PRIMJENA POSEBNIH UZANCI O GRAENJU DANAS ?

Mido Ljubenko, odvjetnik

Tena Kneevid, dipl. iur.
Odvjetniko drutvo Ljubenko&partneri d.o.o.

- izloeno na Hrvatskom graditeljskom forumu 2014. - objavljeno u knjizi Izazovi u graditeljstvu 2 -

Zagreb, studeni 2014. godine

SADRAJ

Str.
1. Uvod 3
2. Opde odredbe ..5
3. Sastavni dijelovi ugovora..6
4. Prouavanje i izmjena tehnike dokumentacije ..7
5. Odstupanje od predmeta ugovora.7
6. Cijene .8
7. Rokovi za izvoenje radova ...9
8. Uvoenje izvoaa u posao 10
9. Ustupanje radova tredoj osobi ..11
10. Ugovorna kazna ..11
11. Pladanje .17
12. Privremena obustava izvoenja radova .19
13. Kvaliteta radova i materijala ..19
14. Jamstvo za kvalitetu izvedenih radova 20
15. Materijal i oprema koje nabavlja naruitelj .21
16. Osiguranje ..21
17. Snoenje rizika ....21
18. Struni nadzor naruitelja ...22
19. Odgovornost naruitelja za stabilnost i sigurnost objekta ...23
20. Mjere sigurnosti ..23
21. Osiguranje i uvanje gradilita ..24
22. Primopredaja izvedenih radova ...24
23. Konaan obraun ...25
24. Posljedice raskida ugovora ..26
25. Ureenje gradilita ...26
26. Posebne uzance o graenju iz 1977. godine i OU FIDIC ..27
27. Zakljuno ..28

3
1. Uvod

Rije uzanca se obino koristi kao sinonim za obiaj, ali se kod nas upotrijebljena u mnoini
koristi za nazivanje kodificiranih trgovakih (nekada poslovnih) obiaja.
Trgovaki obiaji nisu u pisanom obliku, ali ih se moe zabiljeiti pa i skupiti. U tom se sluaju
samo utvruje ono to u praksi ved postoji. Nije, dakle, rije o njihovu stvaranju.
Meutim, kad je rije o obiajima koji ureuju vanije odnose meu gospodarskim subjektima,
tada se takvi obiaji, tj. uzance ureuju ak i u pisanom obliku.
Bududi da su odnosi kod ugovora o graenju prije duljeg vremena prepoznati kao vani u tom
smislu, nije neobino da su uzance o graenju ak i kodificirane kroz slubeni glasnik.
Sada protekom dueg perioda i promjenom mnogih okolnosti pravila koja su nekad imala
produktivnu svrhu nerijetko mogu biti nedovoljna, a ponekad ak i tetna. To u onim
situacijama gdje su obiaji tj. praksa ustanovili drugaija pravila ponaanja i tada neusklaeni
pisani obiaji mogu dovesti do nesigurnosti u primjeni.
Obiaji ne nastaju u nekom odreenom trenutku, nije rije o propisu koji stupa na snagu ili se
poinje primjenjivati nekog odreenog dana. Za trgovaki obiaj se ne moe utvrditi trenutak
kada je nastalo uzajamno oekivanje sudionika u poslovnom prometu da de postupiti u skladu
s onim to se prakticira, a kada je rije o nekoj praksi koja nastaje, ali nije jo takva da se u
pogledu nje ved pojavila spomenuta subjektivna komponenta.
Prije stupanja na snagu novog Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05) nije ih se moglo
primijeniti protivno izraenoj volji ugovornih strana, ved su prisilne norme Zakona o obveznim
odnosima uvijek bile jae od uzanca, jer se takve odredbe nisu mogle ni ugovorom stranaka ni
poslovnim obiajima ili uzancama iskljuiti.
Stupanjem na snagu novog Zakona o obveznim odnosima uzance se gotovo beziznimno
primjenjuju i postale su glavno pravno sredstvo ureenja ugovora o graenju, odreeno je da
se primjenjuju na ugovore sklopljene izmeu privrednih subjekata, ako u njima to nije bilo
iskljueno, jer se tada smatralo da su ugovorili njihovu primjenu, odnosno poslovni obiaji
primjenjuju se prije dispozitivnih propisa.
Primjena obiaja, a time i uzanci u ugovornim odnosima regulirana je Zakonom o obveznim
odnosima, i to lankom 12. koji previa da se u obveznim odnosima meu trgovcima
primjenjuju oni obiaji iju su primjenu stranke ugovorile.
U stavku 2. istog lanka predvieno je propisuje da se u odnosima meu trgovcima
primjenjuju i trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako
sudionici u njima nisu izrijekom ili preutno iskljuili njihovu primjenu.

4
Stoga i Posebne uzance u graenju (Sl. SFRJ 018-1977) koje su trenutno na snazi, a koje je
donijela Skuptina Privredne komore Jugoslavije se primjenjuju na obvezne odnose trgovaca
ak i onda kada stranke nisu ugovorile njihovu primjenu, te se iste ne primjenjuju jedino
ukoliko su stranke u ugovoru izrijekom ili preutno iskljuile njihovu primjenu.
Ovdje se radi o poslovnoj praksi koja se kao iva materija stalno mijenja, i spomenute su
uzance bez obzira na politike, dravne, drutvene i ostale promjene ved pomalo zastarjele.
Zbog gore navedenoga, Zakonom o gradnji (NN 153/13) i to lankom 199. predvidio je da de
posebna radna skupina utvrditi i objaviti posebne uzance o graenju.
Naime, zadatak te radne skupine biti de uzevi u obzir nove gospodarske prilike i suvremenu
domadu poslovnu praksu, koja po prirodi stvari mora preuzimati i meunarodnu, a i zbog toga
da ne bi bilo nesigurnosti o primjeni starih uzanca, prikupi poslovne obiaje koji postoje,
izabere ne koji su opdeprihvadeni i objavi iste.
Zakon o obveznim odnosima u odredbama od lanka 620. pa do lanka 636. ureuje
sklapanje, prava i obveze povodom Ugovora o graenju.
Osim Zakona o obveznim odnosima i Posebnih uzanci u graenju, propisi koji takoer
reguliraju materiju ugovora o graenju su slijededi:
1. Zakon o prostornom ureenju i gradnji (ZOPUG)
2. Zakon o arhitektonskim i inenjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom ureenju i
gradnji
3. Zakon o graevnim proizvodima
4. Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti
5. Zakon o zatiti na radu
6. Pravilnik o ZNR na privremenim ili pokretnim gradilitima
7. Ostala regulativa (Zakon o zatiti okolia, Zakon o otpadu)
Dalje u tekstu demo obraditi pojedina poglavlja Posebnih uzanci o graenju redom kako su
navedena.

5
2. Opde odredbe
Naelo savjesnosti i potenja
Naelo savjesnosti i potenja (bona fides) temeljno je naelo ugovornog prava i susredemo ga
u svim pravnim sustavima pod razliitim nazivima i shvadanjima po njegovu sadraju i opsegu.
Opdenito to naelo znai da osoba o kojoj se radi nije imala nakanu uiniti neto nepoteno ili
protupravno, niti je znala ili prema okolnostima morala znati za postojanje protupravnosti.
Savjesnost takve osobe u pravilu se pretpostavlja. Naelo znai blanketnu normu pomodu koje
sud na konkretno injenino stanje primjenjuje opdevaeda naela pravnog poretka.
Savjesnost i potenje u pravnom se odnosu pretpostavlja, premda je to psihiki i unutarnji
fenomen. Sud primjenjuje to naelo po objektivnim mjerilima prema kojima se utvruje bi li
se prosjean ovjek odreene drutvene sredine, u odreenoj prilici mogao smatrati
potenim i savjesnim ili ne bi. Sadraj tog naela ne treba traiti u shvadanjima stranaka, nego
u drutvenom shvadanju tog naela povezanog s opdim interesom.
Pozivanje Posebnih uzanci u graenju na naelo savjesnosti i potenja u l. 2. istih, kao i na
obvezu ugovornih stranaka da se pridravaju tog naela je praktino podsjetnik i uputa
strankama o ponaanju u odreenom pravnom odnosu koji se zasniva na povjerenju.
Postupanje stranaka u obveznopravnom odnosu prema tom naelu izriito je predvieno u l.
4. Zakona o obveznim odnosima, ali ak i da nije, ono bi se primjenjivalo jer je temeljno
naelo i ideja pravnog poretka.

Odreenje pojmova
Posebne uzance u graenju u odredbi lanka 9. sadre definicije odreenih izraza koji se esto
susredu u Ugovorima o graenju, ili su bitni za ovaj ugovorni odnos, a koje pojmove ne
definira Zakon o obveznim odnosima.
Tako primjerice pojam vikovi radova posebne uzance definiraju kao koliinu izvedenih
radova koje prelaze ugovorene koliine radova. Meutim, ovdje je zanimljivo napomenuti da
odredbom uzance br. 18. i to stavak 2. predvieno je da ovi vikovi radova se smatraju
ugovorenim radovima.
Pojam manjkovi radova jesu negativna odstupanja izvedenih radova prema ugovorenoj
koliini radova.
Pojam nepredvieni radovi su oni radovi koji ugovorom nisu obuhvadeni, a koji se moraju
izvesti, te Zakon o obveznim odnosima u lanku 624. dalje propisuje situacije kada su ti
nepredvieni radovi hitni, pa se za takve radove ne treba traiti prethodna suglasnost
naruitelja, a to je sukladno i odredbi uzance br. 19. stavak 2.
Pojam naknadni radovi predstavlja one radove koji nisu ugovoreni i nisu nuni za ispunjenje
ugovora, a naruitelj zahtjeva da se izvedu, te je odredbom uzance br. 21. previeno da je
naruitelj duan izvoenje naknadnih radova prije ustupanja tredoj osobi ponuditi izvoau,
te da izvoa moe izvoenje tih naknadnih radova prihvatiti ili odbiti.

Neovisno o ovim pojmovima Zakon o prostornom ureenju i gradnji predvia slijedede

sudionike u gradnji:
Investitor
- pravna ili fizika osoba u ije ime se gradi graevina
Projektant
- fizika osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni
Revident
- fizika osoba ovlatena za kontrolu projekata
Izvoa
- Izvoa je osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini
Nadzorni inenjer
- fizika osoba koja ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlateni
Ovdje je korisno ukazati na nesukladnost termina, ali i pravne uloge naruitelj i investitor.
Oito je da ZOPUG ne predvia naruitelja kao sudionika u gradnji, ved vedim dijelom u
njegovu ulogu stavlja investitora. Meutim u praksi investitor i naruitelj mogu biti ak dvije
odvojene osobe na nain da investitor preuzima ulogu financiranja gradnje prema posebnom
subjektu za taj projekt koji je tada u ulozi naruitelja kako to predvia ZOO i PUG.

3. Sastavni dijelovi ugovora

Uzancom br. 11. predvieno je to se smatra bitnim sastojcima Ugovora o graenju, a to su:
1.) tehnika dokumentacija sa svim grafikim, raunskim i opisnim prilozima potrebnim za
izvoenje radova koji su predmet ugovora
2.) posebni i drugi uvjeti naruioca, koji su ugovorom odreeni.
Kao nebitni sastojak ugovora uzanca br. 12. predvia dinamiki plan radova, a ovo se vidi iz
toga jer je predmetnom uzancom predvieno da je taj plan sastavni dio ugovora, samo ako su
stranke tako ugovorile.
Ova uzanca moe stvoriti odreenu koliziju sa ZOO-om i sudskom praksom. ZOO temeljno je
tzv. dispozitivan zakon, to znai da je strankama preputeno svojom slobodnom ugovornom
voljom urediti koji uvjeti ugovora de se smatrati bitnim sastojcima ugovora.
U tom smislu, a radi izbjegavanja pravnih nejasnoda, i u skladu sa shvadanjima suda jedini
pouzdan pristup je u ugovoru o graenju izrijekom odrediti koji uvjeti su bitan sastojak
ugovora.

7
4. Prouavanje i izmjena tehnike dokumentacije
Zakon o obveznim odnosima ne predvia nikakve odredbe kojima bi se regulirao nain
postupanja povodom tehnike dokumentacije, primjerice izmjena tehnike dokumentacije
kao i trokovi izmjene iste, ali zato odredbe uzanci br. 13., 14., 15. i 16. reguliraju ova pitanja.
Tako su navedenim odredbama predviene obveze pojedine ugovorne strane povodom
tehnike dokumentacije, odnosno primjerice izrijekom je predvieno u uzanci br. 16. tko snosi
trokove i naknadu tete koja je nastala izmjenom ili otklanjanjem nedostataka tehnike
dokumentacije, koje podmiruje naruitelj, a u sluaju da je istu dokumentaciju izradio ili
osigurao izvoa, tada isto podmiruje izvoa.
Gornja uzanca nije u cijelosti u skladu sa zakonom. Primjera radi, ako je izvoa izradio i
osigurao tehniku dokumentaciju kako to predvia PUG, ipak ne znai nuno da de u sluaju
promjene te dokumentacije odgovornost za tetu biti na strani izvoaa. Sukladno ZOO-u
izvoa je duan upozoriti naruitelja u sluaju mogudnosti nastanka bilo kakvih nedostataka
ili tete neovisno o tome je li npr., naruitelj izradio i osigurao tehniku dokumentaciju.

5. Odstupanje od predmeta ugovora

Predmet ugovora o graenju je izvoenje graevinskih radova, te je tako izvoa duan izvesti
ugovorene radove na nain i u rokovima koji su odreeni ugovorom, propisima i pravilima
struke.
Kao to je prethodno navedeno uzancom br. 18. utvreno je da vikovi radova se smatraju
ugovorenim radovima.
Uzancom br. 19. su navedene okolnosti u kojima izvoau nije potrebna pisana suglasnost za
izvoenje nepredvidivih radova, te je izvoa duan bez odgode obavijestiti naruioca o
nepredvienim radovima to ih je izveo ili je njihovo izvoenje u toku, kao i o razlozima koji su
nepredviene radove izazvali.
Ove okolnosti navodi i Zakon o obveznim odnosima, i to odredbom l. 624., s time da posebne
uzance kao okolnost koju ne predvia ZOO predviaju i kada je potrebno izvesti one radove
koji su nuni za pravilni tok radova.
Odredbom uzance br. 21. previeno je da je naruitelj duan izvoenje naknadnih radova
prije ustupanja tredoj osobi ponuditi izvoau, te da izvoa moe izvoenje tih naknadnih
radova prihvatiti ili odbiti.
Pitanje naknadnih radova kako ih ureuje PUG nije u skladu sa sudskom praksom, a takoer
nije niti na jasan nain odreeno. Najede pitanje u graevinskim sporovima u odnosu na
same radove je pitanje tzv. izvantrokovnikih radova ili kolokvijalno skradeno nazvano VTR.
Izvantrokovniki radovi pod tim pojmom nisu ureeni kroz PUG te bi najblia primjena za njih
bili upravo naknadni radovi.

Meutim, za ugovaranje tzv. VTR nije odluno niti u sudskoj praksi sporno je li naruitelj prvo
ponudio izvoau, a zatim tredoj osobi takve radove. Ako se takvi radovi ugovaraju s tredom
osobom oni tada nisu za tu tredu osobu VTR, ved su oni upravo za tu osobu trokovniki
radovi.
Ono to jest sporno i to trebaju budude uzance urediti jest pitanje to ako izvoa izvede
VTR, a za njih nije sklopio ugovor ili aneks ugovora, imajudi u vidu da ugovor o graenju mora
biti u pisanoj formi.
Na takve situacije, vrlo ivotne i pri realizaciji ponekad neizbjene sudovi imaju razliite
stavove koji ipak preteito idu u smjeru da se tada nede uvjetovati postojanje pisanog ugovora
ili aneksa ugovora za svrhu utvrenja nastanka ugovora o graenju, ved de se primijeniti l.
294. ZOO-a.
Ipak, budude ureenje izvantrokovnikih radova treba definirati temeljitije sa ciljem
prevencije na nain da to mogu primjenjivati ne samo sudovi, ved i stranke u fazi konanog
obrauna i ranije u fazi ovjere privremenih situacija gdje to moe uzrokovati tzv. krianje
nadzora jer nije predvieno trokovnikom.

6. Cijene
Posebna uzanca br. 22. utvruje da se cijene radova odreuju na nain utvren uvjetima
naruioca za podnoenje ponude i ugovaranje tih radova.
Uzanca br. 22. predvia i da se cijene odreuju za jedinicu mjere radova koji su predmet
ugovora (jedinina cijena) te u ukupnom iznos za vrijednost cijelog objekta ili dijela objekta, ili
odreenih radova, a koja uzanca je sukladna odredbi lanka 625. ZOO-a.
Ova uzanca predvia i da jedinina cijena vai i za vikove, odnosno za manjkove radova, ako
ne prelaze 10% ugovorene koliine radova.
Posebne uzance utvruju i utjecaj na promjenu cijene slijededih imbenika, i to: nastup
izvanrednih uvjeta, zakanjenje, klauzula o nepromjenjivosti cijena, primljeni predujam,
kvaliteta radova, kao i utjecaj vikova, manjkova i nepredvienih radova na ugovorenu cijenu.
Tako glede izmjene cijene zbog promijenjenih okolnosti, uzancom br. 23. predvieno je da
svaka ugovorna strana ima pravo zahtijevati izmjenu ugovorene cijene ukoliko nastupe
izvanredni dogaaji, te se dalje navode to se izmeu ostaloga ima osobito smatrati
izvanrednim dogaajima, a koje izvanredne dogaaje ZOO ne definira.
Zakon o obveznim odnosima, ne sadri odredbe koje bi regulirale situaciju koje je predviena
posebnom uzancom br. 25., a koje utvruje da kada do izmjene ugovorene cijene po osnovi
porasta ili smanjenja trokova ivota dolazi jer su se trokovi ivota promijenili za vie od 5%.

9
Vezano za povienje cijene zanimljiva je i uzanca 26. koja predvia da se u sluaju da dolazi do
povedanja cijene zbog promijenjenih okolnosti, razlika u cijeni obuhvada iznos koji prelazi
predviene postotke (to previa i ZOO), ali i polovicu iznosa koji je u okviru tih postotaka.
(to nije predvieno ZOO-om).
Uzancom br. 30. utvreno je da ako izvoa bez prethodne suglasnosti naruioca upotrijebi
materijal bolje kvalitete od ugovorene, cijena radova se po toj osnovi moe izmijeniti uz
pristanak naruioca, to se dakle moe tumaiti da u sluaju da nema pristanka naruioca,
izvoa nema pravo na razliku u cijeni materijala.
Vikovi i manjkovi radova ne utjeu na ugovorenu cijenu, kao i nepredvieni radovi ukoliko je
cijena ugovorena u ukupnom iznosu i znalo se za te radove, dok naknadni radovi nisu
ukljueni u ugovorenu cijenu i moraju se posebnim ugovorom regulirati.
Vezano za odredbu klju u ruke istaknuli bi da posebne uzance izrijekom utvruju da ova
odredba ne iskljuuje primjenu ugovorene cijene zbog nastupanja promijenjenih okolnosti i
pladanje naknadnih radova.
Glede naknadnih radova Vrhovni sud RH u odluci Revt-38/2003 zauzeo je miljenje da
naknadno odobrenje izvrenih radova naruitelj ne mora dati izriito, ved je dovoljno da se iz
njegova ponaanja dade zakljuiti da je odobrio naknadne radove (npr. izjava da je spreman
platiti naknadne radove).

7. Rokovi za izvoenje radova

Zakon o obveznim odnosima ne sadri posebne odredbe vezane za rokove kod Ugovora o
graenju, ali zato Posebne uzance sadre 9 uzanci koje se odnose na rokove.
Tako je izmeu ostaloga odreeno da rok za izvoenje radova tee od uvoenja izvoaa u
posao, ako nije drugaije ugovoreno.
Vezano za rok kao bitan sastojak ugovora Vrhovni sud RH je zauzeo stajalite da nije bitan
element ugovora ono to mi mislimo da bi trebao biti bitan element prema naravi stvari, nego
ono to su stranke naznaile kao bitan element u ugovoru, pa je stoga mogude da rok ne bude
bitan element ako stranke nisu naglasile da je rok bitan element ugovora, a to moe biti
pravno dvojbeno.
Posebnom uzancom 38. utvren je i rok za poetak izvoenja radova, a koji predvia da ako
isti nije ugovoren, tada je izvoa duan zapoeti radove odmah nakon uvoenja u posao, te
je o zapoinjanju radova duan izvijestiti naruitelja.
Ovaj rok naruitelj moe izvoau produiti, dajudi mu naknadni primjereni rok, a ukoliko
izvoa niti unutar tog naknadnog roka ne zapone izvoditi radove, a tada naruitelj moe
raskinuti ugovor i zahtijevati od izvoaa naknadu tete.

10
Rokovi se izvoau mogu produiti i u sluaju kada je zbog promijenjenih okolnosti ili
neispunjavanja obveza naruitelja bio sprijeen izvoditi radove, te se dalje specificiraju
posebni razlozi zbog kojih izvoa moe traiti produljenje rokova.
Uzancom 44. utvreno je da je izvoa duan zahtjev za produljenje roka podnijeti naruitelju
im sazna za razlog zbog kojeg se rok moe produljiti.
Visoki trgovaki sud RH je u svojoj odluci broj P-1419/04 zauzeo stav da:
Prema odredbi lanka 42. st.1. PUG izvoa ima pravo zahtijevati produljenje roka za
izvoenje radova u sluaju u kojemu je zbog primijenjenih okolnosti ili neispunjavanja obveze
naruioca bio sprijeen da izvodi radove. Odredbom stavka 3. toka 5. istoga lanka PUG
propisano je da se razlogom zbog kojeg se moe zahtijevati produljenje rokova smatraju
osobito postupci naruitelja iz uzance br. 70 kojom je propisano da izvoa ima pravo
privremeno obustaviti izvoenje radova ako je postupcima naruioca sprijeen da izvodi
radove ili je zbog tih postupaka izvoenje radova znatno oteano.
Zbog kanjenja tuenika u izvoenju svojih graevinskih radova (a tuenik je u odnosu na
tuitelja naruitelj radova bududi da je podizvoakim ugovorom od tuitelja naruio
izvoenje odreenih radova), i tuitelj je kasnio s izvoenjem radova koje se podizvoakim
ugovorom obvezao izvriti do 31.08.2001. godine. Osim toga, tuitelj je dana 23.08.2001.
godine ak i privremeno obustavio izvoenje radova bududi da pripremni radovi koje je izvodio
tuenik nisu dovreni. Zbog navedenog do kanjenja u izvoenju radova nije dolo krivnjom
tuitelja. Zato tuenik nema pravo zadrati iznos od 5% od ugovorene cijene izvedenih radova
na ime naknade tete za zakanjenje u izvoenju radova.
Uzanca br. 36. koja bi trebala dodatno urediti pitanje rokova vrlo opdenito oznaava da de
dinamiki plan biti takoer temelj za primjenu rokova.
Meutim, na pitanje rokova odnose se mnoga vana pitanja kao npr. raskid, penali,
odgovornost za tetu.
Stoga bi svakako primjerenije bilo da se uzancom koja ureuje pitanje rokova daju odreene
smjernice u kojoj formi i pod kojim uvjetima se dalje mogu primjenjivati gore navedene
pravne posljedice u sluaju nepotivanja rokova vezanih za ugovor o graenju.

8. Uvoenje izvoaa u posao

Uzancom br. 45. utvreno je to se ima smatrati uvoenjem izvoaa u posao, a koji termin
je vrlo bitan, obzirom da se od tada (kako je prethodno navedeno) raunaju rokovi za
izvoenje radova ako nije drugaije odreeno.
Stoga se o uvoenju izvoaa u posao sastavlja poseban zapisnik i to se konstatira u
graevinskom dnevniku.

11
Tako se pod ovim terminom ima smatrati izvoenje onih obveza naruitelja bez ijeg
prethodnog ispunjenja zapoinjanje radova faktiki nije mogude ili pravno nije doputeno, te
je dalje specificirano koje to konkretne situacije predstavljaju uvoenje izvoaa u posao.
Utvreni su i rokovi u kojima se izvoaa mora uvesti u posao, a to je sukladno uzanci br. 46.
rok koji je ugovoren, a ako taj rok protekne, a izvoaa se ne uvede u posao, tada de izvoa
naruitelju dati naknadni rok, te ako ga se ne uvede u posao niti u tom naknadnom roku tada
izvoa moe raskinuti ugovor.
Meutim ova uzanca ne ureuje na dostatan nain slijedede dvije situacije.
Prvo, pitanje odgovornosti za tetu koja nastaje na gradilitu od strane izvoaa prije
formalnog uvoenja u posao, a radi pripreme gradilita. To su u praksi situacije gdje gradilite
nije dovoljno organizirano niti osigurano, gdje postoji mogudnost prisustva tredih osoba, a
obavlja se doprema strojeva, materijala, iskljuivanje instalacija i sl. To su poslovi koje obavlja
u pravilu izvoa koji formalno nije uveden u posao.
Drugo, nerijeeno je i pitanje odgovornosti izvoaa za neizvravanje pripremnih radnji kada
su one predviene ugovorom, a to uzrokuje daljnju neizvjesnost u pogledu ocjene uvjeta za
raskid ugovora zbog mogudeg kanjenja. To sve imajudi u vidu da se rok za izvoenje radova
rauna od dana uvoenja u posao.

9. Ustupanje radova tredoj osobi

Posebnim uzancama br. 48., 49. i 50. predvieno je da izvoa moe izvoenje pojedinih
ugovorenih radova ustupiti tredoj osobi, te da izvoa izabire osobu kojoj ustupa izvoenje
radova.
Ovo ustupanje radova tredoj osobi nema utjecaja na pravne odnose i meusobna prava i
obveze naruitelja i izvoaa.

10. Ugovorna kazna

Jedna od odredbi posebnih uzanci u graenju je ona koja se odnosi na ugovornu kaznu, a koja
je vaan institut obveznog prava.
Institut ugovorne kazne kod ugovora o graenju sadri dvije karakteristike koje ga ine
posebno zanimljivim za strunu analizu.
Prva, to ved kao sama zakonska norma otvara mnoga pitanja tumaenja, a to je sada
naglaeno od stupanja na snagu novog Zakona o obveznim odnosima, imajudi u vidu
prioritetnu primjenu odredaba Posebnih uzanci o graenju meu trgovcima (lanak 12.), ako
iste nisu izrijekom ugovorom iskljuene, za razliku od dotadanjeg ureenja kojim su uzance
izrijekom morale biti ugovorene, a time i razlike izmeu normi zakona i uzanci.

12
Drugo, stoga to je taj institut gotovo nezaobilazan u svim ili gotovo svim ugovorima o
graenju koji se odnose na vanije investicije.

Naelne dvojbe u tumaenju ugovorne kazne prema odredbama ZOO-a i PUG-a

Kako je uvodno naglaeno, lankom 12. ZOO iz 2005. godine predviena je primjena uzanci,
ako iste nisu izrijekom ugovorom iskljuene, a za razliku od dotadanjeg ureenja kojim su
uzance izrijekom morale biti ugovorene kako bi se mogle primijeniti.
Takvo ureenje opravdava pristup analizi samih odredbi PUG u odnosu na ZOO, ovdje u dijelu
odredbi o ugovornoj kazni.
Zakonodavac je u temeljnoj odredbi o ugovornoj kazni, lanak 350.stavak 1. ZOO-a izmjenama
2005. godine dodao tredi razlog za ugovornu kaznu neuredno ispunjenje.
Ovdje je vano naglasiti da neuredno ispunjenje, ved po jezinoj logici, nije zakanjenje ili
neispunjenje. To stoga to su to posebni ravnopravni razlozi, te bi stoga trebalo ovaj tredi
razlog shvadati kao novi razlog koji nije obuhvaden ved postojedim razlozima.
Ukoliko ne postoji ugovorna regulacija to de se smatrati neurednim ispunjenjem, to je
znatno realnije za oekivati nego suprotno, vrlo je teko prema pravilima npr. graevinske
struke ocijeniti to bi se u ugovoru o graenju smatralo neurednim ispunjenjem.
Moe li se primjerice, neurednim ispunjenjem smatrati primopredaja radova unutar roka sa
odreenim nedostacima gdje naruitelj i izvoa obavljaju primopredaju uz obvezu izvoaa
da u odreenom roku otkloni nedostatke? Takva situacija, za primjenu tog razloga, se sama
po sebi namede kao najloginija.
Meutim, ona je ipak vrlo teko primjenjiva. Prije svega stoga to bi izvoa pri takvom
shvadanju ugovorne kazne inzistirao na odreenju to se smatra neurednim, a mogude
zatraio i primjenu lanka 354. ZOO radi smanjenja te kazne.
Mogude je da bi u odreenim sluajevima izvoa radije odgodio primopredaju, makar kasnio
odreeni broj dana, nego da zbog toga prihvati obvezu pladanja cjelokupne kazne zbog brzo
otklonjivog nedostatka.
Zakljuuje se da de upravo novi razlog neuredno ispunjenje bez ugovornog odreenja to bi
se pod time smatralo, voditi u pravilu naruitelja i izvoaa u neusklaen odnos.
Posebno pitanje se otvara na jednoj uobiajenoj klauzuli ugovora koja glasi:
ako izvoa svojom krivnjom ne izvri radove u ugovorenom roku.
Takvo odreenje je esto i dovodi do dvojbe koji je zapravo razlog za ugovornu kaznu time
ugovoren. Ako je naglasak te klauzule na dijelu ne izvri radove zakljuilo bi se da je rije o
razlogu neispunjenje. Ako je naglasak te klauzule na u ugovorenom roku tada je rije o
razlogu zakanjenje.

13
Pitanje odreenja razloga za ugovornu kaznu svakako je vano, jer o prethodnom pitanju
koji je razlog za ugovornu kaznu, ovisi i ocjena jeli zahtjev vjerovnika (naruitelja) osnovan.

Visina ugovorne kazne, uzanca br. 52 kao razlog za smanjenje kazne po lanku 354. ZOO
Nastavno na pitanje bezrazlone uniformiranosti ureenja odredbe ugovorne kazne u
ugovorima, moe se istaknuti da se razlike unutar ugovornih ureenja pokazuju se iskljuivo u
vidu visine ugovorne kazne.
U tom smislu, varijacije meu ugovorima se oituju kroz oznaku visine najede promila po
danu zakanjenja, te kroz oznaku ukupnog postotka visine kazne u odnosu na vrijednost
ugovornih radova.
Prema tome, naznaene uobiajene varijacije idu za time da se ugovorna kazna ograniava
mogudnost obrauna do 10 dana (npr. 5 promila i 5 posto) ili najvie do 200 dana (0,5 promila
i 10 posto). Ovo su naelno najnii i najvii limiti prema kriteriju uobiajenih vrijednosti, a ne
prema prisilnoj zakonskoj normi. Prisilna zakonska norma u tom smislu ureuje dakle samo
gornji limit ugovorne kazne.
Kriterij donje vrijednosti ukupne ugovorne kazne (5%) nije niim limitiran i doista predstavlja
slobodnu dispoziciju stranaka.
Ovdje je nuno naglasiti da je sada uz presumiranu primjenu Posebnih uzanca o graenju
ovdje nuno ocijeniti uzancu br. 52 koja nosi naziv visina ugovorne kazne. Tom odredbom je
limitirana visina ugovorne kazne na 1 promil dnevno, a ukupno do 5% i to samo za sluaj
kanjenja.
Smatram da se to ogranienje ima primijeniti ako je ugovorom predviena ugovorna kazna, a
nije ugovorena njezina visina. Odnosno, ukoliko je njezina visina ugovorena iznad ogranienja
propisanih Posebnim uzancama o graenju tada de ista biti doputena, bududi je ta odredba
dispozitivnog karaktera, ukoliko nije u suprotnosti sa nie obrazloenom odredbom ZOO.
Dakle, u takvom sluaju naruitelj radova mora biti svjestan da po proteku roka iznad 50 dana,
nema pravo obraunavati daljnju ugovornu kaznu, ved da tada mora dokazivati stvarnu tetu
koja bi premaivala iznos ugovorne kazne, a to je prema pravilima dokazivanja naknade tete
izuzetno teko dokazati.
Meutim, kriterij gornje vrijednosti ugovorne kazne je limitiran odredbom ZOO l. 354. koja
ureuje mogudnost duniku ugovorne kazne da zahtjeva od suda smanjenje ugovorne kazne
ukoliko je ista suvie visoka.
To pravo se prvenstveno ogleda u obraunu ukupne visine ugovorne kazne. Moe se
pretpostaviti da bi ugovorne kazne iznad 10% vrijednosti ugovora bile rizine kod tumaenja
jesu li suvie visoko ugovorene, dok bi bilo razumno zakljuiti da bi ugovorne kazne iznad 20%
bile oito suvie visoko ugovorene.

14
Za procjenu ovog posebnog prava dunika relevantan je pojedinani ugovorni odnos i sve
okolnosti tog odnosa, te nikako ne bi bilo dobro voditi se samo postotkom visine ukupno
ugovorene kazne kao temeljem te ocjene.
Druga odrednica visine ugovorne kazne prema obraunskoj jedinici po danu kanjenja
takoer moe biti primijenjena pri ocjeni jeli takva kazna suvie visoko ugovorena.
Moguda bi bila situacija da je ugovorena ukupna kazna predviena u primjerenoj ukupnoj
visini od 10 posto, ali uz obraun neprimjerenih npr. 50 promila dnevno. To znai da bi tada
izvoa mogao biti kanjen sa 10 posto vrijednosti radova zbog kanjenja od 2 dana.
Stoga, zakonska ogranienja u pogledu suvie visoke kazne mogu biti primijenjena i u dijelu
koji se direktno ne odnosi samo na ukupna visina kazne, nego i nain obrauna te kazne.
Posebne uzance o graenju mogu biti i odreeni orijentir pri ocjeni zahtjeva za smanjenje
visine, s time da to ne znai nuno da iste ne mogu biti smanjene i ispod vrijednosti koje su
predviene tim uzancama, sukladno odluci Visokog trgovakog suda br. P-236/86:
Ako stranke nisu ugovorile primjenu Posebnih uzanci u graenju, ili ako iz okolnosti ne
proizlazi da su njihovu primjenu htjele (l. 21. st. 2. ZOO-a), onda se ugovorna kazna moe
smanjiti ako su ispunjene pretpostavke iz lana 274. ZOO-a, ali njena visina nije ograniena na
5 % od vrijednosti izvedenih radova.
Odnos visine ugovorne kazne zbog zakanjenja, kroz izraun dana zakanjenja, bilo bi
primjereno ocjenjivati u odnosu na ugovoreni rok gradnje.
Smatram da su objektivno vrlo rijetke situacije gdje bi dunik opravdano mogao istaknuti da
je, ne samo ugovorna kazna visoka ved i da okolnosti koje tu kaznu ine potencijalnom
previsokom nisu duniku bile poznate u asu sklapanja ugovora.

Osnovica za obraun ugovorne kazne, uzanca br. 53

Pitanje visine ugovorne kazne se moe dvojako tumaiti i kroz pitanje osnovice za obraun.
Jedan pristup u tumaenju te osnovice jest ugovorena vrijednost radova. Takva sloenica se
najede pojavljuje u ugovorima o graenju.
Meutim, sada primjenom Posebnih uzanci o graenju i kada uzance nisu izrijekom ugovorom
ugovorene, postoji mogudnost za primjenu Uzance br. 53. koji nosi naziv Osnovica za
obraunavanje ugovorne kazne kojom se ureuje da osnovica za obraunavanje ugovorne
kazne nije kako se najede ugovora vrijednosti ugovorenih radova. Istom uzancom se
odreuje da u ukupnu ugovorenu cijenu radova ne ulazi vrijednost prije zavrenog i predanog
dijela objekta koji ini samostalnu ekonomsku cjelinu i koji se moe samostalno koristiti.
Takvim ureenjem vrlo jednostavno obraunavanje osnovice po osnovi ugovorene
vrijednosti radova moe svakako biti znatno sloenije i to upravo u ugovorima o graenju
visokih vrijednosti, gdje se radovi ugovaraju po fazama sa vie objekata i sl.

15
Ponovno se moe zakljuiti da i u ovom sluaju prednost ima dispozitivno ureenje osnovice
samim ugovorom stranaka. Meutim, kako se pitanje osnovice za ugovornu kaznu nerijetko
ugovora nejasno ili nikako, zbog ved istaknute neopravdane uniformnosti i turosti kod
ureenja te klauzule, mogude je da doe do primjene lanka 53. Posebnih uzanci o graenju,
a time i sloenog utvrenja to je uopde osnovica za obraun ugovorne kazne, prije pitanja
uzroka, odgovornosti, visine i dr.

Razliito ureenje uzanca br. 54. i l.353.st.5. ZOO rok za podnoenje zahtjeva za ugovornu
kaznu
Rok u kojem vjerovnik moe podnijeti zahtjev za ugovornu kaznu je vrlo vano pitanje za
vjerovnika jer se radi o prekluzivnom roku.
U tom smjeru je stav zauzela sudska praksa, bududi da se u dokaznim postupcima utvruje jeli
zahtjev podnesen u roku, npr. primjer Vrhovni sud RH u odluci br. Revt-91/09:
Pravilno je pravno stajalite niestupanjskih sudova da tuenik neosnovano zadrava dio
ugovorene cijene pozivom na odredbu ugovora o ugovornoj kazni. Primopredaja radova je
izvrena bez ikakve primjedbe, a tuenik tijekom postupka nije dokazao da je izjavio tuitelju
da zadrava svoje pravo na ugovornu kaznu. Zato opseni revizijski navodi o zakanjenju
tuitelja sa izvoenjem radova nisu od znaaja za donoenje zakonite odluke u ovom
predmetu, jer je tuenik izgubio pravo na isplatu ugovorne kazne, bududi da nije bez
odgaanja saopdio tuitelju da to pravo zadrava, a to je pretpostavka ostvarenja prava na
isplatu ugovorne kazne (l. 273. st. 5. ZOO)
Uzanca br. 54 ureuje i dodatno pitanje do kada se obraunava ugovorna kazna, te ureuje
do primopredaje, odnosno do poetka koritenja, ako je isto bilo prije.
Ureenje iz PUG-a je neusporedivo vie u duhu graevinskih odnosa, jer je zakon uvjetovao
naruitelju da najkasnije na primopredaji izjavi da zadrava pravo na ugovornu kaznu.
Primopredaja kao vaan in u provedbi ugovora o graenju naelno nema taj cilj, ved je za bilo
kakve zahtjeve financijske prirode za to predvien konani obraun kako se naziva u PUG ili
okonani obraun kako se naziva u vedini ugovora o graenju.
U tom smislu, novi je ZOO kroz prioritetnu primjenu PUG otklonio jednu svoju zakonsku
nespretnost koja se istina vezala samo na ugovore o graenju, a to je davalo neoekivano
pravo izvoau da s vjerojatnim uspjehom istie prigovor prekluzije naruitelju.
Razliito ureenje uzanaca br. 56 i l. 355.st.2. ZOO pravo na naknadu tete povrh ugovorne
kazne
Uzanca br. 56 za razliku od lanka 355.st.2. ZOO ureuje da vjerovnik moe zahtijevati
naknadu tete povrh ugovorne kazne samo ako je do tete dolo zbog neurednog ispunjenja,
a ne kako to ZOO ostavlja otvorenim, a time i doputenim iz svih predvienih razloga za
ugovornu kaznu.

16
to vie u drugoj reenici uzance 56. ureuje se da vjerovnik ne moe zahtijevati naknadu
tete, ukoliko je ista iznad ugovorene kazne ako ista nije ugovorena.
Ova odredba PUG u svom formalnom tumaenju moe biti vrlo nepovoljna za naruitelje jer bi
se dalo zakljuiti da je njihovo pravo na naknadu tete preko visine ugovorne kazne moralo
biti ugovoreno i tada je ogranieno samo na razlog neuredno ispunjenje (a ne npr.
zakanjenje), koji razlog je kako je gore opisano bez ugovorne regulacije faktino neprimjenjiv.
Jedini mogudi pristup otedenog naruitelja u toj situaciji bi bio tumaenje da je ova odredba
PUG nezakonita, jer je suprotna lanku 355.st.2. ZOO i odredbama ZOO o naknadi tete, pa i
samim naelima ZOO.
Razliito ureenje uzanca br. 57 i l. 352.st.2. ZOO - osloboenje izvoaa od pladanja
ugovorne kazne
Uzancom br. 57 ureeno je da se dunik oslobaa pladanja ugovorne kazne, ako je do
neurednog ispunjenja ili do neispunjenja dolo zbog uzroka za koji nije odgovoran. Ovo
ureenje nije istovjetno ureenju lanka 352. st.2. ZOO, a mogude je isto ak i proturjeno
tom zakonskom lanku.
PUG oito isputa jedan zakonski razlog za ugovornu kaznu i to upravo onaj koji se u pravilu
najede predvia ugovorom zakanjenje.
Moe li se tumaiti da je kod ugovora o graenju prioritet u primjeni PUG, a kako on iskljuuje
u sluaju zakanjenja kao ugovornog razloga osloboenje dunika od pladanja da je time
dunik (izvoa) uvijek odgovoran za ugovornu kaznu ako je do isto dolo zbog razloga
zakanjenje koji je kao takav ugovoren.
Izvoa radova moe naelno istaknuti znatan broj razloga koji otklanjaju njegovu
odgovornost za injenicu kanjenja.
Primjera radi, u vedini sluajeva tijekom izvoenja radova pojavi se potreba naruitelja za tzv.
izvantrokovnikim radovima. Takvi radovi se u pravilu posebnim ugovorima ne ugovaraju, a
najede utjeu na rok ugovorenih radova. Nadalje, tijekom izvoenja radova radovi jednog
izvoaa ovise o radovima drugih izvoaa. Pitanje istodobnog ispunjavanja obveze
naruitelja u vidu pladanja radova, moe takoer biti neovisni razlog za otklanjanje
odgovornosti izvoaa za kanjenje.
Utvrenje vedeg broja razliitih relevantnih okolnosti koje su u zbiru dovele do injenice
zakanjenja predaje radova, zahtjeva svakako analizu i ocjenu i po kriteriju osnovanosti i po
vremenskom znaaju.
Za tu svrhu je vrlo vano i pravno pradenje izvoenja radova, te pravodobno i pravilno
podnoenje zahtjeva za produljenje rokova (neovisno hode li isti biti prihvadeni), kao i
evidentiranje svih relevantnih dogaaja kroz graevinski dnevnik i neposrednu pisanu
korespondenciju izmeu izvoaa i naruitelja.

17
Pitanje prekoraenja rokova izvoenja radova nerijetko ugovorom predvia mogudnost
nemogudnost daljnjeg financiranja investitora, a to za njega nije povoljno rjeenje radi ega
on kao naruitelj formalno prihvada produljenje roka. Time ujedno sebi naelno uskraduje
mogudnost za postavljanje zahtjeva za ugovornu kaznu, bududi je ispunjenje u produljenom
roku, ispunjenje u roku.
Jedan neovisni razlog za osloboenje dunika od pladanja ugovorne kazne moe biti i
temeljena na injenici je li zahtjev o zadranju prava na ugovornu kaznu podnijela ovlatena
osoba vjerovnika.
Izjava o zadravanju prava na ugovornu kaznu prema odredbama ZOO-a trebala se dati do
primitka ispunjenja (naelno primopredaje) odnosno prema odredbama PUG-a do konanog
obrauna.
Ova dva dogaaja u procesu ispunjenja ugovora o graenju se naelno provode putem
nadzornog tijela i voditelja gradnje, a rjee putem samih zakonskih zastupnika. Meutim
pitanje izjave o zadranju prava na obraun ugovorne kazne je svakako i financijsko pitanje i
shodno tome postoji osnova da kao tako bude u ovlasti zakonskih zastupnika.
Ova dvojba moe dovesti i do konanog gubitka prava na ugovornu kaznu ukoliko je takav
zahtjev izjavljen od strane neovlatene osobe.
Sadanje ureenje koje daje prioritet odredbama PUG-a gdje se vremenski limitira sa
konanim obraunom prekluzija na isticanje zahtjeva na zadranje prava na ugovornu kaznu
moe uzrokovati i pitanje kojim to daljnjim ispravama naruitelj doista obraunava ugovornu
kaznu obzirom da nakon konanog obrauna ne postoji daljnji obraun.
Shodno tome bilo bi primjerenije tumaiti da bi tada naruitelj trebao ne samo zadrati pravo
ved i izjaviti svoj zahtjev sa izraunom ugovorne kazne, a sve kako bi izvoa imao mogudnost
tada u primjereno vrijeme i unutar isprave koja upravo i tome slui dati svoje oitovanje te se
oko istoga usuglasiti ili transparentno naznaiti razloge zbog kojih nije suglasan prihvatiti
takav zahtjev.
Uzanca br. 55. PUG-a svakako nije jasna jer zahtjev za ostvarivanje prava nije dovoljno jasno
odreenje je li to zahtjev za zadraj prava bez izrauna financijskog dijela zahtjeva ili je to
doista zahtjev sa financijskim izraunom kao konani novani zahtjev.

11. Pladanje
Posebnom uzancom 58. utvreno je da se izvreni radovi pladaju na temelju privremenih
situacija i zavrene situacije.
Zakon o obveznim odnosima ne sadri niti jednu odredbu glede privremene i zavrene
situacije, te su iste regulirane iskljuivo ovim posebnim uzancama.

18
Gore navedene situacije se ispostavljaju na temelju izvedene koliine ugovorenih radova i
ugovorenih cijena, te je posebnim uzancama utvreno koje podatke te situacije trebaju
sadravati, kao i rokove za pladanje po predmetnim situacijama (8 dana za privremene, a 15
dana za zavrene situacije).
O gore navedenom je isti stav zauzela i sudska praksa, pa tako Visoki trgovaki sud RH u svojoj
presudi pod brojem P-4049/02 navodi:
Odredbom l. 9 Ugovora ugovoren je nain pladanja cijene radova tako da se naruitelj
obvezao platiti 20% od ukupne cijene kao avans, a ostatak po privremenim i okonanim
situacijama. Obzirom da dinamika pladanja nije unaprijed utvrena u tono odreeni dan,
dospijede obveze naruitelja vezano je za privremene i okonane situacije. Privremene i
okonana situacija ispostavljaju se na temelju izvedene koliine ugovorenih radova i
ugovorenih cijena. Uzancama je ureen nain ispostavljanja privremenih i okonane situacije.
Na temelju privremene situacije isplata se vri u roku od osam dana od primitka privremene
situacije, a isplata na temelju okonane situacije obavlja se u roku od 15 dana od primitka
okonane situacije ( l.63. Uzanci). Ako naruitelj ospori dio primljene situacije nespornu svotu
plada u rokovima iz l. 63. Uzanci. Obzirom da se radi o pravu kojim stranke mogu slobodno
raspolagati, stranke su mogle isplatu i drugaije ugovoriti, no u ovom sluaju nema dokaza da
je takvog ugovora bilo..
Vezano za pladanje predujma, ukoliko je isti ugovoren, ako nije odreen rok isplate tada se
predujam plada prije poetka izvoenja ugovorenih radova, a izvoa ga poinje vradati kada
novani iznos ispostavljenih privremenih situacija dosegne visinu od 50% ugovorene cijene.
Posebnim uzancama je utvreno i da naruitelj ima pravo zadrati razmjerni dio cijene za
otklanjanje nedostataka utvrenih pri primopredaji radova, te taj zadrani dio cijene
naruitelj moe upotrijebiti za otklanjanje nedostataka na izvedenim radovima, ako izvoa
na pismeni poziv naruitelja ne otkloni te nedostatke u primjerenom roku.
Vezano za zadrani dio cijene Visoki trgovaki sud RH je u svojoj odluci P-70/02 zauzeo
slijededi stav:
Nadalje, prema odredbi lanka 68. Posebnih uzanci o graenju zadrani dio cijene naruitelj
moe upotrijebiti za otklanjanje nedostataka na izvedenim radovima ako izvoa na pismeni
poziv naruitelja ne otkloni te nedostatke u primjerenom roku, a prema odredbi l. 69.
navedenih uzanci zadrani iznos, odnosno njegov neutroeni dio naruitelj ispladuje izvoau u
roku od 8 dana od dana primopredaje radova, odnosno odmah po otklanjanju nedostataka
utvrenih prilikom primopredaje.
Kako je ugovorom izmeu stranaka utvrena namjena zadranog iznosa, i to otklanjanje
nedostataka u jamstvenom roku, imajudi u vidu citirane odredbe Posebnih uzanci o graenju,
iju su primjenu stranke ugovorile, albeni sud nalazi kako je u sluaju da su uoeni nedostaci
na radovima koje je izveo tuitelj, te da je pozvan na odgovarajudi nain otkloniti iste, pa da to
nije uinio, tuenik bio duan po isteku jamstvenog roka, neutroeni dio zadranog iznosa
vratiti tuitelju. Ovo stoga to se zadrani iznos ispladuje izvoau kad prestane svrha
njegovog zadravanja.

19

12. Privremena obustava izvoenja radova

Posebnim uzancama su predviene i situacije u kojima izvoa ima pravo privremeno
obustaviti izvoenje radova, a to je ako je postupcima naruitelja sprijeen da izvodi radove ili
je zbog tih postupaka izvoenje radova znatno oteano, a o emu je duan odmah pisano
obavijestiti naruitelja.
Postupci naruitelja koji bi sprjeavali izvoaa da izvodi radove ili ih oteavali bi bili
neispunjenje ili neuredno ispunjenje obveza naruitelja da: otkloni nedostatke u tehnikoj
dokumentaciji na temelju koje se izvode radovi, isplati predujam i isplati privremene situacije.
Kako je i prethodno navedeno vezano uz rokove, i ovdje izvoa moe obustaviti radove tek
nakon proteka primjerenog roka koji je izvoa ostavio naruitelju za ispunjenje obveze.
S druge strane, posebne uzance propisuju i obvezu izvoaa da nastavi sa izvoenjem radova
nakon prestanka smetnje zbog koje su radovi obustavljeni.
Ukoliko doe do obustave izvoenja radova tada je izvoa duan ved izvedene radove
zatititi od propadanja, a trokove zatite podmiruje naruitelj.
Vezano za naknadu tete zbog obustave radova ugovorna strana koja je odgovorna za
obustavu radova duna je drugoj nadoknaditi tetu koju je pretrpjela zbog obustave radova,
te ta naknada tete obuhvada i izmaklu korist.
Posebna uzanca br. 73. primjer je odredbe koja se moe smatrati suvinom imajudi u vidu da
sve propisano ureuje ZOO u cilju naknade tete na detaljniji nain. Stoga, nije realno za
oekivati da bi primjena Uzance br. 73. ikada praktino bila moguda.

13. Kvaliteta radova i materijala

Posebna uzanca br. 75. utvruje da je izvoa duan u skladu s pravilima struke ispitati
pravilnost tehnikih rjeenja u tehnikoj dokumentaciji i naruitelja upozoriti na pogreke koje
opazi.
Ved ranije je obrazloen utjecaj kvalitete materijala na cijenu, te je ovdje potrebno dodati jo i
da posebne uzance predviaju da je izvoa duan upozoriti naruitelja na uoene ili
utvrene nedostatke materijala i opreme koji su predvieni tehnikom dokumentacijom, te
materijala i opreme to ih je naruitelj nabavio ili izabrao.
Posebne uzance predviaju odgovornost izvoaa za upotrebu materijala i opreme koji ne
odgovaraju ugovorenoj ili propisanoj kvaliteti, osim ukoliko naruitelj, nakon to ga je na
nedostatke upozorio izvoa, nije zahtijevao od izvoaa koritenje upravo tog materijala,
odnosno opreme.

20

Inae, u ZOO-u odgovornost za materijalne nedostatke graevine reguliraju odredbe koje se

odnose na Ugovor o dijelu, obzirom da je odredbom 631. predviena supsidijarna primjena
pravila koja ureuju Ugovor o dijelu.
Posebne uzance kao posljedicu nepridravanja uporabe materijala i opreme ugovorene ili
propisane kvalitete, i otklanjanja nedostataka je da naruitelj moe raskinuti ugovor i traiti
od izvoaa naknadu tete koja je nastala zbog nekvalitetno izvedenih radova i zbog raskida
ugovora.
Naruitelj moe otklanjanje nedostataka ustupiti i tredoj osobi, a na teret izvoaa, ukoliko ih
izvoa u primjerenom roku nije otklonio.
Glede same kontrole kvalitete posebnom uzancom br. 80. je utvreno da je izvoa duan
dati dokaze o kvaliteti upotrijebljenog materijala i opreme i izvedenih radova i naruiocu
omoguditi kontrolu, trokove kontrole podmiruje naruitelj.
Ova posebna uzanca je sukladna i sadraju odredbe l. 622. Zakona o obveznim odnosima
koja govori o nadzoru, te propisuje da je izvoa duan omoguditi naruitelju stalan nadzor
nad radovima i kontrolu koliine, kakvode i sukladnosti ugraenih proizvoda.

14. Jamstvo za kvalitetu izvedenih radova

Posebna uzanca br. 83. utvruje da izvoa jami da su izvedeni radovi u vrijeme
primopredaje u skladu s ugovorom, propisima i pravilima struke i da nemaju mana koje
onemoguduju ili smanjuju njihovu vrijednost ili njihovu prikladnost za redovnu upotrebu
odnosno upotrebu odreenu ugovorom.
Ovaj jamstveni rok za kvalitetu izvedenih radova iznosi 2 godine, a koji rok poinje tedi od
primopredaje objekta, dok za opremu koja se ugrauje mogude postoji jo i jamstvo
proizvoaa opreme.
Posebna uzanca br. 88. utvruje prava kasnijih korisnika na nain da na njih prelaze sva prava
koja naruitelj ima prema izvoau do proteka jamstvenog roka.
Meutim, neovisno o roku od dvije godine, predvienim uzancom br. 83. naruitelj radova i
nakon proteka roka od dvije godine moe ostvarivati pravo na naknadu tete jer je rok za
naknadu tete dulji i predvien je ZOO-om.

21
15. Materijal i oprema koje nabavlja naruitelj
U situaciji kada materijal i opremu nabavlja naruitelj tada je izvoa duan materijal i
opremu koju primi od naruitelja uskladititi, uvati i odravati do ugraivanja, te trokove
istog podmiruje izvoa.
Posebnom uzancom br. 93. predvieno je da ako mjesto i rokovi predaje materijala i opreme
od naruioca nisu odreeni ugovorom, materijal i oprema predaju se na gradilitu, a rok
predaje odreuje se u skladu s ugovorenom dinamikom radova.

16. Osiguranje
Sukladno gore navedenim odredbama koje se odnose na materijal i opremu koju je nabavio
naruitelj istu je potrebno osigurati od uobiajenih rizika do njihove pune vrijednosti,
sukladno posebnoj uzanci br. 95.
Premiju za gore navedeno osiguranje plada izvoa, a ako isti to propusti uiniti, tada
naruitelj moe i sam, na raun izvoaa, osigurati izvedene radove, materijal i opremu koje je
on nabavio i predao izvoau.
Ovako pravilo nije prihvatljivo za pravnu primjenu iz razloga to nije mogude utvrditi koja bi
bila sankcija ukoliko ugovorom o graenju nije ugovorena obveza izvoaa da osigura radove,
materijal i opremu.
injenica da ugovorom odreena obveza nije predviena, a predviena je odredbama PUG
moe unijeti samo pravni rizik obzirom da je PUG sada propis koji se primjenjuje temeljem
ZOO-a, ali nije obvezan nego je naelno dispozitivan.
Kako uzanca br. 95. predvia da de premiju osiguranja platiti izvoa, uzrokuje se pravni rizik
to ako osiguranje nije ugovoreno, a naruitelj ga je ipak sam u svoje ime ugovorio i na kraju
troak premije odbio izvoau od njegovog potraivanja pozivom na ovu uzancu.

17. Snoenje rizika

Posebne uzance koje se odnose na rizik za sluajnu propast i otedenje stvari su sukladne
odredbama ZOO-a, te iste utvruju da do primopredaje izvedenih radova rizik sluajne
propasti i otedenja radova, materijala i opreme snosi izvoa. Naruitelj snosi rizik za
materijal i opremu to ih je nabavio do njihove predaje izvoau.
Nakon primopredaje objekta, odnosno izvedenih radova, rizik sluajne propasti i otedenja
snosi naruitelj.

22
Gornja uzanca br. 97. nije dobro koncipirana iz razloga to nadzor nad gradilitem i uvarsku
slubu vrlo esto organizira naruitelj osobito u situacijama gdje se izvode radovi od strane
vie izvoaa.
U tom smislu neprihvatljivo je da je izvoa sam sebi odgovoran za otedenje svojih materijala
i opreme koje se moe dogoditi u vrijeme dok ne izvodi radove (npr. nodu i vikendom), iako
taj izvoa nema mogudnosti sam organizirati uvarsku slubu.

18. Struni nadzor naruitelja

Prethodno je ved analizirana posebna uzanca koja se odnosi na kontrolu kvalitete od strane
naruitelja, pa bi ovdje dodali da pored navedene kontrole naruitelj ima pravo obavljati
struni nadzor nad radovima izvoaa radi provjere i osiguranja njihova urednog izvoenja,
osobito u vezi s vrstom, koliinom i kvalitetom radova, materijala i opreme i predvienim
rokovima.
Ostale posebne uzance koje se odnose na struni nadzor naruitelja utvruju nain
postupanja izvoaa prema nadzoru, kao i to da se sve primjedbe i nalazi naruitelja moraju
prenijeti izvoau pismeno ili se moraju upisati u graevinski dnevnik.
Posebnom uzancom br. 102. previeno je da je izvoa duan postupiti u povodu svih
osnovanih zahtjeva naruitelja.
Ovakva odredba moe uzrokovati pravnu nesigurnost jer favorizira jednu od dvije
ravnopravne ugovorne strane na nain da jedna strana ima dunost postupanja po zahtjevima
druge strane tijekom gradnje.
Izvoa je duan potovati ugovorne odredbe, projekt, vrstu i opseg poslova kako su ureeni
trokovnikom i pratedom tehnikom dokumentacijom.
Zahtjevi naruitelja povrh toga ne mogu biti dunost izvoaa, jer bi se tada radilo o
zahtjevima koji su izvan trokovnika i ugovora.
Ovo je primjer nesukladnosti PUG i ZOO-a gdje ZOO ima temeljno pravilo o ispunjenju
ugovornih obveza, a ne o ispunjenju zahtjeva koji idu nakon sklopljenog ugovora.
Posebnom uzancom br. 103. predviena su posebna ovlatenja koja ima osoba koja obavlja
struni nadzor, a to su ovlatenja na mijenjanje tehnike dokumentacije na temelju koje se
izvode radovi, ugovorene cijene ili drugih odredbi ugovora kao i s izvoaem ugovarati druge
radove ili ureivati s njim druge imovinskopravne odnose, na to je sve ovlaten pod uvjetom
da ima posebno ovlatenje naruitelja.
Sudska praksa je zauzela stav da ovjeravanje situacije od nadzora nije uvjet za pladanje po
istoj, pa tako u svojoj odluci br. P-2843/2004 Visoki trgovaki sud RH obrazlae:

23
Prema odredbi lanka 65. PUG ovjeravanje situacije od strane naruitelja nije uvjet za
pladanje na osnovi situacije. Iz navedene uzance slijedi da se tuenik kao tuiteljev naruitelj
radova ne moe osloboditi svoje obveze isplate cijene za izvedene radove pravdajudi to time
to nadzorni inenjer nije ovjerio privremenu situaciju, ako je nesporno da su radovi izvedeni
ije je vrijednost ona koja je navedena u toj situaciji i koju potrauje tuitelj. Jednako tako, niti
(ne) priznavanje radova od strane glavnog investitora (trede osobe) nema utjecaja na
ispunjenje tuenikove obveze bududi da treda osoba nije ni u kakvom ugovornom odnosu s
tuiteljem.

19. Odgovornost naruitelja za stabilnost i sigurnost objekta

Posebna uzanca koja se odnosi na utvrenje odgovornosti naruitelja za stabilnost i sigurnost
objekta je sadrajno sukladna odredbi lanka 633. Zakona o obveznim odnosima, odnosno
obje predviaju rok od 10 godina u kojem izvoa odgovara za nedostatke objekta u vezi s
njegovom stabilnodu i sigurnodu koji bi se pokazali od primopredaje radova, i to kako
naruitelju tako i svakom drugom korisniku objekta.
Izvoa se oslobaa gornje odgovornosti ako su nedostaci posljedica pogreaka u projektu to
ga je osigurao naruitelj i ako on te pogreke nije mogao uoiti.
O gore navedenom govori i sudska praksa, pa tako Visoki trgovaki sud RH u svojoj presudi
pod brojem P-5524/07 navodi:
Tuenik smatra da je bilo nedostataka u solidnosti graevine u smislu l. 644. ZOO-a i ti se
nedostaci mogu pojaviti u roku od 10 godina od primitka radova od strane tuenika. Stranke
su ugovorom odredile primjenu posebnih uzanci o graenju, a kako otklanjanje nedostataka
prema procjeni vjetaka iznosi 69.320,40 kn to tuenik postavlja i zahtjev za taj iznos uz
dodatni iznos

20. Mjere sigurnosti

Neovisno o prethodno navedenoj uzanci koja se odnosi na obvezu osiguranja materijala i
opreme, izvoa je sukladno uzanci br. 107. duan na gradilitu poduzimati mjere radi
osiguranja objekta i radova, opreme, ureaja i instalacija, radnika, prolaznika, prometa,
susjednih objekata i okolice.
Trokove za ove mjere osiguranja podmiruje izvoa.
Ako osiguranje susjednih objekata i druge mjere sigurnosti zahtijevaju izvoenje radova koji
nisu predvieni ugovorom, takvi se radovi smatraju nepredvidivim radovima i na njih se
odnose ove uzance i nepredvienim radovima.
Ova uzanca takoer je primjer suvine norme, obzirom da posebni zakoni ovu materiju
reguliraju detaljnije. Stoga nije mogude direktno primijeniti ovu uzancu.

24
21. Osiguranje i uvanje gradilita
Posebna uzanca br. 109. ponavlja da je izvoa od poetka izvoenja radova pa do predaje
radova naruitelju duan na prikladan nain osiguravati i uvati izvedene radove, opremu i
materijal od otedenja, propadanja, odnoenja ili unitenja, te da izvoa podmiruje trokove
ovoga osiguranja i uvanja.
Ukoliko na istom gradilitu radove izvodi vie izvoaa, tada svaki od njih osigurava i uva
svoje radove, opremu i materijal.
Ovom uzancom se predvia obveza izvoaa da osigurava i uva izvedene radove, to jest u
skladu sa uzancom br. 97., ali je u praksi vrlo esto neprovedivo upravo u sluaju gradilita
gdje radove izvodi vie izvoaa.
U tom smislu, ova uzanca pogreno usmjerava da svaki izvoa uva svoje radove, jer je
praksa dokazala da se takvo to ne primjenjuje, to je dovoljan razlog za korekciju ove uzance.

22. Primopredaja izvedenih radova

Posebnim uzancama od broja 110. pa do broja 115. utvren je nain na koji se predaju radovi
od strane izvoditelja naruitelju, a koja primopredaja nije regulirana niti jednom odredbom
ZOO-a.
Tako izvoa odmah nakon zavretka radova obavjetava naruitelja da su radovi koji su
predmet ugovora zavreni, te su oboje duni bez odgode pristupiti primopredaji i konanom
obraunu.
Utvreno je i da ako se naruitelj poeo koristiti objektom prije primopredaje, tada se smatra
da je primopredaja izvrena na dan poetka koritenja.
O ovome je stav zauzela i sudska praksa, pa tako prema odluci Visokog trgovakog suda RH
pod brojem P-8934/03 slijedi:
Prema posebnim uzancama o graenju l. 112., ako se naruilac poeo koristiti objektom
primopredaje, smatra se da je primopredaja izvrena na dan poetka koritenja, pa stoga kod
neprijeporno utvrene injenice da je tuenik stupio u posjed izgraenih objekata, te ih nakon
toga i prodao na tritu, prigovor o preuranjenosti tube ukazuje se potpuno neosnovanim.
Jednako kako se sastavlja zapisnik povodom uvoenja u posao, tako se mora sastaviti i
zapisnik o primopredaji koji mora imati odreeni obvezni sadraj koji je utvren u posebnoj
uzanci br. 113.
Ukoliko jedan ugovaratelj neopravdano odbije sudjelovati u primopredaji ili se ne odazove
pozivu da sudjeluje u primopredaji, tada zapisnik o primopredaji moe sastaviti i samo jedna
ugovorna strana bez sudjelovanja druge, te se takav zapisnik dostavlja drugoj strani i na dan
dostave tog zapisnika nastaju posljedice u vezi s primopredajom.

25
Posebna uzanca o graenju br. 115. ureuje situaciju koju naelno nije potrebno ureivati, jer
se zakljuak o suglasnim nedostacima podrazumijeva i ne uzrokuje daljnje sporove meu
ugovornim stranama.
Meutim, znatno korisnije i kvalitetnije bi bilo ovom uzancom usmjeriti proceduru na situaciju
gdje strane ne mogu postidi suglasnost, a sve u cilju izbjegavanja sudskog spora.
Takoer, PUG ne ureuje provedbu primopredaje u sluajevima raskida ugovora o graenju, a
gdje je to najznaajnije. Na primjer, ako naruitelj neosnovano raskine ugovor o graenju, te
shodno tome zabrani daljnji ulazak izvoau na gradilite te uvede i novog izvoaa raniji
izvoa nede modi iskoristiti niti jednu od 6 uzanci predvienih za primopredaju radova prema
PUG.

23. Konaan obraun

Posebna uzanca br. 116. utvruje da se konanim obraunom raspravljaju odnosi izmeu
ugovaratelja i utvruje se izvrenje njihovih meusobnih prava i obveza iz ugovora.
Konaan obraun obavlja se nakon primopredaje izvedenih radova, te sa zavrava s radom na
njemu u roku od 60 dana od dana primopredaje.
Konanim obraunom obuhvadaju se svi radovi izvedeni na temelju ugovora, ukljuujudi i
nepredviene i naknadne radove to ih je izvoa bio duan ili ovlaten izvesti, bez obzira na
to jesu li radovi obuhvadeni privremenim situacijama.
Posebna uzanca br. 119. utvruje koje sve podatke konaan obraun mora izmeu ostalog
sadravati.
Ako naruitelj bez opravdanog razloga odbije sudjelovati u konanom obraunu ili sa svojim
sudjelovanjem odugovlai u izradi obrauna, tada izvoa moe sam obaviti obraun i o tome
obavijestiti naruitelja, te isto to pravo ima i naruitelj.
Sudska praksa je zauzela stav glede sastavljanja konanog obrauna, te iz presude Visokog
trgovakog suda RH, P-5902/06 slijedi:
U spisu prilei konani obraun od 17.03.2004. godine, koji je tuenik sainio s pozivom na
Uzancu br. 120. Tijekom postupka tuitelj tvrdi da je taj obraun sainjen protivno navedenoj
uzanci, jer nije bio pozvan na njegovo sainjenje. Meutim, u spisu prilei dopis od 22.03.2004.
godine iz ijeg sadraja proizlazi da tuenik nije mogao prihvatiti prijedlog Konanog
obrauna, te je tuitelju dostavljen konani obraun koji je jednostrano izraen od strane
komisije tuenika.
Posebne uzance o graenju vrlo detaljno u est uzanci opisuje kako de se provesti konani
obraun, odnosno u praksi edi termin, okonani obraun.

26
Meutim, vrlo slino kao u sluaju primopredajnog zapisnika, PUG ne daju odgovor na pitanje
kako de se tretirati situacija gdje naruitelj i izvoa nisu suglasni u pogledu podataka koje
treba sadravati okonani obraun.
Uzanca br. 120. uredila je situaciju gdje jedna strana uopde ne sudjeluje u okonanom
obraunu ili odugovlai u izradi obrauna, a to je znatno manje realan problem nego tipina
situacija gdje se naruitelj i izvoa ne mogu suglasiti uz pogledu sadraja obrauna prema
uzanci br. 119.

24. Posljedice raskida ugovora

Posebna uzanca br 122. definira da ako doe do raskida ugovora, naruitelj je duan izvoau
platiti izvedene radove i u sluaju kada je izvoa odgovoran za raskid.
Ovakva odredba pravno nije prihvatljiva jer neopravdano usmjerava na obvezu naruitelja u
cilju pladanja bez usklaene primjene uzance br. 124. po osnovi naknade tete, a jednako tako
i uzance br. 51. po osnovi ugovorne kazne.
Ako je za raskid odgovoran naruitelj, tada je on duan izvoau, pored izvedenih radova,
platiti i pripremni materijal i opremu za ugraivanje koji su ostali neugraeni i nadoknaditi mu
neamortiziranu vrijednost pripremnih radova i izdatke za ureenje gradilita.
Ugovaratelj koji je odgovoran za raskid duan je drugoj ugovornoj strani nadoknaditi tetu
koja je nastala raskidom ugovora, a koja naknada tete obuhvada i izmaklu korist.
Uzanca br. 124. vrlo paualno, na nain da ne razrauje ved postojeda pravila ZOO.a u pogledu
raskida ureuje pitanje naknade tete. Upravo su posebne uzance o graenju propis od kojeg
se oekuje kvalitetno rjeenje specifinih okolnosti i posljedica raskida ugovora o graenju.
Na primjer, jedna od prvih pretpostavki pravilnog razrjeenja odnosa kad se naruitelj i
izvoa nau u takvoj situaciji jest ureenje procedure kojom de se utvrditi stanje gradilita u
asu raskida (npr. putem sudskih vjetaka, sudskog osiguranja dokaza i sl.). Ovakav propust
PUG uzrokuje nepotrebnu neizvjesnost i nesigurnost u daljnjem graevinskom sporu koji u
pravilu nastaje nakon jednostranog raskida ugovora.

25. Ureenje gradilita

Posebna uzanca br. 126. utvruje da je nakon zavrenih radova, odnosno nakon raskida
ugovora izvoa duan s gradilita povudi svoje radnike, ukloniti preostali materijal, opremu i
sredstva za rad, te privremene objekte to ih je sagradio i oistiti objekt i gradilite, te
trokove radi ovoga snosi izvoa, osim u sluaju raskida ugovora, kada iste snosi ugovorna
strana koja je odgovorna za raskid ugovora.

27

26. Posebne uzance o graenju iz 1977. godine i OU FIDIC

Osim opdih uvjeta ugovora i njihove razrade u ZOO, koji se kao hrvatski pozitivni propisi
primjenjuju na sve ugovore obveznog prava, na ugovore o graenju u hrvatskoj legislativi kao
dopuna se primjenjuju i Posebni uzanci o graenju.
Primjena Posebnih uzanci o graenju dobila je svoju faktinu reafirmaciju ZOO-a 2006. godine
kada je ponovno odreeno da se isti primjenjuju meu trgovcima, ako se izrijekom ili
preutno ne iskljuuju. ZOO u lanku 12. propisuje primjenu obiaja i prakse. To znai da su
Posebne uzance kodificirani trgovaki obiaji.
U gotovo tridesetogodinjem razdoblju do 2006. godine, ZOO je primjenu Posebnih uzanci
odreivao, suprotno gornjem, tek ukoliko se iste izrijekom ugovore. U tom smislu sada, odnos
uvjeta FIDIC-a treba naelno promatrati i u odnosu na zakonske odredbe, ali i u odnosu na
odredbe Posebnih uzanci o graenju.
Posebne uzance o graenju donesene su 1977. godine i nakon toga nisu ni na koji nain
mijenjane ili dopunjavane. Ova injenica sam po sebi ukazuje da taj akt nije u dovoljnoj mjeri
usklaen sa potrebama dananjih odnosa koji nastaju u graditeljstvu.
Pitanje Posebnih uzanci o graenju u tom smislu prepoznao je i zakonodavac te je posljednjim
Zakonom o gradnji odreeno da se Posebne uzance trebaju ponovno utvrditi i objaviti upravo
stoga kako bi se aurirale sa dananjim potrebama, a mogude u odreenoj mjeri i sa
ureenjima OU FIDIC-a.
Kao to je ranije navedeno ZOO sada pretpostavlja primjenu obiaja i uzanci neovisno jesu li
one posebno ugovorene. To bi znailo da se i primjena uvjeta FIDIC-a moe ak smatrati
ugovorenom i u onim odnosima gdje su stranke prethodno primjenjivale FIDIC, a nisu
izrijekom za taj odnos ugovorile FIDIC.
Do dvojbenih situacija moe dodi ukoliko uvjeti FIDIC-a nisu u cijelosti sukladni uvjetima
Posebnih uzanci o graenju. Tako na primjer moe se postaviti pitanje konanog obrauna
na nain kako ga predviaju Posebne uzance (br. 110. i 111.) u odnosu na Izvjetaj o zavretku
i Zavrni izvjetaj.
Moe se zakljuiti da ureenje konanog obrauna nije istovjetno niti jednom od gore
navedena dva izvjetaja sukladno FIDIC-u.
Na temelju uzance br. 116., konanim obraunom obuhvadaju se svi radovi izvedeni na
temelju ugovora, ukljuujudi i nepredviene i naknadne radove, bez obzira na to jesu li radovi
obuhvadeni privremenim situacijama. Uzanca br. 119. nabraja stavke koje konani obraun
treba obuhvatiti.

28
27. Zakljuno
Analiza Posebnih uzanci o graenju ukazuje na potrebu ureenja ovih pravila na nain koji de
biti usklaen sa dananjim potrebama odnosa u graditeljstvu.
Kako je Zakon o gradnji (NN 153/13) lankom 199. ved formalno i odredio gornju potrebu kao
zakonsku obvezu svakako de biti korisno potaknuti strunu raspravu o pitanjima koja se
primjenjuju kroz PUG.
injenica je da u sudskoj praksi graevinski sporovi predstavljaju mogude i najsloeniju vrstu
pravnog spora, prvenstveno stoga to se radi o iznadprosjeno dinaminim odnosima koji su
usmjereni na razliite rokove sa vedim brojem sudionika i neizbjenim financijskim
posljedicama u sluaju bilo kakvih nepotivanja ugovora.
S druge strane, razumno je zakljuiti da pri sloenim investicijama vedeg opsega nije mogude u
cijelosti niti ugovorom niti projektnom dokumentacijom sve okolnosti koje nastaju pri
realizaciji tih investicija.
Zbog gore navedenog ugovor o graenju je jedan od rijetkih pravnih odnosa koji objektivno
zahtjeva kontinuirano usklaivanje odnosa meu ugovornim stranama i nakon sklopljenog
ugovora, a sve u cilju izbjegavanja spora meu njima.
Takvu materiju nije mogude urediti zakonskim normama, te upravo stoga je poseban znaaj
pravila koja se primjenjuju uz opda zakonska pravila i ugovorne uvjete.
Kako je na poetku ovoga rada navedeno, znaaj PUG-a je sada gotovo nezaobilazan iz razloga
to je ZOO iz 2005. godine normirao obveznu primjenu PUG uvijek kada iste nisu izrijekom
ugovorom iskljuene.
Praksa u proteklih 9 godina primjene novog ZOO je pokazala da ugovorne strane u pravilu
nikada ne koriste zakonsku opciju iskljuenja PUG u svojim ugovorima, ved tovie, nije
rijetkost da ak naglaavaju i primjenu PUG mada za to nema u ugovoru potrebe.
Sporovi temeljem ugovora o graenju predstavljaju najzastupljeniji broj sporova i izvan
redovnih sudova tj. na Stalnom arbitranom suditu pri HGK.
U tim sporovima se ponekad pojavljuje primjena FIDIC-ovih opdih uvjeta graenja to u
odreenim sluajevima dovodi do jo vede sloenosti u pravnoj ocjeni podzakonskih pravila.
To iz razloga to pravila FIDICA predviaju i odreene institute koji ne postoje u hrvatskim
zakonima ili PUG.
Uzance o graenju su uobiajen oblik normiranja odnosa izvan zakona i u drugim zemljama, te
bi svakako bilo od koristi u bududim izmjenama koristiti iskustva takvih normi iz nama
usporedivih sustava.
U hrvatskom zakonodavstvu najedi primjer komparativnog usklaivanja sa propisima stranih
zemalja odnosi se na Austrijske i Njemake propise.

29
Takav pristup temelji se na tradiciji koja potjee iz zajednikog drutvenog ureenja poetkom
prolog stoljeda, a emu je dokaz dananji Zakon o obveznim odnosima koji je utemeljen na
Opdem graanskom zakoniku ustrojenom jo za vrijeme Austro-Ugarske.
U pogledu PUG bilo bi mogude stoga koristiti mnoga pravila koja postoje u takvim uzancama
npr. u Njemakoj pod skradenim nazivom VOB (Vertragsordnung fur Bauleistunge).
Njemake uzance o graenju podijeljene su na:
- postupak javne nabave, VOB/A
- opdi ugovorni uvjeti za izvoenje graevinskih radova, VOB/B
- opdi tehniki uvjeti ugovora, VOB/C
U tom smislu bilo bi svrhovito razmotriti ak i koncepcijsku promjenu pri donoenju novih
PUG jer oito postoje vrlo razliite potrebe, na primjer kod ugovora koji se temelje na javnoj
nabavi u odnosu na ugovore koji su sklopljeni bez takvih ogranienja.
Slijedom svega gore navedenog, smatramo da je pravilno zakljuiti kako je donoenje novih
Posebnih uzanci o graenju ne samo nuno i u skladu sa Zakonom o gradnji (l. 199), ved je i
potrebno usmjeriti strunu pozornost na taj posao radi njihove sadrajne kvalitete i donoenja
u primjerenom roku.