ELINI MOSTOVI

Primjeri izvedenih mostova u svijetu

Visei mostovi velikih raspona

ELINI MOSTOVI

ELINI MOSTOVI

ELINI MOSTOVI

ELINI MOSTOVI

ELINI MOSTOVI

ELINI MOSTOVI

ELINI MOSTOVI

ELINI MOSTOVI

ELINI MOSTOVI

OPTEREENJE DRUMSKIH
MOSTOVA

Razmatranje optereenja mostova je komleksan problem jer se

radi o moguoj kombinaciji niza uticajnih faktora odnosno sila.
Optereenja na mostovima se daju propisima i normama ija je
zadaa realno obuhvatiti vanjska djelovanja u cilju dobijanja
graevine poznate i eljene sigurnosti koja bez oteenja moe
odoliti svim moguim kombinacijama djelovanja kako u toku
gradnje tako i u vrijeme eksploatacije.
Kod prorauna mostova isljuivo treba primjenjivati odredbe
Eurocoda ; EC 1/3) i EC 8/2 ( seizmiki proraun mostova).
Djelovanja optereenja na mostovima se razmaraju kao
promjenjiva i incidentna pri emu se vlastita teina posebno
izdvaja

OPTEREENJE DRUMSKIH
MOSTOVA

1.
2.
3.

1.
2.
3.

1.
2.

1.

Podjela optereenja
Stalna
Promjenjiva
Incidentno
Stalna optereenja
Vlastita teina
Optereenje od prednaprezanja
Puzanje i skupljanje betona
Promjenjivo optereenje
Saobraajno(vozila i pjeaci)
Udari vjetra
Incidnetno optereenj
Razni udari vozila na dijelove mostova

OPTEREENJE DRUMSKIH
MOSTOVA
Saobraajnom optereenje

Djelovanje prometnog optereenja se rauna pomou podjele

kolovoza na vozne trakeirina voznih traka na kolovozu i najvei mogui njihov cjeli broj
dat je u slijedeoj tabeli.

OPTEREENJE DRUMSKIH
MOSTOVA
Poloaj i numerisanje voznih traka za
proraun

OPTEREENJE DRUMSKIH
MOSTOVA
Modeli optereenja za vetrikalne sile
1.
2.
3.
4.

Model
Model
Model
Model

1
2
3
4

Za svaki model u skripti dsata ema sa poloajem optereenja i

intenzitetom

OPTEREENJE DRUMSKIH
MOSTOVA
Horizontalne sile ( sile koenja)

Obavezno se moraju uzeti u razmatranje

OPTEREENJE DRUMSKIH
MOSTOVA
Centrifugalna sila

OPTEREENJE DRUMSKIH
MOSTOVA
Zamor optereenja

Saobraaj i njegova uestalost na mostovi proizvodi spektar

promjenjivih napona koji mogu da uzrokuju zamor.Spekat napona
zavisi od gemetrije vozila,osovinskih optereenja,razmaka
vozila,sastav saobraaja i dinamikih uticaja.
Kod mostova se razmatra 5 modela zamora optereenja ili
vertikalnih sila.Horizontalne sile se ne razmatraju
Intenziteti i eme ovog optereenja data u skripti

OPTEREENJE DRUMSKIH
MOSTOVA
Model optereenja na navozima

PROBNA ISPITIVANJA
MOSTOVA

Kroz povijest imamo mnogobrojne primjere katastrofa i ruenja

mostova
Mostovi mogu biti srueni namjerno ili nenamjerno.
Namjerno se dogaa kad zbog dotrajalosti ili drukijih prometnih
potreba trebamo ukloniti neupotrebljiv objekt da bismo sagradili novi
prikladnijih svojstava ili prostor koji on zauzima iskoristiti u druge
svrhe.
Druga razina namjernog ruenja dogaa se u ratu kada se ele presjei
prometnice na njihovim vitalnim dijelovima.
Nenamjerno ruenje mostova dogaa se ili zbog od strane ovjeka ili
prirode izazvanih razliitih incidenata, nesrea odnosno katastrofa, ili
zbog pogreaka u projektu, graenju ili odravanju.
Za mnoga katastrofalna ruenja mostova uzronici su prirodne
nepogode (orkani, tajfuni, cikloni i sl., pritisak ili udari vjetra, udari leda
o dijelove strukture u vodotocima, ekstremne promjene temperature,
poplave, te potresi).

PROBNA ISPITIVANJA
MOSTOVA

Primjeri katastrofalnih ruenja mostova

PROBNA ISPITIVANJA
MOSTOVA
Namjerno izazvane deformacije pri probnom
ispitivanju mosta

Ispitivanje gotovih graevinskih konstrukcija redovno se javlja kao zavrna

kontrola u nizu provjera i dokaza da izvedena konstrukcija ima one tehnike
osobine koje su projektom predviene. Tokom same izvedbe, obvezna su
ispitivanja materijala od kojih se objekt gradi, pa i komponenata od kojih se
gradivni materijal sastoji. No, kako sva ta ispitivanja sama po sebi nisu
dovoljan dokaz predvienih karakteristika objekta, to je po zavretku
radova potrebno ispitati i gotovu konstrukciju. Pri tom se pod predvienim
tehnikim karakteristikama objekta podrazumijeva:
da je ponaanje konstrukcija pod optereenjem u skladu s postavkama
statikog prorauna u projektu
da postoje uvjeti na temelju kojih se izvedena konstrukcija moe proglasiti
tehniki ispravnom
da na postoje funkcionalni nedostatci konstrukcije pri optereenju
predvienom projektom

PROBNA ISPITIVANJA
MOSTOVA
Statika i dinamika ispitivanja konstrukcije

Prva ispitivanja nosivosti konstrukcija poznata su iz 17. stoljea.

U 19. su se stoljeu poele sustavno razvijati metode analiza
naprezanja, te su se gotovo istovremeno konstruirali prvi ureaji
kojima su se mogli mjeriti vrlo mali iznosi pomaka.
Tijekom 20. stoljea, razvojem elektronike (a danas, u 21. stoljeu to
naroito dolazi do izraaja), eksperimentalna istraivanja i ispitivanja
konstrukcija postaju sve kompleksnija, a kao takva daju sve iscrpnije
rezultate iz kojih se do detalja daju protumaiti karakteristike neke
konstrukcije.
Konstrukcija (kao i svi njeni elementi) moraju biti vrsti i stabilni da bi
bila osigurana sposobnost noenja predvienog optereenja.
Pomaci pojedinih toaka konstrukcije ne smiju biti vei od pomaka koji
su doputeni uvjetima eksploatacije
Konstrukcija pod optereenjem ne smije biti dovedena u stanje pri
kome nastaju pukotine i oteenja koja smanjuju ili onemoguuju
predvieni nain eksploatacije, ili skrauju vijek trajanja konstrukcije.

PROBNA ISPITIVANJA
MOSTOVA
Statika ispitivanja

Statika ispitivanja mostova

PROBNA ISPITIVANJA
MOSTOVA
Poloaj mjernih mjesta na mostu

PROBNA ISPITIVANJA
MOSTOVA
Tablica vrijednosti trajnih deformacija pri
pokusnom ispitivanju konstrukcje

PROBNA ISPITIVANJA
MOSTOVA
Postupak odreivanja visine toke na mostu

PROBNA ISPITIVANJA
MOSTOVA
Dinamika ispitivanja

Dinamika ispitivanja se izvode kako bi se utvrdila dinamika svojstva

konstrukcija; periodi vibracija za osnovnu i za vie harmonijske frekvencije,
oblik vibracija i priguenje. Konstrukcija se pomou vibratora dovodi u
rezonanciju (izjednaenje frekvencije vibratora sa vlastitom frekvencijom
konstrukcije). Ukoliko se frekvencija vibratora moe vrlo precizno mijenjati,
moe se dobiti tona frekventna krivulja iz koje se da utvrditi priguenje.
Kad se poznaju dinamika svojstva konstrukcije, mogu se raunski odrediti
utjecaji uzbudnih sila mnogo preciznije nego na osnovu pretpostavljenih
dinamikih svojstava. Upravo je zbog toga bitno poznavati dinamika
svojstva, kako konstrukcija koje e biti trajno izloene dinamikim silama
(kranovi, mostovi, ), tako i onih koje e povremeno pretrpjeti razorne
dinamike sile (zgrade pri potresu). Svi podatci dobiveni dinamikim
ispitivanjima kompletiraju se i veu s onima statikima, te se na taj nain
dobiva kompletna slika ponaanja ispitivane konstrukcije.

MOSTOGRADNJA

Hvala na panji