Zaratustra i Njegovo vjerovanje

Muhammad Yusuf Khan Engleska

Review of religions, August 1996.
Povijest ovjeanstva predstavlja stalnu borbu i neprestalni rat izmeu sila dobra i zla u svemiru.
S vremena na vrijeme, ljudi su, openito, dolazili do moralne izopaenosti i krenja etikih
pravila. Opaki dizajn nestanih osoba iza politike moi, stvaraju scenarij iroko
rasprostranjenog nemira, nepostojanja drutvenih normi u zajednici i naruavanja mira i tiine
oko sebe. U takvom okruenju, jedino ovjek izvanrednog kalibra vrlina i od Boga nadaren
duhovnim ponaanjem moe spasiti i osloboditi mase od utjecaja zla koje proima zemlju.
Spasitelju, poznatijem kao reformatoru, Upozorivau, Poslaniku ili Vjerovjesniku, je povjerena,
od Boga Svemogueg, sveta misija voenja ljudi u pravom putu. On e propovijedati da ine
dobra djela, da se suzdre od zlonamjernih i grijenih dijela, i da oboavaju samo Allaha.
U vezi stim, u asnom Kuranu se navodi:

Zaista, Mi smo svakom narodu poslali jednog poslanika: ''Oboavajte Allaha i klonite se
idola.''(16:37)
Relevantno je spomenuti ovdje ideje zapadnog pisca Tomasa Karlija (Thomas Carlyle) na temu:
Najdragocjeniji poklon koji nebo moe dati Zemlji, je kako mi kaemo ovjek genije". dua
ovjeka zapravo, poslana dolje s neba s Boijom porukom za nas, - ovo smo odbacili daleko kao
umjetni vatromet, poslan da nas zabavi malo, i koji je postao pepeo, olupina i neuspijeh; takav
prijem Velikog ovjeka ja ne nazivam savrenim uopte!
Jedan od ljudi genija, dodijeljen Zemlji Boijom Slavom, u davna vremena, bio je Zaratustra
(grki naziv Zaratustra), osniva perzijske vjere Zoroastrijanizam.
Odabrao sam Zaratustru i njegovu vjeru za prouavanje jer je on spomenut kao prvi koji
predstavlja mudrost Istoka u Europi, a nas navodi da je Zoroastrijanizam najstarija otkrivena
religija u svijetu. Pored toga, Zaratustra je poznat kao nacionalni Poslanik Perzije (dananjeg
Irana), koja je inila vaan dio Bliskog Istoka, popularno nazvan kolijevka drevnih civilizacija.
Zoroastrijanizam, (takoer nazvan Masdaisnisam i Parseisam u Indiji i Pakistanu), iako je predislamska religija Irana, preivljava samo u manjini, u izoliranim podrujima i dalje skriven od ire

populacije. Zoroastrijanci su osnivai ogromnog carstva, i stoljeima njihova civilizacija je bujala

u tri uzastopna junaka perzijskog carstva: Ahamenijanci, Partijanci i Sazanianci (Achaemenians,
Parthians, Sassanians). Ali u ovom trenutku, njihovo cijelokupno svjetsko stanovnitvo,
spomenuto da broji blizu 140.000 osoba, rasprili su se po cijelom svijetu. Veliki broj lanova
ove zajednice, oko 82.000, su se naselili u Bombaiju (Indija), a neki, 3000, u Karai (Pakistan),
ali s velikim blagostanjem. Njihove manje grupe su osnovale centre u gotovo svim vanijim
gradovima na Zapadu. Njihova opte poznata mo je opala postepeno shodno poveanju
sklopljenih brakova van Zajednica, i posjedujui nisku stopu nataliteta. Vie na taj nain, jer je
ulazak u tu vjeru zatvoren za strance, kao to nije dozvoljen prelazak iz drugih religija na
Zoroastrijanizam.
Prije objanjenja ivota i uenja Zaratustre i njegove vjere, ini se potrebnim predstaviti
historijsku pozadinu ljudi, podruje i okruenja u kojem se religija razvila i procvjetala.
Historijski pregled
Historijski korijeni i razvoj Perzijanaca, ili iz tog razloga Zoroastrijanaca, pitanja su koja su jo
uvijek nerijeena. Kao to je navedeno, pria ove religije je poela negdje u treem stoljeu prije
nove ere, s Indo-Europljanima. Bilo je to oko 3000 god. prije nove ere, kada se skupina plemena
na bliskom istoku Europe poela razilaziti. Neki su putovali juno i smjestili se u Grkoj i Rimu, a
drugi su nastavili sjeverno i nastanili se u Skandinaviji, dok su drugi napasali svoja stada na
velike ravnice na istoku Kaspija oko 2000 god. prije nove ere. Tamo su napravili dom
privremeno i nazvali se Arija (Arijci), to znai plemeniti, ali naunici ih nazivaju Indo-Iranci".
Oko 1800-te god. prije nove ere, raspali su se na dvije grupe i putovali istono u dva pravca.
Prvi su proli kroz sjeverni dio Perzije, ostavljajui nekoliko naseljenika tamo, nosei glavno tijelo
zapadu
Indije.
Drugi
su
se
naselili
u
Perziji.
Openito se smatra da su Medijci i Perzijanci dvije grupe Arijaca koji su zauzeli i koji su se
naselili u Iranu tokom nekoliko stoljea, ukljuujui i one naseljene tamo nedugo nakon 1500
godina prije nove ere. Medijci su bili prvi Arijci, koji su imali utjecaj u zapadnoj Aziji. Oni su
postali najvea sila negdje tokom osmog stoljea prije nove ere.
to se tie vjerske atmosfere za vrijeme vladavine Medija, skupina sveenika koji su vrili utjecaj
na tok i sadraj vjerskih evolucije, bili su Magis. Bili su politiki i drutveno vrlo moni. Bili su vrlo
ritualni, prinosili su rtvu svojim boanstvima, tumaili snove, recitirali protiv uroka, ubijali
antipatina bia i slijedili mnoge potjere. Nisu imali milosti sa Ahameniancima, i za vrijeme
vladavine Darija su pali u potpunu sramotu. Oni su, kao intelektualni ljudi, odluili prihvatiti
Zoroastrijanizam i doli na poziciju vladajue klase. U posle Darijskom periodu (veliki vladar tog
podnevlja) upjeli su ui u politike i vjerske hijerarhije i vratiti njihov socijalni status.
Perzijanci imaju svoj historijski korijen u precima zvanim Ahaemenes. Ali to je bio Kir II, potomak
pete generacije Ahaemenes i mladi princ Fars (grki Peris iz kojeg proizilaze termini Parsee i
Perzijanci), koji je sruio Medije 550. godine p.n.e., a osnovao Ahaemenid dinastiju (550-330
p.n.e). On je osvojio cijeli teritorij Azije, od granica Indije do Grke. Njegovo carstvo se protezalo
od Indije kroz Mezopotamiju (moderni Irak) prema Siriji-Kanaan. On je drao sve narode svog
velikog carstva zajedno njegovom inovativnom politikom, iako su bili razliitih kultura, imali
razliita vjerska uvjerenja i govorili razliitim jezicima. On je prihvatio postojee institucije,
potovao lokalne obiaje i ast bogova svih ljudi u okviru njegovog carstva.
asni Kur'an (sura Al-Kahf, 84-99) naziva Zulkarnejna (Dhu'l Qarnain) pravednim slugom
Bojim, blagoslovljenog Boijom objavom. On je opisan kao osvaja, ljupki i pravedni voa i
reeno je, da je narod koji je pokorio, tretirao blagonaklono, i na kraju, takoer je spomenuto da
je dosegnuo dio regiona u kojem su bili divlji ljudi, Gog i Magog, i napravio mijeanje. Biblija se

slae sa svim zaslugama, navedenim u asnom Kur'anu o Zulkarnejnu (Dhu'l Qarnain), i

pripisuje ih kralju Kiru. Dakle, niko drugi no Kir II ne bi mogao biti Kur'anski Zulkarnejn (Dhu'l
Qarnain).
Nakon smrti Kira II, njegove vojne ekspedicije je i dalje nastavio njegov sin Kambises
(Cambyses) II (529-522 god. p.n.e.) i naredni potomci (522-486 god. p.n.e.), Kserksa (486-465
god. p.n.e.), i Artakserksa (465-425 god. p.n.e.). Za vrijeme vladavine Artakserksa I, koja je
nastavljena narednih etrdeset godina, pojavile su se bune u Egiptu i drugim podrujima, i
nastavljena su, za dugo vremena nadalje, povremena ratovanja sa grkim dravama. Kao
posljedica toga, unutarnja propadanja su se uvukla u Ahamenid carstvo. Samo pri pristupanju
Artakserksa III (359-338 p.n.e.) na prijestolje, ranije granice carstva su ponovno uspostavljene,
ali samo za kratko vrijeme. Carstvo je konano dolo do kraja i u ruke Aleksandra u vrijeme
vladavine Darija III (336-331 p.n.e.), nakon odlune bitke izmeu njih na istoku rijeke Tigris blizu
ravni Arbela. Darija III je bio prisiljen da pobjegne i bio je ubijen, a njegova vojska se povukla na
istok, ostavljajui Aleksandra Velikog kao kralja Azije.
Ponekad prije ovih dogaaja, navedeno je da se Zaratustra pojavljivao. Gdje i kada? Ovo emo
raspraviti u sljedeim odlomcima.
Zaratustra (on Zlatne Svjetlosti), bio je osniva drevne perzijske religije Zoroastrianizam, koja je
poznata po njegovom imenu Zaratustra na Zapadu. Ona je izvedena iz latinskog Zoroastres, a
to je po uzoru na grki Zorastres. Sveta knjiga vjere, Avesta, ga spominje kao dosljedno
Zaratustra, dok je u Pahlavi verziji ime Zaratust i u modernom perzijskom jeziku nazvan je
Zardust, Zartust ili Zaratust.

Datum roenja
Njegov taan datum roenja je predmet rasprave. Grki antiki pisci, citirajui istaknute
historijske linosti kao to su Aristotel, Hermodorus i Ksantus (petog stoljea p.n.e.), i Plutarh
(oko 46-120 n.e.), stavljaju ga u vrijeme ranije od 6000 god. p.n.e. Eudoxus (oko 365 god.
p.n.e.) govori o tome da je bilo 6000 godina prije Platonove smrti (347 p.n.e.). Neki su ga
stavljali u vrijeme izmeu 1750 god. p.n.e i 1000 god. prije nove ere, posebno kada je Perzija
izlazila iz kamenog doba. Al-Biruni (973-1048) je napisao taan datum pojave Zaratustre kao
1000 god. p.n.e., je li to datum roenja ili datum pojavljivanja na sceni nakon njegovih vizija, je
pojam koji zahtijeva tumaenje. Prema Zoroastrijanskoj tradiciji, on je procvjetao 258 godina
prije Aleksandra ", koje se odnose na njegovo osvajanje Persepolisa, glavnog grada Ahamenid
carstva, u 330 god. p.n.e. stigavi 588 god. p.n.e. Zoroaster je imao etrdeset i dvije godine,
kada je kralj Vistaspa (grki Histaspes) od Horasmia, bio pokoren i ivio je sedamdeset godina
(kao to je navedeno). Takoer se tradicionalno vjeruje da je grki filozof Pitagora studirao s
njim. Stoga se smatra da njegov datum roenja pada izmeu 628-551 godine p.n.e., iako je to
tradicionalno vjerovanje, ipak je neprihvatljivo za suvremene naunike.
Mjesto roenja
Ovo je jo jedan kontraverzni stav. Neki ga nazivaju starim Irancem; drugi su izjavili da je on
rodom iz Ragesa, modernog Raja, predgraa Teherana. Iranski naunici su izjavili da se mjesto
njegova roenja, prema Avesti, nalazi na obalama rijeke Dareja u Airijana Vejahu. Dareja je
sada poznata kao Arakses (Seyhoon na Perzijskom) u Transoksiani, u blizini sjeverozapadne
granice Medije. Islamski autori, Shahrastani (1086-1153) i At-Tabri (oko 839-923), izjavili su da
je to na Zapadu Irana. Arapski pisci, Ibn Hurdadhbah (oko 816) i Jakut (oko 1220), su naveli,
Urmiah (trenutno nazvan Rizaijeh) u Shizu, podruje Azerbejdana, kao njegovo mjesto roenja.

S obzirom na injenicu da autentinog biografskog datuma o njemu nema, moe se zakljuiti da

je Zaratustra roen u Iranu krajem sedmog stoljea ili poetkom estog stoljea p.n.e., u
razdoblju prije formiranja Perzijskog carstva pod vostvom Kira II (550-330. god. p.n.e.).
Zaratustra je potomak prvog talasa Indo-Iranaca. Njegovi ljudi su bili poljoprivrednici. Njegov
otac se zvao Pourushaspa, pripadao je skromnoj porodici vitezova, Spitama, ija genealogija
see preko etrdeset pet generacija do Gajomarta, prvog ovjeka (poput Adema). Njegova
majka, Dughdhova, bila je iz plemena Hvogva.
Djetinjstvo i kasniji ivot Zaratustre je, tradicionalno reeno, obogaen udima. Navedeno je, da
je on roen smijui se a ne plaui. Navodi se da je on, kao dijete, izbjegao mnoge pokuaje
napada zvijeri na njegov ivot. Jednom prilikom, bik je stajao iznad njega i titio ga od kopita
goveda. Pastuh ga je spasio da ne bude pregaen konjima. Drugi put ga je vuica prihvatila
meu svoju mladunad umjesto da ga prodere (Neki suvremeni sljedbenici vjere ne uzimaju za
ozbiljno
takve
prie).
Zaratustra se eno tri puta (njegov poligamni brak je odbijen od strane Zoroastrianaca). Imao je
tri keri i sina sa prvom suprugom, dva sina sa drugom, a nijedno dijete iz treeg braka.
Historijske injenice tvrde da je Zaratustra obuavan da postane sveenik. U GATHASU on
govori o sebi kao ZAOTARU, potpuno kvalificiranom sveeniku. Prema Indo-Irancima,
obuavanje je zapoeo u dobi od sedam godina, a provoeno je usmeno, jer u to vrijeme nisu
znali pisati. On je vjerovatno postao sveenik u dobi od petnaest godina, dobi u kojoj se, kako
Iranci smatraju, postie zrelost. On je nauio sve to je mogao o tajnama stvaranja i realnosti
ivota od mudraca svoga vremena. Njegov radoznao um, meutim, nije bio zadovoljan, i
njegova uzvanredna inteligencija ga je vodila u meditaciju i samostalno istraivanje. On je
usmjeren na samo-ostvarenje i razumijevanje uloge ljudskog bia u stvaranju.
On je napustio svoj dom u dobi od dvadeset godina, protiv elje njegovih roditelja. Reeno je da
je otiao u planine. Tamo je imao svoje duhove u samoi. Proveo je godine u potrazi za istinom;
savjetujui se dobrim razumom, savjeu i Svetom ljubavlju. Njegove himne ukazuju, da je
tokom njegovih putovanja preivio nasilje. On je bio svjestan nemonih bia. Imao je duboku
enju za pravdom, za moralnim zakonom koji e vladati za jake i slabe podjednako, tako da svi
mogu biti u mogunosti nastaviti dobar ivot u savrenom miru i tiini.
Tokom njegove stalne elje i tjeskobe za traenjem istine, on se dizao u zoru, stajao prije nego
sunce, i govorio ovako:
(Tako je govorio Zaratustra, stranice 3-4)
Ti velika zvijezdo! Gdje su ti sree, bez onih za koje sija!
Deset godina urno si se penjala ovamo do moje peine: ti nosi svijetlo i ovoga puta
to nije za mene, mog orla i moje zmije.
Ali mi smo te ekali svakog jutra i uzeli tvoje obilje i blagoslovili te time.Ja sam umoran
od moje mudrosti, kao pela koja je nakupila previe meda; Moram rairiti ruke da ga
uzmem.
Rado bih darovao i raspodijelio dok se mudri meu ljudima iznova raduju njihovoj
ludosti, a siromani njihovom bogatstvu.
Zato moram sii u dubine: ak i ti zar u sumrak, kad se sputa iza mora, nosi svjetlo
u podzemni svijet, ti najvie obilna zvijezdo!
Kao i ti, i ja moram ii dolje, kao to kau ljudi kojima u se spustiti.
Blagoslovi me, dakle, ti mirno moe gledati bez zavisti i ak iznad prevelike sree!
Blagoslovite posudu koja e se uskoro prelijevati, tako da njegova voda moe biti

zlatna poplava, nosei svuda odsjaj tvoga blaenstva! "

Ova posuda opet mora postati prazna i Zaratustra opet mora postati ovjek.
Tako je zapoelo Zaratustrovo silaenje".
Prema tradicijama, Zaratustra je proveo deset godina u ovoj potrazi. Kada je imao trideset
godina, to je vrijeme zrelih mudrosti, blagoslovljen je kroz objavu. Pria o objavi vodi nas kroz
tradicije (GAHAS (Yasna 43) i Pahlavi rad (Zadspram ZZ-XXI) i ide ovako.
Zaratustra, je bio na skupu odranom kako bi proslavili Proljetni festival, i otiao je u zoru na
rijeku da donese vodu za sveti ritual. Na povratku iz sredine rijeke na obalu, vidio je na obali
sijanje lika luka anela, koji se objavio kao Vohu Manah (Dobro namjerno ili dobru namjeru).
Zaratustra je voen njime u prisustvu Ahura Mazda (Mudri Gospodar) i pet drugih figura
(besmrtnika), pred kojima nije vidio svoju sjenu na zemlji zbog velikog svjetla. To je bilo kada je
primio objavu. On je uen kardinalskim naelima istine ili dobre religije. To je bio prvi put da je
Zaratustra vidio Ahura Mazdu, ili je bio svjestan njegove prisutnosti, odnosno njegovih rijei
(nazivajui ga usluga) koje je uo od njega. On je izjavio:
Za ovo sam odabran kao Tvoj od poetka. (Yasna 44.11)
Dok ja imam mo i snagu, uit u ljude da trae pravi Asha (poredak, pravednost, i
pravda). (Yasna 28.4)
Nakon to mu je sputena objava, rekao je:
Zaista sam Ti vjerovao, 'O' Ahura Mazda, da si Vrhovno Dobrotvorno Provienje, kad je
Sraoa doao k meni s Dobrim umom, kada sam prvi put primio i postao mudar na rijeima. I
iako je zadatak bio teak, iako teko moe doi do mene, ja u prenijeti svim ljudima poruku
Tvoju,
koja
izjavljuje
da
si
najbolji.
(Yasna
43)
On moli Mazdu:
Pitat u te ovo, reci mi uistinu, `O '' Ahura, religija koja je najbolje za sve ljude, religija,
koja se temelji na istini, treba uspjeti u svemu to je nae, religija koja uspostavlja nae akcije u
red i pravdu, po Boijoj pjesmi savrene pobonosti, koja ima za inteligentne elju elja, elja za
Tebe,
'O'
Mazda.
(Yasna
44,10)
Zaratustra je bio uvjeren da je on glasnik Ahura Mazda, Mudrog Gospodara, jedinog
Boga. On je odbacio sve (vedske) iranske bogove i njihove mitologije, rtvene ponude i pijenje
svete HOAMA, i podredio se Ahura Mazdi, AHURAS i DAEVAS, u sveopoj borbi izmeu Dobra
i Zla.
Zaratustra je proglasio da je Ahura Mazda jedan nestvoreni Bog, vjeno postojei, i stvaraoc
svega, ukljuujui i sva druga dobrotvorna boanstava. On je bio uvjeren da su mudrost,
pravednost i dobrota apsolutno odvojeni po prirodi od zlobe i okrutnosti.
Proglasio je svoju neporednost znanja kada je rekao:

Kad sam Te zamislio, 'O' Mazda, kao vrlo Prvog i Posljednjeg, kao i Najomiljenijeg, kao
oca dobrog miljenja, kao Stvoritelja istine i prava, kao Gospodara, suca naeg
djelovanja u ivotu, onda sam napravio mjesto za Tebe u mojim oima. (Yasna 31.8)
Do direktnog buenja njegove due je rekao:
Tebe najavljujem kao najveeg od svih! Istkao sam moje pjesme hvale za Njega kroz
istinu, korisnu i blagotvornu za sve koji ive. Neka Ahura Mazda slua njih sa svojim
Svetim, za dobro uma koji me je uputio da ga oboavam; svojom mudrou neka me
naui o tome to je najbolje. (Yasna 45.6)
Zaratustra je, u viziji, vidio protivnika, koji postoji uz Ahura Mazdu, neprijateljski duh, Angra
Mainju, neznalicu i potpunog zlobnika. Uzeo je sebe da bude iskreni neprijatelj sljedbenika lai i
snana podrka sljedbenika istine. Njegova strastvena briga za Mudrog Gospodara, i njegova
svjedoenja o pretjeranom i besramnom izopaenju vjerskih obreda, ne moe priznati nikakav
kompromis. Neprijatelj istine mora biti pretvoren ili poraen.
Zaratustra je napao oboavatelje DAEVAS, klase bogova zajednikih Indijancima i Irancima.
Voa njegovog protivnika, KAVIS i KARAPANS su bili sveenike kaste. On je napao njihovu
tradicionalnu religiju i praksu. On je, nakon proglaenja njegove misije, imao za line protivnike
vrlo krutu opoziciju iz graanske i crkvene vlasti, kao i sve druge Poslanike. Zaratustra je bio
svjestan svoje slabosti i protivljenja njegovom uenju. Razoaranje to je napustio svoj zaviaj i
suradnike, i svoje unutarnje propitivanje, pogodilo ga je duboko. Njegova misija je poela kada
je imao trideset, i narednih jo deset godina, on je mogao uspjeti u prelasku samo jedne osobe
na svoju vjeru, a to je bio njegov vlastiti roak Maidhioimah.
On je stalno bio koen u rodnom gradu (Chaychost). On je bio oaloen neprovociranim drskim
izazovima vladajuih prineva i sveenika.
U jednom trenutku Zaratustra se ali Ahura Mazdi:
U koju zemlju da se okrenem? Gdje zaokreu moji koraci? Od samopouzdanih uenika i
prijatelja, oni me dre odvojenog, a osim mene, ni jedan suradnik mi ne donosi radost svi
vladari dre do neistine, kako u onda, molim te Ahura Mazda? (Yasna 46.1)
Odjednom traak nade je bljesnuo natrag u njega. On je bio odluan u svom stanovitu, odluan
u svojoj misiji, i uvjeren u konaan trijumf (pobjedu) istine.
Biram (samo) tvoj nauk Gospodaru. (Yasna 46,3)
Da, hvalei, uvijek u se klanjati svoj tvojoj Mudrosti Gospodaru. (Yasna 50,4)
Prema tradiciji, pria o uspjehu, u pretvaranju kralja Vishtaspa i suda Bakterija, je ispriana na
sljedei nain:
Kad mu je bilo etrdeset i dvije godine, zajedno s jo nekoliko uenika, napustio je svoj dom i
grad premjeten na Bakterije u istonom Iranu (rei e Chorasmia). Opet se suoio sa
protivnicima. Vijest o novom poslaniku dosegla je do Kavi Vishtaspa, lokalnog kralja Balkha. On
ga je pozvao u svoj dvor da objasni svoje vjerovanje. Kralj je takoer pozvao svoje visoke
sveenike za raspravu. Kralj Vishtaspa, uvjeren u ispravnost Zoroastrijanskog uenja, zaprijetio
je tradicionalnim sveenicima za njihovo neprijateljstvo prema Zaratustri i prigrlio novu religiju,
unato suprotnom savjetu svojih dvorjana.

Druga pria ide ovako: da je Zaratustra, nakon tri dana rasprave na velikom okupljanju u
kraljevskoj palati, naiao na neprijateljstvo KAVISA i KARAPANSA. Ti neprijatelji uredili su da
Zaratustra bude baen u tamnicu. On je ostao tamo dok nije dobio sasluanje kralja Vishtaspa,
izljeenjem kraljevog omiljenog konja, koji je bio paralizovan. Shodno tome, kralj Vishtaspa.
kraljica i svi dostojanstvenici prihvatili su uenje Zaratustre, cijelim srcem. Ovaj dogaaj se
dogodio kada je Zaratustra imao etrdeset i dvije godine, a pomogao je kao otvor za irenje
njegove vjere. Kralj Vishtaspa nije samo za sebe prihvatio Zaratustrovu vjeru, nego je pomogao
u njenom propagiranju kroz svoje kraljevstvo.
Ali ak ni u dvoru princa nije mogao nai odmor, gdje je bilo stalno preporuka za nastavak
neprijateljskog djelovanja od strane njegovih neprijatelja, unato injenici da je bio osiguran
kraljevskom zatitom i podrkom. U Gahasu, Zaratustra zamjera prinevima i sveenicima, koji
su sa svojim zlim djelima pokuali zadrati ljude u mraku.
Kada e moji prijatelji doi da ire tvoju vjeru? Kada e se ova trula masa lai raspustiti.
ime sveenici privlae svoje sljedbenike, ime zli vladar odrava zamah Tvog
zemljita, te obavlja svoje loe namjere? (Yasna 48.10)
Bez obzira na ogromne tekoe, Zaratustra obeava njegovu predanost da nastavi propovijedati
istinu. On smatra da posao za jedan ideal, je sama najbolja nagrada za njega:
Tvoje poruke, Mazda, sigurno u propovijedati, za to bi trebao biti proglaen mudrim, da
zla sudbina eka one koji su lani, dok e na istinite pasti svjetlo Boije. Da ovjek sam
mora biti sretan i mudar, koji je mudar iri Tvoje Svete Rijei. (Yasna 50.8)
Zaratustra je organizovao bratstvo njegovih sljedbenika, koje je imalo odreene podjele unutar
njega. Postojale su tri razreda uenika i to: Xvaetu (duhovno jak), Verezena (Kolega-radnik), i
Airyamna
(prijatelj).
Havovi, sestra uenika Frashaoshtra (koji je imao visoko mjesto u dvoru kralja Vishtaspa) bila je
udata za Zaratustru. Njegova najmlaa ker, Parouchista, udala se za svog ujaka Jamaspa
(glavni savjetnik kralja Vishtaspa) koji je osnovao prvu zajednicu sljedbenika. Zaratustrina tri
sina pokrenuli su i predstavljaju tri vrste drutva: sveenici, ratnici i zemljoradnici.
Konano u dobi od sedamdeset i sedam, a nakon etrdeset sedam godina od objave kada je
Masdainizam ve uspostavljen, dogodilo se njegovo muenitvo. Reeno je da je Zaratustra
umro nasilnom smru. Neki kau, dok se molio u svojoj oratoriji u Bakteriji (Balkh), da je bio
ubijen od strane Turbaratura, neprijatelja vjere.
Drugi izvor tvrdi da je ubijen s drugim sveenicima od strane Turanianaca, koji je uao u grad
Balkh i unitio hram, Azar NUSH, u kojem je spaljen. Grci, koji su mu se uveliko divili, su rekli da
je njegova smrt dola kao udar munje ili plamen iz neba.
Svete knjige
Navedeno je da je samo jedna sveta knjiga, Avesta, od koje je samo dio ostao. To je u istonoiranskom dijalektu Zoroastrijanske tradicije, i dva muslimanska historiara dvanaestog i
trinaestog stoljea, Tabarija i Mas'udi, navode da je cijela Avesta napisana zlatnom tintom na
12000 koica i pohranjena u Kraljevskoj biblioteci u Istakhr ili Dizh-e-Niphisht riznici u
Persepolisu, gdje je spaljena tokom invazije Aleksandra Velikog, a drugi primjerak je odneen u

Atenu gdje je prevedena na grki. Rijei Zaratustre i njegovih nasljednika su se, najvjerovatnije,
prenosile s koljena na koljeno usmeno.
Kao rezultat okolnosti i zbunjenosti nakon osvajanja, mnogo usmene tradicije takoer je moralo
biti izgubljeno. Reeno je da je jedna treina Avesta ostala u sjeanju ljudi.
Takoer je navedeno da je Zoroastrijanska knjievnost, osim gore navedenih, primila jo dva
nepopravljiva gubitka. Prvi se dogodio u sedmom stoljeu tokom arapskog osvajanja, a sljedei
u dvanaestom stoljeu, kada su mongolski kraljevi doli na vlast. Vie od jedne treine vjerske
literature Sassanian razdoblja (posljednje razdoblja tokom kojeg su Zoroastrijanci bili na vlasti)
bilo
je
uniteno.
Pria kae da se Avesta sastojala od dvadeset i jednog NASKS (dijela). Njihov saetak se nalazi
u knjizi Pahlavi, DENKERT, koji datira iz devetog stoljea nove ere, u svom sadanjem obliku.
Jedna treina NASKSA postoji, i znatne je veliine.
Nakon iseljenja Grke Partijancima, Zoroastrianizam je doivio preporod. Kralj Volgeses je
naredio sakupljanje rasprenih dijelova Avesta. Ovaj rad je dovren od strane Tansara, visokog
sveenika Ardeshira, osnivaa dinastije Sassanian u 224. god. nove ere. U isto vrijeme, prijevod
Avesta u Pahlavi je nastavljen i dodani su na to komentari, a sve zajedno je dobilo naziv Zend
Avesta, (Aza'nti u Avesti, i Avestak-U-Zand u Pahlavi). Tansar je reorganizovao Avestu u tri
dijela: GASSANIK (Gathic ili pobone himne), HADHA MANSARIK (kombinacija duhovnog i
vremenskog uenja), i DATIK (zakon).
Sadanja Avesta je sastavljena iz pet dijelova:
1. YASNA (Potovanje, nakolonost). Bavi se Stvoriteljom, objavom, vjenim zakonom,
slobodom izbora, smislom ivota, besmrtnosti due, zakonom i posljedicama obnove
svijeta. Ima sedamdeset dva Haiti (poglavlja) i obuhvaa dva GAHASA.
GATHAS (boanske himne), su najsvetiji i autentini dijelovi Aveste. Oni predstavljaju
pravi Mazdaizam, religiju koja je ispovijedana i prakticirana od vremena objave u
istonom Iranu. Takoer je bila religija kraljevstva tokom ranog dijela Ahaemanian
vladavine, i kao to je navedeno, Gahas, u proglaenju Mazdaisma, najbolje religije
ikada, ne priznaje druge Poslanike osim Zaratustre. Meutim, govori o SAOSHYANT (to
znai poboni ljudi koji rade za poboljanje svijeta). Hiljade njih, ukljuujui Zaratustru
mogu se smatrati SAOSHYANTIMA. U obliku SOSHYOS, SAOSHYANT se pojavljuje u
mlaoj Avesta kao izabrani Spasitelj. SAOSHYANT je koriten od strane uenjaka
znaenjem Mesija ili Mehdi u Ibrahimovoj religiji ".
1. GATHAS PROPER, zauzimaju poglavlja 28-34 i 43-53 knjige YASNA. To su
najstariji dijelovi Aveste, napisani jezikom razliitim od ostatka Aveste. Ovo nisu
upute, ali nadahnuti, strastveni iskazi uglavnom upueni direktno Bogu, u vrlo
drevnim pjesnikim oblicima, prate se unazad do Indo-Evropskih vremena. Ovih
sedamnaest velikih himni ili pjesama je napisao Zaratustra, a takoer su nazvani
otkriveni dio Avesta. Vjerno su sauvani u Zajednici.
.
2. GATHAS HAPTANHAITI, ili SEDAM POGLAVLJA, zauzimaju poglavlja 35-42
knjige YASNA. Napisali su ih uenici Zaratustre, nakon njegove smrti. Napisani
su u prozi.

2. YASHT, to znai asni. Napisani su u slavu YAZATASA (to znai Najomiljeniji). Veina
YAZATASA ne potjeu iz GATHASA. Kao to su zapravo Magisi (sljedbenici pre-Zoroastrijanske
religije) prihvatajui novu vjeru uspjeli su u uvoenju nekih njihovih boanstava u obliku Yaztaz u
novoj vjeri.
3. VISPRED, to znai svi festivali. Ima dvadeset etiri poglavlja, a odnosi se na est zahvala
sezonskim festivalima, GAHANBARS.
4. VENDIDAD, to znai zakon protiv demona i lanih boanstava, sastoji se uglavnom od
pravila higijene.
5. KHORDEH AVESTA, je dvojezian i sadri dnevne molitve, dijelovi koji su u Perziji. Oni
predstavljaju Sassanian i nakon Sassanian molitve.
Ostatak Aveste se zove MLAA AVESTA. Ona se razlikuje od oba druga GAHASA i sastavljana
je u razliitim vremenima, u istono-iranskom jeziku, dugo nakon Zaratustre. Zaratustrina
uenja, prenoena usmeno kroz generacije, doneena su u pisanom obliku, za vrijeme
vladavine Sassanian, u srednju Perziju, jo nazvana Pahlavi.
Pahlavi KNJIGE, slijedile su Avestan izvore i pruile vrijedne kljueve za tumaenje sadraja
GAHASA i Zoroastrijanske studije. Veina Pahlavi tekstova su nauni i informativni sa bogatom
filozofskom aromom. Neki od njih, navedeno je, da su pod utjecajem islamske (ia) filozofske
misli u Iranu, ali ne predstavljaju ortodoksni Zoroastrijanizam. Veina tih knjiga sastavljana je
nekoliko stoljea nakon propasti Sassanians u nepovoljnom okruenju. U najboljem sluaju oni
odraavaju uvjerenja i miljenja njihovih autora.
Pahlavi tekstovi su podijeljeni na:
1. PAHLAVI VERZIJE AVESTAN TEKSTOVA Pahlavi Yasna, Pahlavi Vispred i Pahlavi
Yasht. Bili su toliko religiozni koliko i njihovi Avestan srodni dijelovi.
2. MJEOVITI AVESTAN i PAHLAVI TEKSTOVI poput Afrini-Dahman, kao i isto
Pahlavi knjige.
Bave se pitanjima filozofije, higijene i prava, grupiranje oko religije. Njihov sadraji nisu
ortodoksne Zoroastrijanske doktrine. Neke od Pahlavi knjiga su sljedee:
1. DINKARD
Zanimljiva zbirka vjerskih, historijskih, geografskih, pravnih i medicinskih informacija.
2. MATIKAN-i-HIZAR DADISTAN
Raspravlja o linom pravu i pravosuu Sassanian doba na temelju presude nekih
pravnika.
3. SHIKAND GUMANI VIJAR
Nauna knjiga o filozofiji religije. Ona raspravlja problem dobra i zla u irokom okviru
Zoroastrianizma i srodnih izdanaka. Ona odbacuje neke doktrine idova i Krana.
4. BUNDAHISHN
Ovo je jo jedna knjiga u kategoriji gore navedenih. Ona se bavi porijeklom i prirodom
stvaranja kao i eshatologijom (ono to se odnosi na vremenski posljednje stvari

ovjekove egzistencije ili opte kosmike stvarnosti; obrauje teme sa smri i ivotom
poslije smrti).
5. MINOK-I-KHRAD, knjiga sadri neke etike legendarne materijale.
6. SHAYAST-la-SHAYAST, ili Pahlavi RIVAYAT pokazuje probleme grijeha, postupanja
sa leevima, pitanje neistoe i pravilnog naina proiavanja.
7. Arda VIRAF NAMEH, knjievni i izmiljeni raun posjete velikog sveenika Denetu i
ehenemu (Raju I Paklu), neto slino Danteovoj Boanstvenoj komediji, ali pisani tri
stoljea ranije.
8. BAIIMAN YASHT opisuje pobjedu i patnju Zoroastrijanaca i daje prikaz (tzv.)
muslimanskog potinjenog ponaanja.
Uenja Zaratustre
Zaratustra je bio ljudsko bie, mudrac, sveenik, uitelj, i Poslanik. On je bio osniva
nove religije. On je ivio u vrijeme kada je rasprostranjen animizam i kada su razni oblici
prirodnog oboavanja bili dominantni. Solarni kult je posebno vaan. Prema grkim
historiarima: Nakon to je promijenio drevni oblik oboavanja, on je uveo mnogostruke i
udne doktrine". On se izjasnio za direktni i lini odnos s Bogom kroz mudrost, moral i
ljubav umjesto indirektnog pristupa preko posrednika. On je propovijedao nesebinu
odanost i predanost za dobrobit ovjeanstva umjesto predstave da se mole prinevi i
sveenici. Sveeniki narod zapadnog Irana, Magisi (Maga znai veliki), bili su nasuprot
njega i njegove misije, jer Zaratustra ne odobrava vjersku praksu koju oni slijede. On je
bio jedini u mogunosti za uspjeh nakon pobjede srca kralja Vishtaspa, imao je pristup
njegovom sudu, i uspio je stvoriti polje za ostvarenje svetog zadatka povjerog mu od
strane Ahura Mazde, Mudrog Gospodara, kroz objavu.
Prvo naelo Zaratustra uenja usmjereno je na Ahura Mazdu, Mudrog Gospodara, kao
to je on najvii Bog i On sam, je vrijedan oboavanja. On se klanjao Bogu samo
jednostavnim ritualima uzdignutim rukama, s dubokim i najsrdanijim potovanjem, s
dobrim mislima, dobrom rijeju, i dobrim djelom i uputio je svoje sljedbenike da
oboavaju na slian nain. On je vjerovao i utisnuo u svoje sljedbenike vjerovanje da je
Bog stvoritelj neba i Zemlje, tj. materijalnog i duhovnog svijeta. On je izvor smjenjivanja
svjetlosti i tame, suverenog prava, davatelj, centar prirode, zaetnik moralnog reda i
sudac
cijelog
svemira.
On je bio okruen est ili sedam AMESHA SPENTAS dobrotvornih besmrtnika (kako je
navedeno u Avesti). Ahura Mazda je njihov Stvoritelj i Otac. Oni su neodvojivi od
njegovog sopstvenog smisla i oni su:
SPENTA MAINYU Sveti Duh, ASHA VAHISHTA Pravedni i Istiniti", VOHU MANAH
Ispravno razmiljajui i ARMAITI ili SPENTA ARMAITI Poboni. Ostala tri bia
(osobe) od ove skupine, rekao je da personificiraju kvalitete koje se pripisuju Ahura
Mazdi, i oni su, kako slijedi:

10

KHSHATHRA VAIRYA Poeljno podruje, HAURVATAT Cjelovitost, a AMERETAT

Besmrtnost.
Druga doktrina, ukljuena u uenje Zaratustre je, da je svijet podijeljen izmeu Dobra i
Zla, Istine i lai, i Svetog Duha i Razornog Duha. Oba duha izriito govore da su duhovi
blizanci; postojei rame uz rame. Zaratustra upozorava njegove sljedbenike da je
najbolje od ivota djelovati u skladu s duhom istine, iako je u svakoj fazi, izbor mora biti
napravljen. Zaratustrin princip nije privukao etiki dualizam dobra nasuprot zla, ali vaan
je izbor pojedinca izmeu njih, s uputama i savjetima za odabir dobra, istine i Svetoga
Duha za pridravanje.
Trea, da su stvorenja Mudrog Gospodara stvorena bezuslovno. Oni su slobodni birati
izmeu istine i lai. To je jednako primjenjivo na oba, duhovno i ljudsko bie.
Angra MAINYU; Razorni Duh izabrao je raditi najgore stvari" u skladu sa darovanom mu
slobodnom voljom. Na isti nain DAEVAS, antiki bogovi, s ijim oboavanjem su
povezana nasilja, smatrani su kao zle moi Zaratustre.
etvrta uputa Zaratustra uenja, je da osoba, stvorena da slobodno regulie svoje
aktivnosti prema vlastitim eljama, je i sama odgovorna za svoju konanu sudbinu. Ona
zarauje vjenu nagradu za dobra djela. Zlo-poinitelj je, takoer, osuenik svoje
savjesti, kao i od Pravednog Boga, kaznom vjene boli ehennemom (paklom),
najgorim boravitem.
Peto je, da je vanjski simbol istine, vatra u ijem prisustvu sve religiozne ceremonije i
bogosluje trebaju biti obavljani od strane vijernika ove vjere. To je vatra-ALTAR koja
postaje sredite Zoroastrijanskog kulta. Zaratustra utvruje istinitost njegove poruke
iskuenjem od poara i rastaljenog metala, te da su vatra i rastaljeni metala, ono ime e
ovjeanstvu biti sueno u posljednjim danima.
Zoroastrijanci openito su poznati kao oboavatelji vatre i naravno vrijealo ih je to, jer
Zaratustra je i sam cijenio taj element koji posjeduje mo istine. GATHAS govore o
Boijoj vatri da e se koristiti kao test na Sudnjem danu. Kau da je ne treba uzeti kao
fiziku vatru, ali to je duhovna vatra i unutarnja vatru koja jarko sija u srcu svakog
pravednika Zoroastrijanizma. Navedeno je da je Zaratustra putovao duinom Iranske
visoravni, za mnogo godina, propovijedajui Evanelje o svjetlosti i pozivao je ljude u
borbu protiv tame svijetlou, zla dobrim, da se poklone Ahura Mazdi, i pomognu mu da
pobjedi Angra Mainiju, Gospodara mraka. On je cijelo vrijeme nosio sa sobom kocku
vatre (nepoznatog karaktera). U vrijeme njegove smrti, on je ostavio lanac centara
Mazda oboavatelja, svaki sa svojim dijelom vjene vatre. Tako da je, dakle,
neopravdano zvati Zoroastrijance oboavateljima vatre.
Na kraju bih elio izvui nekoliko odlomaka iz Pisma Zoroastrijanizma koji sadre himne
Zaratustre, prevedenih od strane uvjebanog Zoroastrijanskog naunika gospodina
Taraporewala.
Zaista, Ti vjerujem, O Mazda, da si Vrhovni dobrotvorni Opskrbitelj,
Jer ja Te vidjeh kao Iskonski uzrok svih stvaranja,
Tvoju Perfektnu inteligenciju kojom e nagraditi svaku radnju, dobro dobrim, zlo zlim,
sve do posljednjeg dana stvaranja. (Yasna 43.5)

11

ta nas odanici njenosti trebaju ovim nauiti:

Najvredniji da poziva si Ti,
Sveti Sudac djelovanja, Gospodar istine
Tajne ivota koje gradi Njegovim planovima
Zar Stvoritelj zemlje otkriva;
Mi emo nastojati rijeiti ove misterije kroz ljubav.
(Yasna 46.9)
U poetku, bila su dva Duha, Blizanci spontano aktivni,
To su Dobro i Zlo, u mislima, i rijeima, i djelu.
Izmeu ova dva, neka mudri odaberu pravilno;
Budite dobri, ne oholi. (Yasna 30.3)
O vi smrtnici, ine ove zapovijedi Zapovijedi koje je Mudri Gospodar dao,
za sreu i za bolove,
Duge kazne za zlo-izvritelje, i blaenstvo za sljedbenike istine,
Radost spasenja za pravednike ikada poslije!
(Yasna 30.11)
Oni koji su ivjeli, oni koji su bili i oni koji tek dolaze,
Postii e jednu od dvije nagrade koje je odredio!
U besmrtnosti e dua pravednika uvijek sretna biti,
No, u mukama e due laaca sigurno biti.
I ove zakone ima Ahura Mazda odreene kroz njegovu suverenu vlast. (Yasna 45.7)
Sve misli i rijei djela ljudi e uroditi plodom kako je propisano u Tvom vjenom zakonu,
Zlo za zlo, blagoslov dobra za dobro
Takva mudrost je tako odreena do kraja vremena. (Yasna 43.5)
Tko uje istinu i ivi je u svom ivotu,
Posjeditelj dua, Gospodar Mudrosti on postaje;
Za irenje istinitog uenja, Ahura, njegove rijei su jasne i uvjerljive;
O Mazda, kroz tvoj jasni plamen vatre
Svakom ovjeku e njegovo mjesto biti dodijeljeno. (Yasna 31.9)
Uistinu odajem Ti priznanje kao Svemonog Dobroinitelja, 'O' Mazda!
Sa tvojim dareljivim rukama kojima ti nudi pomo, da budu pravedni, oboma, kako
dobrim tako i zlim.
Kroz plameni sjaj tvoje vatre, moda kroz istinu,
Snaga dobra je dola k meni, 'O' Mazda. (Yasna 43.4)
Kroz ovaj Tvoj Sveti Duh si zapeaen,
'O' Mazda Ahura, naa sudbina,
Nau nagradu Tvoja vatra e darivati,
kao Armaity i Asha raste unutar
traitelji moraju biti voeni da slijede Tvoje put. (Yasna 47.6)
Obje strane, istina i la, su staviljeni na test,
Mazda, kroz plamen vatre Boije;
Na ovaj Vatreni Test stavlja svoje gole najintimniji due,
kao nagradu za svakog koji pokazuje;

12

Potpuno beznae e lani nai,

blagoslov puni istiniti e eti.
(Yasna 51.9)

13