MIRZETA SAMARDI, prof.

04.02.15

Sloene reenice nastaju na tri naina:

a) Nizanjem (slaganje bez veznika)
b) Povezivanjem (povezane veznikom)
c) Uvrtavanjem (jedna sureenica
uvrtava se u drugu)

04.02.15

I. Nezavisno sloene -nastaju nizanjem ili

povezivanjem ravnopravnih sureenica
Reenini niz ( neveznike, nizanje bez
veznika):Sve leti, klepee, zavija.
Veznike ( sureenice povezane
veznicima):sastavne, rastavne, suprotne,
iskljune i zakljune. Mogu se prepoznati po
vezniku.

04.02.15

To je reenica u kojoj sureenice nisu

ravnopravne, nego jedna zavisi o drugoj
zbog toga to je uvrtena u nju ( zavisna je
uvrtena u glavnu) na bilo koje mjesto
reeninog ustrojstva. Zato razlikujemo:
predikatne subjektne, objektne,
atributne i prilone reenice.
ime se povezuju glavna i zavisna
sureenica? Povezuju se veznicima. Sve
su zavisno sloene reenice veznike.

04.02.15

a) Uobiajenim redoslijedom ( glavna pa

zavisna): Ivan je doputovao u grad kad je
svanulo.
b) Obrnutim redoslijedom (zavisna pa
glavna, odvaja se zarezom): Kad je
svanulo, Ivan je doputovao u grad.
Umetnute u glavnu ( zavisna umetnuta u
glavnu, odvaja se zarezom): Ivan je, kad je
svanulo, doputovao u grad.

04.02.15

Sastavne:i,pa,te,ni,niti
Rastavne:ili,ili-ili
Suprotne:a,ali,nego,no,ve
Iskljune:jedino,jedino to,
samo, samo to, tek, tek
to
Zakljune:zato,stoga,
dakle, sigurno
PREPOZNAJU SE PO
VEZNICIMA.

04.02.15

Uli su u razred i zalupili vratima.

Uli su u razred pa zalupili vratima.
Uli su u razred te zalupili vratima.
Nema novca ni lipe nema.
Ne ele uiti niti se ele potruditi.
Sureenice su povezane po nekom
zajednitvu. Veznici su: i, pa, te, ni, niti
Veznici ni i niti dolaze u zanijekanim
reenicama.

04.02.15

Ispred sastavnih se veznika ne pie zarez.

Zarez se pie:
Ako se istie druga sureenica
Nije pametno smrt eljeti, niti radi nje u
strahu biti.
Ako je vie sureenica povezanih istim
veznikom - On otvori oi i pogleda Mariju, i
oboje se nasmijae glasno i od srca.
Ispred nijene estice ne ne dolazi ni nego i.
Npr.; On i ne sluti. NE: ON NI NE SLUTI.

04.02.15

Ispred rastavnog se veznika ne pie zarez,

osim:
ako se veznikom ili istie reenica
Je li ono mornarskoplava jakna, ili moda
nije?
ako je vie reenica u nizu
Nose plave ili bijele dokoljenice, ili plave ili
crne arape, ili arape u boji koe.

04.02.15

11

Kada je veznik ili na poetku reenice i

izmeu reenica, dolazi zarez.
Ili kupi alat, ili ostavi zanat. Ili jesmo, ili
nismo.
Rastavne su reenice esto neoglagoljene.
Sunce ili kia. Smrt ili ivot. Ljubav ili smrt.

04.02.15

12

Povei jednostavne reenice u nezavisno

rastavne reenice. Neka jedna reenica
bude s veznikom na poetku reenice i
izmeu sureenica!
Reci sad. uti zauvijek.
Uinit e to sada. Nee to uiniti nikada.
Kupit u pecivo.Kupit u kruh.

04.02.15

13

Doli su u kolu, a nisu nauili.

Doli su, ali nisu nauili.
Nije prestala, nego je i dalje govorila.
Trpio ga je danima, no sada mu je dosta.
Nije gledao pred sebe, ve je spustio pogled.
Sadraj jedne sureenice suprotstavljen
je sadraju druge. Ispred suprotnih
veznika biljei se zarez.Veznici suprotnih
reenica su: a, ali, nego, no, ve.

04.02.15

14

Ako veznik nego dolazi poslije

komparativa, ne odvaja se zarezom.
Bolje je ponekad i popustiti nego biti u
sukobu s drugima. ( bolje komparativ)
Nego u izrazima ne samo-nego i nego i ,
ve, u izrazima ne samo-ve i ne odvaja
se zarezom.
Dobit emo ne samo dobra nego i radina
uenika.Dobit emo ne samo dobra ve i
radina uenika.On je ne samo vrijedan
ve i odlino igra nogomet.
04.02.15

15

Svi su nauili, samo Marko ne ui.

Svi su stigli, samo to Marko uvijek kasni.
Malo su govorili, tek katkad pala bi koja rije.
Trpio je svakojake muke, tek to ga mlin nije
mlio.Trpio je sve, jedino ga mlin nije mlio.
Trpio je sve, jedino to ga mlin nije mlio.
Sadraj jedne sureenice iskljuuje se iz
sadraja druge. Veznici su: samo, samo
to, tek, tek to, jedino, jedino to.

04.02.15

16

Ispred iskljunih se reenica uvijek pie

zarez.
Volio je sve prijatelje, samo mu je jedan
ponekad iao na ivce.
Ozbiljan je, tek mu se na usnama nazire
smijeak.

04.02.15

17

Dobro ui, dakle dobro e proi.

Dobro ui, zato e dobro proi.
Dobro ui, stoga e dobro proi.
Sadraj druge sureenice dolazi kao
zakljuak prve sureenice.
Zakljuni su veznici: dakle, zato, stoga.

04.02.15

18

ispred zakljunih se veznika uvijek pie

zarez
Marko je pozvao Maju na spoj, dakle
zaljubljen je.
Maja je zbunjena i zaljubljena, zato
zamuckuje.

04.02.15

19

Koje nezavisno sloene reenice uvijek

odvajamo zarezom?
Suprotne, iskljune i zakljune reenice
uvijek odvajamo zarezom.
Ne ui, a nada se uspjehu. (suprotna)
Ne ui, samo igra igrice. (iskljuna)
Ne ui, dakle nee dobro proi.(zakljuna)

04.02.15

20

Odredi vrstu nezavisno sloene

reenice.Pazi, dvije su jednostavne
reenice!
Oni nisu uili, dakle ne trebaju se nadati
uspjehu.On se priblii, ali drao se malo
uvrijeeno.Papagaj rairi krila pa
pobjee.Jedino sam pokuao pisati. Napisao
sam sve, jedino nisam rijeio zadnji zadatak.
Veeras svi idu u kino i kazalite.Nije znao
lekciju ili ju je zaboravio.

04.02.15

21

Predikatna
Subjektna
Objektna
Atributna

Prilone reenice
Vremenska
Mjesna
Nainska

04.02.15

22

to je predikatna reenica?
To je reenica u kojoj se zavisna
sureenica uvrtava na mjesto imenske
rijei predikata glavne sureenice.
Kako prepoznajemo predikatnu reenicu?
Prepoznajemo ju po tome to u
imenskom predikatu glavne sureenice
nedostaje imenska rije.

04.02.15

23

Dan je da ne moe biti hladniji.

(glavna) (veznik)
(zavisna)
U glavnoj sureenici imamo samo pomoni gl.
biti (je) dio imenskog predikata. Stoga
zavisna sureenica dolazi kao njezin
predikat.
(zavisna predikatna reenica).

04.02.15

24

Subjektna reenica zavisno je sloena reenica u

kojoj se zavisna sureenica uvrtava na mjesto
subjekta glavne sureenice. Odgovara na pitanje
TKO ili TO (kao i subjekt).
Tko pjeva, zlo ne misli.
(zavisna)

(glavna)

Tko zlo ne misli?

Tko pjeva.

U glavnoj sureenici nema subjekta pa zavisna

dolazi kao njezin subjekt (zavisna subjektna).Kada
se zavisna sureenica nae ispred glavne
(kao u ovom primjeru), pie se zarez.

04.02.15

25

Objektna reenica zavisno je sloena

reenica u kojoj se zavisna sureenica
prema predikatu glavne sureenice odnosi
kao njezin objekt. Odgovara na pitanja kao i
objekt. (Koga? to?)
Ne volim kad se moji prijatelji svaaju.
(glavna)
(zavisna)
to ne volim?

04.02.15

26

Provjeri je li pitanje iz nominativa ili akuzativa! Ako je

iz nominativa, radi se o subjektu. Ako je iz akuzativa,
radi se o objektu.
Zna se da volimo djecu. (tko?) to se zna? iz
nominativa, znai da je subjektna.Osim toga, u
glavnoj (Zna se) sureenici nema subjekta pa
zavisna dolazi kao subjekt glavne sureenice.

Znamo da volimo djecu. (koga?) to znamo?

Pitanje je iz akuzativa, znai da je objektna
sur., osim toga u glavnoj sur. (Znamo) imamo
subjekt (mi).

04.02.15

27

Atributna reenica zavisno je sloena reenica

u kojoj se zavisna sureenica prema imenici
glavne sureenice odnosi kao atribut.
Skakao je padobranom koji je sam izradio.
(glavna)
(zavisna)
Ne postoje veznici po kojima se mogu prepoznati
atributne reenice, ali najei su: to, koji, iji,
kakav, kolik (odnosne zamjenice).
U uobiajenom redoslijedu sureenica (glavna pa
zavisna) zarez se ne biljei.

04.02.15

28

Atributne reenice su prepoznatljive po

tome to veznike rijei ( odnosne
zamjenice i prilozi) moe zamijeniti
imenicom iz glavne reenice, npr:
ula je odobravanje prijateljiceMaje koja se
sloila s njom.
Maja se sloila s njom.
(veznik koja zamijenili smo imenicom iz gl.
reenice Maje)

04.02.15

29

Prilona reenica zavisno je sloena reenica u kojoj je

zavisna sureenica uvrtena u glavnu sureenicu na
mjesto prilone oznake.
Najee prilone reenice su: mjesna, vremenska,
nainska.
a) Kad je uao u razred, nastala je tiina.
(zavisna vremenska)
kad (a)?

(glavna)

b) Gdje god doe, donese veselje.

(zavisna mjesna)
gdje?

(glavna)

04.02.15

30

Radio je kako najbolje zna.

(glavna)
(zavisna nainska) kako?
Slubu veznika u mjesnoj, vremenskoj i nainskoj
reenici imaju prilozi i neki vezniki skupovi.
a)
mjesni: gdje, kamo, kud(a), otkud(a), odakle,
dokle...
b)
vremenski: kad(a), im,dok, otkad(a),
dokad(a),poto, nakon to, prije nego...
c) nainski: kako, kao to, kao da, koliko god...

04.02.15

31

Ako je zavisna sureenica ispred glavne

(inverzija), odvaja se zarezom:
Kad sam se sagnuo, u ilama mi se krv
sledila.
Kad je zavisna sureenica umetnuta,
piemo ispred i iza zavisne sureenice
zarez:
U ilama mi se , kad sam se sagnuo, krv
sledila.

04.02.15

32

Hrvatska krijesnica, udbenik za 7. razred,

Naklada Ljevak, Zagreb 2008.god.
Hrvatski ja volim, udbenik za 7. razred,
Profil, Zagreb 2007. god.
Hrvatski pravopis, kolska knjiga, Zagreb
1971. godine

04.02.15

33

04.02.15

34