pjeaenje vie od 2 km je izlet. Organiziraju
se u proljee i ljeti
ZIMOVANJE je oblik organiziranog, viednevnog boravka u prirodi,
najee u planinama na snijegu, a moe biti i u primorskim
krajevima
LJETOVANJE je viednevni boravak u posebno povoljnim klimatskim
uvjetima. Omoguuje uenicima provoenje slobodnog vremena na
organiziran i zdrav nain. Ljetovanja i zimovanja organiziraju se
izvan mjesta stanovanja

VIII. ODGOJNO-OBRAZOVNI PROCES

-

Odgojno-obrazovni proces je organizirani proces utjecaja na

antropoloka obiljeja subjekta, organizirani proces uenja
motorikih gibanja, te organizirani proces utjecaja na odgojne efekte
u radu s djecom predkolske dobi pod izravnim vodstvom odgajatelja
Odgojno-obrazovni proces trebao bi se odvijati tako da njegovi
sudionici svladaju odreeno motoriko gibanje ne samo bre i lake,
nego i u takvim uvjetima koji e osigurati najvei mogui poticaj na
njihov organizam. Da bi se to uistinu postiglo, potrebno je brinuti o
tome da se odvija po odreenoj shemi sa pet etapa: 1. najavljivanje,
opisivanje, demonstracija i objanjavanje prvog motorikog zadatka,

2. izvoenje motorikih gibanja, 3. ispravljanje greaka, 4.

ponavljanje, uvjebavanje i individualno vjebanje, 5. praenje i
valorizacija efekta rada
1. Najavljivanje mora biti glasno, kratko i razumljivo. Cilj opisivanja
je da se djeca upoznaju s elementarnim informacijama o novome
motorikom gibanju. Demonstracija mora biti originalna, a
objanjavanje kratko, jasno i dovoljno glasno
2. Kod izvoenja motorikog gibanja najvanije je da se novo gibanje
u osnovnoj strukturi izvede to je mogue pravilnije
3. Od odgajatelja se trai i oekuje da na vrijeme uoi greke i
ispravlja ih. Da bismo u svakoj situaciji reagirali na pravi nain,
potrebno je greku uoiti, analizirati je radi pronalaenja uzroka i
zatim utvrditi najkrai put i najefikasniji nain za njezino
ispravljanje
4. Ponavljanje, uvjebavanje i individualno vjebanje provodi se radi
usavravanja novog motorikog gibanja
5. Praene i valorizacija efekta rada provode se radi dobivanja
valjanih povratnih informacija o efikasnosti tijeka odgojnoobrazovnog procesa
-

IX.
-

U mjere osiguranja odgojno-obrazovnog procesa ubrajaju se

zdravstveno-higijenske mjere, preventivne mjere, te uvanje i
pomaganje

METODIKI PRINCIPI

Vanost metodikih principa oituje se u to boljem pripremanju

odgojitelja, uspjenijoj organizaciji rada i pravilnijem provoenju
odgojno-obrazovnog procesa
metodiki principi su: princip odgojnosti i zdravlja, princip jasnoe,
princip zornosti, princip svjesnosti i aktivnosti, princip sustavnosti i
postupnosti, princip raznovrsnosti, princip svestranosti, princip
primjerenosti i praktine primjenjivosti, princip individualizacije
1. Odgoj je uvjet za dobro zdravlje, a zdravlje je uvjet za uspjean
odgoj. To je jedan od temeljnih principa
2. Izlaganja odgajatelja moraju biti kratka, jasna i govorno
razumljiva
3. Sve to se ui mora biti tako objanjeno i pokazano da bude jasno
kao prst pred nosom. Taj metodiki princip temelji se na tome da
se sudionici odgojno-obrazovnog procesa upoznaju sa sadrajima
pomou osjetila
4. Kao to je svjesno sudjelovanje djece u procesu vjebanja
preduvjet za njihovo aktivno sudjelovanje u radu, tako je i
osiguravanje primjerene aktivnosti u radu jedan od temeljnih
uvjeta za njihovo svjesnije svrstavanja u odgojno-obrazovni
proces
5. Sustavnost i postupnost stalno su u interakciji i praktiki ine
organsku cjelinu. Kod postupnosti se drimo odreenih naela: od

6.
7.

8.

9.

X.
-

poznatog k nepoznatome, od lakeg k teem, od jednostavnog k

sloenome, od bliega k daljemu
Rad s djecom treba organizirati i provoditi tako da bude
raznovrstan
Princip svestranosti znai organizirati i provoditi rad tako da se
osigura to svestraniji utjecaj na njihov antropoloki status, a
poglavito na njihovo zdravlje, morfoloke karakteristike,
motorike i funkcionalne sposobnosti
Princip primjerenosti i praktine primjenjivosti svodi se na to da
sve to se radi treba biti primjereno onima s kojima se radi, te da
steena znanja imaju trajnu vrijednost, kako bi bila u funkciji
svakodnevnog ivota, odnosno praktino primjenjiva
Prvi uvjet za provoenje principa individualizacije upoznavanje je
s aktualnim stanjem antropolokog statusa djece

METODIKI ORGANIZACIJSKI OBLICI RADA

Treba zapoeti s frontalnim oblikom rada, kako bismo mogli prijei na

skupne oblike i zavriti s primjenom individualnog oblika rada
Frontalni oblik rada
Sva djeca istodobno izvode isti zadatak pod izravnim voenjem i
nadzorom odgajatelja. Neposredno prije izvoenja zadatka odgajatelj
opisuje odreenu vjebu, zatim ju demonstrira, a potom je sva djeca
izvode
Djeca mogu biti u slobodnoj formaciji, u formaciji polukruga, kruga,
vrsta i kolona
Frontalni oblik rada najee se primjenjuje u uvodnom, pripremnom
i zavrnom dijelu sata
Grupni oblici rada
Tjelesno vjebanje odvija se tako da su djeca rasporeena na grupe
U grupne oblike spadaju rad u parovima, trojkama, etvorkama,
paralelni oblik rada i paralelno odjeljinski oblik rada
U radu u parovima potrebno je brinuti da parovi budu otprilike
podjednake veliine, sa podjednakim motorikih znanjima,
sposobnostima i dostignuima, no treba i potovati elje djece onda
kada je to mogue i opravdano
Formiranje grupa od troje djece ovisi o cilju koji se u glavnom A
dijelu sata eli ostvariti
Formiranje i funkcioniranje etvorki ovisi o cilju koji se eli ostvariti ,
o vrsti i karakteru vjebe, te o sadraju vjebanja i konkretnim
materijalnim uvjetima rada
Paralelan oblik rada je takav metodiki organizacijski oblik rada u
kojem sva djeca istodobno izvode isto motoriko gibanje, ali na
razliite naine, uz pomo razliitih sprava i pomagala i na razliitim
radnim mjestima
U paralelno odjeljinskom obliku rada rade sve tri dobne skupine,
podijeljene na dva ili vie odjeljenja koja istodobno ostvaruju iste
zadatke. Djeca mogu biti u formaciji kolona ili vrsta
Individualni oblik rada

XI.
-

Izvrenje zadataka, zadane vjebe ili motorikog gibanja pojedinca

uz pomo i pod nadzorom strunjaka. U naem sluaju to je
pojedinana komunikacija, odnosno rad odgajatelja s djetetom

METODE RADA

U radu s djecom predkolske dobi primjenjujemo ove metode:

metoda imitacije, metoda ilustracije, metoda dramatizacije, metoda
usmenog izlaganja, metoda demonstracije, metoda postavljanja i
rjeavanja motorikih zadataka, kombinirane metode vjebanja,
sintetike metode uenja
1. Metoda imitacije svodi se na to da pri postavljanju motorikih
zadataka djeca oponaaju ljude, ivotinje, pojave u prirodi i iz
svakodnevnog ivota, dakako pokretima ili kretanjem (puhanje u
balon, vonja bicikla)
2. Metodom ilustracije postavljaju se i rjeavaju motoriki zadaci
ilustriranjem dogaaja koje su djeca doivjela i to pokretom ili
kretanjem. To mogu biti dogaaji iz njihove svakodnevnice u kui
ili iz vrtia
3. Metoda dramatizacije provodi se tako da odgajatelj pripovijeda
priu koju djeca interpretiraju motorikim izraavanjem
4. Metoda usmenog izlaganja primjenjuje se u funkciji opisivanja,
objanjavanja i korekcije motorikog gibanja. Motoriko gibanje
treba opisivati onim redom kako se uistinu izvodi. Naelno vrijedi
pravilo to su djeca mlaa, izlaganje treba biti krae
5. Metodom demonstracije djecu uimo pokazivanjem, kako bi
dobila to jasniju predodbu o motorikom gibanju koje treba
uiniti. Svakoj demonstraciji prethodi krae opisivanje radi
usmjerenja djeje pozornosti na motoriko gibanje koje
promatraju
6. Metodu postavljanja i rjeavanja motorikih zadataka moemo
obavljati na nioj i vioj razini. Postavljanje i rjeavanje motorikih
zadataka na nioj razini odvija se onda kada djeca izvode
postavljeni zadatak samostalno i na nain koji njoj najbolje
odgovara. Na vioj razini djeci se najee odredi oblik, trajanje ili
smjer kretanja koje oni takoer izvravaju po vlastitom izboru, ali
u okviru zadanih elemenata
7. Kombinirane metode vjebanja karakterizira primjena razliitih
vjebi i sadraja pri realizaciji kojih treba brinuti o slijedu njihova
izvoenja i optereenju
8. Kod sintetike metode uenja pokret se ui u cijelosti, tj. onako
kako se vidi i kako e se primjenjivati. Prednost ove metode je to
to omoguuje izraajnu individualnost djece

XII. PLANIRANJE

tjelesno vjebanje za djecu predkolske dobi jedan je od bitnih

imbenika u njihovu razvoju
krajnji cilj tjelesne i zdravstvene kulture u predkoli ne oituje se
samo u zadovoljavanju biolokih i utilitarnih potreba, nego i u
otkrivanju uroenih potencijala djece s ciljem njihova daljnjeg
razvoja i obogaivanja
Planiranje treba provesti u etiri etape
1. Eksplicitno definiranje cilja: treba uvaavati antropometrijske
karakteristike i materijalne uvjete rada
2. Izbor i vrednovanje cjelina: cjeline se vrednuju s obzirom na
vrijednosti njihova utjecaja na osobine i sposobnosti djece
3. Izbor i vrednovanje tema: vrednovanje tema razumijeva
odreivanje broja ponavljanja ili frekvencija svakoj temi. Treba
tono utvrditi koliko e se pojedina tema ponoviti u tijeku jedne
godine
4. Sastavljanje metodskih jedinica: jedan od uvjeta za pravilno
sastavljanje je da se osigura postupnost (od lakih prema teima),
a drugi uvjet je briga o njihovoj utilitarnosti. Treba respektirati
uvjete rada i klimatske uvjete, a mora se misliti i na njihovu
raznovrsnost

XIII. PRIPREMANJE ODAJATELJA I DNEVNA PRIPREMA

-

Razlikujemo posredno i neposredno pripremanje za sat

Posredno pripremanje poinje i odvija se prilikom planiranja
Neposredno pripremanje razumijeva pripremanje odgajatelja za
konkretan sat. Ono obuhvaa teorijsko pripremanje, metodiko i
organizacijsko pripremanje
Teorijsko pripremanje odnosi se na obnavljanje znanja i
upotpunjavanje novim informacijama
Metodiko pripremanje podrazumijeva analiziranje prethodnog sata,
utvrivanje o njegovoj uspjenosti i na temelju toga se procjenjuju
korekcije. U metodikoj pripremi za sljedei sat odgajatelj treba
obuhvatiti: definiranje cilja i metoda rada, sredstva i pomagala, izbor
sadraja, trajanje pojedinih dijelova sata i sl.
Kod organizacijskog pripremanja vano je da sat zapone i zavri na
vrijeme, da se svakog trenutka zna tko to treba initi
Zavrna faza pripremanja za sat tjelesne i zdravstvene kulture je
dnevna priprema
Dnevna priprema moe imati razliit oblik, sadraj i opseg, to ovisi
o tome to se od nje oekuje
U zaglavlju se nalaze ope podaci (naziv predkolske ustanove, ime i
prezime, odgajatelj, grupa, datum odravanja, vrijeme)

U strukturi i trajanju sata se tono navodi sadraj koji se planira

realizirati u svakom pojedinom dijelu sata. Osim toga treba
predvidjeti i trajanje sata ili tonije, pojedinih dijelova sata
Slijedi definiranje cilja koji se eli i objektivno moe ostvariti na
odreenom satu. Nakon toga treba navesti antropoloke, odgojne i
obrazovne zadae
Kod sredstava i pomagala potrebno je tono navesti njihov naziv i
broj
Pod metode rada treba odreeno napisati koje e se metode na satu
primjenjivati
Slijede metodiki organizacijski oblici rada gdje treba navesti oblik
rada koji e se koristiti u A dijelu glavnog dijela sata
Na kraju se treba opredijeliti na tip sata, to ovisi prije svega o cilju i
zadaama sata. Odgajatelj e se odluiti za tip sata- uenje novih
motorikih gibanja, tip sata-ponavljanja ili kombinirani tip sata
Na drugoj strani dnevne pripreme predvien je prostor za razradu
sadraja za uvodni, pripremni, glavni i zavrni dio sata. Zatim za
plan dvorane-igralita, te za zapaanja

XIV. PROSTORI, OPREMA, SREDSTVA ZA TJELESNU I

ZDRAVSTVENU KULTURU
-

Prostor
prostor moemo podijeliti na otvorene i zatvorene
otvoreni objekti su: igralita, bazeni i klizalita
povrine otvorenih objekata mogu biti zrnate, travnate, plastine i
tvrde
zatvoreni objekti su: dvorane, bazeni, klizalita i prikladne
adaptirane prostorije
Oprema
razlikujemo sprave, rekvizite i pomono-tehniku opremu
Sprava je ugraeni ili pokretni element pomou kojega ili na kojemu
se odvija tjelesna aktivnost (strunjae, klupe)
rekvizit je predmet potreban za vjebanje i preteno slui za osobno
koritenje (odjea za tjelesnu kulturu, male loptice, skije, sanjke)
pomono-tehnika oprema su toperice, starter, stalci i slino i
potrebno je redovito kontrolirati njihovu ispravnost
Sredstva
razlikujemo vizualna sredstva, auditivna, audiovizualna i tehnika
sredstva i pomagala
vizualna: crtei,, zidni plakati, fotografije, dijapozitivi
auditivna: radio, radijske emisije, kasetofon, kasete
audiovizualna: sadre vizualnu, auditivnu i verbalnu komponentu
(televizijske emisije)

Od tehnikih sredstava razlikujemo videopomagala (grafoskop,

dijaskop), audiopomagala (kasetofon, radio-prijemnik), i audio-video
pomagala (videoprojektor, televizija)