Professional Documents
Culture Documents
Rezime
Rad se bavi procenom investicije tj. utvrivanjem kapitalne vrednosti investicje putem
dinamikih metoda, na poljopirvrednom gazdinstvu, ija je ukpna obradiva povrina 5 ha. Pored
ratarske proizvodnje poljopirvredno gazdinstvo se bavi i povrtarskom proizvdonjom, odnosno
proizvodnjom industrijske zainske paprike. Pre godinu dana je na poljoprivrednom gazdinstvu
otopoeta prerada zainske paprika. Proizvodnja paprika uestvuje sa 20% od ukupne proizvonje.
Rad se bavi procenom da li je investicioni projekat ekonomski opravdan, koji faktori utiu na
ocenu efikasnosti I da li je bolje investirati u proizvodnju ili uloiti u banku, kao I koja kamatna
stopa je povoljna za proizvoaa.
Uraen je biznis plan proizvdonje mlevene zainske paprika za period od 4 godine, kako bi
se mogli utvrditi kolika su godinja novana primanja I godinja novana izdavanja, ujedno slui
kao kontrola da li je investicija zaista ekonomski opravdana. Izvreno je poreenje dobiti
proizvodnje sirovine paprika, mlevene zainske paprika I proizvodnje penice na povrini od 1ha.
U radu se objanjava ta su investicije, koje vrste investicija postoje I zato je neophodno
planski pristupiti realizaciji investiconog projekta I zato su oni vani pri realizaciji odreene
proizvodnje.
Kljune rei: investicija, kapitalna vrednost, dinamike metode.
Uvod
Moe se zakljuiti da sam pojam investicija je veoma sloen i u literature se moe nai vie
definicija, neke od njih su1:
1
2
Investicije su proizvod i spoj nauke i prakse ljudi u precesu unapreivanja uslova ivota i
dobrote drutva.
Investicije su istovremeno obnavljanje i inoviranje predmeta ranije ostvarenih
investicijama i izgradnje novih objekata i drugih investicionih dobara.
3
4
_____________________________________________________________________________
___
1.2.3
b
c
d
Da bi se ocenio neki investicioni projekat moe se koristiti nekoliko metoda, u ovom radu je
koriena dinamika metoda metod kapitalne vrednosti.
Dinamike metode investicione kalkulacije
________________________________________________________________________
__
4.5.
perioda se utvruje kao kapitalna vrednost investicije, a njen proseni godinji iznos kao
anuitet.
2 Stopa ukamaenja finansijskih sredstava uloenih u investiciju, koja se izraava kao
interna kamatna stopa investicije.
3 Duina perioda u kome je mogue izvriti povraaj uloenih finanskijskih sredstava iz
ostvarenih vikova novanih primanja nad izdavanjima, koji se utvruje kao period
amortizacije investicionih ulaganja.
Diskontni metodi pruaju objektivniju osnovu za ocenu projekata jer za ocenu projekta bitan
vremenski raspored oekivanih novanih tokova. Najei korieni metodi su6:
1
2
3
Naziv
11.
Zemljite (oranice)
Objekti (poslovni
prostor)
Mehanizacija
Traktor
Plug
Tanjiraa
Drljaa
Prikolica
Rasprskiva
min.ubriva
Motokultivator
10.
Prskalica (450l)
3.
4
5.
6.
7.
8.
9.
Jedinica
mere
ha
Koliina
komada
komada
komada
komada
komada
komada
1
1
1
1
1
1
komada
komada
__________________________________________________________________________________________
___
6
U sledeem postupku se vidi ocena investicije kada bi se sredstva uloila u banku pod
odreenom kamatnom stopom, korien je metod kapitalne vrednosti investicije, svoenjem
novanih primanja i novanih izdavanja na momenat t=0.
Ulaganje u investiciju iznosi 2.304.682,00 din. Oekivani prihod na kraju pete godine,
utvren izradom biznis plana, novani tok, iznosi 3.016.840,00 din. Da bi investitor doneo
odluku da li je investicija ekonomski opravdana i u kojoj meri, potrebno je da uporedi
novana primanja i novana izdavanja. Poreenje novanih primanja i novanih izdavanja
mogue je kada se svi novanih iznosi odnose na isti vremenski momenat. Poreenje je
mogue izvesti na dva naina:
1
2
Ako se poe od pretpostavke da novani ulog moe da se uloi eksterno npr. na tednju u
banci uz odreenu kamatnu stopu. U tom sluaju bi poetni ulog mogao da se u periodu od
pet godina povea za iznos kamate od 2.304.682,00(1+i)5 . Ulog u banku bi bio isplativ pod
uslovom da je 3.016.840,00 > 2.304.682,00 (1+i)5 . Pri kamatnoj stopi od 5% godinje ulog
od 2.304.682,00 bi na kraju pete godine porastao za iznos od 636.741,00 dinara.
Kamatna stopa
Razlika
3.016.840 -
2.304.682,00(1+i)
5%
5.5%
6%
6.5%
75.374,36
4.620,63
-67.285,45
-140.804,81
Razlika
3.016.682(1+i)-5
2.304.682
5%
3.016.840 x 1,05-5 = 3.016.840 x 0,7835 = 2.363.694,14
5,5%
3.016.840 x 1,055-5 = 3.016.840 x 0,7651 = 2.308.184,28
6%
3.016.840 x 1,06-5 = 3.016.840 x 0,7472 = 2.254.182,85
-50.499,15
6,5%
6.016.840 x 1,065-5 = 3.016.840 x 0,7299 = 2.201.991,52
59.012,14
3.502,28
-102.690,48
Pri jo nioj kamatnoj stopi novana primanja diskontovana na momenat t=0 bi bila jo
vea, a u sluaju vie kamatne stope stepen ekonomske efikasnosti se smanjuje i pri kamatnoj
stopi od 6% se ostvaruje gubitak. Investicija je ekonomski opravdana kad je sadanja
vrednost sume novanih izdavanja diskontovanih pomou odreene kamatne stope na isti
obraunski momenat.
Kapitalnu vrednost investicije kao pokazatelj stepena ekonomske efektivnosti investicije
mogue je izraunati u razliitim momentima investicionog perioda, stoga je potrebno
razlikovati sledee momente7:
1 Momenat sastavljanja kalkulacije momenat u kome se utvruju potrebna novana
izdavanja za pribavljanje i korienje investicije i oekivana novana pirmanja
odnosno iste godinje koristi od investicije.
2 Momenat utvrivanja kapitalne vrednosti momenat na koji se vri diskonotvanje,
odnosno ukamaenje novanih primanja i izdavanja nastalih u pojedinim intervalima
investicionog perioda.
Da bi se preciznije odredila kapitalnu vrednost investicije (C), mogu joj se dodati jo dva
indeksa. Prvi oznaava momenat sastavljanja kalkulacije, a drugi momenat na koji se
kapitalna vrednost odnosi. Takoe je neophodno utvrditi koliki su vikovi novanih primanja
nad izdavanjimana na kraju godine (pojedinih intervala) k. Utvrivanje visine investicionih
ulaganja, novanih izdavanja, vremenskog perioda i buduih novanih primanja, se uglavnom
utvruje pre realizacije investicije, odnosno pre izvrenih ulaganja u pribavljanje osnovnih
sredstava ili objekata. Sainjena procena novanih izdavanja i novanih primanja ini osnovu
za sastavljanje investicionih kalkulacija, odnosno za utvrivanje pokazatelja o oekivanom
stepenu ekonomske efektivnosti planirane investicije. Kaka se kapitalna vrednost investicije
utvruje neposredno pre prvih ulagana, tada se taj momenat oznaava sa 0 -, dok se kapitalna
vrednost investicije oznaava sa C0-,0- i izraunava se prema sledeem obrascu8:
C0-,0- = -A0 + k1 (1+i)-1 + k2 (1+i)-2 +...+ kN (1+i)-N
Prilikom izraunavanja kapitalne vrednsoti raunom se obuhvataju sva novana izdavanja za
pribavljanje i korienje investicije kao i sva novana primanja koja se oekuju u toku
predvienog investicionog perioda.
Ukoliko bi se kaptilana vrednost investicije utvrivala u momentu 0- ali nakon isteka godinu
dana od poetka investicionog perioda tj. u momentu 1 +. Na ovaj nain se moe proveriti
ranije izvrena prcena ekonomske efektivnosti investicije i po potrebi izvre odreene
korekcije u izraunavanju kapitalne vrednosti. Jer se na kraju prve godine znaju stvarna
ulaganja u pribavljanju osnovnih sredstava i investicionih objekata A0, kao i stvaran iznos
novanih primanja i novanih izdavanja. Na kraju prve godine kapitalna vrednost koja se
odnosina momenat 0- tj. kada su novana izdavanja i primanja od investicije diskontovana na
poetni momenat, neposredno pre izvrenog prvog ulaganja u investiciju i ako se pritom
umesto godinjih primanja i izdavanja utvrde njihove razlike kt = bt at, za t = 1,2,3,...N
___________________________________________________________________________
___
7.8.
Ako se umesto godinjih novanih primanja i izdavanja izraunaju njihove razlike tj. iste
godinje koristiod investicije bt at = kt za t = 1,2,3,...,N, tada se kapitalna vrednost investicije
moe izraunati na jednostavniji nain11:
C0= -A0 + k1q-1 + k2q-2 +...+kNq-N + BNq-N
Kapitalna vrednost investicije mogue je izraunati odvojenim utvrivanjem sume noanih
primanja i sume noanih izdavanja, diskontovanih na isti obraunski momenat, t = 0
C0 = (b1q-1 + b2q-2 +...+bNq-N +BNq-N) (a1q-1 + a2q-2 +...+aNq-N + A0)
Na ovaj nain, pored izraunavanja apsolutnog iznosa kapitalne vrednosti, mogue je
utvrditi i odnos izmeu sume diskonotovanih vrednosti novanih primanja i izdavanja. Ovako
dobijeni relativni pokazatelj moe da bude od znaaja prilikom procene ekonomske
efektivnosti vie alternitivnih investicija.
Primer: Proizvoa industrijske paprike na 1ha je odluio da obnovi sistem za
novodnjavanje i uloi 605.440,00 dinara, pribavljanje nove mini suare 475.580,00 dinara i
mlina za mlevenje paprike u iznosu od 81.700,00 dinara. Tok novanih izdavanja za
odravanje novih maina i ureaja kao i novanih primanja od preraenog proizvoda koji
ima veu prodajnu vrednost dat je u tabeli za period od etiri godine. Da bi se izraunala
kapitalna vrednost investicje potrebno je prethodno utvrditi godinja novana primanja i
novana izdavanja, tj. potrebno je sastaviti bilans uspeha.
___________________________________________________________________________
___
10.11.
Naziv
UKUPAN PRIHOD
UKUPNI RASHODI (1+2+3+4+5)
DIREKTNI RASHODI (1+2)
Direktni materijalni trokovi
Direktni rad (plate radnika u proizvodnji)
energija I gorivo
BRUTO DOBIT (I-III)
Amortizacija
Ostali poslovni rashodi
POSLOVNI RASHODI (1+2+3+4+5)
POSLOVNA DOBIT (I-V)
Kamata na kredit (finansijski rashodi)
DOBIT PRE OPOREZIVANJA (I-II)
POREZ NA DOBIT (10%)
NETO DOBIT (VII-VIII)
I
973,750.00
596,210.00
367,658.00
127,658.00
160,000.00
80,000.00
606,092.00
209,077.30
19,475.00
596,210.00
377,540.00
0.00
377,540.00
37,754.00
339,786.00
II
1,168,500.00
658,385.30
425,938.00
153,937.60
192,000.00
80,000.00
742,562.00
209,077.30
23,370.00
658,385.30
510,115.00
0.00
510,115.00
51,011.50
459,103.50
III
1,178,000.00
661,500.00
428,862.55
155,262.55
193,600.00
80,000.00
749,137.45
209,077.30
23,560.00
661,500.00
516,500.00
0.00
516,500.00
51,650.00
464,850.00
IV
1,187,500.00
665,802.00
432,975.00
157,775.00
195,200.00
80,000.00
754,525.00
209,077.30
23,750.00
665,802.30
521,698.00
0.00
521,698.00
52,170.00
469,528.00
t=
Ulaganje u nabavku
novih maina
Novana izdavanja za
korienje investicije
(tehniko odravanje,
nabavku sirovina,
energije, plate radnika
i sl)
Novana primanja od
prodaje uloenih
investicija po odbitku
trokova likvidacije
iste godinje koristi
od investicije
1.256.182,00
Novana primanja od
prodaje maina po
odbitku trokova
likvidacije
Novanih tok
-1.256.182,00
investicije
Tabela br.3: Novani tok investicije
596.210,00
658.385,00
661.500,00
665.802,00
973.750,00
1.168.500,00
1.178.000,00
1.187.500,00
377.540,00
510.115,00
516.500,00
521.698,00
419.874,00
+377.540,00
+510.115,00
+516,500,00
+419.874,00
Novana primanja
stvarna
1,06-t
diskont.
Novana izdavanja
stvarna
1,06t
diskont.
Razlika
stvarna
2
-
3(1x2)
-
973.750
918.635,75
1.168.50
0
1.178.00
0
1.187.50
0
0,943
4
0,890
0
0,839
6
0,729
1
0,729
1
-
4
1.256.18
2
596.210
1.039.965
658.385
989.048,80
661.500
865.806,25
306.130,13
665.802
-
4.119.585,9
3
3
4
419.874
-
5
-
6(4x5)
1.256.182
0,943
4
0,890
0
0,839
6
0,729
1
-
562.464,51
7(1-4)
1.256.18
2
377.540
585.962,65
510.115
555.395,40
516.500
485.436,24
-
521.698
419.874
3.445.440,8
0
1,06-t
diskont.
8
-
9(7x8)
-1.256.182
0,943
4
0,890
0
0,839
6
0,729
1
0,729
1
-
356.171,2
4
454.002,3
5
433.653,4
0
380.370,0
1
306,130.1
3
674.145,1
3
Polazi se od pretpostavke da je vek upotrebe maina 4 godine, naravno u praksi to nije sluaj.
Tabela br.5: Kapitalna vrednost investicje u momentu t=4
God
(n)
Novana primanja
Stvarna
1,06n
973.750,00
1.168.500,00
1.178.000,00
2
1,1910
1,1236
1,0600
U momentu
t=4+
3(1x2)
1.159.736,25
1.312.926,60
1.248.680,00
1.187.500,00
419.874,00
-
1
1
-
1.187.500,00
419.874,00
5.328.716,85
1
-
0
1
2
3
4
Novana izdavanja
Stvarna
1,06n
4
1.256.182
596.210
658.385
661.500
665.802
-
5
1,2625
1,1910
1,1236
1,0600
1
1
-
U momentu
t=4+
6(4x5)
1.585.929,78
710.086,11
739.761,39
701.190,00
665.802,00
4.402.769,28
Razlika
Stvarna
7(1-4)
-1.256.182
377.540,00
510.115,00
516.500,00
521.698,00
419.874,00
-
1,06n
8
1,2625
1,1910
1,1236
1,0600
U momentu
t=4+
9(7x8)
-1.585.929,77
449.650,14
573.165,21
547.490,00
1
1
-
521.698,00
419.874,00
925.947,57
62.600,00
10.000,00
11.000,00
22.200,00
1.500,00
1.800,00
1.500,00
10.000,00
1.150,00
3.450,00
115.000,00
Dobit
52.400,00
Napomena: U obzir nisu uzeti trokovi amortizacije mehanizacije, jer je mehanizacija stara i neto vie od 30
godina. to je jo jedan problem u poljoprivrednoj proizvodnji sitnih proizvodjaa, nepostojanje dovoljno
sredstava za ulaganjem u novu mehanizaciju. Ovaj problem bi se mogao reiti udruivanjem sitnih proizvoaa
u zadruge, ali na osnovu prethodnog iskustva iz ranijeg perioda, potrebni su vei napori da bi se ova ideja mogla
ostvariti.
Zakljuak
Pre realizacije otpoinjanja investicionog projekta neophodno je sagledati sve unutranje i
spoljne faktore,odnosno koj se to snage i slabosti kao i mogunosti i opasnosti jednog
privrednog subjekta. Neophodna je paljiva procena i detaljna analiza. Bez obzira kolika su
investicona ulaganja, manja ili vea potrebno je izvriti ocenu efikasnosti investicije. Pri
izraunavanju kapitalne vrednosti investicije treba obratiti panju na sledee faktore koji
mogu da utiu na nju, to su:
1
2
3
Literatura:
Jovan A, Vasiljevi Z, Sredojevi Z, Investicije-osnove planiranja i analize, Poljoprivredni
fakultet u Beogradu, Beograd, str 121-140.
Jakovevi K, Upravljanje trokovima, Ekonomski fakultet u Subotici, Subotica, 2007, str
358.
Vujui D., i sar.,Prirunik za investicije, Novi Sad, 2008, str. 6-39.
Neboja N., Plnairanje i projektovanje, Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu, Novi Sad,
2008, str 108.