9

Krhki slom i ilavost

Uvod
Ponekad se konstrukcije, koje su ispravno projektirane, srue zbog krhkog sloma u materijalu.
- u zavarenim brodovima, zavarenim
velikim unutranjim tlakom - je prisustvo
pukotine - brzinom zvuka u materijalu.

Energijski kriterij za krhki slom

U napuhanom balonu je pohranjena energija - ener
sistema.

ana puca kao da se radi o krhkom slomu, iako se nalazi u

. Ali ako se napravi pukotina istih dimenzija u
sistemu sa manjom energijom, kao kada ubodemo iglom
napuhani balon, tada je
pukotina stabilna i balon ne eksplodira. Ako postupno puemo u probueni balon, u krajnjem

nastaje krhki slom. Zato je to tako?

povrina, a za to treba utroiti energiju: energija po jedinici povrine potrebna za kidanje

gume

a energije

duine ili smanjuje ili ne mijenja ukupnu energiju sistema. Dakle, postoji
.

koji

Iznenadno ruenje mostova kao i iznenadna eksplozija parnih kotlova je posljedica ovog
aprezanja - iznad ovog

97

pukotine kod krhkog sloma. Neka se duina pukotine a u materijalu debljine t proiri za a,

apsorbirana u vrhu pukotine, tj.

W U el + Gcta

(9.1)

gdje je Gc apsorbirana energija po jedinici povrine pukotine, a ta povrina pukotine.

Gc je svojstvo materijala
pukotine i zove se ilavost
anja deformacijske energije)
-2
i ima dimenziju Jm . U materijalima visoke ilavosti se pukotina sporo iri (npr. u bakru koji
ima Gc 106 Jm-2). Za razliku od bakra, staklo lako puca; Gc za staklo je 10 Jm-2.

Slika. 9.1.

za ljepljivu traku.

Gc je ujedno i mjera jakosti adheziva. Moe se izmjeriti, na primjer, za adheziv koji

dno okretati (npr. vjeanjem koluta
na olovku) kao to je prikazano na slici 9.1. Teret M
Uel je mala u
usporedbi sa radom kojeg vri uteg M, pa
za krhki slom, slijedi:

W = Gc ta .

98

Mga = Gc ta,
Mg = Gc t ,
pa je prema tome:
Gc =

Mg
.
t

Za t = 2 cm, M = 1 kg i g 10 ms-2 dobije se Gc 500 Jm-2.

Uel

Naravno, u

Uel.

pomaka
9
W
slom), slijedi:
U el = Gc ta

sada manje napregnut, i

biti negativno da bi -Uel bilo pozitivno. Veli
prikazano na slici 9.3.

Uel

(9.2)

Gc

relaksira, tako da je
Uel mora

F ova kocka je u stanju naprezanja koje izaziva deformaciju . Stoga

je deformacijska energija Uel
/2 ili 2/2E. Ako se sada
pretpostavi da se u materijalu pojavila pukotina duine a
zgubi svu svoju
deformacijsku energiju. Promjena energije je:
U el =

2 a 2 t
.
2E 2

Ako se pukotina proiri za a

Uel

99

Slika. 9.2.

Slika. 9.3.

ilikom irenja pukotine.

U

el

dU el
2 2 at
=
a =
a .
da
2E 2

Iz relacije (9.2) slijedi:

2 a
= Gc .
2E

ija je:
2 a
= Gc ,
E

100

 a =

EGc

(9.3)

imo teret (stalno

l. 9
pomaka. Kako se pukotina iri, krutost
W
W
sloma se zapravo ne razlikuje od prethodnog.

Uel pozitivno (dio

Slika. 9.4.

Kriterij za krhki slom

Kako je napr
inenjerskim konstrukcijama je:
a =

EGc .

krhki slom pojaviti kada u materijalu u stanju

naprezanja , duina pukotine dostign
kada
. Desna
strana jednadbe ovisi samo o svojstvima materijala; E
Gc je energija p
, materijalna konstanta.
Izraz a
i naziva se faktor inteziteta naprezanja, i ima jedinicu MNm-3/2
kada je:

101

K,

K = Kc
gdje je Kc (= EGc )
slomu.

ni

ilavost pri

Saetak:
Gc =
Kc =
K=

ilavost
-2

EGc

= ilavost pri slomu

-3/2
;

-3/2

Krhki slom se pojavljuje kada je K = Kc.

Podaci za Gc i Kc
Kc se moe eksperimentalno odrediti za bilo koji materijal, iniciranjem pukotine poznate
duine a
c
EGc . Na slikama 9.5 i 9.6, te tablici 9.1 su dani podaci za Kc i Gc za
c =
Kc i Gc se nalaze u
onih najilavijih, kao to su duktilni metali; polimeri imaju srednju ilavost, Gc, ali nisku
ilavost pri slomu, Kc, (zbog njihovih niskih modula
dobiju kompoziti
sobnoj temperaturi ili iznad nje, mnogi od njih (np
dovoljno ohlade.
- nepoznavanje ovih

Napomena u vezi sa intezitetom naprezanaja, K

Naprijed je pokazano da je:
K = a = EGc

akva
geometrija pukotine, pa treba korigirati izaraz a

K = Y a ,

102

gdje je Y

oredbi sa
Y 1.

Slika. 9.5. ilavost, Gc

zvjezdicom).

103

Slika. 9.6. ilavost pri slomu, Kc (vrijednosti su izmjerene na sobnoj temperaturi osim onih

104

Tablica 9.1. ilavost, Gc i ilavost pri slomu, Kc.

105

10
Puzanje i slom uslijed puzanja
Uvod
noj temperaturi.
Mnoge konstrukcije posebno one u objektima za pretvorbu energije, kao to su turbine,
reaktori, postrojenja za proizvodnju pare se nalaze u uvjetima gdje je temperatura znatno
via od sobne.
rijala na sobnoj temperaturi ovisi o naprezanju i

= f() elastotemperaturi uzrokuje puzanje materijala. Puzanje je sporo, kontinuirano deformiranje ovisno o

= f(, t, T) materijal sklon puzanju

a na niskoj temperaturi, a u
drugom o ponaanju na visokoj temperaturi. Ali to je niska, a to visoka temperatura?
Temperatura taljenja volframa, koji se koristi za arne niti u aruljama, je iznad 3000C. Za
volfram je sobna temperatura vrlo nisk
to je razlog zato arulja pregori. Temperatura volframove
arne niti u arulji je oko 2000C to je za volfram visoka temperatura. Moe se primjetiti da
se arna nit tijekom vremena objesi uslijed vlastite teine, to je posljedica puzanja.
Na slici 10.1 i u tablici 10
ovo je razlog zato je
olovo
talite 600 K, sobna temperatura od 300 K predstavlja visoku temperaturu i olovo na toj
kao to je prikazano na slici 10.2. Puzanje ledenjaka
temperatura blizu 0C je jako brzo
ena puzanjem leda na temperaturi od - 30C.

T > 0.3 do 0.4TM za metale,

106

T > 0.4 do 0.5TM

terijale,

gdje je TM temperatura taljenja u kelvinima.

Slika. 10.1. Temperatura taljenja (za metale i keramiku); temperatura omekanja (za
polimere).

nije kristal
prijelaza, TG. Iznad ove temperature, polimeri se nalaze u koastom ili gumastom stanju
TG polimeri postaju
TG blizu sobne temperature.
kom

a na slici 10.3.

107

Tablica 10.1. Temperatura taljenja (za metale i keramiku); temperatura omekanja (za
polimere).

Slika. 10.2. Deformacija olovnih cijevi tijekom vremena zbog puzanja.

(a)

tolerancija (lopatice
turbina).

(b)
(c)
(prednapregnuti kablovi ili vijci).

108

(d)
strana krila zrakoplova ili cijevi pod jako visokim tlakom).

Slika. 10.3.

Za rjeavanje ovih problema treba poznavati konstitutivne jednadbe

ovisnost brzine deformiranja & ili vremena potrebnog za slom tf, o naprezanju i temperaturi
T.

109

Ispitivanje puzanja i krivulje puzanja materijala

smjeta u
termostat. Produljenje se mjeri u ovisnosti o vremenu. Na slici 10

Slika. 10.4.
Iako se

ala.
deformacija kao i deformacija zbog primarnog puzanja ne moe

zabrinjava u
projektiranju, je faza sekundarnog ili stacionarnog puzanja (brzina puzanja je skoro stalna).
log dijagramu, ovisnost stalne brzine puzanja, &ss o naprezanju, , kod
konstantne temperature (sl. 10.5), moe se ustanoviti da je:

&ss = B n

(10.1)

gdje je n
gdje je n 1.)
prirodni logaritam (ln) od &ss
apsolutne temperature (1/T), kod konstantnog naprezanja (sl. 10.6), moe se ustanoviti da je:

&ss = Ce ( Q / RT ) ,

(10.2)

gdje je R univerzalna plinska konstanta (8.31 J mol-1 K-1), a Q aktivacijska energija puzanja (J
mol-1
10.2) da brzina puzanja eksponencijalno raste sa temperaturom. Porast
temperature za 20C moe
brzinu puzanja.

110

Slika. 10.5. Promjena brzine puzanja u ovisnosti o naprezanju.

10.1) i (10

&ss = A n e (Q / RT )

(10.3)

gdje je A konstanta puzanja. Vrijednosti konstanti A, n i Q karakteriziraju puzanje materijala;

10
kod bilo koje temperature i naprezanja. Ove konstante se razlikuju od materijala do materijala
i moraju se odrediti eksperimentalno.

Slika. 10.6. Promjena brzine puzanja u ovisnosti o temperaturi.

111

Relaksacija naprezanja
Ako se materijal deformira i zatim ta deformacija dri konstantnom, pokazuje se da opada
naprezanje potrebno za odranje te deformacije. Ovo se objanjava kao relaksacijska pojava

polako izgube sposobnost dranja papira.

Relaksacijsko vrijeme -

na koja slui kao mjera za efikasnost relaksacijskog procesa

pokazano na primjeru vijka koji stee komad krutog materijala (sl.10.3(c)). Duina tijela vijka
bi morala ostati nepromijenjena tj. ukupna deformacija tijela vijka tot mora biti konstantna.
cr moe zamijeniti
el,
u
t vrijedi relacija:

tot = el + cr .

(10.4)

Nadalje,

el =

(10.5)

i (kod konstantne temperature)

& cr = B n .

(10.6)

Deriviranjem jed. (10.4) po vremenu i uvrtavanjem jed. (10.5) i (10.6) dobije se:
1 d
= B n .
E dt

(10.7)

jer je tot konstantno. Ako se sada jed (10.7) integrira u granicama od = i za t = 0 i = za

t=t
1

n 1

in1

= (n 1) BEt .

(10.8)

Na slici 10
deformaciju i/E
ko se na primjer radi o
vijcima u velikom turboizbjeglo istjecanje pare. Vremenski interval, tr, u kojem bi trebalo ponovo pritegnuti vijke, se
potrebno da naprezanje padne na (recimo)
= i/2 se dobije:
tr =

(2 n1 1)
.
(n 1) BE in1

112

(10.9)

Dakle, o eksperimentalnim vrijednostima za n, A i Q

porastom i.

a ponovo
tr naglo opada sa

Slika. 10.7.
vremenu na visokoj temperaturi.

slom uslijed puzanja

krivulje puzanja u tercijarnoj fazi (sl. 10.4) se

naprezanja. Kako je & n , brzina puzanja raste bre od samog naprezanja (sl. 10.8).

Slika. 10.8.

lijed puzanja.

jer puzanje uzrokuje slom da je vrijeme potrebno za slom, tf

t f = A m e + (Q / RT ) ,
113

gdje su A , m i Q
eksponentima su suprotni predznaci jer tf je vrijeme a &ss je brzina).
Kod mnogih legura

a zbog puzanja (u

biti izloene visokim

(a) da je deformacija uzrokovana puzanjem cr prihvatljiva tijekom ivotnog vijeka
konstrukcije;
(b) da je duktilnost zbog puzanja crf
e sloma) primjerena
prihvatljivoj deformaciji koja nastaje uslijed puzanja tijekom ivotnog vijeka konstrukcije;
(c) da je vrijeme potrebno za slom, tf,
konstrukcije.
Vremena potreba za slom su dana dijagramima puzanje slom (sl. 10.9). Njihova primjena je
konstrukcije; ako se eli pre

Slika. 10.9. Dijagram puzanje slom.

Materijali otporni na puzanje

e, pri izboru materijala otpornih na
puzanje, na prvom mjestu da imaju visoku temperaturu taljenja (omekanja). Ako se materijal
u konstrukciji nalazi na temperaturi koja je ispod 30% od njegove temperature taljenja, onda
. Ako se materijal upotrebljava na temperaturama iznad
ima proizvode
materijali (legure) koji su otporniji na puzanje. Da bi se ovo razumjelo, treba znati neto vie
o samom mehanizmu puzanja.

114

11
Reoloki modeli

stalnog porasta deformacije uzoraka. Ova pojava se naziva puzanje materijala. Znanost koja
vremenu, naziva se reologija. Po svome karakteru to je fenomenoloka grana znanosti, jer se
objektivnim eksperimentalnim rezultatima, bez dubljeg ulaenja u

izloeni, p
otpornosti materijala i drugih znanstvenih grana.
Potreba dobivanja jednostavnih i u praksi lako primjenjivih rjeenja pojedinih problema stanja
idealnog
g materijala kod koga je za svaku vrijednost naprezanja , deformacija
definirana izrazom = /E. Dijagram ( - ) za takav materijal je prikazan na slici 11.1a, dok
je na slici 11.1b prikazana ovisnost deformacije o vremenu.

Slika. 11.1. (a) - di

Kao to se vidi, pri konstantnom naprezanju deformacija se tijekom vremena ne mijenja; ona
je kao takva prisutna sve dok postoji djelovanje naprezanja (do trenutka t1). Na slici 11.1b,
E. U o

115

Na slici 11.2. prikazana je jo jedna idealizacija, odnosno shematski prikaz ponaanja realnih
materijala.

Slika. 11.2. (a) -

(b) Reoloki model idealno

Radi se o
materijalu, tj. o krutonaprezanja y ne deformira (ponaa se kao apsolutno krut), a onda odjednom postaje idealno
njegova deformacija r
.2a). Reoloki model
ovakvog materijala moe se predstaviti u obliku prikazanom na slici 11.2b, tj. moe se shvatiti
kao teret koji lei na
)
y
tereta i promatrane povrine djeluje Coulombsko trenje. Na slici 11.2c prikazana je
uobi
Saint-Venantovog materijala.

vrlo grube aproksimacije ponaanja pojedinih realnih materijala, mogu se definirati sloeniji
materijali i njihovi reoloki modeli koji znatno bolje opisuju ponaanje stvarnih materijala.
Jedan od takvih modela bio bi i model poznat pod nazivom idealni elastomaterijal.
Dijagram ( - ) za takav materijal prikazan je na slici 11.3a i kao to se vidi u pojedinim
- dijagrama. Na
slici 11.3b predstavljen je reoloki model jednog ovakvog materijala.

Slika. 11.3. (a) - dijagram idealno elastoidealno elasto-

b) Reoloki model

t ima bitnog utjecaja na stanje naprezanja i

Newtonova

116

obliku:

d
= & ,
dt

(11.1)

gdje je (Pas) koeficijent viskoznosti. Ovom relacijom definiran je u stvari tzv. zakon

Materijal na kojeg se primjenjuje gornja relacija naziva se linearno-viskozan ili idealno

viskozan materijal. Iako je pojam viskoznosti po definiciji ve

.
Na slici 11

ezanja i brzine deformacije za

prikazan i reoloki model ovog materijala i kao to se vidi za njegovo predstavljanje se koristi
sistem valjake pretpostavlja da je valjak ispunjen materijalom sa
.

= 0, za Newtonov materijal se dobije:

=

0 t

dt + C = 0 t + C ,

(11.2)

i ako se jo uzme u obzir da je za t = 0, (0) = 0

= 0 +

0
t.

(11.3)

11.4b.

Slika. 11.4. (a) Newtonov materijal; (b) Ovisnost deformacije o vremenu za Newtonov

Kombiniranjem osnovnih reolokih modela (Hookeovog, Saint-Venantovog, Newtonovog)

mogu se opisati procesi deformiranja materijala koji imaju sloena svojstva, tj. takvih

117

ma
viskozni. Na primjer, model prikazan na slici 11.5a opisuje viskozno-

= E +
= 0

d
.
dt

(11.4)

(0) = 0, rjeenje dane diferencijalne

jednadbe je:
E
t
0

1 e
,
=

pa ako se ov

(11.5)

11.5b. Kao to se vidi,

Slika. 11.5.

al.

Reoloki model predstavljen na slici 11.6a opisuje materijal za koju vrijedi relacija:
d 1 d
=
+ .
dt E dt
Ako se pretpostavi da je = (0) = const. i da je (0) = 0

= 0e

118

E
t

(11.6)
sacije

(11.7)
11.6b, i kao to se vidi

Slika. 11.6. (a) Maxwellov model materijala; (b) Relaksacija naprezanja.

Model na slici 11
11.7b i 11.7c opisuju ponaanje vrlo sloenih materijala.

Slika. 11.7. (a) Model visko-

aterijala; (b) i (c) Modeli vrlo sloenih materijala

relacija:

=
gdje je

d
,
dt

(11.8)

kut posmika, odnosno relacija (11.1), postoje i takve

119

materijala je mjeavina cementa i vode (cementna pasta). Ovo je jedan disperzni sistem kod
kojeg je disperzijska sredina voda, dok je cementni prah disperzna faza. Zbog izrazite

Naprijed opisani materijali pripadaju kategoriji strukturiranih materijala koje karakterizira

rezanja , njegovo se ponaanje moe opisati jednadbom:

=0 +

d
,
dt

(11.9)

gdje 0
Jednadba (11
Binghamov materijal
(Binghamov reoloki model). Ako se pretpostavi da je 0 = 0, Binghamov izraz prelazi u izraz
11.8.

Slika. 11.8. (a) Newtonov i Binghamov reoloki model materijala.

Pojedini naprijed spomenuti materijali ne ponaaju se uvijek u skladu sa Binghamovim,
odnosno Newtonovim reolokim modelom. Tako na primjer postoje materijali kod kojih se
, kao i materijali kod kojih je prisutna
vanja (sl. 11.9).

120

Slika. 11.9. Promjene reolokih svojstava materijala - tiksotropija i dilatancija.

Ovakva ponaanja mogu biti stalna, a mogu biti i privremenog karaktera prividna, kada se
javljaju samo pod djelovanjem nekih nekih vanjskih utjecaja (vibriranje, mjeanje, ) i
manifestiraju se samo dok su ovi utjecaji prisutni.
U vezi sa ovim privremenim, odnosno prividnim promjenama reolokih svojstava materijala
mogu se definirati dvije pojave tiksotropija i dilatancija
smanjenju prividne viskoznosti
naprezanja,
naprezanja (sl. 11.10a). U drugo

vanju nakon
otpunu reverzibilnost procesa (sl. 11.10b).

Slika. 11.10. (a) Tiksotropija; (b) Dilatancija.

121

Zadaci
1.

E = 110.4 GPa. tap od mjedi okruglog

l0 = 107.95 cm ne smije se izduiti vie od l0 = 1 mm. Koliki
mora biti promjer tog tapa da bi se mogao opteretiti na vlak silom od F = 17.8 kN?
Rjeenje:

= E
F
F l0
17800 1.0795
l
=E 0 A=
=
= 174 10 6 m 2 = 1.74 cm 2
9
A
l0
E l0 110.4 10 0.001
1.74 =

d 2
d = 1.49 cm
4

2. Ispit

presjeka ipke A0),

, i (b) stvarnu deformaciju, , neposredno prije sloma.

Rjeenje:
(a) 193.2 = F/A0
sloma.

F = 193.2 A0, gdje je F sila koja je djelovala na uzorak neposredno prije

Kako je A f = A0 0.62 A0 = 0.38 A0 , gdje je Af po

u trenutku sloma, slijedi

F 193.2 A0
=
= 508.4 MPa
Af
0.38 A0

l0

dl
l
= ln .
l
l0

Ako pretpostavimo da je volumen ipke ostao nepromijenjen, A f l f = A0l0 , tada se izraz za

stvarnu deformaciju moe napisati kao

= ln

A0
A0
= ln
= 0.97 = 97%
Af
0.38 A0

122

3. Valjkasti uzorak neke legure duljine l0 = 48.5 mm i promjera d0

naprezanje u uzorku pri takvoj deformaciji

l1 = 54.7 mm, a stvarno

= 369 MPa. Ako je poznato da je eksponent
2, biti u tom
d duljine l0 = 48.5 mm do duljine l2 =

57.2 mm.
Rjeenje:
Dijagram stvarno naprezanje stvarna deformacija ( -

= A n ,
gdje je A konstanta, a n = 0.2. Stvarna deformacija je definirana sa
l
= ln
l0
Iz prve i druge jednadbe slijedi
A=

Dakle naprezanje

1
1
=
1 l n
1
ln
l
0

je jednako
n

l
369
2 = A =
ln 2 =
n
0.2
l1 l0
54.7
ln
ln 48.5

l

0

n
2

57.2
ln

48.5

0.2

= 393 MPa

v ako je njegov dijagram stvarno

4.
naprezanje stvarna deformacija ( -

= A n ,
gdje su A i n konstante.
(b) Za leguru aluminija n = 0.2 i A = 800 MNm-2

v.

Rjeenje:
(a) Prvo treba odrediti jednadbu krivulje koja opisuje ovisnost inenjerskog naprezanja (n)
o inenjerskoj deformaciji (n) (pretpostavlja se da nema lokalizacije deformacije).

123

Deriviranjem jednadbe krivulje po inenjerskoj deformaciji n

derivacije sa nulom odredi se maksimum krivulje, odnosno inenjerska deformacija koja
odgovara tom maksimumu. Uvrtavanjem iznosa deformacije u jednadbu krivulje dobije

= A n ; n =

n =

; = ln(1 + n )
1+ n

A(ln(1 + n ) )
1+ n

(ln(1 + n ) )
d n
n
n
= A(ln(1 + n ) )
A
2
d n
(1 + n ) ln(1 + n )
(1 + n ) 2

Iz uvjeta
d n

=0
d

n n = n 0
slijedi da je inenjerska deformacija koja odgovara maksimumu krivulje n jednaka:

n0 = en 1.
Ako se n0 uvrsti u izraz za n

v =

An n
.
en

(b)
800 0.2 0.2
v =
= 474.7 MNm - 2 .
0.2
e

v iznosi
= A (ln(1 + n 0 ) ) = 800 (ln(1 + e 0.2 1) ) = 579.8 MNm -2 .
0.2

5. Uzorak nekog materijala u obliku valjkaste ipke duljine 160 mm i promjera 10 mm

-3

mm. Koji od materijala navedenih u tablici

zadovoljava ove uvjete?

124

Granica

Deformacija
pri slomu

Materijal
A
B
C
D
E

(MPa)
310
100
415
300

(MPa)
340
120
550
450
Krti slom

0.23
0.40
0.15
0.20

a
pri slomu
(MPa)
265
105
500
425
650

Modul
(GPa)
210
150
100
69
350

Poissonov
koeficijent
0.29
0.33
0.25
0.33
0.2

Rjeenje:
terijala:
Naprezanje u uzorku:

102 = 78.54 mm 2
4
23000
=
= 292.8 MPa
78.54
A=

materijal

Neka je d = promjena promjera , d = deformacija u radijalnom smjeru ,

l = uzduna deformacija , = Poissonov koeficijent , E = Youngov modul ,

d = d d ; d = l ; l =

Kombinacijom ovih relacija dolazi se do izraza za promjenu promjera:

d =

=
10 292.8 =
2928 MPa mm
E
E
E
od preostalih materijala zadovoljava postavljene

uvjete:
Materijal A:
E = 210000 MPa, = 0.29 d =

0.29
2928 = 4.04 10 3 < 8.0 10 3 mm
210000

... ovaj materijal zadovoljava

Materijal C: E = 100000 MPa, = 0.25 d = 7.32 10 3 < 8.0 10 3 mm
... ovaj materijal zadovoljava
Materijal D: E = 690000 MPa, = 0.33 d = 14.0 10 3 > 8.0 103 mm
... ovaj materijal ne zadovoljava

125

Materijal E: E = 350000 MPa, = 0.20 d = 1.67 103 < 8.0 103 mm

... ovaj materijal zadovoljava
Dakle materijali A, C, i E zadovoljavaju postavljene uvjete

6.
a (Y=1.0)
ine
koja se moe pouzdano otkriti jednaka 1.4 mm. Da li se moe tvrditi da upotrebljeni materijali

Materijal

Gran
(MPa)
525
2100

Aluminij

ilavost pri slomu

(MPa m )
28
66

Rjeenje:

1K
ac = Ic
Y

Aluminij:

525
= 262.5 MPa, K Ic = 28 MPa m
2

1 28
ac =
= 0.00362 m = 3.62 mm > 1.4 mm ...pukotina je uo
262.5 1

2100
= 1050 MPa, K Ic = 66 MPa m
2

1 66
ac =
= 0.00126 m = 1.26 mm < 1.4 mm
1050 1

7.
100100400 mm pri zagrijavanju za t = 80C. Poznato je:

E = 40000 MPa
126

b = 110-5 1/K

Rjeenje:
Linearno istezanje betonskog uzorka zbog zagrijavanja iznosi:
l = b l0t = 110-540080 = 0.32 mm
Naprezanje koje se javlja u uzorku iznosi:

0.32
l
E =
40000 = 32 MPa
l0
400

8.
opteretiti ipku kod temperature od -5C da bi poprimila po

E = 208 GPa
= 11.710-6 1/K

C na -5C. Koliko treba

nu duljinu? Poznato je:

koeficijent linea

Rjeenje:
eljezne ipke zbog

iznosi:

l
= T = 11.7 10 6 55 = 0.064%
l
etnu duljinu iznosi treba je opteretiti sa:

l
E = 0.064 10 2 208 109 = 133 MPa.
l

9. Modu
se takva ica duljine 30.5 m produljiti, ako se na nju objesi teret od 44 kg?
Rjeenje:
275 106 =

F
F = 1633 N
(2.75 10 3 ) 2
4

127

l =

F l
44 9.81 30.5
=
= 31.7 10 3 m = 31.7 mm
d
(2.75 10 3 ) 2
E
70 109
4
4
2

10. Koliki je koeficijent volumnog irenja nekog materijala, , ako je njegov koeficijent
linearnog termi
?
Rjeenje:
dV = VdT =

1 dV
V dT

Kako je V = l xl y l z , slijedi
dV l y l z dl x + l xl z dl y + l xl y dl z .
Dakle,

dl
dl x
dl
+ y + z = + + = 3 .
l x dT l y dT l z dT

11.
Poissonov koeficijent tog materijala jednak 0.5.
Rjeenje:
l.
V0 = V f
l 3 = (l + l z )(l + l x ) 2 ,
l l
1 = 1 + z 1 + x
l
l

0 = z + 2 x + L

x 1
=
z 2

12.
E = 3K (1 2 )
gdje je E Youngov modul

K modul stiljivosti, a

128

Rjeenje:
Komad materijala kockastog oblika prvo opteretimo sa

z,

a zatim sa

y,

uz uvjet da je:

hyd = x = y = z
gdje je hyd hidrostatski tlak. Iz Hookeovog zakona slijedi:

z =

z
,
E

x i y tada izraz za deformaciju u z smjeru izgleda

ovako:

z =

z

+ ( x ) + ( y ) = z x y ,
E
E
E
E

ili

z =

z ( x + y )
,
E

V
z + x + y = 3 z ,
V
slijedi da je
V 3 hyd (1 2 )
=
V
E
jer je hyd = x = y = z . Po definiciji je modul stiljivosti jednak
K=

hyd
V
V

E = 3K (1 2 ) .

13. Koliki je tlak potreban da se eljezo

129

Rjeenje:
V/V = 0.017 iz formule E = 3K (1 2 ) dobivamo
K=

206.8 109
= 156.7 109 = 156.7 GPa
3(1 0.56)

hyd = K

V
= 156.7 0.017 = 2.66 GPa
V

14.
N/mm2. Ako se u takvom stanju dri 42 dana, naprezanje u gumenoj traci padne na 4.14
N/mm2.
a) Koliko je vrijeme relaksacije?
b)

Rjeenje:
Iz formule

= 0e t /
gdje je naprezanje,

t vrijeme, a vrijeme relaksacije, slijedi

42
4.14
a) ln
= 60.6 dana
=

8.28
b) 90 = 8.28e 90 / 60.6 = 1.88 N/mm 2 ili +48 = 4.14e 48 / 60.6 = 1.88 N/mm 2

15. Odrediti viskoznost i modul posmika, G, polimera koji se moe opisati Kelvinovim
2
0 = 1 N/mm
1 sat
2 sata
10 sati
20 sati

0.0060
0.0084
0.010
0.010

na 0.0005?
Rjeenje:

130

Iz podataka se vidi da se nakon 20 sati deformacija ne mijenja i da je jednaka 0.01, a

da vrijedi
0.01 =

1
0
ili G =
= 100 N/mm2.
0.01
G

Iz jednadbe
t

= 0 1 e

slijedi

1
0.006 =
1 e
100

100

0.0005 = 0.01e

3600

= 39.3 1010 Pas

100106
t
39.31010

t = 196 min

16. Kod temperature od 100 C modul elasti

45 dana. Uzorak polimera je kod temperature od 100 C optere
pretpostavko
Rjeenje:

0 = 70 MPa 0.05 = 3.5 MPa , a nakon mjesec dana

30 = 3.5e 30 / 45 = 1.8 MPa

131