Morfologija (graa) generativnih biljnih organa

Razmnoavanje
- Stvaranje potomaka radi odravanja i rasprostranjivanja vrste
Vegetativno razmnoavanje
- Razvitak biljke iz cijelog vegetativnog tijela, dijela vegetativnih organa
ili cijelih vegetativnih organa biljke, koji po svojoj primarnoj funkciji nisu
predodreeni razmnoavanju
- Nastaju klonovi
1. Razvitak biljke iz cijelog vegetativnog dijela
Od stanice majke nastaju dvije stanice keri
2. Fragmentacijom niti
Alge, gljive i liajevi
Cijepanje niti na pojedine dijelove, koji zatim diobom krajnjih
stanica niti nadoknauju izgubljene dijelove i nastavljaju ivot
kao samostalne biljke
- Moe biti:
o Iz dijela vegetativnog organa (dio korijena, stabljike ili lista)
o Iz cijelog vegetativnog organa (podzemne stabljike, korijenski
gomolji)
o Iz rasplodnih tjeleaca i bonih i rasplodnih pupova
o Razmnoavanje gemama, bonim pupovima, bilbilima, izbojcima,
reznicama...
Generativno razmnoavanje
- Razmnoavanje sporama ili gametama
o Moe biti:
Spolno
Nespolno
- Nespolno razmnoavanje:
o Odvija se pomou nespolnih rasplodnih stanica spora
- Spolno razmnoavanje:
o Tom obliku generativnog razmnoavanja predhodi plodnja ili
kopulacija dviju fizioloki razliitih spolnih stanica ili gameta,
jedne muke i jedne enske
o Produkt spajanja je oploena jajna stanica ili zigota
Diobom zigota razvija se novi organizam
- U biljaka se oba generativna naina razmnoavanja izmjenjuju u obliku
izmjene generacija, nespolne ili sporofita i spolne ili gametofita

Morfologija cvijeta
- Cvijet je metamorfozirani dio izdanka koji se nalazi terminalno na
glavnoj osi ili bonom ogranku, ogranienog je rasta te nosi
preobraene listove koji slue generativnom razmnoavanju
- Rezultat je usavravanja generativnog naina ivota
1. Klasi (strobilus)
- Najprimitivniji cvijet
- Tvorevina nalik klasu
- Za oplodnju njezine jajne stanice prijeko je potrebna voda
2. Cvijet golosjemenjaa
- Jednospolni (i muki i enski) obje vrste cvjetova nalaze se na istoj,
jednodomnoj stabljici ili na dvjema razliitim stabljikama, dvodomnim
biljkama
o Muki cvjetovi (muki gametofit)
Imaju oblik resa
Na vie manje produenoj cvjetnoj osi rese nalazi se velik i
neodreen broj zavojito rasporeenih pranikih listova ili
mikrosporofila
Oni su najee titastog oblika i sa svoje donje strane
nose po dvije peludnice ili polenovnice, zaparvo po dva
mikrosporangija u kojima redukcijskom diobom nastaju
peludna zrnca ili mikrospore
o enski cvjetovi (enski gametofit)
Zdrueni su u cvatove, eere
Svaki se enski cvijet sastoji od jednog plodnog lista ili
sjemene ljuske ili megasporofila i jedne brakteje ili
pokrovne ljuske
Plodni listovi nose sa svoje gornje strane po dva sjemena
zametka ili megasporangija
Budui da su sjemeni zameci goli, otvoreni na plodnim
listovima te da je mikropila u direktnom kontaktu s
vanjskim svijetom, te su biljke dobile naziv golosjemenjae
3. Cvijet kritosjemenjaa
- pravi cvijet
- Veoma skraena cvjetna os
- Preteito dvospolan
- U pravilu ima odreen broj cvjetnih dijelova
- ivo obojen ocvijeem
- Sjemeni zameci zatvoreni su u plodnici tuka pa otuda i naziv
kritosjemenjae
- Graa cvijeta:
o Cvjetite ili cvjetna os
o Ocvijee ili perijant
o Andrecej
o Ginecej
- Cvjetite:
o Skraena cvjetna os ili zavrni dio cvjetne stapke u kojoj senalaze
ostali dijelovi cvijeta
o Moe biti izdueno, izboeno, ravno ili udubljeno

Ocvijee
o Svi listovi koji se nalaze na periferiji cvijeta koji ne stvaraju spolne
stanice, a slue zatiti andreceja i gineceja i primaljivanju kukaca
o Moe biti homoiohlamidejsko i heterohlamidejsko
o aka
Vanjski dio heterohlamidejskog ocvijea
Sastoji se od relativno malih listova, lapova ili sepala,
trokutastog ili lancelastog oblika, u pravilu zelene boje koji
takoer mogu biti slobodni ili vie manje srasli
Njena uloga je zatita ostalih dijelova cvijeta, poglavito dok
je cvijet jo u pupu
o Vjeni
Unutarnji dio heterohlamidejskog ocvijea
Sastoji se od ivo obojenih listova, latica ili petala, koje
svojom bojom, mirisom, oblikom i veliinom primamljuju
ivotinje, osobito kukce, pa vjeni ima ekoloku zadau
Ponekad njegovu ulogu mogu preuzeti obojene brakteje
(pjegavi kozlac)
Andrecej
o Skup svih pranikih listova ili pranika u jednom cvijetu
o Broj moe varirati od jednog do nekoliko stotina
o Sastoji se od dvaju dijelova
Pranike niti
Pranice
Pranike niti
o Donji, izdueni dio pranika koji na vrhu nosi
pranicu
Pranice
o Gornji, proireni dio pranika
o Moe biti kuglastog, jajastog ili produenog
oblika
Peludnice
o Izvana obavijene s etiri sloja stanica
o Eksotecij, endotecij, meusloj i tapetni sloj
Peludna zrnca
o Veliina i oblik peludnih zrnaca variraju u ovisnosti od vrste
o Veinom su kuglasta ili eliptina i ute boje
o Izvana obavijeni s dva oboja
o Neposredno nakon mejoze peludno zrnce je jednostanino, sadri
citoplazmu i jednu jezgru. Tijekom razvoja gametifita jezgra
peludnog zrnca dijeli se mnitotiki i unutar zrnca formiraju se
dvije stanice, vea i manja. Vea je vegetativna a manja je
generativna. Diobom generativne stanice nastaju dvije
nepokretne muke spolne stanice ili spermalnestanice
o Zrelo peludno zrnce je trostanino (muki gametofit)
Staminodij
o Pranici koji ne stvaraju perud (sterilni su)
o Zakrljali pranici

Ginecej
o Svi plodni listovi jednog cvijeta, zajedno sa sjemenim zamecima
o U kritosjemenjaa oni su esto meusobno srasli u jedan ili vie
tuaka
o Tuak:
Na tuku se razlikuju tri dijela: ica, vrat i njuka
Plodnica:
Donji, proireni dio tuka u kojoj se nalazi jedan ili
vie sjemenih zametaka
Vrat:
Suen i sterilan dio tuka izmeu stigme i plodnice,
koji dovodi njuku u povoljan poloaj za opraivanje i
kroz koji klija peludna mjeinica u plodnicu
Sjemeni zameci i megasporogeneza (enski gametofit)
o Razvijaju se na unutarnjoj stijenci plodnice
o Kao u golosjemenjaa sjemeni zameci su drkom privreni za
plodni list posebnim stanijem koje se naziva placenta
Placentacija
o Raspored sjemenih zametaka u plodnici
Spolnost cvijeta
o S obzirom na spol cvjetovi kritosjemenjaa mogu biti dvospolni ili
hermafroditni, kada se u cvijetu nalaze i pranici i tuak, odnosno
tukovi i jednospolni kada se u cvijetu nalaze ili samo pranici ili
samo tuak pa razlikujemo muke i enske cvjetove
o Muki cvjetovi imaju pranike, muke spolne organe
o enski cvjetovi imaju tuak ili tukove, enske spolne organe
Nektariji
o ljezdaste tvorevine, ukastozelene ili zelene boje koje izluuju
slatki sok, nektar
o Sadri eere (saharozu, glukozu, fruktozu)
o Floralni nektariji se mogu nalaziti na svim dijelovima cvijeta:
cvjetitu, listovima ocvijea, pranicima i tuku
Razvoj cvijea i evolucija cvijea
o Postoje dvije teorije o razvoju ocvijea
Po prvoj listovi ocvijea potjeu od pravih listova koji su
dospljeli u podruje cvijeta i prvo postali lapovima, a
potom laticama
Po drugoj listovi ocvijea, latice i lapovi, nastali su
preobrazbom pranika

4. Opraivanje ili polinacija

- Prijenos peluda ili cvjetnog praha s pranika na njuku tuka u
kritosjemenjaa, odnosno s pranikih listova direktno na mikropilu
sjemenih zametaka u golosjemenjaa, s ciljem spajanja muke i enske
gamete
- Dva su tipa opraivanja:
o Samoopraivanje
Do samoopraivanja moe doi jedino u dvospolnih
cvjetova, ali sama dvospolnost nije dovoljna jer
opraivanje ovisi i o sazrijevanju pranika i tukova kao i o
drugim fiziolokim imbenicima
Nastaje klica koja ima nasljedna svojstva samo jednog
roditelja
o Stranoopraivanje ili ksenofilija
Poveava mogunost stvaranja novih kombinacija
nasljednih svojstava
Pojave: Heterostilija, dihogamija, herkogamija i
autosterilitet
Heterostilija pojava kad se na razliitim jedinkama
iste vrste nalaze razliiti tipovi cvjetova s obzirom
na duinu vratova i njihovih tuaka
Dihogamija pojava razliitog vremenskog
dozrijevanja pranika i tuka unutar istog cvijeta
Herkogamija pojava razliitog prostornog poloaja
pranika i tuka unutar istog cvijeta
Autosterilitet pojava da pelud, iako je dospio na
njuku vlastitog cvijeta, ili ne klija ili ako isklija
njegova mjeinica ubrzo prestaje s rastom u oba
sluaja ne dolazi do stvaranja sjemena.
Karakteristino za jabuke, kruke i vinje.
Anemofilija:
Opraivanje vjetrom
Anemofilne biljke imaju jednospolne cvjetove i
stvaraju mnogo malih, neljepljivih, suhih i laganih
peludnih zrnaca
Zoidiofilija
Opraivanje ivotinjama
Jednospolni ili, ee, dvospolni cvjetovi
o Entomofilija zoidiofilija pomou kukaca
o Ornitofilija zoidiofilija pticama
o Hiropterofilija zoidiofilija imiima
o Malakofilija zoidiofilija puevima
o Hidrofilija zoidiofilija vodom

5. Morfologija cvata
- Osim pojedinanog rasporeda cvjetova na stabljici u mnogih su biljaka,
posebice onih naprednijih, cvjetovi skupljeni u cvatove, ime je
olakano opraivanje kukcima
- Cvat skup cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci koji nastaje granjanjem
osi izdanka na vei broj ogranaka koji nose cvjetove
- Dva osnovna tipa cvata
o Grozdasti (racemozni, monopodijalni, centripetalni)
o Patitasti (cimozni, simpodijalni, centrifugalni)
- Grozdasti
o Glavna os raste jae i due od bonih osi
o Grozdastog oblika
o Jednostavni racemozni cvatovi
Grozd
Klas
Klip
Resa ili maca
Gronja
titac ili tit
o Sastavljeni racemozni cvatovi
Metlica
Sastavljen klas
Sastavljen titac
- Patitasti
o Glavna os raste kratko i prva zavri rast donoenjem terminalnog
cvijeta. Ispod cvijeta glavne osi razvijaju se potom bone osi 1.
reda koje nadrastu glavnu os, takoer rano prestaju s rastom i
zavre cvijetom
o Cvatovi su simpodijalno razgranjeni
o Najei oblici su monohazij, dihazij i plejohazij
Monohazij u tog se patitastog cvata ispod cvijeta glavne
osi razvija samo jedna bona os
Dihazij cimozni cvat u kojeg se ispod terminalnog cvijeta
glavne osi razviju dvije nasuprotne bone osi prvog reda
koje zavravaju cvijetom i nadrastu glavnu os
Plejohazij cimozni cvat u kojeg ispod terminalnog cvijeta
glavne osi, iz istog nodija, nastaje vei brojbonih osi prvog
reda jednako snano razvijenih koje nadrastu glavnu os i
zavre cvijetom

6. Oplodnja
- Kad peludno zrnce dospije na njuku tuka, koja je vlana i zbog
izluenog slatkog sekreta ljepljiva, apsorbira vodu i hranjive tvari,
povea svoj sadraj i proklija u peludnu mjeinicu
- Peludna se mjeinica razvija iz vegetativne stanice uz sudjelovanje
intine
- Mjeinica izlazi iz peludnog zrnca kroz neku od postojeih pora ili bora,
te u njezinu unutranjost ulaze obje spermalne stanice, odnosno,
spermalne jezgre
- Potom prolazi kroz vrat, na papiloznoj povrini njegovih upljih kanala ili
u posebnim provodnim tkivima vrata prema plodnici, do sjemenog
zametka
- Kako peludna mjeinica moe biti vrlo duga dogaa se da itav sadraj
peludnog zrnca prijee u mjeinicu, tako da na njuki tuka ostane
samo eksina
- Po dolasku u plodnicu peludna mjeinica ulazi u sjemeni zametak i to
najee na dva naina: kroz mikropilu ili kroz halazu
- Peludna mjeinica moe ui u sjemeni zametak i kroz integument na
nekom drugom mjestu (aporogamija)
- Kad prodre do jajnog aparata ulazi u njezin sadraj
- Nakon toga vegetativna jezfra peludnog zrnca propada dok se jedna od
spermalnih stanica stapa s jajnom stanicom, a druga spermalna stanica
sa sekundarnom jezgrom (dvostruka oplodnja)
- Razvoj sjemenke
o Nakon oplodnje obino se listovi ocvijea, pranici i vrat tuka s
njukom, smeuraju, osue i otpadnu dok na stapci ostaje samo
plodnica sa sjemenim zamecima
o Iz plodnice se poinje razvijati usploe ploda, a iz sjemenih
zametaka sjemenke
- Postanak klice
o Poslije oplodnje zigota stanovito vrijeme miruje, a potom se
podijeli u kratak niz stanica koje nazivamo predklicom ili
proembrijem
- Postanak sjemene lupine
o Razvija se iz integumenta, a sam iznimno u njezinoj izgradnji
moe sudjelovati manji dio nucela
- Klijanje sjemenke
o Razvitak nove biljke iz klice
o Uvjetovano je vlanou, optimalnom temperaturom (oko 30C) i
dovoljnom koliinom zraka
Viviparija klijanje sjemena na matinoj biljci unutar ploda
o Klijanje zapoinje bubrenjem. Voda i enzimi unutar endosperma i
supki uvjetuju hidrolizu sloenih organskih spojeva do
jednostavnih, koje apsorbira klica
o Korijenak izlazi na mjestu koje odgovara mikropili sjemenog
zametka, ukorjenjuje se i zapoinje s upijanjem vode i mineralnih
tvari
o Diferencira se u glavni korijen s bonim ograncima dok se na
povrini tla pojavljuje gornji dio plumule, koji, ako je rije o

epigejskom klijanju, podie supke i pupoljak iznad povrine

zemlje gdje se, zahvaljujui apikalnom meristemu na njegovom
vrhu, zapoinje rast i diferencijacija pupoljaka u izdanak

7. Morfologija ploda
- Plod je organ koji slui zatiti i rasprostranjivanju sjemenki, u sklopu
sjemenki slui zatiti klice, a razvija se iz plodnice i sjemenog zametka,
odnosno sjemenih zametaka. Kad sjemenke dozriju plod ih izbacuje ili
zajedno s njima otpada s matine biljke, itav ili podijeljen u dijelove.
- Plod se razvija nakon oplodnje. Plodovi ije se usploe razvija iskljuivo
iz plodnice su pravi plodovi
- Klasifikacija plodova:
o Jednoplodni ili monokarpelni plodovi
Razvijaju se iz plodnice tuka koji je izgraen od jednog
plodnog lista
o Vieplodni ili plejokarpelni
Razvijaju se iz plodnice tuka koju grade dva ili vie
meusobno sraslih plodnih listova
o Zbirni plodovi ili silektokarpiji
Razvijaju se iz vie plodnica unutar istog cvijeta
o Skupni plodovi ili cenokarpiji
Razvijaju se iz itavih cvatova
Jednostavni plodovi
Sloeni plodovi plodovi nastali iz vie
cvjetova
- Monokarpelni plodovi
- Polikarpelni plodovi
- Zbirni plodovi
8. Rasprostranjivanje sjemenki i plodova
- Dva osnovna tipa:
o Autokorija ili samorasprostranjivanje
Kada biljka vlastitom aktivnou sama rasprostranjuje
sjemenke ili plodove (kikiriki)
o Alokorija ili strano rasprostranjivanje
Kada se sjemenke i plodovi ire posredstvom vanjskih
imbenika, vjetra, vode, ivotinja i ovjeka
Anemokorija rasprostranjivanje vjetrom
Hidrokorija rasporstranjivanje vodom
Zookorija rasprostranjivanje ivotinjama