Mi I.
:, i JAG
Kako je
Sun Tzu
oobijedio
Vlarxa
Kristian Benic
osjec'ivali redovito knjizare, bilo one relativno rijet-
P ke preostale - fizicke - ill pak pripadali "geek" popu-
laciji/generaciji koja potrebu za znanjem ispunjava
satima iscitavajuc'i milijune redaka teksta na internetu, iz-
razito specifican fenomen hrvatske knjiske stvarnosti 21.
stoljeca zasigurno vam nije promaknuo. Pokraj "Gole is-
tine" novootkrivene "majstorice" pisane rijeci Nives Celzi-
: jus, "Otkrit c'u vam tajnu" samoprozvanog stiliste bez ko-
jeg vjerojatno ne bi znali koju boju carape ujutro obuci
Marka Grubnica, knjiga za samopomoc medu kojima
"Tajna" Rhonde Byrne i dvije godine nakon objavljivanja
odusevljava, a valjda i spasava osamljene i nesigurne du-
se, posljednjih godina istice se novi vladar hrvatskih knji-
zara - "Umijece ratovanja", djelo pripisano kineskom au-
toru Sun Tzuu, iako tocan trenutak njegovog zivota, pa
-.at&t i idvfi.tfiTi'al'Tjj^ia1,-! njii;'VvKa7i!i\?^^<?'iv5iI' (Lr.irqci'MWfi!13
strucnjaka krece izmedu V. i VIII. stoljeca prije Krista. Ko-
lika je ocito popularnost (stvorena ili nametnuta, ostaje
otvoreno pitanje) "Umijec'a ratovanja" ne svjedoci samo
cinjenica da u nas vizualni opseg knjiga upada vrlo Iako,
•*ec i njena dostupnost u najrazlicitijim oblicima. Knjiga
savjeta o vodenju vojnih operacija kineskim vladarima Ia-
ko je pronalazljiva u debelom i mekom uvezu, vecem ili
~anjem formatu, s opsirnim komentarom ili bez njega,
u dzepnom ili luksuznom debelom policnom izdanju. Je-
c'ni ozbiljni konkurent "Umijec'u ratovanja" prema broju
i oblicima izdanja barem za sada ostaje - Biblija koju moz-
emo pronaci i u slicicama, sto Sun Tzu nije dozivio. Ta-
koder, moramo rec'i, vjerojatno samo za sada. Ocito zivi-
pno u eri u kojoj je jedno od najpopularnijih stiva za cita-
nje ono koje pruza savjete kako biti uspjesan prevarant.
Ne treba biti naivan i misliti kako su ulazak djela u popu-
jlarnu kulturu kroz film Olivers Stone "Wall Street" i do
otrcanosti citirane rijeci iz usta Gordona Geka, pohlep-
iiog burzovnog investitora i naposljetku prevaranta, pre-
pudile popularnosti djela starijeg od nekad Hrvatima
:drazea Novqa zayieta. Riiec ie o samo_ Jos jednom ele-
nentu skupa intelektualnih tvorevina sacinjenog od "Ka-
)italizma i slobode" Miltona Friedmana, "Sebicnog ge-
ia" Richarda Dawkinsa, "Kako pobijediti" Jacka Welcha
njegove supruge Suzy, koji je oblikovao mentalitet hr-
'atskih gradana i pruzio hranu (post)tranzicijskom deliri-
u kupovine sna zivota bez rada. Uostalom, "Umijece ra-
.ovanja" Jos je od tridesetih, ekonomski depresivnih go-
lina u SAD-u, sastavni dio literature mladih polaznika
103
raznih "business schoola" koje su se u XXI. stoljecu pre-
lile i u nas dio svijeta.
Upoznaj neprijatelja
S druge pak strane, pronalazak djela Karla Marxa godi-
ne 2009. nije tako izvjestan iako je napisao daleko vise
clanaka i knjiga od tocno 2790 redaka stihova Kineza ci-
je ni postojanje ne mozemo sa sigurnoscu dokazati. Ovaj
uvid posebno je zanimljiv u svjetlu atmosfere stvorene ti-
jekom listopada i studenog prosle godine, u jeku izbijanja
financijske krize, tijekom koje su nas mediji obavijestili da
je prodaja Marxovih djela, a posebno onog najveceg, naj-
vaznijeg i najkompleksnijeg - "Kapitala" - drasticno poras-
la. Imajuc'i u vidu barem nekolicinu spoznaja o navikama
tu u navedeno nismo mogli olako povjerovati. "Kapital" je
opsirna ekonomska, socioloska, filozofska analiza ciji broj
stranica dosize kolicinu Sun-Tzuovih stihova, a razumijeva-
nje zahtjeva nemalo predznanje. Od kuda na trzistu koje
doslovno guta "Bild Zeitung", tabloidne novine u nakladi
od 4 milijuna primjeraka (!) odjednom zelja za necim ta-
ko odbojnim suvremenom mentalitetu? Odgovor je ust-
vari jednostavan i nimalo romantican - jedan od savjeta
Sun Tzua tvrdi "Ne znajuc'i polozaj/ brda i suma/ litica i
gudura/mocvara i bara/ne mozes marsirati". Njemacki
kapitalist, poduzetnik, biznismen dobro je naucio lekciju -
ukoliko se zeli odrzati prethodna razina profita tj. nastavi-
ti "marsirati", mora imati dobro poznavanje karakteristika
kriznog vremena, tj. polozaja brda, suma i mocvara. Rije-
ci britanskog investicijskog bankara na radu u New Yorku
bolje od bilo koje znanstvene analize ilustriraju stanje
stvari: "Sto sam dulje vremena na Wall Streetu, uvjereniji
sam da je Marx bio u pravu. Apsolutno sam uvjeren da je
Marxov pristup najbolji pogled na kapitalizam". Dakle, to-
boznja pomama za Marxom proizlazi prvenstveno iz po-
trebe vlasnika kapitala, tj. onih koji su u krizi gubili najvi-
se, za prikupljanjem i svladavanjem znanja potrebnih za
prevladavanje prepreka u kojima se nalaze. Do mijenjanja
obrazaca ponasanja koji su naposljetku doveli do proble-
ma u financijskom sektoru, naravno, nikome doista nije
stalo.
U opisani kontekst - istovremene popularnosti knjige
savjeta koja sluzi menadzerima za svakodnevno ponasa-
nje u poslovnom ambijentu, iliti kako bi "nasa" Simonica
104
rekla "maloj bari punoj krokodila", i djela koje na precizan
znanstven nacin razotkriva funkcioniranje istog tog siste-
ma - uklapa se i ove godine u sklopu biblioteke "Srednje
Europe" "Knjige koje su uzdrmale svijet" objavljeno djelo
"Marxov Kapital" Francisa Wheena. Pruzila se tako hrvat-
skim citateljima prilika za ponovno upoznavanje s auto-
rom eye ime je, all manje djelo, velikom dijelu njih obilje-
zilo mladost ill srednje godine zivota. Naime, kako "Kapi-
tal" u vise tomova desetljedma nije ponovno objavljen,
knjizare ne mogu izac'i u susret
potencijalnom interesu publike
probudenom barem medijskim
natpisima o zbivanjima u Njemac-
koj. A u obzir svakako treba uzeti
i cinjenicu da vec'i dio publike
mlade od 35 godina u godinama
intelektualnog sazrijevanja ipak
nije zivio u sistemu koji se je na
Marxa bar deklarativno pozivao,
prilagodavajuc'i njegove ideje
dnevno-politickim potrebama.
Ako je "starima" Marxa mozda
"preko glave", to ne znaci da me-
du mladom populacijom takvog
interesa nema ill bi ga trebalo bi-
ti. Po svemu sudeci hrvatsku po-
mamu za "Kapitalom" Jack Wel-
chov kapital je trenutno zanimlji-
viji.
Instant literatura
Ipak, upravo zbog navedenog u pravi trenutak dolazi hr-
vatski prijevod teksta (izvorno nastalog 2006. godine) au-
tora relativno poznatog hrvatskoj publici, all i onoj susjed-
nih zemalja. Naime, 2005. godine Wheenje ukljucen u re-
lativno neobicnu (pseudo)aferu vezanu uz genocid u Sre-
brenici, izazvane intervjuom s Noamom Chomskyem iz
kojeg je bilo vidljivo da kvalitetni lingvist, ali i "guru" au-
tor antiglobalistickog pokreta nijece genocidni karakter
dogadanja u Srebrenici. Wheen je pak stao na stranu no-
vinarke i kolegice iz "Guardiana", ujedno i njegovog pos-
lodavca, optuzene za krivo shvac'anje Chomskya. Takod-
er, u Hrvatskoj je prevedena zapazena Wheenova knjiga
"Kako su prodavaci magle zavladali svijetom: kratka povi-
jest modernih sljeparija", izazovnijeg naslova u originalu
"How Mumbo-Jumbo Conquered the World", te u SAD-u
"Idiot Proof: A Short History of Modern Delusions", u ko-
joj na duhovit i zabavan nacin ukazuje na besmislice poli-
ticke, tehnoloske, kulturalne svakodnevnice u posljednjih
dvadeset godina, posebno se obrusavajuc'i na postmoder-
nisticke autore sa statusom "guurua" poput Foucaulta i
Lacana. Wheen pripada onoj specificnoj skupini anglosak-
sonskih autora koji stvaraju djela interdisciplinarnog ka-
raktera ispreplic'uc'i razmisljanja o pojavama, citatima, te-
djelo za publiku (post)modernog profila ciji nacin zivota je
ubrzan, umrezen komunikacijskim kanalima i bombardi-
ran donedavno nezamislivim kolicinama informacija. Ta-
kav "way of life" se i smatra temeljnim uzrokom naglih
promjena navika citateljstva, pri cemu nam je ilustrativan
primjer novinsko-izdavacka industrija iz cije sfere dolazi i
Wheen. Suoceni sa znacajnim opadanjem naklade, izda-
vaci dnevnih novina traze modele koji ce uspjeti zadrzati
citatelja. No generalno nije rijec o trazenju vec' skretanju
na put koji je ucrtan. Gotovo
konsenzualno, odredeno je kako
samo koncept tekstova cija velici-
na maksimalno doseze jednu kar-
ticu uz bogatu slikovnu opremlje-
nost moze zadrzati paznju fa-
moznog "suvremenog" citatelja.
Wheenov "Marxov Kapital" na
podrucju knjiskog izdavastva
udovoljava takvom zahtjevu -
kratko, zabavno i uklopivo u veli-
cinu dzepa.
"Kapital" knjizevno djelo?
Struktura Wheenova objasnjenja
nastanka "Kapitala" temelji se na
dvije osnovne premise. Prema pr-
voj od njih Karl Marx, iako je
stvorio visetomno djelo, prven-
stveno ekonomske problemati-
ke, ustvari nije cak ni tim djelom imao ambiciju biti eko-
nomist, vec potpuno iznenadujuc'e - knjizevnik! Dokaz to-
mu nalazi u samim Marxovim rijecima, poimanju samoga
sebe koje je podijelio s Engelsom: "Dakle, sto se tice mo-
ga djela, red cu ti potpunu istinu o njemu... kakve god da
mane imali, prednost mojih spisa je u tome sto su oni um-
jetnicka cjelina". Wheen stoga izvodi vrio neobican zaklju-
cak - "Kapital" se moze citati na vise nacina - kao nepre-
gledan goticki roman, viktorijanska melodrama, crnohu-
morna farsa ili pak grcka tragedija. Od tuda i konacna
Wheenova konstatacija: "Kapital je u potpunosti su/ ge-
neris. Nikada ni priblizno nije bilo niceg slicnog ni prije ni
poslije njegova nastanka - sto je vjerojatno razlog zasto
ga se tako dosljedno zanemarivalo odnosno pogresno tu-
macilo". Slagali se s navedenim ili ne, svakako vrijedi priz-
nati kako engleski autor neobicnosc'u teze privlaci paznju
citatelja. Ipak, unutar konteksta sagledavanja cjelokup-
nog Wheenova djela, ona uvlaci napetost u koherentnost
i konzistentnost njegovih stavova. Tako npr. Wheen u
"Kako su prodavaci magle zavladali svijetom: kratka povi-
jest modernih sljeparija" ne samo protuargumentima, vec
prakticki ismijava postmodernisticke autore koja s tezama
o odnosu svijeta, jezika i teksta opravdavaju nastanka in-
terpretacija analognih navedenoj "Kapitala".
Drugi aspekt koji Wheen "Marxovim Kapitalom" otvara
 KJMUISKJ
: - - - r • : a e stvorila tabloide cija grada se crpi iz privat-
- i . "5 'avnin osoba, tako da ni "Marxov Kapital" ne
: :-: :ez "socnih detalja": "...Tijekom Ijeta 1865. Marx
- :: -=:ao svaki dan (kao posljedica vruceg vremena i ti-
• - ::,ezanim zelucanim tegobama) i mucili su ga cire-
Cak ga ni nevolje s jetrom i cirevima nisu mogle osu-
"jetiti: posljednjih nekoliko stranica napisao je stojecl uz
svoj stol nakon sto je provala gnojnih cireva u zadnjici uci-
nila sjedenje previse bolnim...". Svakako je kulturoloski za-
nimljiva cinjenica da rasprava o idejama
"Kapitala" koja treba pokazati zasto je to
jedna od "knjiga koje su uzdrmale svijet"
ne moze proc'i bez zadiranja u privatnost
zivota. (Jostalom, kako smo i napomenu-
li, upravo Wheenova biografija Marxa ko-
ja je u SAD-u tjednima tijekom 1999. go-
dine bila medu najprodavanijim knjigama
publicistickog karaktera (!) sluzi kao te-
melj scenarija za izradu biografskog filma
o Karlu Marxu pod redateljskom palicom
Raoula Pecka. Navedimo usput da je
Wheenov kandidat za ulogu bio "pirat s
Kariba" Johnny Depp. Takav film, narav-
no, ne bi uspio bez zutog zacina, a koji
nije kukurma, sto Wheen vrlo dobro zna.
Unatoc tomu sto se radove poput
Wheenovog moze smatrati sindromima "instant-kulture",
lakom Ijetnom lektirom, koja zadovoljava kriterije imagi-
narnog tecaja "kako upoznati Marxa za tri sata", njegovo
pojavljivanje na policama hrvatskih knjizara svakako je vri-
jedno pozdraviti kao antipod sveprozimajuc'oj kulturi
"Umijeca ratovanja". Ostarjeli i pomalo njurgavi Miroslav
Krleza bi vjerojatno u Wheenovom djelu nasao savrseno
uklapajucl fragment u misljenje izreceno u "Razgovorima
s Krtezom" prema kojem "iskreni poktonici historije, tako
reel njeni trubaduri, ne postizu narociti uspjeh u historij-
skoj areni, kojom vladaju pelivani, zbijajuci glupe sale za
razveseljavanje blesave gomile." Godine 2009., upravo
zbog najezde "poslovnih prirucnika" na policama nasih
pravih i virtualnih knjizara, mi nec'emo biti tako strogi ia-
ko bi se sa Krlezom u neko bolje vrijeme iz prve slozili.
Objava "Marxovog Kapitala" otkriva tako Jos jednu kul-
turolosku cinjenicu o hrvatskoj znanstvenoj i izdavackoj
stvarnosti, posebno vidljivu na podrucju djelatnosti povi-
jesne znanosti.
Prebaciti se u pravo vrijeme
U principu, rijec je o fenomenu koji moze fascinirati
mlade povjesnicare/kulturologe/sociologe znanosti, dok
ce vecina "kolega" starijih od minimalno cetrdeset godina
nezainteresirano odmahnuti rukom. Bitke su to koje su za
njih odavno prosle, a kroz koje ih je njihovo "umijece ra-
tovanja" spretno provelo. Bacimo li samo i letimican po-
gled na casopise i knjige nastale u hrvatskoj/jugoslaven-
skoj historiografiji prije 1990. godine naici cemo na
mnostvo radova cija tema je razvoj radnickog pokreta,
Komunisticke partije, Narodnooslobodilacke borbe i srod-
nih tema relevantnih za nastanak i postojanje Jugoslavije
nakon 1945. godine... Na stranu s njihovom kvalitetom i
oravim doprinosom povijesnoj znanosti, no cinjenica je da
su pisali o navedenim temama najistaknutiji hrvatski pov-
esnicari. Raspadom jugoslavensko-komunistickog okvira,
Kuhnovim rjecnikom receno, mozemo reel da se doslov-
105
no mijenja "znanstvena paradigma" hrvatske povijesne
znanosti. Teme povijesti radnistva, klasnih borbi i srodnih
tema gotovo potpuno nestaju, prakticki preko noc'i ustu-
pajuci mjesto sadrzajima koji su trebali potvrditi novi na-
cionalni identitet zemlje. Svakako jedna od zanimljivijih
transformacija je ona Institute za historiju radnickog pok-
reta Hrvatske koji mijenja naziv u u Institut za hrvatsku
povijest. Sadrzaj glasila institucije, Casopisa za suvremenu
povijesti, otkriva fenomen. Dok Jos broj iz 1989. godine
sadrzi teme poput koncepcije federativ-
ne | |<onfederativne Jugoslaviie
j j medu Ju-
goslavenima u Rusiji, o pitanjima opc'eg
I jj usmjerenja jugoslavenske teorije prava,
zagrebackim (('evicarskim mtetektua/ci-
i;O|: ? ma, koncepcyama prvobitne socijalisticke
*a * ' akumulacye u Jugoslaviji, radnickim pov-
: / jerenicima, 1992. godina u pravom sjaju
.tal otkriva transformaciju provedenu kroz
:: , 1990. i 1991.. Javyaju se sada teme prav-
nog utemeljenja drzavnocentralistickog
sistema u Hrvatskoj, obiljezjima boljsevi-
zacije hrvatske kulture, pojavama i oblici-
ma kaznjavanja clanstva Komunisticke
FRANCIS WHEEN
partije Hrvatske, o "Srbima - katolicima"..
Na razini rada pojedinaca transforma-
cije su bile Jos fascinantnije, a ilustrativan
je primjer cijenjenog povjesnicara i akademika Petra Strci-
ca. Do pred kraja osamdesetih godina Strcic mahom ob-
javljuje kao samostalan autori ili u koautorstvu djela o
NOB-u, radnistvu, ili eventualno o "razvoju nacionalne svi-
jesti" u onim slucajevima kada je to bitno za spajanje hr-
vatskih krajeva s Jugoslavijom. Izdvojimo npr. djela "Vanj-
skopoliticka borba Josipa Broza Tita za Istru od 1941. do
1945. godine.", "NOB i socijalisticka revolucija. Citanka iz
zavicajne povijesti Rijeke i rijeckog podruqa.", "Titov most
kopno otok Krk", dok s isticanjem osamdesetih pocinje la-
gani zaokret redanjem djela - "Kosljun i njegov franjevac-
ki samostan", "Bozanici svecenici i vrbnicka bastina", "Fra-
njoTudman 1922. -1995. godine". Kao ilustrativan vrhu-
nac transformacije moze posluziti fotografija u Casopisu
za povijest Zapadne Hrvatske koji otvara fotografija aka-
demika Petra Strcic'a u primanju kod kardinala Josipa Bo-
zanica s popratnom vijesc'u prema kojoj se akademik poh-
valio kardinalu s radom na prosirenom izdanju knjige "Bo-
zanici svecenici"! Petar Strcic svakako c'e ostati zabiljezen
kao jedan od vrednijih istrazivaca hrvatske povijesti, koji
ce osim prema opsirnom znanstvenom radu ostati zabil-
jezen i kao organizator relevantnih institucija hrvatske po-
vijesne znanosti, te nam nikako nije namjera obezvrjedi-
vati njegovo djelo. Cilj je prvenstveno ukazati na fenomen
transformacije materije istrazivanja povijesne znanosti u
skladu s prevladavajucom politicko-ideoloskom atmosfe-
rom. Povjesnicarima, kulturolozima, sociolozima za pede-
setak godina, dok svi akteri vise ne budu medu zivima, bit
c'e ovo intrigantne pojave o kojima ce se burno raspravlja-
ti.
A gdje ce u svemu tome tada biti Wheen i Sun Tzu? Za
Wheena vjerojatno vise nitko nec'e ni znati ni cuti. Poku-
saj downloada njegove knjige javljat ce error 404, a Sun
Tzua "Please wait. Page overload. Try again later". Na za-
lost, vecina c'e pokusati kasnije.
Kristian Benic'je novinar, profesor povijesti
i filozofije