Prva gimnazija u Zenici

Profesorica: Aida Bajraktarevi, mr.sc.

Razred: IV 4
Datum: 28. 01. 2015. godine
Vrijeme: 12,40
Mjesto: kola
Nastavna jedinica: Ivo Andri: Prokleta avlija
Tip asa: obrada domae lektire (ogledni as)
Nastavne metode: itanje, pisanje, tekst metoda, demonstrativna, monoloka, dijaloka,
heuristika, metoda pisanih radova, dramatizacije, metoda raz/do/govora, diskusije,
uvjeravanja (objanjenje, upuivanje, pripovijedanje), kviz
Nastavna sredstva: knjievno djelo, nastavni listii, kutija sa orijentalnim motivima u
kojoj su skriveni predmeti, panoi, slike (Francisko Goja:Scena iz zatvora, fotokopija
slike Ive Andria)
Korelacija: historija, psihologija
Ciljevi asa:
Obrazovni: Uenici se itanjem, sluanjem, upoznaju sa injenicama iz savremene bh.
knjievnosti - biografski podaci o ivotu i radu nobelovca Ive Andria; Uenici
prepoznaju i obrazlau tip romana; objanjavaju funkciju postojanja vie naratora; tumae
kompoziciju kao knjievni znak; razvijaju sposobnost da iznesu i obrazloe pojam
okvirna pripovijest, razvijaju sposobnost da iznesu vlastita miljenja, stavove,
uvjerenja; stvaraju pisane tekstove u odnosu na knjievnoumjetniki tekst odreene
epohe (ostvarenje spoznajnog interesa); stei e i razvijati interes za doivljaj
umjetnikog djela, upoznat e ljepotu pripovijedanja (ostvarenje estetskih potreba);
Odgojni: Uenici e marljivo raditi, kretati se, dijelit e poslove, pomagat e (ostvarenje
biolokih potreba); dogovarat e se, saraivat e, prihvatati moralne norme, tolerirat e
(ostvarenje socijalnih potreba); iskazivat e svoje stavove i upoznati stavove drugih,
prepoznat e osjeaj sigurnosti i pripadanja kolektivu, prepoznat e i cijeniti vlastite i
tue vrijednosti, osjetit e i pruiti ljubav (samoaktuelizirajue potrebe).
Funkcionalne: Uenici e razvijati radnu kulturu, istraivaku i kooperativnu kulturu,
razvijat e sposobnosti izraavanja govorom, pokretom, pismom (ostvarenje
psihomotornih interesa).
Uvodni dio asa
Motivacija
Dramatizacija dijaloga iz romana Prokleta avlija. Uenici prate dijalog izmeu
izmirskog valije i prijatelja amilovog oca u interpretaciji uenika Mehmeda
Halilovia i Smaila Halilovia.
Najava teme asa. Usmeno naglaavanje i ispisivanje na tabli:
Ivo Andri, Prokleta avlija (40 godina od smrti nobelovca:1975. -2015.)
(Kada smo se pripremali za tumaenje romana, primijenili smo metodoloki
pluralitet, izabravi interpretaciju koja obuhvata: a) historijski i biografski pristup
piscu, b) ralanjivanje strukture kroz karakterizaciju likova. Da bi interpretacija
uspjela, uenici su dobili zadatak da proitaju roman i da vode dnevnik itanja.)

Kao to je pisac kazao preko lika izmirskog valije: Rije kada se jednom pusti, ne
staje ... , mi emo nastaviti razgovor o autoru, navodei biografske podatke o
njegovom ivotu.
Glavni dio asa

Jedan uenik/ica izlazi pred tablu i navodi biografiju Ive Andria, koja je
popraena panoima ili slajdovima(?). Drugi uenik e proitati podatke iz
pievog knjievnog rada.
Uenici iznose utiske i komentare o pievom ivotu i radu.
Iz kutije sa orijentalnim motivima uenici vade starudije (sat, slika groba u snijegu,
kljuevi, pismo, slika Carigrada, slika turskog sultana . . . ).
Na koga ili ta u djelu vas asociraju ti predmeti?
Pokuajte preko ovih predmeta imenovati glavne junake romana.
Pitanja za grupe - Metoda kviz znanja
(Nastojei iskoristiti pozitivno ozraje takmiarskog duha, profesorica je osmislila
zanimljiv kviz za podsticanje aktivnosti uenika i njihovih misaonih procesa. Osim
takmienja meu grupama, ovaj oblik rada ukljuuje i elemente saradnje na zajednikim
zadacima unutar grupa.)
Sada emo se malo zabaviti i pokuati odgovoriti na 10 pitanja vezanih za
karakterizaciju likova u djelu. Svaka grupa odgovara na svoja pitanja. Svaki taan
odgovor znai jedan bod. Ukoliko odgovor nije taan, ne osvajate bod. Grupa sa
najveim brojem bodova, ocjenjuje se najveom ocjenom.
(U okviru grupe uenice/i se dogovaraju i sarauju, odluuju ko e odgovarati na pitanja.
Mogu odabrati izmeu sebe jednu/og uenicu/ka da to uradi, a mogu dopuniti i njen/gov
odgovor. Preko analize likova govorit e o kljunim motivima u romanu. Aktivnosti
uenika u pripremi za obradu djela i tokom kviza su sljedee:
Pripremaju se za izvjetavanje.
Pronalaze i tumae osobine junaka.
Komentariu njihove postupke i sudbine.
Iznose i brane svoje stavove argumentima iz djela.
Diskutuju o pravdi i nepravdi, krivici i nevinosti.)
(Iz koverte se vadi 20 listova sa po 4 naslova Andrievih djela. Svaki uenik uzima po
jedan list i na taj nain, sluajnim izborom, pravimo 4 grupe (broj uenika u grupi
uklapa se prema broju uenika u odjeljenju. Naslovi djela imena grupa su:
Travnika hronika, Na Drini uprija, Put Alije erzeleza, Jelena, ena koje nema.)
Prva grupa-Travnika hronika
O djelu
1. Kako poinje pria? Ko pria, ko je narator?
2. Usporedite sliku na poetku i na kraju romana ta se dogodilo? Kojom
pripovjedakom tehnikom nam je autor doarao priu?
3. Pokuajte da odredite vrijeme i mjesto dogaanja? U tamnici je uvijek sve isto.
Zato je izbjegnuto vremensko odreenje?

4. Gdje se Avlija nalazi? Ko su njeni stanovnici?

5. Zato roman ima isti naziv kao tamnica?
6. Kakva je kompozicija djela?
7. Objasni simboliku naslova?
8. Svuda se u Avliji pria. Koji su razlozi tog prianja?
9. Kako pria ide od jednog do drugog naratora? Kako se oni pojavljuju, odnosno
smjenjuju u strukturi prie?
10. Ko od naratora voli da pria samo o sebi, a ko pria samo o drugima i njihovim
sudbinama?
Druga grupa- Na Drini uprija
Lik fra-Petra; Paralelnost nekih motiva iz djela
1. Kakva je uloga fra-Petra u djelu? (Glavni narator iji glas objedinjuje sve naratore
u djelu.) ta on skuplja i ta to o njemu govori?
2. Kako se on naao u Prokletoj avliji?
3. Kome je on priao o svom iskustvu? Kakav je on narator? Uporedi ga sa drugim
naratorima u djelu.
4. Ko su novi likovi sa kojima nas on upoznaje?
5. Kakve su njegove karakterne osobine? Navedi primjere.
6. Zato ga je privukao amil?
7. U utanju je sigurnost, u kakvoj je vezi ova misao sa fra-Petrom?
8. Zato fra-Petar eli da ostavi poslije sebe priu o Prokletoj avliji?
9. Postoji li slinost izmeu Dem-sultana i Karaoza?
10. ta univerzalno o politici, moi i vlasti postoji u prii o sukobu izmeu Demsultana i Bajazida?
Trea grupa- Put Alije erzeleza
Lik Karaoza; Lik Haima
1. Zato se Karaoz pojavljuje odmah nakon opisa Avlije?
2. Kako on izgleda, kako je dobio nadimak?
3. Kakav je bio njegov put u mladosti?
4. Kakav je njegov odnos prema krivim i nevinim? Obrazloi.
5. Ima li Karaoz svoju drugu stranu?
6. Kako se Haim upleo u dramu Proklete avlije?
7. ta njegov izgled govori o njemu?
8. Kako Haim zna i ono to se ne moe znati? (Od njega saznajemo ta se
dogodilo sa amilom.)
9. U kakvom je odnosu sa drugim ljudima?
10. ta za Andria i u ovom romanu, ali i u cjelokupnom djelu predstavljaju pria i
prianje?
etvrta grupa-Jelena, ena koje nema
Lik amila; Lik Zaima
1. Ko je narator prie o Dem-sultanu? Kada i kako se on pojavljuje u romanu?
2. Kako on izgleda? Kako ga doivljavaju Haim i fra-Petar?

3. ta bitno nedostaje u amilovom ivotu, a ta on nadoknauje prouavanjem

Demove biografije?
4. Kakva je njegova sudbina? Kakva je sudbina nesuenog sultana? U emu je
slinost?
5. Ko je bio prvi biblijski brat-rtva? Mijenja li se ivot u Avliji nakon amilovog
nestanka?
6. Ko je valija, kako izgleda? ta o njemu misli izmirski kadija?
7. Kakav je njegov odnos prema nauci i knjigama? ini li valija zlo po sopstvenom
opredjeljenju?
8. Kakve su amilove anse u sukobu sa valijom i sistemom vlasti koju on (valija)
predstavlja?
9. Objasni kako su drutvo, sudbina i ljudska glupost usmjerili amilovu sudbinu ka
Avliji.
10. Ne mogu ja, dobri ovjee, ozdraviti, jer ja i nisam bolestan, nego sam ovakav, a
od sebe se ne moe ozdraviti. U emu je univerzalnost ovog amilovog iskaza?
Kada uenici odgovore na pitanja, profesorica zajedno sa uenicima procjenjuje rad
grupe, ali i rad svakog pojedinca u okviru nje.
Zavrni dio asa
Domai zadaci za sljedei as.

Teme za rad u pisanoj formi:

1. Pismo iz Proklete avlije (Uenici piu pismo preuzimajui ulogu fra-Petra. Kako bi
izgledalo pismo koje bi on slao iz Proklete avlije? Time se poistovjeuju sa likom i
njegovim doivljajem zatvora i ljudi u njemu.)
2. ta u rei vlastima? (Izvjetaj vlastima o stanju u zatvoru koji uenici piu iz
ugla Karaoza.)
3. Moram da priam . . . (Uenici preuzimaju ulogu Haima. Tokom analize uenici
zapaaju da ovaj junak stalno pria. Otkud ta potreba?)
4. Rei u vam ta se dogodilo amil u noi izvan vremena ( Uenici zamiljaju ta
se dogodilo te noi sa njim i kako je amil doivljavao tu no.)
Uenici zamiljaju sebe u ulozi lika i piu iz uloge lika mijenjaju ugao gledanja.
Predviaju kako bi se junaci ponaali u odreenim situacijama. Na taj nain
primjenjuju ono to su proitali, shvatili, osjetili i razumjeli. Na sljedeem asu
uenici e itati svoje pismene radove, a onda e glasati za najbolje.