You are on page 1of 13

DINAMIKE METODE INVESTICIONE KALKULACIJE

Rezime
Rad se bavi procenom investicije tj. utvrivanjem kapitalne vrednosti investicje putem
dinamikih metoda, na poljopirvrednom gazdinstvu, ija je ukpna obradiva povrina 5 ha. Pored
ratarske proizvodnje poljopirvredno gazdinstvo se bavi i povrtarskom proizvdonjom, odnosno
proizvodnjom industrijske zainske paprike. Pre godinu dana je na poljoprivrednom gazdinstvu
otopoeta prerada zainske paprika. Proizvodnja paprika uestvuje sa 20% od ukupne proizvonje.
Rad se bavi procenom da li je investicioni projekat ekonomski opravdan, koji faktori utiu na
ocenu efikasnosti I da li je bolje investirati u proizvodnju ili uloiti u banku, kao I koja kamatna
stopa je povoljna za proizvoaa.
Uraen je biznis plan proizvdonje mlevene zainske paprika za period od 4 godine, kako bi
se mogli utvrditi kolika su godinja novana primanja I godinja novana izdavanja, ujedno slui
kao kontrola da li je investicija zaista ekonomski opravdana. Izvreno je poreenje dobiti
proizvodnje sirovine paprika, mlevene zainske paprika I proizvodnje penice na povrini od 1ha.
U radu se objanjava ta su investicije, koje vrste investicija postoje I zato je neophodno
planski pristupiti realizaciji investiconog projekta I zato su oni vani pri realizaciji odreene
proizvodnje.
Kljune rei: investicija, kapitalna vrednost, dinamike metode.

Materijal i metode rada


Analiza je raena na osnovu podataka koje su prikupljeni na porodinom poljoprivrednom
gazdinstvu, koje se nalazi u katastarskoj optini id. Korien je biznis plan mlevene zainske
paprika koji je raen za period od 4 godine. Svi statistiki podaci su uzeti iz 2012 godine. Kao
ocena ekonomske efektivnosti investicije korien je dinamiki metod utvrivanja kapitalne
vrednosti. Koriena su dva postupka: utvrivavanje kapitalne vrednosti investicije neposredno pre
poetka realizacije projekta (t=0) I nakon 4 godine (t=4) pod pretpostavkom da e se maine
korisiti samo za taj period, naravno to u praksi nije sluaj,jer e se one koristiti neto due. Vreno
je poreenje dobijenih rezultata kak bi se utvrdilo koji faktori utiu na ocenu efektivnosti
investicije.

Uvod

Osnovni cilj svakog preduzea je ouvanje egzistencije i obezbeivanje kontinualnog


eljenog razvoja. Preduzee nastoji da obezbedi sebi sadanji i budui opstanak, odnosno da
obezbedi kontinuitet sadanjeg i budueg efikasnog razvoja.
Preduzee pokuava da realizuje svoj cilj u sadanjim uslovima i sadanjem vremenu
imajui u vidu bliu i dalju budunost. Pored obezbedjena uslova za svoj opstanak u sadanjosti,
preduzee je primorano da se konstantno razvija i bude orjentisano ka budunosti ukoliko eli da
opstane i zatiti se od uticaja spoljanjih faktora. Pod investicijama se podrazumeva ulaganje
usmereno na postizanje izvesnog korisnog efekta. Pri tome se podrazumevaju celokupna ulaganja,
od izrade investicionog projekta do zavretka investicije, odnosno njenog aktiviranja i uvoenja u
funkciju (Novkovi N,Planiranje I Projektovanje,2003:108) Da bi preduzee realizovalo svoje
ciljeve ono definie svoju dugornu razvojnu politiku koja sadri njegove osnovne ciljeve i naine
njihove realizacije. Samo konkretnim investicionim akcijama u okviru definisane investicione
politike moe se ostvariti razvoj preduzea. Kriterijum izbora investicija predstavlja meru
opravdanosti pojedinih investicionih akcija, meru dostizanja postavljenih ciljeva investiranja i na
osnovu njega se odreuje koju od raspoloivih investicionih akcija treba realizovati. Investicije
imaju svoj makro i mikro aspect. Na makronivou to su razliite varijante kapitalnog koeficijenta
kao odnosa izmeu investicija i proizvodnje, to su najee proseni i marginalni kapitalni
koeficijenti. Proseni kapitalni koeficijent pokazuje koliko jedinica kapitala, odnosno ukpnih
investicija je angaovano u stvaranju jedinica proizvodnje, dok marginalni kapitalni koeficijent
predstavlja odnos izmeu prirasta investicija i prirasta proizvodnje. Investicije na mikro nivou, na
nivou preduzea ima za cilj da ogranieni kapital za investiranje alocira na optimalne svrhe,
programe kako bi se maksimiziralo ostvarivanje njegovih ekonomskih ciljeva. U ovom radu bie
analizirane investicije na mikro nivu, jednog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva u
katastarskoj optini id. Poljoprivredno gazdinstvo raspolae sa 5ha oranica. Bavi se preteno
ratarskom proizvodnjom, proizvodi: penicu, kukurz i soju, a od 2011 godine se bavi proizvodnjom
industrijske paprike koju je na tritu realizovalo u vidu sirovine, dok se od 2012 godine bavi
preradom, odnosno proizvodnjom industrijske zainske paprike.
Investiranje se moe shvatiti i u irem smislu. Pored investiranja u projekte, bilo u
modernizaciju posotojee proizvodnje ili pribavljanja nove, investitor neangaovani slobodni
kapital moe plasirati i u vrednosne papire i tako ostvariti zaradu.

Moe se zakljuiti da sam pojam investicija je veoma sloen i u literature se moe nai vie
definicija, neke od njih su1:
1
2

Investicije su proizvod i spoj nauke i prakse ljudi u precesu unapreivanja uslova ivota i
dobrote drutva.
Investicije su istovremeno obnavljanje i inoviranje predmeta ranije ostvarenih
investicijama i izgradnje novih objekata i drugih investicionih dobara.

3
4

Investicije su znaajan inilac i uslov za ostvarivanje tehnikih progresa i njegove


primene u praksi svakog savremenog drutva.
Investicije su uslov i inilac odravanja proste i ostvarivanje i proirene reprodukcije u
svakoj privrednoj jedinici i u drutvu kao organizacionoj celini.

U ekonomskoj i finansijskoj terminologiji pod investicijama se podrazumeva ulaganje u


osnovna sredstva i trajna obrtna sredstva koja se koriste za finansiranje predmeta rada te
investicije. Dok u praksi pojam investicija ima vie znaenja2:
1
2
3
4

Objekat u gradnji (graevinska oprema, montaa, zasadi i drugi oblici ostvarenja


investicija) i investicije u toku.
Novana sredstva namenjena za investicije (deo sredstava akumuliranih iz vie zvora i
amortizacija namenjenih za investiranje odreenog investitora).
Materijalna sredstva i materijalna pravaa za investiranje (licence, patenti i dr.).
Aktivnosati u ostvarivanju investicija u organizovanju investitora i drugih uesnika.

Investicije se mogu klasifikovati prema nekoliko kriterijuma. Neke od podela su3:


1

Podela prema nameni:


a Privredne ulaganje koje slui delatnosti u prevredi, graevine, oprema i ostale
investicije koje su neposredno angaovanje u procesu proizvodnje drughih privrednih
delatnosti (oprema, osnovna sredstva za proizvodnju, i sl.).
b Neprivredne u praksi se moe jo naii na pojam objekti drutvenog standarda. U
pitanju su investicije iroke potronje i razliite namene, kao to su: objekti za
stanovanje, zdravstvo, kolstvo i dr.

Investicije po tehnikoj strukturi: Klasifikacija po tehnikoj strukturi po vrsti i funkciji


odreenoj za klasifikaciju osnovnih sredstava u privrednim i neprivrednim delatnostima.
Investicije ove vrste su: nematerijalna ulaganja, zemljite, graevinski objekti, oprema za
montau, viegodinji zasadi, priplodna i radna stoka, i dr.

Prema nainu sticanja:


a Izgradnja investicionih objekata: stie se bez obzira ko izvodi radove za raun
investicija i u ijoj je svojini je zavren i predmet nove investicije.

_____________________________________________________________________________
___
1.2.3

Vujui D., i sar.,Prirunik za investicije, Novi Sad,2008 str. 6-39.

b
c
d

Nabavka moe biti od proizvoaa, iz prometa ili od prethodnog vlasnika.


Izgradnja objekata za trite (stambeni ili poslovni prostor)
Pokloni, donacije, humanitarne pomoi i sl.

Da bi se ocenio neki investicioni projekat moe se koristiti nekoliko metoda, u ovom radu je
koriena dinamika metoda metod kapitalne vrednosti.
Dinamike metode investicione kalkulacije

Upotreba dinamikih metoda investicija zasniva se na utvrivanju niza novanih primanja


od investicije i niza novanih izdavanja za pribavljanje i korienje investicionog objekta.
Novana primanja i novana izdavanje se dogaaju u razliitim momentima investiociong
perioda te ih zbog uticaja kamate nije mogue sabirati ili oduzimati. Zbog toga se sva
novaana primanja i novana izdavanja nastala u pojedinim momentima investicionog
perioda, utvruju u istom momentu, ukamaivanjem ako nastaju pre ili diskontovanjem ako
nastaju nakon obraunskog momenta.
Osnovne determinate dinamikih metoda investicionih kalkulacija su4:
1
2

Novani tokovi ulaganja u nabavku ili izgradnju investicionog objekta, tekua


novana primanja i tekua novana izdavanja i novana primanja prilikom likvidacije
investicionog objekta.
Vremenski intervali
a Momenat sastavljanja kalkulacije Utvruju se potrebna novana izdavanja,
oekivana novana primanja, kao i ekonosmki rezultat od investicije.
Kalkulacija se sastavlja pre ulaganja u investiciju.
b Momenat u kome se utvruje ekonomski rezultat od investicije, odnosno
momenat u kojem se vrki diskontovanje ili ukamaenje novanih izdavanja i
novanih primanja.
Kalkulativna kamatna stopa novana primanja i novana izdavanja ini uporedivim
u odreenom momentu investicionog perioda

Putem dinamikih metoda investicionih kalkulacija izraunavaju se pokazatelji ekonomske


efektivnosti investicija5:
1

Promena finansijskog rezultata koji se moe oekivati u periodu korienja


investicije. Suma vikova novanih primanja nad izdavanjima u odreenom momentu
investicionog

________________________________________________________________________
__
4.5.

Jovan A, Vasiljevi Z, Sredojevi Z, Investicije-osnove planiranja i analize, Beograd, str 121-140

perioda se utvruje kao kapitalna vrednost investicije, a njen proseni godinji iznos kao
anuitet.
2 Stopa ukamaenja finansijskih sredstava uloenih u investiciju, koja se izraava kao
interna kamatna stopa investicije.
3 Duina perioda u kome je mogue izvriti povraaj uloenih finanskijskih sredstava iz
ostvarenih vikova novanih primanja nad izdavanjima, koji se utvruje kao period
amortizacije investicionih ulaganja.
Diskontni metodi pruaju objektivniju osnovu za ocenu projekata jer za ocenu projekta bitan
vremenski raspored oekivanih novanih tokova. Najei korieni metodi su6:
1
2
3

Metod neto sadanje vrednosti


Koeficijent sadanje vrednosti neto novanog toka
Metod interne stope prinosa

Metode kapitalne vrednosti investicije


Kapitalna vrednost investicije predstavlja razliku izmeu sume oekivanih novanih
primanja od investicije i sume novanih izdavanja za pribavljanje i korienje investicionog
objekta, diskonovanih pomou odreene kalkulativne kamatne stope na isti momenat
investicionog perioda. Bolje se moe zakljuiti na sledeem uproenom primeru. Za primer
je uzeto poljoprivredno gazdinstvo koje se bavi proizvodnjom industrijske zainske paprike
na 1ha. Proizvodi ljutu i slatku papriku u odnosu 3:1. Prinos uz minimalno navodnjavanje je
8t/ha. Poljoprivredno gazdinstvo je od 2012 godine uloilo u proizvodnju i okrenulo se ka
preradi. Sredstva su prikupljena delom iz sopstvenih sredstava, pozajmica i besporvratnih
subvencija.
Tabela br.1: Osnovna sredstva koja se koriste u proizvodnji
Red
. br.
1.
2.

Naziv

11.

Zemljite (oranice)
Objekti (poslovni
prostor)
Mehanizacija
Traktor
Plug
Tanjiraa
Drljaa
Prikolica
Rasprskiva
min.ubriva
Motokultivator

10.

Prskalica (450l)

3.
4
5.
6.
7.
8.
9.

Jedinica
mere
ha

Koliina

komada
komada
komada
komada
komada
komada

1
1
1
1
1
1

komada

komada

__________________________________________________________________________________________
___
6

Jakovevi K, Upravljanje trokovima, Subotica, 2007, str 358.

U sledeem postupku se vidi ocena investicije kada bi se sredstva uloila u banku pod
odreenom kamatnom stopom, korien je metod kapitalne vrednosti investicije, svoenjem
novanih primanja i novanih izdavanja na momenat t=0.
Ulaganje u investiciju iznosi 2.304.682,00 din. Oekivani prihod na kraju pete godine,
utvren izradom biznis plana, novani tok, iznosi 3.016.840,00 din. Da bi investitor doneo
odluku da li je investicija ekonomski opravdana i u kojoj meri, potrebno je da uporedi
novana primanja i novana izdavanja. Poreenje novanih primanja i novanih izdavanja
mogue je kada se svi novanih iznosi odnose na isti vremenski momenat. Poreenje je
mogue izvesti na dva naina:
1
2

Dovoenjem novanog izdavanja od 2.304.682,00 din. na kraj pete godine ili


Dovoenjem novanog primanja od 3.016.840,00 din. na momenat nula.

Ako se poe od pretpostavke da novani ulog moe da se uloi eksterno npr. na tednju u
banci uz odreenu kamatnu stopu. U tom sluaju bi poetni ulog mogao da se u periodu od
pet godina povea za iznos kamate od 2.304.682,00(1+i)5 . Ulog u banku bi bio isplativ pod

uslovom da je 3.016.840,00 > 2.304.682,00 (1+i)5 . Pri kamatnoj stopi od 5% godinje ulog
od 2.304.682,00 bi na kraju pete godine porastao za iznos od 636.741,00 dinara.
Kamatna stopa

Razlika
3.016.840 -

2.304.682,00(1+i)
5%
5.5%
6%
6.5%

2.304.682 x 1,055 = 2.304.682 x 1.2763 = 2.941.465,64


2.304.682 x 1.0555 = 2.304.682 x 1.307 = 3.012.219.37
2.304.682 x 1.065 = 2.304.682 x 1.3382 = 3.084.125,45
2.304.682 x 1.0655 = 2.304.682 x 1.3701 = 3.157.644,81

75.374,36
4.620,63
-67.285,45
-140.804,81

Iz priloenog se moe zakljuiti da je za investitora unosnije da investira u preduzee jer


ostvaruje dodatnih 75.374,36 dinara u odnosu da je uloio u banku na tednju. Sa poveanjem
kamatne stope smanjuje se prednost investiranja u preduzee, da bi pri kamatnoj stopi od 6%
bilo ekonomski isplativije uloiti novac eksterno, odnosno u banku.
Isti ovaj primer uraen na drugi nain, da se novana primanja nastala u petoj godini
dovedu na momenat nastanka novanih izdavanja, odnosno momenat t=0. U ovom sluaju
investicija je opravdana ako sadanja vrednost oekivanih buduih novanih primanja,koja je
diskontovana putem odreene kamatne stope u momentu t=0, jednaka iznosu poetinih
ulaganja. Preciznije ako je 3.016.682(1+i)-5 > 2.304.682.
Iz primera se moe uoiti da vrednost novanih primanja na kraju pete godine u momentu
t=0, pri kamatnoj stopi 5% iznosila.
Kamatna stopa

Razlika
3.016.682(1+i)-5

2.304.682
5%
3.016.840 x 1,05-5 = 3.016.840 x 0,7835 = 2.363.694,14
5,5%
3.016.840 x 1,055-5 = 3.016.840 x 0,7651 = 2.308.184,28
6%
3.016.840 x 1,06-5 = 3.016.840 x 0,7472 = 2.254.182,85
-50.499,15
6,5%
6.016.840 x 1,065-5 = 3.016.840 x 0,7299 = 2.201.991,52

59.012,14
3.502,28
-102.690,48

Pri jo nioj kamatnoj stopi novana primanja diskontovana na momenat t=0 bi bila jo
vea, a u sluaju vie kamatne stope stepen ekonomske efikasnosti se smanjuje i pri kamatnoj
stopi od 6% se ostvaruje gubitak. Investicija je ekonomski opravdana kad je sadanja
vrednost sume novanih izdavanja diskontovanih pomou odreene kamatne stope na isti
obraunski momenat.
Kapitalnu vrednost investicije kao pokazatelj stepena ekonomske efektivnosti investicije
mogue je izraunati u razliitim momentima investicionog perioda, stoga je potrebno
razlikovati sledee momente7:
1 Momenat sastavljanja kalkulacije momenat u kome se utvruju potrebna novana
izdavanja za pribavljanje i korienje investicije i oekivana novana pirmanja
odnosno iste godinje koristi od investicije.
2 Momenat utvrivanja kapitalne vrednosti momenat na koji se vri diskonotvanje,
odnosno ukamaenje novanih primanja i izdavanja nastalih u pojedinim intervalima
investicionog perioda.

Da bi se preciznije odredila kapitalnu vrednost investicije (C), mogu joj se dodati jo dva
indeksa. Prvi oznaava momenat sastavljanja kalkulacije, a drugi momenat na koji se
kapitalna vrednost odnosi. Takoe je neophodno utvrditi koliki su vikovi novanih primanja
nad izdavanjimana na kraju godine (pojedinih intervala) k. Utvrivanje visine investicionih
ulaganja, novanih izdavanja, vremenskog perioda i buduih novanih primanja, se uglavnom
utvruje pre realizacije investicije, odnosno pre izvrenih ulaganja u pribavljanje osnovnih
sredstava ili objekata. Sainjena procena novanih izdavanja i novanih primanja ini osnovu
za sastavljanje investicionih kalkulacija, odnosno za utvrivanje pokazatelja o oekivanom
stepenu ekonomske efektivnosti planirane investicije. Kaka se kapitalna vrednost investicije
utvruje neposredno pre prvih ulagana, tada se taj momenat oznaava sa 0 -, dok se kapitalna
vrednost investicije oznaava sa C0-,0- i izraunava se prema sledeem obrascu8:
C0-,0- = -A0 + k1 (1+i)-1 + k2 (1+i)-2 +...+ kN (1+i)-N
Prilikom izraunavanja kapitalne vrednsoti raunom se obuhvataju sva novana izdavanja za
pribavljanje i korienje investicije kao i sva novana primanja koja se oekuju u toku
predvienog investicionog perioda.
Ukoliko bi se kaptilana vrednost investicije utvrivala u momentu 0- ali nakon isteka godinu
dana od poetka investicionog perioda tj. u momentu 1 +. Na ovaj nain se moe proveriti
ranije izvrena prcena ekonomske efektivnosti investicije i po potrebi izvre odreene
korekcije u izraunavanju kapitalne vrednosti. Jer se na kraju prve godine znaju stvarna
ulaganja u pribavljanju osnovnih sredstava i investicionih objekata A0, kao i stvaran iznos
novanih primanja i novanih izdavanja. Na kraju prve godine kapitalna vrednost koja se
odnosina momenat 0- tj. kada su novana izdavanja i primanja od investicije diskontovana na
poetni momenat, neposredno pre izvrenog prvog ulaganja u investiciju i ako se pritom
umesto godinjih primanja i izdavanja utvrde njihove razlike kt = bt at, za t = 1,2,3,...N
___________________________________________________________________________
___
7.8.

Jovan A, Vasiljevi Z, Sredojevi Z, Investicije-osnove planiranja i analize, Beograd, str 121-140.

tada se kapitalna vrednost investicije moe izraunati putem sledeeg obrasca9:


C1+,0- = -A0 + (k1/1+i) + (k2/(1+i)2) + ... + kN/(1+i)N

Kapitalna vrednost na poetku investicionog perioda


Diskontovanje sume novanih primanja i novanih izdavanja pomou odreene kamatne
stope na momenat neposredno pre prvog ulaganja u investiciju. Na ovaj nain izraunata
kapitalna vrednost predstavlja sadanju vrednost sume vikova novanih primanja nad
izdavanjima ostvarenih u toku korienja investicije. Kapitalna vrednost C 0-,0- (koja se moe
obeleiti C0) mogue je izraunati i pomou sledeeg obrasca10:
C0 = -A0 + (b1 a1)q-1 + (b2 a2)q-2 + ... + (bN aN)q-N + BNq-N
BN Neto novana primanja prilikom likvidacije (prodje) investicionog objekta na kraju
perioda njegovog korienja
Q = (1+i), i = kalkulativna kamatna stopa
N Poslednja godina investicionog perioda

Ako se umesto godinjih novanih primanja i izdavanja izraunaju njihove razlike tj. iste
godinje koristiod investicije bt at = kt za t = 1,2,3,...,N, tada se kapitalna vrednost investicije
moe izraunati na jednostavniji nain11:
C0= -A0 + k1q-1 + k2q-2 +...+kNq-N + BNq-N
Kapitalna vrednost investicije mogue je izraunati odvojenim utvrivanjem sume noanih
primanja i sume noanih izdavanja, diskontovanih na isti obraunski momenat, t = 0
C0 = (b1q-1 + b2q-2 +...+bNq-N +BNq-N) (a1q-1 + a2q-2 +...+aNq-N + A0)
Na ovaj nain, pored izraunavanja apsolutnog iznosa kapitalne vrednosti, mogue je
utvrditi i odnos izmeu sume diskonotovanih vrednosti novanih primanja i izdavanja. Ovako
dobijeni relativni pokazatelj moe da bude od znaaja prilikom procene ekonomske
efektivnosti vie alternitivnih investicija.
Primer: Proizvoa industrijske paprike na 1ha je odluio da obnovi sistem za
novodnjavanje i uloi 605.440,00 dinara, pribavljanje nove mini suare 475.580,00 dinara i
mlina za mlevenje paprike u iznosu od 81.700,00 dinara. Tok novanih izdavanja za
odravanje novih maina i ureaja kao i novanih primanja od preraenog proizvoda koji
ima veu prodajnu vrednost dat je u tabeli za period od etiri godine. Da bi se izraunala
kapitalna vrednost investicje potrebno je prethodno utvrditi godinja novana primanja i
novana izdavanja, tj. potrebno je sastaviti bilans uspeha.
___________________________________________________________________________
___
10.11.

Jovan A, Vasiljevi Z, Sredojevi Z, Investicije-osnove planiranja i analize, Beograd, str 121-140.

Tabela br.2: Bilans uspeha proizvodnje zainseke mlevene paprike


Red.br.
I
II
III
1
2
IV
3
4
V
VI
5
VII
VIII
IX

Naziv
UKUPAN PRIHOD
UKUPNI RASHODI (1+2+3+4+5)
DIREKTNI RASHODI (1+2)
Direktni materijalni trokovi
Direktni rad (plate radnika u proizvodnji)
energija I gorivo
BRUTO DOBIT (I-III)
Amortizacija
Ostali poslovni rashodi
POSLOVNI RASHODI (1+2+3+4+5)
POSLOVNA DOBIT (I-V)
Kamata na kredit (finansijski rashodi)
DOBIT PRE OPOREZIVANJA (I-II)
POREZ NA DOBIT (10%)
NETO DOBIT (VII-VIII)

I
973,750.00
596,210.00
367,658.00
127,658.00
160,000.00
80,000.00
606,092.00
209,077.30
19,475.00
596,210.00
377,540.00
0.00
377,540.00
37,754.00
339,786.00

II
1,168,500.00
658,385.30
425,938.00
153,937.60
192,000.00
80,000.00
742,562.00
209,077.30
23,370.00
658,385.30
510,115.00
0.00
510,115.00
51,011.50
459,103.50

III
1,178,000.00
661,500.00
428,862.55
155,262.55
193,600.00
80,000.00
749,137.45
209,077.30
23,560.00
661,500.00
516,500.00
0.00
516,500.00
51,650.00
464,850.00

IV
1,187,500.00
665,802.00
432,975.00
157,775.00
195,200.00
80,000.00
754,525.00
209,077.30
23,750.00
665,802.30
521,698.00
0.00
521,698.00
52,170.00
469,528.00

t=
Ulaganje u nabavku
novih maina
Novana izdavanja za
korienje investicije
(tehniko odravanje,
nabavku sirovina,
energije, plate radnika
i sl)
Novana primanja od
prodaje uloenih
investicija po odbitku
trokova likvidacije
iste godinje koristi
od investicije

1.256.182,00

Novana primanja od
prodaje maina po
odbitku trokova
likvidacije
Novanih tok
-1.256.182,00
investicije
Tabela br.3: Novani tok investicije

596.210,00

658.385,00

661.500,00

665.802,00

973.750,00

1.168.500,00

1.178.000,00

1.187.500,00

377.540,00

510.115,00

516.500,00

521.698,00
419.874,00

+377.540,00

+510.115,00

+516,500,00

+419.874,00

Za investitora je planirana investicija prihvatljiva samo pod uslovom da je i ekonomski


opravdana, odnonso da planirana ivesticiona ulaganja imaju za rezultat poveanje imovine
preduzea. Zbog toga je neophodno prethodno izvriti procenu ekonomske efektivnosti
nameravane investcije, u datom sluaju izraunavanje njene kapitalne vrednosti. Polazi se od
pretpostavke da se investicija realizuje ulaganjem sopstvenog kapitala uz kamatnu stopu od
6% godinje.
Tabela br.4: Kaptialna vrednost investicije u momentu t=0
God
.
(t)

Novana primanja
stvarna
1,06-t

diskont.

Novana izdavanja
stvarna
1,06t
diskont.

Razlika
stvarna

2
-

3(1x2)
-

973.750

918.635,75

1.168.50
0
1.178.00
0
1.187.50
0

0,943
4
0,890
0
0,839
6
0,729
1
0,729
1
-

4
1.256.18
2
596.210

1.039.965

658.385

989.048,80

661.500

865.806,25
306.130,13

665.802
-

4.119.585,9
3

3
4

419.874
-

5
-

6(4x5)
1.256.182

0,943
4
0,890
0
0,839
6
0,729
1
-

562.464,51

7(1-4)
1.256.18
2
377.540

585.962,65

510.115

555.395,40

516.500

485.436,24
-

521.698
419.874

3.445.440,8
0

1,06-t

diskont.

8
-

9(7x8)
-1.256.182

0,943
4
0,890
0
0,839
6
0,729
1
0,729
1
-

356.171,2
4
454.002,3
5
433.653,4
0
380.370,0
1
306,130.1
3
674.145,1
3

Kapitalna vrednost investcije iznosi:


C0-,0- = 4.119.585,93 3.445.440,80 = 674.145,13
Izraunavanje kapitalne vrednosti investicije na pojednostavljen nain je znaajan kada se
izraunava za znatno dui period korienja kao kod graevinskih objekata, viegodinjih
zasada i sl. Izraunavanje na ovaj nain omoguava da se izrauna odnos izmeu sume
diskontovanih novanih primanja i sume diskontovanih novanih izdavanja, koji moe da
bude dobar pokazatelj prilikom izbora vie alternativnih nvesticija.
Diskont. novana primanja/Diskont. novana izdavanja = 4.119.585,93/3.445.440,8 = 1,19
Investicija je ekonomski opravdana jer je njena kapitalna vrednost pozitivna, odnosno
odnos izmeu diskontovanih novanih primanja i diksontovanih novanih izdavanja je
pozitivan tj. vei je od 1. Investicija bi omoguila poveanje dobiti, preraunato pomou
sloene kamate od 6% na momenat t=0, u iznosu od 674.145,13 dinara. Pre nego to su
nabavljene maine, pre nego to su uloena nova investciona sredstva, investicionom projektu
prpada kapitalna vrednost od 674.145,13 dinara.
Kapitalna vrednost na kraju perioda korienja investicije
Osim izraunavanja kapitalne vrednosti investicije na poetku godine, mogue ju je
izraunati i na kraju investicionog peiroda korienja (CN+).
Moe se izraunati primenom sledeeg obrasca12:
CN+ = -A0qN + k1qN-1 + k2qM-2 + ... + kN-1q + kN
___________________________________________________________________________
___
12.

Jovan A, Vasiljevi Z, Sredojevi Z, Investicije-osnove planiranja i analize, Beograd, str 121-140

Polazi se od pretpostavke da je vek upotrebe maina 4 godine, naravno u praksi to nije sluaj.
Tabela br.5: Kapitalna vrednost investicje u momentu t=4
God
(n)

Novana primanja
Stvarna
1,06n

973.750,00
1.168.500,00
1.178.000,00

2
1,1910
1,1236
1,0600

U momentu
t=4+
3(1x2)
1.159.736,25
1.312.926,60
1.248.680,00

1.187.500,00
419.874,00
-

1
1
-

1.187.500,00
419.874,00
5.328.716,85

1
-

0
1
2
3
4

Novana izdavanja
Stvarna
1,06n
4
1.256.182
596.210
658.385
661.500
665.802
-

5
1,2625
1,1910
1,1236
1,0600
1
1
-

U momentu
t=4+
6(4x5)
1.585.929,78
710.086,11
739.761,39
701.190,00
665.802,00
4.402.769,28

Razlika
Stvarna
7(1-4)
-1.256.182
377.540,00
510.115,00
516.500,00
521.698,00
419.874,00
-

1,06n
8
1,2625
1,1910
1,1236
1,0600

U momentu
t=4+
9(7x8)
-1.585.929,77
449.650,14
573.165,21
547.490,00

1
1
-

521.698,00
419.874,00
925.947,57

Kapitalna vrednost investicije iznosi: C4+ = 5.328.716,85 4.402.769,28 = 925.947,57


Takoe se moe uoiti da je investicija ekonomsk opravdana, jer je kapitalna vrednost
pozitivna. Poljoprivredno gazdinstvo bi na kraju etvrte godine ostvarilo poveanje dobiti u
iznosu od 925.947,57 dinara.
Sa poveanjem perioda korienja investicije poveava se i stepen rentabilnosti investicije,
ako se poveavaju u godinja primanja od investicije.

Jo jedan razlog zato se poljopirvredno gazdinstvo okrenulo ka povrtarskoj proizvodnji je taj


to je industrijska zainska paprika izuzetno otporna na suu, a uz minimalno navodnjavanje
njen prinos se znatno poveava. Papriku veoma retko napadaju bolesti i insekti, jer se u uoj i
iroj okolini uzgajaju preteno ratarske kulture. Do sada je poljopirvredno gazdinstvo
ostvarivalo prinos od 8t/ha. Otkupna cena je bila 30din/kg. Ukupni trokovi, koji nisu u
potpunosti precizni jer poljopirvredno gazdinstvo ne vodi poptunu evidenciju trokova i
obraun trokova vri na sopstvenu ruku. Stoga prema podacima koji su dobijeni od vlasnika
utvreno je da su ukupni trokovi 131.000. Iz proste raunice se moe zakljuiti da vlasnik
prodajom sirovine ostvaruje prihod od 109.000 dinara. Prinos koji je ostvaren prole godine
je bio skoro 20t/ha zainske paprike. Za proizvodnju 1 kg mlevene paprike potrebno je oko
9kg mlevene paprike (kada se izdvoji semena loa i peteljke). Ukupna koliina mlevene
zainske paprike koja je dobijena iznosi 2,05t.
Dok je dobit od proizvodnje penice prole godine iznosila svega 52.400,00 dinara, ali mora
se uzeti u obzir da je godina bila izuetno nepovoljna za sve ratarske kulture.
Tabela br. :Bilans uspeha penice
Ukupni rashodi
Priprema za setvu (oranje, tr.rada, tr.goriva,)
Seme
ubrivo
Insekticidi
Herbicidi
Usluno: setva
Usluno: kombajniranje
Ostali troskovi 1%
Kalo i rastur, primese 3%
Ukupni prihodi
Prinos 5000kg X 23din/kg

62.600,00
10.000,00
11.000,00
22.200,00
1.500,00
1.800,00
1.500,00
10.000,00
1.150,00
3.450,00
115.000,00

Dobit

52.400,00

Napomena: U obzir nisu uzeti trokovi amortizacije mehanizacije, jer je mehanizacija stara i neto vie od 30
godina. to je jo jedan problem u poljoprivrednoj proizvodnji sitnih proizvodjaa, nepostojanje dovoljno
sredstava za ulaganjem u novu mehanizaciju. Ovaj problem bi se mogao reiti udruivanjem sitnih proizvoaa
u zadruge, ali na osnovu prethodnog iskustva iz ranijeg perioda, potrebni su vei napori da bi se ova ideja mogla
ostvariti.

Zakljuak
Pre realizacije otpoinjanja investicionog projekta neophodno je sagledati sve unutranje i
spoljne faktore,odnosno koj se to snage i slabosti kao i mogunosti i opasnosti jednog
privrednog subjekta. Neophodna je paljiva procena i detaljna analiza. Bez obzira kolika su
investicona ulaganja, manja ili vea potrebno je izvriti ocenu efikasnosti investicije. Pri
izraunavanju kapitalne vrednosti investicije treba obratiti panju na sledee faktore koji
mogu da utiu na nju, to su:
1
2
3

Iznos uloenih sredstava u investiciju


Iznos godinjih novanih izdavanja i novanih primanja
Visina kalkulativne kamatne stope

Duina perioda korienja investsicije

U sluaju da doe i do minimalnih promena potrebno ih je ubaciti u plan investicije,


korigovati trenutne podatke novonastalim promenama. Problem je kod sitnih proizvoaa to
im drugi rade investicione projekte, i kada zaponu njegovu realizaciju nadalje ne prate
faktore koji uzrokuju promene i preko tih promena prelaze olako. Da bi se ovo izbeglo
potrebno je da postoje savetodavne slube na nivou lokalne samouprave, ali u manjim
naseljenim mestima uopte ne postoje ili su veoma udaljene. Poljoprivredni proizvoai esto
ne umeju sami da objasne ta im treba, ta hoe da postignu tj.koji su im ciljevi. Faktor od
kojeg u velikoj meri zavisi planiranje investicionih projekata u poljoprivredi koji se ne mogu
kontrolisati su prirodni i bioloki faktori (sue, poplave, grad, bolesi i dr.).
Povrtarska proizvodnja zahteva vie rada, preciznije voenje obrauna rashoda i prihoda,
takoe zahteva i vea ulaganja ali donosi i vee prinose. Take se moe zakljuiti i da prerada
povrtarskih sirovina donosi jo vee prihode, ali isto tako iziskuje i znatno vea ulaganja.
Sama prerada ne zavisi toliko od prirodnih faktora, u sluaju kada se sirovine otkupljuju,
uvek ih moete nai negde. Meutim u tom sluaju postoje mare koje znatno poskupljuju
proizvodnju. Zato esto sitni proizvoai sami proizvode i vre preradu soptsvenih sirovina.

Literatura:
Jovan A, Vasiljevi Z, Sredojevi Z, Investicije-osnove planiranja i analize, Poljoprivredni
fakultet u Beogradu, Beograd, str 121-140.
Jakovevi K, Upravljanje trokovima, Ekonomski fakultet u Subotici, Subotica, 2007, str
358.
Vujui D., i sar.,Prirunik za investicije, Novi Sad, 2008, str. 6-39.
Neboja N., Plnairanje i projektovanje, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, Novi Sad,
2008, str 108.

You might also like