Mobilne Komunikacije

MOBILNE KOMUNIKACIJE
auditorne vjebe
04. studeni 2012.
Mobilne komunikacije
Pravila logaritmiranja
>
Pravila logaritmiranja:
log( a b) log a log b

a
log( ) log a log b
b
log a b log a
b
log a
1
log a b
1
log a
b
1
b log a (log ) a 10
2
subota, 15. listopad 2011.
b
to je to dB, dBm?
>
Decibel (dB) je logaritamska mjerna jedinica koja izraava relativan odnos neke mjerene (X) fizikalne veliine
u usporedbi sa specificiranom ili pretpostavljenom vrijednou (Xo). Decibel ima iroku primjenu u akustici,
fizici, elektronici i nekim drugim znanstvenim disciplinama
>
Logaritamska priroda omjera omoguava prikladan prikaz jako velikih, ali i jako malih omjera. Tako npr.
poveanje od 3 dB odgovara udvostruenju snage, poveanje od 6 dB odgovara etverostrukom
poveanju snage itd.
>
Obzirom da se radi o omjeru, decibel je bezdimenzionalna veliina.
>
dBm je stoga izmjerena razina snage u odnosu na 1mW:
>
Primjeri:
to je to dB, dBm?
Odnos dB - W
>
Odnos dB -W
Pregled frekvencijskih pojasa
Frekvencijski pojas rezerviran za GSM (P-GSM, E-GSM i DCS-1800)
>
>
>
GSM 900 2x 25 MHz, dupleksni razmak 45 MHz , irina kanala 200 KHz, 125 kanala
E-GSM dodatno 10 MHz na donjem dijelu pojasa, novih 50 kanala
DCS-1800 2x75 MHz, dupleksni razmak 95 MHz , irina kanala 200 KHz, 374 kanala
Pregled frekvencijskih pojasa
Frekvencijski pojas rezerviran za GSM (P-GSM, E-GSM i DCS-1800)
Jednadbe koje opisuju vezu izmeu broja kanala (n, ARFCN) i frekvencije kanala:
GSM 900, dva pojasa irine 25 MHz, dupleksni razmak 45 MHz , separacija 200 KHz, 125 kanala
Ful (n) 890.0 (0.2 n),
Fdl (n) Ful (n) 45,
1 n 124
1 n 124
Extended GSM (E-GSM) dodano 10 MHz na donjem dijelu pojasa, novih 50 kanala
Ful (n) 890.0 (0.2 n),
1 n 124
Ful (n) 890.0 0.2 (n 1024),
975 n 1023
Fdl (n) Ful (n) 45
DCS-1800, dva pojasa irine 75 MHz, dupleksni razmak 95 MHz , separacija 200 KHz, 374 kanala
Ful (n) 1,710 (0.2) (n 511),
Fdl (n) Ful (n) 95,
512 n 885
512 n 885
n - Absolute Radio Frequency Channel Number, ARFCN

Napomena: n= ARFCN (Absolute Radio Frequency Channel Number), pa se moe pisati i n i ARFCN
6
Jakost elektrinog polja (Emax) na mjestu prijema, u smjeru maksimalnog zraenja
Jakost elektrinog polja (Emax) na mjestu prijema, u smjeru maksimalnog zraenja
POD
gOD
Emax
d
Emax
30 POD gOD
Dobitak antene (g) je broj koji kazuje koliko puta vea treba biti ukupna zraena snaga
izotropnog radijatora od ukupne privedene snage razmatrane antene, da bi se izotropnim
radijatorom na odreenoj udaljenosti postigla jednaka gustoa to je ima razmatrana
antena u smjeru maksimalnog zraenja.
7
Izlazni napon (UPR) na mjestu prijema
Izraunavanje izlaznog napona (UPR) na mjestu prijema
Emax
U PR V
19 R g PR
V
Emax
f c MHz
m
Za R=50 vrijedi jednadba:
V
U PR dB( V ) 29.8 20 log f c MHz g PR dB 20 log Emax
m
gPR
UPR
Osnovni parametri antena
Usmjerenost i dobitak antene
>
Kut usmjerenosti (D i D) je kut oko glavnog smjera zraenja unutar kojeg gustoa zraene snaga ne pada ispod polovice one snage koja se zrai
u smjeru maksimalnog zraenja. U literaturi se te karakteristine toke esto nazivaju i 3dB toke jer predstavljaju toke u dijagramu zraenja u
kojima snaga padne za 3 dB (za pola), a jaina polja padne za 2.
Usmjerenost antene moe se shvatiti kao broj koji kazuje koliko puta ukupna zraena snaga izotropnog radijatora mora biti vea od ukupne
zraene snage razmatrana antene da bi se s izotropnim radijatorom na odreenoj udaljenosti postigla jednaka gustoa snage, to je ima
razmatrana antena u smjeru maksimalnog zraenja.
>
>
Usmjerenost (D) se rauna prema jednadbi:
41235
D D
Gdje je:
D- horizontalni kut usmjerenosti
D- vertikalni kut usmjerenosti
>
Veza izmeu usmjerenosti (D) i dobitka antene (g)
g kDk
41235
D D
Gdje je:
k- koeficijent djelotvornosti
9
Elektromagnetsko zraenje
Ortogonalne polarizacije
Za ortogonalne polarizacije vrijedi da:
>
>
>
>
Ne interferiraju meusobno
Imaju isti aksijalni odnos AO
Velike osi su im meusobno okomite
Imaju suprotne smjerove rotacije
Linearna vertikalna
Linearna horizontalna +45
Linearna horizontalna Linearna horizontalna -45
10
Kruna desni
Eliptika desni
Kruna lijevi
Eliptika lijevi
Elektromagnetsko zraenje
Jakost polja i gustoa snage elektromagnetskog vala
>
>
Jakost polja elektromagnetskog vala (E) mjeri se kao napon izmeu dviju toaka koje lee na jednoj elektrinoj
silnici polja u ravnini valne fronte. Usporedbeni napon je induciran u ici duljine jednog metra, izraeno u voltima po
metru (V/m). Kako je napon u nekom valu obino vrlo malen, jakost polja se izraava u milivoltima po metru (mV/m) ili
mikrovoltima po metru (v/m).
Gustoa snage elektromagnetskog vala (P) je omjer kvadrata jakosti polja (E) i impedancija (Z), to moemo
zapisati jednadbom (Obzirom da impedancija slobodnog prostora iznosi 377 oma, jakosti od 1 V/m odgovara gustoi
snage od 2.65 mW/m2.)
E
P
Z
>
11
Polarizator- je sastavljenom od niza gusto postavljenih tankih paralelnih vodia (razmak manji od /10)? Elektrino
polje paralelno icama potjerat e struju du ice, to e dovesti do razdvajanja pozitivnih i negativnih naboja i
stvaranja protupolja suprotnog smjera i tono jednakog iznosa kao i upadno polje. Takvo protupolje zrai val u
suprotnom smjeru od dolaznoga, dakle dolazi do refleksije upadnog vala. U obrnutom sluaju, kada je polje koje
dolazi na polarizator okomito na ice, nema refleksije zbog toga to smo pretpostavili da su vodii tanki, tj. u tom
smjeru ne moe potei struja koja bi uzrokovala stvaranje protupolja. Stoga takvo polje, okomito na ice polarizatora,
prolazi dalje kao da polarizatora uope nema. Kaemo da ta komponenta polja "ne vidi" polarizator.
Propagacijski modeli
PODJELA PROPAGACIJSKIH MODELA:
> Empirijski
> Fizikalni
> Hibridni
EMPRIJSKI MODELI
> Ne postoji nikakva povezanost sa fizikalnim mehanizmima propagacije prema kojima se irenje radiovala dogaa, a
zasnivaju se na mnogobrojnim terenskim mjerenjima jaine signala
> Nedostatak: Teren na kojem elimo izvesti predikciju potrebno je klasificirati sukladno odreenim kategorijama kao npr.
urbana sredina, to za razliite zemlje ima razliito znaenje
> Okomura- Hata model, Cost 231 model, Lee model
FIZIKALNI MODELI
> Zasnivaju se na ranije objanjenim fizikalnim principima propagacije signala: refleksija, refrakcija, difrakcija
> Zahtijevaju detaljne 3D karte podruja na koja e se primjeniti model
> Guenje u otvorenom prostoru, model guenja povrine zemlje, Allsebrukov i Parsonov model, Ikegami model,
Walfisch - Bertoni model
HIBRIDNI MODELI
> Kombinacija fizikalnih i empirijskih modela
> Egli model
12
Guenje u otvorenom prostoru
>
>
Fizikalni model
guenje otvorenog prostora (engl. Path Loss) izmeu dviju antena u otvorenom prostoru opisano je Friisovom
jednadbom:
Pr

G a Gb
Pt
4
>
ukupno guenja (path loss) definirano je omjerom izmeu odaslane i primljene snage:
P G G 4r 4rf
LF t a b

Pr
>
ukupno guenje puta u dB:
LF (dB) 32.4 20 log fMHz 20 log dkm

13
14
15
Efekti koji naruavaju kvalitetu prijenosa signala na zranom suelju
>
Interferencija
> istokanalna
> Smetnja unutar elije uzrokovana prisustvom nosioca neke druge elije, ali na jednakoj
frekvenciji
> Odnos izmeu korisnog (C-carrier) i smetajueg (I- interference) signala oznaava se C/I
> U GSM sustavu za ostvarivanje kvalitetne veze mora biti ispunjen uvjet: C/I > 9dB
>
Odnos C/I definira se jednadbom:
Gdje je:
PPRk- primljena snaga korisnog signala
PPRs- primljena snaga smetajueg signala
16
Prikaz putanja zraka kod refleksije od ravne povrine tla
17
Fazorski prikaz direktne i reflektirane zrake
18
Izraun kapaciteta elije u GSM sustavu
Agner Krarup Erlang
> Stvorio podruje analize telefonskih mrea:
> Prometni inenjering
> Teorija ekanja (queueing theory )
Doprinos:
> 1909 - "The Theory of Probabilities and Telephone
Conversations dokazuje da je Poisson-ova razdioba
primjenjiva u analizi sluajnih (random) telefonskih poziva
> 1917 - "Solution of some Problems in the Theory of
Probabilities of Significance in Automatic Telephone
Exchanges definira formule za izraun gubitka prometa i
ekanja
>
Rad na analizi efikasnog dimenzioniranja broja komutacijski

kanala u maloj lokalnoj telekomuniakcijsoj mrei doveli su do
definicije Erlang formule
http://en.wikipedia.org/wiki/Agner_Krarup_Erlang
19
Erlang B
> Erlang- jedinica za mjerenje prometa u telekomunikacijskim mreama
> Erlang B formulu koristimo za izraunavanje prometa u sustavima bez
ekanja
A Ap (1 B)
Ap M VP tm
Anp
B
1 Ap
A2p
2!
n!
A3p
3!
.......
Anp
n!
M broj mobilnih stanica koje moemo usluiti

Ap ponueni promet (Erlanga)
A stvarni promet 8Erlanga)
VP vjerojatnost pozivanja (%)
tm vrijeme trajanja poziva (sekundi)
B gubitak prometa (%)
n broj Komunikacijskih Kanala
20
Djelotvornost sustava
> Ukupni koeficijent djelotvornosti:
>
Spektralni koeficijent djelotvornosti:
>
Prostorni koeficijent djelotvornosti
>
Vremenski koeficijent djelotvornosti
f zauzee spektra
Do razmak istokanalnih baznih postoja
A promet
n broj kanala po eliji uz promet A i gubitak B
i referentni sustav
21
S P T
S
fi
f
Doi
P
Do
n( A, B)
T
Ai
n (A ,B )
i i i
Djelotvornost sustava (drugaiji oblik)
Er lg
a
2
Ag Er lg
km
W MHz
S g km2 W MHz
>
>
>
>
Ag
Sg
a
W
22
promet u grozdu
povrina grozda
povrinska gustoa prometa
ukupan zauzeti spektar
Povrina elije
> 6 jednakostraninih trokuta
ro 2 3 3 ro 2 3
S 6
4
2
>
ro
Broj elija u grozdu k:
1 Do
k
3 ro
ro
Do ro 3
Do razmak istokanalnih odailjaa

Ro polumjer elije
23
Obiljeja grozda (clutera):
>
>
>
Grozd je podruje na kojem se sve grupe frekvencija ponavljaju samo jedanput.

U pojedinom je grozdu mogue koristiti sve raspoloive frekvencije.
Veliina grozda ovisi o broju elija k u grozdu. to je grozd vei, vea je ponovljena udaljenost D, i vei je omjer C/I.
Meutim, vei k znai manji broj kanala i manji broj aktivnih pretplatnika u eliji.
korisni _ signal
korisni _ signal
smetajuci _ signal smetnja _ sa _ susjednih _ elija um
SINR
D R
W
P0 R
6
P N P D
i 1
3k
P0 R
i 1
Korisni signal
Istokanalna interferencija
P0 R
6 P0 D N
k=7
R
R
1
(3k ) 2
6D
6( R 3k ) 6
C/I=18 k=7
C/I=12 k=4
C/I=9 k=3
7
1
SINR Signal-to-Noise Ratio

24
C
R
W
I 6 D
k=3
3
1
k=4
1
1
2R
1
4
D
Model 7/21
>
C/I=18 k=7
>
Velika ponovljena udaljenost
>
Malen kapacitet
Model 4/12
>
C/I=12 k=4
>
Manja ponovljena udaljenost
>
Vei kapacitet
Model 3/9
>
C/I=9 k=3
>
Najmanja ponovljena udaljenost
>
Najvei kapacitet
25

Mobilne Komunikacije

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mobilne Komunikacije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MOBILNE KOMUNIKACIJE

04. studeni 2012.

log( a b) log a log b

subota, 15. listopad 2011.

Obzirom da se radi o omjeru, decibel je bezdimenzionalna veliina.

dBm je stoga izmjerena razina snage u odnosu na 1mW:

subota, 15. listopad 2011.

subota, 15. listopad 2011.

subota, 15. listopad 2011.

Ful (n) 890.0 0.2 (n 1024),

Fdl (n) Ful (n) 45

n - Absolute Radio Frequency Channel Number, ARFCN

subota, 15. listopad 2011.

subota, 15. listopad 2011.

Za R=50 vrijedi jednadba:

subota, 15. listopad 2011.

Usmjerenost (D) se rauna prema jednadbi:

Veza izmeu usmjerenosti (D) i dobitka antene (g)

subota, 15. listopad 2011.

Linearna horizontalna +45

Linearna horizontalna Linearna horizontalna -45

subota, 15. listopad 2011.

subota, 15. listopad 2011.

ukupno guenje puta u dB:

LF (dB) 32.4 20 log fMHz 20 log dkm

subota, 15. listopad 2011.

subota, 15. listopad 2011.

subota, 15. listopad 2011.

Odnos C/I definira se jednadbom:

subota, 15. listopad 2011.

subota, 15. listopad 2011.

subota, 15. listopad 2011.

Rad na analizi efikasnog dimenzioniranja broja komutacijski

subota, 15. listopad 2011.

M broj mobilnih stanica koje moemo usluiti

subota, 15. listopad 2011.

Spektralni koeficijent djelotvornosti:

Prostorni koeficijent djelotvornosti

Vremenski koeficijent djelotvornosti

subota, 15. listopad 2011.

subota, 15. listopad 2011.

Broj elija u grozdu k:

Do razmak istokanalnih odailjaa

subota, 15. listopad 2011.

Grozd je podruje na kojem se sve grupe frekvencija ponavljaju samo jedanput.

smetajuci _ signal smetnja _ sa _ susjednih _ elija um

subota, 15. listopad 2011.

SINR Signal-to-Noise Ratio

subota, 15. listopad 2011.

You might also like