1. Koje su osnovne skupine zahtjeva bitne pri izboru materijala?

Objasnite to je
to eksploatabilnost.
Funkcionalnost, eksploatabilnost, tehnologinost, raspoloivost i nabavljivost,
standardnost, reciklinost i ekologinost, estetinost.
Optimum = O M = funkcija (F, E, T, N, S, R, ES)
Eksploatabilnost je svojstvo koje govori o funkcioniranju djela sklopa ili cijele
konstrukcije u ukupnom ivotnom vijeku.
2. Koje vrste podloga i pomagala koristimo pri izboru materijala
a.) klasine podloge i pomagala: katalozi, prirunici, standardi;
b.) kompjutorizirane podloge i pomagala: informacijski sustavi (bibliografski ili
faktografski), CAMSM;
3. Navedite s kojeg se gladita mogu sistematizirati materijali
a.)Prema sastavu, strukturi i nainu dobivanja
b.) prema svojstvima i uvjetima primjene
c.) prema namjeni
4. Navedite sistematizaciju osnovnih skupina i podskupina materijala.
a.) materijal na bazi eljeza : eljezni lijevovi, konstrukcijski elici, alatni elici
b.) neeljezni materijali i legure
c.)nemetalni materijali: konstrukcijska keramika, konstrukcijski polimerni materijali
d.) kompozitni materijali: s metalnom, polimernom ili keramikom matricom
5. Objasnite naelo oznaavanja nelegiranih elika
0 X1 X2 X3 X4
0 - ugljini elik sa negarantiranim sastavom
X1 -Razred Rm (vlana vrstoa) 19
X2, X3 - istoa elika
X3 - udarnja radnja loma (1- +20 , 2- 0, 3- -20)
X4 - dopunska oznaka (daje proizvoa)
1 X1 X2 X3
1 - ugljini elik sa garantiranim sastavom
X1 - deseterostruka vrijednost max. sadraja ugljika u % zaokrueno na cijeli broj
X2, X3 - redni broj elika prema namjeni
6. Objasnite naela oznaavanja legiranih elika
X1 X2 X3 X4 X5
X1 - redni broj najutjecajnijeg elementa
X2 - redni broj 2 najutjecajnijeg elementa (kod jednostruko legiranih - tada 1)
X3, X4 - redni broj elika prema namjeni
X5 - dopunska oznaka
7. Koji su meusobno, a koji mjeovito ili stabilno kristalizirani eljezni ljevovi?
Metastabilno - (elini i bijeli tvrdi) - ugljik u cementitu ili karbidu
Mjeovito - (stabilno metastabilno) - ugljik u grafitu i cementitu
Stabilno - ugljik samo u obliku grafita
8. Koje su osnovne razlike u sastavu i strukturi izmeu elinog i sivog lijeva?
elini lijev: - metastabilna kristalizacija, manje od 2% C, Widmannstatenova feritnoperlitna struktura
Sivi lijev: - mjeovita kristalizacija, vie od 2% C +Mn + Si + P +S, struktura primarne - lamele grafita + eljezna osnova, ponekad i slobodni cementit

9. Koje su osnovne razlike u sastavu i strukturi izmeu elinog i bijelog tvrdog

lijeva?

elini lijev - potpuni nedostatak kristala, manje od 2% C, Widmannstatenova feritnoperlitna struktura

Bijeli tvrdi lijev - moe biti da je jezgra mjeovita ili stabilna, 2.5-3.5%C + Mn
(cementator), prevladava cementit ili karbidi
10. Koji imbenici utjeu na vrstu kristalizacije kod eljeznih lijevova?
Sastav litine, posebno udjeli Si (grafitizator) i Mn (cementator) kao i uvjeti ohlaivanja
u kalupu
11. to su to elementi grafitizatori, a to cementatori?
Grafitizatori (Si, P) su elementi koji omoguuju stvaranje grafita iako ohlaivanje nije
izuzetno sporo. Cementatori (Mn, S) pospjeuju stvaranje karbida, tj. spreavaju
stvaranje grafita
12. Koja struktura odgovara stabilnoj kristalizaciji eljeznog lijeva?
Divergentna - eljezna osnova (Feritna, perlitna ili feritno-perlitna) + grafitne nakupine
(lamelarne, kuglaste,ili voraste)
13. Navedite osnovne oblike grafita kod pojedinih vrsta eljeznih ljevova
Lamelarni - sivi lijev
Kuglasti - ilavi lijev
vorasti kovkasti lijev
14. U kojim e sluajevima primjene elini lijev imati prednost pred drugim
lijevovima?
- ako nije dovoljna vrstoa sivog i kovkastog lijeva
- ako se primjenjuju kvalitete sa istovremeno visokim %C i visokolegirane
- ako se zbog oblika i visokih dimenzija ne moe primjeniti drugi lijev
15. Koji je osnovni postupak toplinske obradbe elinog lijeva i zato se on
provodi?
Normalizacija - zato da bi se gruba lijevaka Widmannststtenova feritno perlitna
struktura usitnila. (Poveana istezljivost i ilavost)
16. Navedite razlog provoenja normalizacije elinog lijeva?
- zato da bi se gruba lijevaka Widmannststtenova feritno perlitna struktura usitnila.
(Poveana istezljivost i ilavost)
17. U kojim situacijama i zato se primjenjuje bijeli tvrdi lijev?
Za odlijevke jednostavnijeg oblika koji trebaju biti tvrdi i otporni abrazijskom troenju
- u strukturi prevladavaju karbidi
18. Koja su posebna svojstva lijevova kji sadre grafitnu fazu?
- visoka sposobnost priguenja vibracija
- dobra klizna svojstva
- dobra tlana svojstva
- dobra obradivost odvajanjem estica
19. Koja su osnovna svojstva sivog lijeva?
- mogu se lijevati odljevci svih masivnosti, jeftina masovna proizvodnja, vrlo dobra
livljivost, nisko talita, dobra obradljivost odvajanjem estica, slaba zavarljivost
- niska vlana vrstoa, visoka tlana vrstoa, vrlo niska istezljivost A1%,
promjenjiv modul elastinosti E=60155000 N/mm, slaba ilavost
- dobra leina svojstva (samopodmazivanje grafita), priguenje vibracija, bubrenje pri
povienim temperaturama 400C, otporan atmosferilijama
20. to je to stupanj zasienja kod sivog lijeva? to nam kazuje njegov iznos?
Stupanj zasienja povezan je s odreenim sastavom, govori o postizanju odreene
strukture, a time i svojstva

SZ

%C

%C e

%C
1
426
. (Si P)
3

Sz - podeutektika vrsta SL
Sz - eutektika vrsta SL
Sz - nadeutektika vrsta SL
21. O emu ovisi vrijednost vlane vrstoe odlijevka od sivog lijeva?
Ovisi o stupnju zasienja i debljini stijenke odlijevka
Rm = 1045 - 785Sz - 2.5d N/mm2 optimalno Rm=250 N/mm2
22. Objasnite o emu ovisi vlana vrstoa sivog lijeva pomou empirijskog
izraza
Ovisi o stupnju zasienja i debljini stijenke odlijevka
Rm = 1045 - 785Sz - 2.5d N/mm2 optimalno Rm=250 N/mm2
23. Odlijevak SL-a debljine stijenke 20 mm odljeven je od SL 20 srednje vlane
vrstoe. Izraunajte vlanu vrstou odlijevka.
Rm = 1045 - 785Sz - 2.5d N/mm2
RmSL = 225 N/mm2
1045 - 785Sz - 2.530 = 225
785Sz = 1045 - 2.530 - 225 = 745
Sz =

745
0.95
785

Rm = 1045 - 785Sz - 2.5d =1045 - 745 - 2.520=250 N/mm2

24. Odlijevak je odlijeven od eutektikog sivog lijeva. Odredite standardnu
oznaku tog lijeva uz pretpostavku da je savojna vrstoa u propisanim granicama.
(Rm = 1045 - 785 Sz - 2.5d)
SL 20
25. Na temelju kojih mehanikih svojsatava se provodi klasifikacija i
oznaavanje vrste sivog lijeva. Objasnite jednu oznaku sivog lijeva.
Kategorizira se na osnovi vrijednosti vlane vrstoe dobivene ispitivanjem na epruveti
promjera 30 mm i vrijednosti savojne vrstoe
SL X1X2
X1X2 - Rm/10 - zaokrueno na manju cvrijednost
26. Objasnite nain dobivanja i svojstva kovkastog (temper lijeva).
Dobiva se decementacijskim arenjem odljevaka od bijelog lijeva. arenjem u
neutralnoj atmosferi dobiva se CRNI, au oksidacijskoj atmosferi BIJELI kovkasti lijev
Svojstva: - radi visokog %C teko se zavaruje, ali dobro lemi
- perlitni se moe povrinski zakaliti ime se povisuje tvrdoa i otpornost troenju
27. Navedite razlike u nainu dobivanja i strukturi odlijevaka izmeu crnog i
bijelog kovkastog (temper) lijeva.
Crni: - arenje u neutralnoj atmosferi
- ovisno o brzini prijelaza podruja pretvorbe postoje feritni i perlitni
- grafit u obliku voria
Bijeli: - arenje u oksidacijskoj atmosferi
- razugljieni slojevi do 6mm duljine
28. U emu se sve razlikuju elini i ilavi lijev?

elini lijev: - 02 % C, talina je elik, F/P struktura, loa obradljivost odvajanjem

estica
ilavi lijev: - 3.23.8 % C, talina je sirovo eljezo, struktura je grafit u obliku kuglica
(nodula), nadeutektiki sastav (Sz 1), dobra obradljivost odvajanjem estica
29. Opiite strukturu i svojstvailavog lijeva.
Nadeutektiki lijev (Sz 1)
Struktura: - Feritna - vrstoa, istezljivost
- F/P
- Perlitna - vrstoa, istezljivost
- grafit u obliku kuglica (nodula)
Svojstva: - visoka dinamika izdrljivost i vrstoa (nodule)
- visok modul elastinosti 180000 N/mm2
- donekle priguuje vibracije
- dobar za odvajanje estica
- zavarljiv
31. Definirajte to je elik
elici su metastabilno kristalizirane Fe - C legure s najvie 2 % C. Podrazumjevaju se
elini poluproizvodi dobiveni nekim od postupaka gnjeenja i elini lijev.
32. to znate o grupi elika kod kojih je prva znamenka u osnovnoj oznaci 0?
To su elici sa negarantiranim kemijskim sastavom.
33. to znate o elicima 0561, 0562 i 0563?
To su ugljini elici sa negarantiranim kemijskim sastavom. Vlana vrstoa im je 5.
razreda 490580 N/mm2. Imaju garantiranu udarnu radnju loma(mehanika svojstva).
34. Po emu su razliiti, a po emu slini elici 0361, 0461, 0561?
Svi su elici sa negarantiranim kemijskim sastavom i garantirane udarne radnje loma pri
20 C. Razliit im je razred vlane vrstoe (3,4,5).
35. Koje se sdkupine elika mogu primjeniti za zavarene konstrukcije u uvjetima
udarnog optereenja pri -20C.
Opi konstrukcijijski elici sa garantiranom udarnom radnjom loma pri -20C
-skupina D 0361, 0463, 0563.
Sitnozrnati normalizirani elici RN XXX.
36. Koje skupine opih konstrukcijskih elika posjeduju zadovoljavajuu
zavarljivost i zato?
Skupine B,C i D zbog niskog sadraja ugljika smanjuje se mogunost zakaljivanja oko
mjesta zavara.
37. to znate o opim konstrukcijskim elicima podskupine M? Navedite i
objasnite jednu oznaku elika iz te skupine.
To su elici za strojne elemente. Slabo su zavarljivi, visoke su vrstoe (500700
N/mm2), ali nie istezljivosti (1020%).
0545:
- 0 bez garantiranog kemijskog sastava
- 5 razred nazivne vlane vrstoe
- 4 redni broj
- 5 hladno deformirano stanje

39. Koja je razlika u svojstvima i primjeni izmeu elika 0361 i 0645?

 0361 - skupina D - garantirana U.R.L: pri +20C, zavarljiv, nazivna V.. 3 razreda
(360380 N/mm2)
0645 - za strojne dijelove, hladno deformirano stanje, slabo zavarljiv, razred vrstoe
6 ((590680 N/mm2)
41. Po emu se sve razlikuju elici 0545 i 4145?
0545 je elik za strojne dijelove u hladno deformiranom stanju sa negarantiranim
kemijskim sastavom
4145 - legirani elik sa Cr za alate
42. to znate o elicima ija oznaka poinje slovima R?
To su sitnozrnati normalizirani elici. Oni su mikrolegirani (0.1% Al, Nb, Ti, V itd...)
to stavra nitride, karbide i karbonitride koji koe porast austenitnog zrna - poboljana
zavarljivost, via granica razvlaenja (3501000 N/mm2)
43. to znate o eliku RN 420?
To je sitnozrnati normalizirani elik za niske temperature Remin=420 N/mm2
44. Kakva svojstva posjeduju sitnozrnati mikrolegirani elici? Navedite oznaku
jednog elika.
Sitna austenitna struktura, mikrolegirani (0.1%), poviena vrijednost granice
razvlaenja (Re=3501000 N/mm2), dobro zavarljivi, nisu osjetljivi na krhki lom.
Postoje 3 skupine: za normalne temperature, poviene i sniene.
45. Na koji se nain dobiva sitno zrno kod konstrukcijskih elika i koja se
svojstva na taj nain poboljavaju?
Mikrolegiranjem sa 0.1% Al, Nb, Ti, V itd.... Poboljavaju se zavarljivost, granica
razvlaenja i osjetljivost na krhki lom.
46. to se postie primjenom konstrukcijskih elika poviene i visoke vrstoe?
Smanjuju se nosivi presjeci kod jednakih optereenja tj. ,masa konstrukcije.
47. Za kakve e se uvjete rada primjeniti elici za cementiranje.
Za one dijelove koji u radu moraju istovremeno biti otporni na troenje i podnositi
dinamika optereenja.
48. KOja su osnovna svojstva elika za poboljavanje u odnosu na druge skupine
elika?
Homogena struktura bez nemetalnih ukljuina, nizak sadraj neistoa. Nakon
podvrgavanja postupku poboljavanja postiu se visoke granice razvlaenja i vlane
vrstoe uz visoku ilavost i dinamiku izdrljivost.
49. Na temelju kojih svojstava se provodi izbor vrste elika unutar skupine elika
za cementiranje?
Na temelju mehanikih svojstava jezgre (%C, prokaljivost)
51. Za koje uvjete rada se primjenjuju legirani elici za cementiranje?
Za vee dimenzije presjeka, radi bolje prokaljivosti.
52. Po emu se razlikuju elici 1220 i 4320?
1220 - elik sa garanntiranim kemijskim sastavom 0.2%C za cementiranje
4320 - legirani elik Cr - Mn za cementiranje
53. U kojim e se skupinama primjeniti 1220, a u kojim 5421?
5421 je legiran, dakle primjenit e se za vee dimenzije presjeka kad je potrebna
vea prokaljivost. I jedan i drugi su elici za prokaljivanje.
54. Objasnite tijek promjene tvrdoe po presjeku cementiranom dijela.
Jezgra sadri nizak % C pa je i tvrdoa mala, prema povrini raste do praktino
maksimalno pozitvnih vrijednosti.
55. Objasnite na emu se temelji izbor elika za prokaljivanje.
na temelju zadanih dimenzija, visine optereenja i traenih mehanikih svojstava.
58. U emu se razlikuju svojastva i primjena elika 1531 i 4732.

 1531 je ugljini elik sa garantiranim kemijskim sastavom 0.5%C za poboljavanje

4732 je legirani elik Cr-Mo za poboljavanje za velike dimenzije.
59. Po emu se sve razlikuju elici 4130 i 4150?
To su elici legirani sa Cr, a razlikuju se po primjeni. 4130 je za poboljavanje, a
4150 je za alate.
60. Po emu se razlikuju elici 0745 i 1730?
0745 je sa negarantiranim kemijskim sastavom 7 razreda vlane vrstoe i 4 razreda
istoe (Rm = 690-780 N/mm2) (ogranien sadraj neistoa), u hladno deformiranom
stanju sa garantiranim mehanikim svojstvima.
61. Koja svojstva i kako propisuje norma za elike za poboljavanje?
Kemijski sastav u %, minimalne vrijednosti mehanikih svojstava u poboljanom stanju
(Rp0,2, Rm, A5, Z, KU) za razliite dimenzije okruglih ipki. ukazuje se i na raspon
dimenzija unutar kojeg se preporua primjena
62. Zato mehanika svojstva poboljanog strojnog dijela iz elika za
poboljavanje ovise o dimenzijama presjeka?. Kod kojih vrsta elika je to jae
izraeno?
Poveanjem dimenzija presjeka opada prokaljivost. To je jae izraeno kod slabije
legiranih elika s manjim %C.
64. Koji se osnovni zahtjevi postavljaju na elik za opruge?
Visoka granica razvlaenja, visoka vlana vrstoa Sigurnost protiv krhkog loma
(A6%), visoka dinamika izdrljivost, otpornost udarnom optereenju.
65. Kako se ostvaruju eljena svojstva elika za opruge?
Legiranjem (Si, Cr, Mn, V), hladnom deformacijom ili poboljavanjem
66. Koje je osnovno svojstvo elika za automate i kako se ono postie?
Dobra obradljivost odvajanjem strugotine. Postie se kemijskim sastavom: povien
sadraj S, P, Mn i Pb (olovo)
67. to znate o elicima za automate? Navedite jednu oznaku elika.
To su elici dobro obradljivi odvajanjem estica zbog povienog udjela S, P, Mn, Pb.
Isporuuju se u vrue valjanom, hladno vuenom, ljutenom i bruenom stanju.
Primjenjuju se za manje optereene sitne dijelove na visokoproduktivnim automatima.
Npr. 1190
68. Koji su osnovni uvjeti potpune antikorozivnosti elika? Navedite podjelu
kemijski postojanih elika prema strukturi i karakteristike njihovog sastava.
a.) minimalno 12% Cr u krutoj otopini (ne u karbidima)
b.) monofazna struktura: austenitna, feritna ili martenzitna
70. Na koje se naine moe sprijeiti ili izbjei pojava interkristalne korozije kod
austenitnih nehrajuih elika?
Ako je dolo do senzibilizacije austenita elik treba ugrijati na 10501150 C i gasiti u
vodi. To rastvara karbide nastale na granicama zrna. Ako je konstrukcija preglomazna
treba izabrati stabilizirani austenitni elik.
72. Koje vrste korzijski postojanih elika poznajete? to su to s tablicom
austenitni elici?
Feritne, austenitne i martenzitne. Stabilni austenitni elici su elici koji sadre
minimalno 18% Cr i i minimalno 8% Ni + dodatak Ti, Nb ili Ta. Otporni su na
interkristalnu koroziju.
73. Koje su osnovne karakteristike austenitnih nehrejuih elika?
18% Cr, 8%Ni, austenitna struktura, nemagnetini, dobro oblikovljivi u hladnom
stanju, dobra otpornost puzanju, otporu na kiseline, luine i soli, podloni
interkristalnoj koroziji.
74. Koje su osnovne karakteristike martenzitnih nehrajuih elika?

Visoka tvrdoa i vrstoa, zbog potrebe za kaljenjem imaju povien %C (0.150.5%C)

75. Objasnite pojavu interkristalne korozije kod austenitnih elika?
Nakon dueg vremena provedenog na temperaturi 500800 C doi e do stvaranja
karbida Cr23C6 du granica austenitnih zrna, to granice zrna osiromauje kromom i
ini ih neotpornim na koroziju. Ako doe do kontakta povrina s kiselinama ili
njihovim otopinama, elik e korodirati po granicama zrna u dubinu presjeka.
78. Koja se mehanika svojstva koriste pri izboru konstrukcijskih elika za
poviene temperature?
Rp0,2/T - vrijednost konvencionalne granice razvlaenja pri nekoj (radnoj) temperaturi;
Rm/T - vrijednost vlane vrstoe pri nekoj temperaturi;
ET - vrijednost modula elastinosti pri nekoj temperaturi;
Rp/t/T - vrijednost granice puzanja pri nekoj temperaturi, za definirano vrijeme ispitivanja
1.000, 10.000, 100.000 sati. To je ono naprezanje, koje nakon djelovanja kroz definirano
vrijeme pri definiranoj temperaturi, izaziva trajnu deformaciju od 1 %.
R DVM/T - granica puzanja po DVM pri definiranoj temperaturi;
Rm/t/T - vrijednost statike izdrljivosti pri definiranoj temperaturi, za odreeno vrijeme
djelovanja optereenja - 10.000, 100.000 ili 200.000 sati. To je ono naprezanje koje
nakon definiranog vremena djelovanja na nekoj temperaturi izaziva lom.
79. Kako se povisuje mehanika otpornost konstrukcijskih elika za poviene
temperature?
Potrebno je ostvariti to manju pokretljivost atoma
a.) Legirajui elementiCo i Mo tvore intersticijske mjeance i smanjuju pokretljivost
atoma
b.) Cr, Mo, W, V, Ti tvore teko topive karbide, nitride i intermetalne faze koji u obliku
sitno dispergiranih estica spreevaju gibanje dislokacija
c.) Austenitna (FCC) struktura daje manju pokretljivost atoma
80. Koje se skupine konstrukcijskih elika primjenjuju pri najviim
temperaturama?
a) ugljini elici
b.) niskolegirani elici
c.) visokolegirani feritni elici
d.) visoko legirani austenitni elici za najvie temperature
81. to norma propisuje za elik za kotlovske limove?
Garantirani su sastav i mehanika svojstva:
a.) 0.2 %C zbog zavarljivosti
b.) Rm pri 20C
c.) Rm pri 20C i pri povienim temperaturama do 400C
d.) RDUM (granica puzanja) pri 400475C
e.) istezljivost A5min=9800/Rm %
f.) udarna radnja loma KU
82. Koja se svojstva trae od vatrootpornih elika i na koji nain se oni postiu?
a.) dovoljna granica razvlaenja pri povienim temperaturama
b.) dovoljnu otpornost puzanju
c.) visoku otpornost oksidaciji, tzv. ljuskanju (povisuje se legiranjem s Cr, Si, Al koji
stvaraju zatitne slojeve oksida. Prilikom toga smanjuje se ilavost koja se povisuje
legiranjem sa Ni)
83. to je to otpornost ljuskanju i kako se povisuje?

Pri temperaturama viim od 500C intenzivnije se stvara oksidni sloj na povrini

metala, koji se zatim ljuti. Kod nelegiranih elika proces prodire u dubinu materijala.
Legiranjem s Cr, Al, Si stvara se na povrini elika zatitni, postojani sloj oksida koji ga
ini otpornim na ljuskanje
84. Koji se legirajui elementi dodaju vatrootpornim elicima? Objasnite nain
njihova djelovanja?
Cr, Si, Al, Povisuju otpornost ljuskanju, NI povisuje ilavost pri visokim
temperaturama i otpornost ljuskanju ( 2.5% Ni)
85. Koji je osnovni zahtjev u primjeni elika za niske temperature? Koja skupina
elika se moe primjeniti do najniih temperatura?
Osnovni zahtjev je dovoljna ilavost, odnosno neosjetljivost na krhki lom. Cr - Ni
austenitni elici i blizu apsolutne nule imaju dovoljnu ilavost
86. Navedite skupine elika za primjenu pri niskim temperaturama.
a.) Nelegirani i nisko legirani te sitnozrnati mikrolegirani elici
b.) elici(legirani s Ni za poboljavanje
c.) Cr-Ni austenitni elici
87. Navedite primarne i sekundarne zahtjeve na alatne elike.
primarni: otpornost troenju, otpornost poputanju, ilavost
sekundarni: obradljivost odvajanjem estica, zakaljivost, prokaljivost, to manje
deformacije pri kaljenju, sposobnost prebruavanja, sposobnost poliranja, otpornost
koroziji, mogunost nabave, cijena
88. Koji su uvjeti za visoku otpornost troenju alatnih elika?
to vii udjel slobodnih karbida u kaljenom eliku, to via tvrdoa kaljenog elika
(martenzitna struktura).
89. Koji su uvjeti za postizavanje visoke otpornosti troenju alatnih elika i koja
podskupina elika ima to svojstvo naroito istaknuto?
to vii udjel slobodnih karbida u kaljenom eliku, to via tvrdoa kaljenog elika
(martenzitna struktura). Odavde slijedi da su svi alatni elici nadeutektoidnog ili ak
podeutektikog sastava, jer takvi mogu uz martenzit sadravati sekundarne i
eutektike karbide.
90. Koja od dva temeljna svojstva alatnih elika ne mogu istovremeno biti dobra
i zato?
ilavost i otpornost troenju. Za otpornost troenjupotrebna je visoka tvrdoato se
postie poveanim udjelom C to smanjuje ilavost.
91. to odreuje temeljna svojstva nelegiranih alatnih elika?
% C i toplinska obrada.
92. Po kojim se osnovnim svojstvima razlikuju legirani od nelegiranih alatnih
elika za hladni rad?
Nelegirani imaju niu prokaljivost to smanjuje otpornost troenju ali povisuje ilavost.
Legirani imaju viu postojanost dimenzija pri npr. kaljenju.
93. Navedite mikrostrukturne konstituente nadeutektoidnog legiranog alatnog
elika nakon kaljenja.
Martenzit + karbid + z
94. Kakva je struktura nakon kaljenja podeutektikog alatnog elika? Koja
svojstva proizlaze iz takve strukture?
C + K+Ke + z
Visoka otpornost troenju, niska obradljivost, niska ilavost, visoka otpornost mjera i
oblika.
95. Definirajte osnovna svojstva alatnih elika za topli rad.

Vrlo dobra otpornost poputanju.

96. Objasnite pojam sekundarna tvrdoa. Kod kojih je elika prisutna ta
pojava?
Pojava se javlja kod nadeutektoidnih alatnih elika legiranih sa Cr i V. Nakon kaljenja u
strukturi ostaje 2030% z koji se tijekom visokog poputanja na 500580C raspada
na karbide poputanja i sekundarni martenzit to povisuje tvrdou.
97. Navedite mikrostrukturne konstituente nakon kaljenja brzoreznih elika.
C + z + K+Ke
98. Koja su istaknuta svojstva brzoreznih elika i na koji su nain postignuta?
Izvrsna otpornost troenju i poputanju pri temperaturama 500600C To je
postignuto povienim sadrajem C i legiranjem s jakim karbidotvorcima (Cr, W, V,
Mo), plastionom toplom preradom, kaljenjem i poputanjem (sekundarna tvrdoa).
99. Navedite podjelu bakrenih legura prema kemijskom sastavu
1. legure bakra s cinkom: mjedi, novo srebro
2. legure bez bakra, bez cinka: kositrene bronce , aluminijske bronce, olovne bronce,
berilijska bronca, manganska i silicijska bronca, legure bakra s Ni
100. Kako se razvrstavaju mjedi prema strukturi? koja faza smanjuje njihovu
deformabilnost?
-mjedi i (+)-mjedi. Deformabilnost smanjuje -faza
101. Kakva je razlika u kemijskom sastavu, mikrostrukturi i svojstvima izmeu
i + mjedi?
-mjedi: hladno oblikovljive jednofazne homogene legure s 37Zn. faza je vrsta
otopina cinka u mjeancima kristala bakra
+ mjedi: toplo obradljive legure s 37% Zn
103. Po emu se razlikuju gnjeilake od ljevakih bronci?
Gnjeilake broncesu one koje imaju dobru deformabilnost u hladnom stanju (7%
Sn). Ljevake bronce sadravaju do 15% Sn i -faza koja smanjuje deformabilnost, a
poveava krhkost.
104. Koja se bakrena legura moe toplinski ovrsnuti i zato?
Legura bakra s niklom. Cu i Ni su susjedi u periodnom sustavu, atomi su sline
veliine, kristalna struktura je ista itd..., pa se arenjem postie stanje jednoline vrste
otopine, to povisuje vrstou.
105. Na osnovi kojih svojstava se upotrebljavaju legure bakra s niklom?
Dobra obradljivost, korozijska otpornost, visoka vrstoa na povienim
temperaturama.
107. to znate o aluminijskoj bronci?
Zadrava vrstou na povienim temperaturama, ima visoku oksidacijsku otpornost na
povienim temperaturama, dobru otpornost troenju, atraktivan izgled, otpornost na
koroziju
108. to znai oznaka AL 99.7? Koja su podruja uporabe tog materijala?
Primarni aluminij istoe 99.7%. Primjena mu je u graevinarstvu, elektrotrhnici,
zrakoplovi i vozila, tehnika hlaenja, alu-folije, zrcala, kemijskai prehrambena
industrija.
109. Navedite podjelu gnjeivih Al- legura uz podatke o vlanoj vrstoi
pojedinih tipova legura.
Vrsta legure
Nain ovrivanja
Vlana vrstoa N/mm2
1. Al-Mn
deform. u hladnom stanju
200-350
2. Al-Mg
deform. u hladnom stanju
200-350
3. Al-Mg-Mn
deform. u hladnom stanju
200-350
4. Al-Mg-Si
percipitacijom
330

5. Al-Cu-Mg
percipitacijom
450
6. Al-Zn-Mg
percipitacijom
400
7. Al-Zn-Mg-Cu
percipitacijom
550
8. Al-Li-Cu-Mg
percipitacijom
500
110. Navedite podjelu i svojstva Al-legura za lijevanje
1. Al-Si - dobra livljivost, eutektiki sastav (priblino)
2. Al-Mg -dobra korozijska otpornost, lijep izgled, loa livljivost
3. Al-Cu dobra obradljivost O.., otporne povienim temperaturama
111. U kojem se mikrostrukturnom stanju Al legure najbolje obrauju
odvajanjem estica, a u kojem plastinom deformacijom?
Plastina deformacija - mikrostruktura u potpunosti od vrste otopine
Odvajanje estica 112. to znate o sekundarnom aluminiju?
Dobiva se pretaljivanjem aluminijskih otpadaka, koristi se za izradu odlijevaka.
povean je sadraj neistoa pa mu je smanjena antikorozivnosti elektrina vodljivost.
113. to znate o siluminu?
To je Al-Si ljevaka legura sa 1013% Si koji poveava livljivost. Sastav im je
priblino eutektiki. Upotrebljavaju se za tlani lijev zamrenih presjeka. Kemijski su
otporne i lagane.
116. Koje su mogue kristalne strukture Ti i kako se prema mikrostrukturi dijele
Ti- legure?
Na 20%C HCP, na 885C BCC. Legure su , i +
117. Navedite osnovna svojstva titana
Povoljan odnos vrstoe prema gustoi od -200550C, otporan na umori puzanje,
male toplinske rastezljivosti, postojan prema agresivnim sredstvima.
120. Koje se legure titana mogu ovrsnuti i kako?
i legure pomou toplinskog ovravanja
121. Objasnite princip ovravanja Ti-legura uz prikaz T-t dijagrama
postupka.
Vidi 118.
122. Koja su osnovna svojstva legure TiAlV4?
+ legura, poviena vrstoa, otpornost puzanju, dobro istezanje
123. Zbog kojih svojstava se primjenjuju Ni legure.
FCC kristalna struktura - nema prelaza ilavog u krhki prijelom kod niskih temperatura
- odlina korozivna i toplinska otpornost

124. to su to superlegure i koja su im osnovna svojstva?

Superlegure su viekomponentni sustavi na osnovi Ni, Fe, Co s visokim udjelima Cr i
manjim udjelima Mo i W te Ti i Al.
- sposobnost za kratkotrajan rad na 1400C te trajno opet na 1100C visoka
naprezanja otpornost na toplo puzanje i visokotemperaturnu koroziju.
125. Na koji se nain povisuje mehanika otpornost Ni-superlegura?
Otapanjem legirajueg elementa u kristalima mjeancima matrice i percipitacijom
intermetalnih spojeva ili karbida. Legiranjem sa Mg, Zn, Bor - oteavaju difuziju
drugih elemenata
126. Na koji se nain povisuje mehanika otpornost Co-superlegura?
- pomou izluivanja karbida W,Mo,Ti,V,Nb,Ta,Zn,B.
127. Koji se metalni materijali primjenjuju do najviih temperatura?

Ni-superlegure
128. koji je osnovni kriterij pri izboru magnezijskih legura?
Njihova mala masa.
129. Navedite podjelu i svojstva materijala za klizne leajeve.
- tradicionalne dvofazne legure (bijele kovine i bronce)
- dvofazne legure s mogunou podmazivanja (olovna bronca, legura AlSn)
- monofazni materijali (najlon, PTFE)
130. Objasnite zato materijali za klizne leajeve moraju imati heterogenu
strukturu.
- nosivi kristali - tvri i meki kristali mjeanci ili meki eutektik - jedni preuzimaju
optereenje dok drugi poboljavaju mazivost
131. Navedite skupine materijale za klizne leaje i svaku skupinu kristala nosioce
optereenja.
Cu - Su - iglice, Sn i antimon - kockice - bijela kovina / Sl - cementit i steadit Cu-Pb bakar /Al - Sn legura - Al/
132. Kvalitativno usporedite svojstva metala i tehnike keramike.
- via tvrdoa (na viim temperaturama), via tlana i savojna vrstoa, - via
otpornost puzanju, vii modul elastine krutosti, bolja izolacijska svojstva, visoka
otpornost troenju, mala gustoa, niska toplinska rastezljivost, kemijska inertnost
133. Navedite neke od prednosti konstrukcijske keramike u odnosu na metale.
nedostaci: - mala ilavost, niska otpornost topl. umoru, niska vlana vrstoa , veliko
rasipanje vrijednosti za mehanika svojstva, visoki trokovi sirovina i postupka
oblikovanja, veza metal-keramika i keramika-metal nije zadovoljavajue rijeena
134. Navedite podjelu i glavne predstavnike konstrukcijske keramike.
1. Oksidna - Al2O3, ZrO2,Al2TiO5
2. Neoksidna - SiC, Si3N4, B4C, kubini BN
135. O emu ovise mehanika svojstva konstrukcijske mehanike?
Ovise o nainu vezivanja materijala
136. Navedite faze i postupke proizvodnje konstrukcijske keramike.
1. Sirovina: pretvaranje u prah, mehaniko drobljenje, kemijska redukcija,
elektrolitiko taloenje
2. Priprema sirovine: utvrivanje sastava, mjeanje i granuliranje
3. Oblikovanje sirovina: suho preanje (30 MPa), hladno izostatiko p. (400 MPa),
injekcijsko p.,
4. spajanje estica: -zavrna obrada - lepanje lemanjerezanje i obrada laserom
137. Od kojih legura i zato se izrauju neiskrei alati?
berilijske i Al - bronce zbog toga to ne iskre, dobra el. vodljivost i nemagnetinost
138. to su to tvrdi metali i na osnovi ega se razvrstavaju? Zato tvrdi
metali imaju visoku otpornost troenju?
Vrsta neoksidne keramike. Razvrstavaju se u 3 grupe:
1. K - za materijale s kratkom strugotinom. 90% WC, 4% TiC, ostalo Co
2. M - za sve materijale do sred. brzina rezanja 80%WC,. 10% TiC i TaC, ostatak Co
3. P - za mat. s dugom strugotinom razliite brzine obradbe 43%TiC i TaC
Zbog vrlo jakih karbida
139. Po emu se razlikuju neoksidna keramika i tvrdi metali?
Za razliku od neoksidnih keramika kod tvrdih metala izraena su metalna svojstva
(toplinska i el. vodljivost).
140. Koje vrste kompozita prema vrsti matrice poznajete? Koji se primjenjuju za
najvie temperature?
Metalni kompoziti, keramiki kompoziti, polimerni kompoziti

141. Navedite i objasnite prednosti i nedostatke polimernih materijala u odnosu

na druge konstrukcijske materijale i primjere primjene koje poznajete.
- temperaturno mekanje plastomera, temperaturna postojanost oblika duromera, dobri
izolatori, kemijska postojanost, gustoa, udio dodataka
142. Opiite osnovne strukturne oblike koje susreemo kod polimernih
materijala, te objasnite povezanost strukture i ponaanja pri zagrijavanju tih
materijala kao i njegovu sitematizaciju.
- meuatomske i meumolekularne veze.
- linearne umreene i potpuno umreene molekule
144. Objasnite povezanost strukture i ponaanja pri zagrijavanju polimernih
materijala.
Linearne makromolekule - mekanje - plastomeri
Rahlo umreene - svojstvo elastinosti, elastomeri
potpuno umreene - mekanje nije mogue - duromeri
145. Definirajte i objeasnite pojmove konfiguracija i konformacijalinearnih
makromolekula i prikaite osnovni oblik nepravilnosti makromolekularne
strukture.
Konfiguracija - odreen raspored atoma u makromolekulikoji se moe mijenjati, a da
ne doe do promjene primarne kemijske veze
Konformacija - mogunost za kretanje i preklapanje segmenata makromolekule oko
kovalentnih veza (ne dolazi do njihovog kidanja)
147. to su kompoziti? Navedite i objasnite definiciju, te nabrojite kompozitne
materijale koje poznajete, kao i primjere njihove primjene.
Kompoziti su metali dobiveni spajanjem 2 ili vie razliita materijala s ciljem dobivanja
takvih svojstava kakva nema ni jedna komponenta z sebe (materijali po mjeri)
brodogradnja , zupanici, leaji, lopatice ventilatora, metalni kompoziti CoWC, TiC,
TaC.
148. Kako moemo sistematizirati kompozitne materijale? Navedite primjere
kompozita koje poznajete.
prema materijalu matrice: metalni, keramiki polimerni