Fakultetsko vijee

Filozofskog fakulteta
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Lorenza Jgera 9
31000 Osijek
Vesna Vlai
Frana Supila 1
34 000 Poega
Sinopsis doktorskog rada
PANORAMSKI PREGLED SLAVONSKOG ENSKOG PISMA 19. I
PRVE POLOVICE 20. STOLJEA
Znanstveno podruje: humanistike znanosti
Polje: filologija
Grana: teorija i povijest knjievnosti
UVOD
Ovaj rad dat e panoramsku sliku slavonskog enskog pisma devetnaestoga do
prve polovine dvadesetoga stoljea (Hermina Tomi Zabluda matere (1890)
Zlata Kolari Kiur Moja zlatna dolina (1972). Pratit e se razliitosti enskih
tekstova kroz knjievnopovijesna razdoblja, razliite narativne oblike i anrove.
ensko slavonsko pismo kroz prizmu zaviajne tematike nastojat e uspostaviti
knjievnopovijesnu komunikaciju s tradicijom hrvatske enske knjievnosti u
kojoj je slavonska dionica nezaobilazan dio. ensko pismo obiljeilo je
tematski, motivski i izraajno-stilski hrvatsku knjievnost. Tijekom knjievne
povijesti ena spisateljica izlazi iz postojee diskurzivne prakse i progovara u
ime svog iskustva s pozicije enskog diskursa svjesna svoje razliitosti.
19. stoljeem dominira ideja o tome da je knjievnost vaan domovinski
posao u koji treba ukljuiti i ene. U prostorima graanskih i ladanjskih domova
nastaju enski saloni, sredita gdje su se osim svakodnevnih otvarale
knjievnopovijesne, kulturne i ideoloke teme. Kao takav bio je poznat
marijabistriki dom Ivana Krizmania, Ivane akovi Vrhovinski, Josipe
Vanca, Kornelije Kukuljevi Sakcinski, Jelisave Prasniki, Jagode Brli i
Karoline Schauff. enama se nudila suradnja, ali ne i kreativnost. Objavljivale
su tekstove u preporodnom asopisu Zora dalmatinska (Ana Vidovi, Ana
1

Vrdoljak, Milica Herites), Kolo (Jagoda Brli, Dragojla Jarnevi, Ana Vidovi),
Danica ilirska (Julijana Gaj, Dragojla Voini, Marija Martini, Krunoslava
Horvat te Gajeva kerka Ljuboslava Bedekovi).
Nakon poleta lirskog preporoda to je razdoblje zabiljeeno kao vrijeme
knjievne monotonije i skromnih umjetnikih ostvarenja. Osim Dragojle
Jarnevi, u asopisima Nae gore list i Dragoljub pie i Ljubica Marik. U
poslijepreporodnom dobu ene knjievnice ispunivi ulogu pokroviteljica i
odgajateljica potpuno su na knjievnoj margini.
Kraj 19. st. donosi promjene. Javljaju se darovite obrazovane uiteljice
koje su razapete izmeu svakodnevnog pedagokog rada i osobnog stvaralatva
(Jagoda Truhelka, Jelica Belovi Bernadzikowska, tefa Krnjavi, Eugenija ah,
Eugenija Grba ). U Brljanu, Viencu, Obzoru i Nadi javljaju se Marija Juri i
Kamila Lucerna. U omladinskim asopisima objavljuju Marija Tomi Im,
Josipa Gazivoda i Hermina Brki.
Zamahom moderne dolazi do traenja novih oblika, odnosno prednost se
daje kraim umjetnikim formama u prozi. Mladi pokreu glasilo ivot, a
istodobno u Karlovcu izlazi Svjetlo, u kojem piu Zofka Kveder i Adela
Milinovi. Prijelaz stoljee obiljeila je pojava prvog kriminalistikog romana
Marije Juri Zagorke (izlazi anonimno u Hrvatskim novostima ) te pojava Ivane
Brli Maurani. 1900. poinje izlaziti prvi enski obiteljski list Domae
ognjite i biljei se uspon popularnog romana. 1903. u Narodnim novinama
javlja se Zdenka Markovi (objavljuje tekstove i u Domaem ognjitu), a u
istima objavljuju K. Lucerna, Pogaieva, Iva Rod, Vanda Ibler i Zora Ferrari.
To je takoer i razdoblje muko-enskih polemika.
Razdoblje od 1914. do 1945. karakterizira estetski pluralizam, roman
doivljava procvat, ire se tematski prostori, sve je naglaeniji interes za
introspekciju i meditaciju te fokusiranje na tamna mjesta psihe. Sofisticirana
udnja koja se protezala u enskim tekstovima 19. st. zamjenjuje se tenjom za
drutvenom pravdom, razliitim drutvenim temama obojenim politikim,
gospodarskim, pedagokim i vjerskim utjecajima. Vano je spomenuti i
aktivnosti novoosnovanog Drutva hrvatskih knjievnica na elu s Boenom
Begovi. Tridesetih godina Drutvo objavljuje dva broja Almanaha s iskljuivo
enskim esejistikim i drutveno analitikim prilozima.
Osim Zagorke u tom razdoblju djeluju: Ivana Brli Maurani, Fedy
Martini, Zofka Kveder, Milka Pogai, Sida Kouti, tefanija Jurki, Mara
Ivanan, Zdenka Jui Seunik, Mila Miholjevi, Vilma Vukeli, Verka kurla
Iliji, Bona Begovi, Mara vel Gamirek, Jelica Belovi Bernadzikowska,
Zlata Kolari Kiur, Mirjana Mati Halle, Eva Tiak, Zdenka Markovi, Ivanka
Vuji Laszowska i druge. One, po definiciji Dunje Detoni Dujmi, pripadaju
dvjema strujama: nadahnut svojevrsnim utopijskim feminizmom stopio se s
lirski, ezoterinim i impresionistikim tivom te se iz njega razvilo nekoliko
ogranaka i drugi nakon kratkotrajne avangardne stilizacije prevladava drutvena
analitinost i zahtjevniji narativni oblici. Interesne sfere mogu se podijeliti u
2

nekoliko skupina: urbani realizam, tradicija ruralne proze s regionalistikim

elementima, romani za djecu, avangardni iskorak, hrabro prevladavanje
graanskih predrasuda i krenje konvencija patrijahalnog morala.
Kako neke od autorica koje su aktivne krajem 19. st., odnosno u 20. st.
pripadaju zaviajno slavonskom podneblju, miljenja smo da je nezaobilazno i
vrijedno izdvojiti slavonsku dionicu u kontekstu hrvatskog enskog pisma.
TEORIJSKA PODLOGA I AKTUALNE RELEVANTNE SPOZNAJE
U doktorskom radu koristit u relevantne knjievnopovijesne i knievnoteorijske
radove o enskom pismu (Dunja Detoni Dujmi, Andrea Zlatar, Helena Sabli
Tomi, Kreimir Nemec, Miroslav icel, Ivo Frange, Dubravko Jeli, Cvjetko
Milanja, Slavica Jakobovi Fribec, Marijana Trinajsti, Vinko Brei, Pavao
Pavlii, Goran Rem, Katica orkalo, Julijana Matanovi, Julije Kempf).
PRAKTINA PRIMJENJIVOST SPOZNAJE
Rad bi trebao knjievnopovijesno obraditi slavonsko ensko pismo, posebice
tekstove knjievnica koje su roenjem ili na neki drugi nain vezale svoj ivotni
put uz Poegu i time proiriti saznanja o korpusu hrvatskog enskog pisma i
istaknuti tragove koji su ostavljeni u kulturnoj povijesti Poege i hrvatskoj
knjievnoj batini.

UE PODRUJE RADA
U radu e se analizirati prozni i dramski tekstovi slavonskih knjievnica
(Hermina Tomi, Josipa Glembay, Jagoda Truhelka, Marija Tucakovi-Grgi,
Marija Tomi-Im, Ivana Brli Maurani, Mara vel Gamirek, Ivanka Vuji
Laszowski, Zdenka Markovi, Mara Ivanan, Theresia Moho, Vilma Vukeli i
Zlata Kolari Kiur) kroz razdoblje koje e zapoeti djelom Hermine Tomi
Zabluda matere (1890), a zakljuiti djelom Zlate Kolari Kiur Moja Zlatna
dolina (1972). Kako bi se istaknula slinosti i razlike s hrvatskim enskim
pismom, analizirat e se tekstovi drugih hrvatskih knjievnica koje stvaraju u
naznaenom razdoblju. Rad e se baviti regionalnim enskim pismom,
definiranjem tematskih krugova, stilskih znaajki, poetikih raznovrsnosti,
motivima, definiranjem slinosti i razlika. Posebno e se analizirati tekstovi kroz
prizmu utjecaja drutvene i politike stvarnosti, literarne konvencije vremena te
upisivanje rodnih osobina u tekst.
CILJEVI ISTRAIVANJA I OEKIVANI ZNANSTVENI DOPRINOS

Cilj predloenog rada je panoramski prikazati slavonsku dionicu u korpusu

hrvatskog enskog pisma od 19. do polovice 20. stoljea te prepoznati
pretapanje kulturnih, politikih, socijalnih i intimnih iskustava. Posebno e se
portretirati poeke knjievnice i detektirati utjecaj poeke sredine i znamenitih
osoba kao poveznicu, to je od naroitog znaaja za kulturnu povijest Poege.
Oekivani doprinos rada je potvrditi znaenje enskog slavonskog pisma kao
sastavnog dijela rukopisnih razliitosti hrvatske knjievnosti te osvijetliti
zaboravljene i slabo poznate tekstove slavonskih knjievnica.

METODOLOKI POSTUPCI
U istraivanju e se koristiti sljedei metodoloki postupci: induktivnodeduktivna metoda, deskripcija, analiza, komparativna analiza, metoda
klasificiranja i sinteza. Induktivno-deduktivnu metodu, kao i metodu deskripcije,
koristit e se kako bi se na nekim mjestima usustavile dosadanje spoznaje na
temelju kojih e se proiriti znanja o korpusu slavonskog enskog pisma.
Metodu analize primjenjivat emo kroz itanje predloaka kako bi se na razini
sadraja i izraza uoili znaajni poetiki principi. Premda emo se u disertaciji
ograniiti na prouavanje slavonskog enskog pisma u hrvatskoj knjievnosti,
upotrijebit e se i metoda komparativne analize kojom emo ukazati na
tematsko-stilske slinosti i razlike s hrvatskim enskim pismom 19. i prve
polovice 20. stoljea. Metodom klasificiranja i sinteze usustavit emo
panoramski pregled slavonskog enskog pisma kao dio cjeline hrvatskog
enskog pisma.

STRUKTURA RADA
U uvodnom dijelu rada odredit e se predmet i ciljevi istraivanja. U drugom
dijelu definirat e se korpus istraivanja, a u treem e se dijelu detektirati
dodirne toke s hrvatskim enskim pismom te e se dati slika vremena u kojemu
su ene knjievnice ivjele i pisale. U poglavljima koja obuhvaaju sredinji dio
rada korpus e se detaljno knjievnopovijesno analizirati. U zakljuku e se
istaknuti mjesto i znaaj slavonskog enskog pisma u korpusu hrvatske
knjievnosti.

mentorica
dr. sc. Helena Sabli Tomi, izv. prof.

pristupnica
Vesna Vlai