MIT O TEZEJU

uglavnom prema: Graves, Grka mitologija;

Napomena: Ovo je prilino skraena i nedovrena pria o Tezeju. Za daljnje istraivanje kako prie o Tezeju,
tako i ostalih grkih mitova preporuam gore navedenu knjigu, te izvornike (Homera, Hesioda, Plutarha...)

Egej, kralj atenski, nije imao djece. Kako se jako bojao pedesetero sinova svojega brata koji
prema njemu ba i nisu bili prijateljski raspoloeni, otie do svojega prijatelja Piteja,
osnivaa grada Trezena, povjeriti mu se. Ve je prije naumio, potajno, ak bez znanja svoje
ene, jo se jednom oeniti u nadi da e dobiti sina koji e mu biti potpora u starosti i koji e
preuzeti vlast. Pitej mu rado dade svoju ker, Etru. Na povratku u Atenu ree joj da, ako
bogovi budu skloni njihovoj vezi (tj. ako dobiju sina), neka, kada dovoljno ojaa podigne
kamen i uzme sandale i ma koje je on stavio ispod, kao znakove po kojima e ga prepoznati,
te da ga poalje u Atenu.
Rodi se mladi i nazvahu ga Tezej. Kada je, ne samo osnaio, ve pokazao i smjelost,
razboritost i odlunost, majka mu otkrije njegovo pravo podrijetlo i odvede ga do kamena. On
odvali kamen, uzme ma i sandale te krene opasnim kopnenim putem prema Ateni. U ono je
vrijeme, naime, na tom putu bilo nesavladivih razbojnika iznimne snage. Mnoge je
razbojnike na tom putu pogubio Heraklo, no kako je od tada ve mnogo vremena prolo, tako
se nasilje opet rairilo. Tezeju je Heraklo bio uzor, pa je odluio krenuti poput njega, umjesto
puta morem koji je bio znatno manje opasan. Kako su ga danima odgovarali od tog puta,
naposlijetku ree: to bi rekao moj pravi otac kada bih mu kao znakove donio sandale bez
praine i ma bez krvi. I tako on ode.
Na putu prvi na kojega je naiao bio je razbojnik Perifet (Topuzlija) ije je oruije bila
velika topuzina okovana eljezom kojom je obarao putnike. Tezej ga usmrti i oduzme mu
topuzinu kao znak pobjede.
Drugi bio je Sinis ili Savija omorika. Svojim bi velikim rukama omorike privio do tla gdje
bi svoje rtve o vrhove vezao, a zatim bi otpustio omorike da nesretnika rastrgaju. Njega
Tezej ubije topuzinom prethodnog.
Trei je bio Skirion, koji je prebivao na visokim stijenama. Tamo bi putnicima zapovijedio da
mu peru noge. Dok su mu ih prali, on bi ih njima gurnuo niz stijene. Na isti nain Tezej i
njega pogubi.
etvrti, Kerkion, pozivao bi putnike na hrvanje, kada bi ih savladao, pogubio bi ih. Isto Tezej,
nakon to je prihvatio izazov, uini njemu.
Peti, najopakiji, bio je Damast, zvan Prokrust (Istezalo). Imao je dvije postelje: jednu vrlo
kratku, a drugu jako dugu. Kada bi svratio putnik koji je nii, ponudio bi mu veu postelju, a
nakon to bi ovaj legao, rekao bi mu: Eto vidi, ova ti je postelja odve velika, daj da je

uinim kako treba! Tada bi mu udove istezao dok ovaj ne bi izdahnuo. Ako bi, pak, putnik
bio visok, ponudio bi mu manju postelju, a zatim ga pripasao postelji. Tezej ga, kako je bio
stasom div, baci u manju postelju i maem skrati dugo tijelo.
Tek nadomak Atene, Tezej se odmori i pogosti.
Kada je stigao u Atenu, nije naiao na mir i veselje kako je oekivao. Meu graanima nije
bilo sloge niti zadovoljstva. U kuu Egeja, njegova oca, stigla je Medeja, koja je na
zmajevskim kolima pobjegla iz Korinta, obeavi Egeju da e mu svojim arolijama vratiti
mladenaku snagu. On joj je bio jako sklon. Unaprijed je saznala za Tezejev dolazak, pa ga je
Egeju predstavila kao opasnog uhodu i nagovorila da mu za stolom ponude vino u kojemu je
otrov. Kako je Tezej vie eznuo za tim da ga otac prepozna, nego za vinom, izvadi ma
toboe da bi isjekao meso. Kad je Egej vidio ma, prepoznao ga je, a Medeju protjerao.
Prvi koji su ga se preplaili, bili su njegovi bratii (njih pedesetero) koji mu postavie
zasjedu. Jedan glasnik otkrije Tezeju njihove namjere, no ovaj namjerno ue u zasjedu i
savlada svu pedesetoricu. Da ga zbog toga Atenjani ne bi zamrzili, uini djelo od ope koristi
savlada Maratonskog bika koji im je zadavao podosta briga, i rtvuje ga Apolonu.
Tada s Krete dooe izaslanici kralja Minoja po uobiajeni danak sedam mladia i sedam
djevojaka. Njih bi Minoj zatvarao u glasoviti labirint koji je sagradio Dedal, a ondje ih ubijao
dvoliki stvor Minotaur, napola ovjek, a napola bik. Atena je taj danak morala plaati jer je
Egej, u vrijeme kada su Atena i Kreta bile u prijateljskim odnosima, u napadu ljubumore ubio
Androgeja, Minosova sina, nakon to ga je ovaj na Atikim igrama pobjedio, to je izazvalo
rat i sue kao prokletstvo. Apolonovo proroite dalo je ovo rjeenje za prestanak rata i sua.
Minotaur je bio sin Minojeve ene Pasifaje i svetog bijelog bika. Minoj je zbog toga ubio
svoju enu, a Minotaura odluio je staviti na mjesto gdje ga nitko nee vidjeti, te naredio
Dedalu da sagradi labirint iz kojega je ovaj, kad ga je sagradio, i sam jedva pronaao izlaz.
Atenjani su poeli gunati Zar da sin onoga koji je sve zapoeo ne treba biti rtvovan?
Tezej kojega su ove optube boljele, odlui dobrovoljno, bez odabira kocke (to je bio nain
izabiranja), otii na Kretu. Otac ga prije nego to je krenuo zamoli da, ako preivi skine crna
jedra s jedrenjaka i razapne bijela, a proroite u Delfima mu ree da za vodilju izabere
boicu ljubavi Afroditu, kojoj Tezej, iako zbunjen, prinese rtvu.
Kada se drutvo iskrcalo na Kreti, Tezej vidje Arijadnu, prekrasnu Minojevu ki, kojoj se on
odmah svidio toliko da mu je na tajnom sastanku dala klupko da ga privee na ulazu kako bi
se iz mranih i zamrenih hodnika labirinta mogao vratiti, te mu dade i zaarani ma, jer sina
svetoga bika nije mogue ubiti bilo ime.
Minos poalje atensko drutvo u labirint, Tezej ubije Minotaura i s drutvom se pomou
konca vrati nazad, te zajedno s Arijadnom pobjegnu prema Ateni. No, u urbi Tezej zaboravi
razapeti bijelo jedro, a Egej u strepnji iekujui sina, kada vidje crno jedro, baci se u more
koje se otada naziva Egejskim, dok je Arijadnu koja je bila sklonija njemu nego on njoj,
ostavi na jednom otoku na putu do Atene... (pria se, dakako, nastavlja...)