USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Trg sv. Marka 4

10 000 Zagreb

PREDLAGATELJ:

NEZAVISNI HRVATSKI SINDIKATI

Trg Francuske Republike 9/V
zastupani po predsjedniku Kreimiru Severu
Telefon: 3908 620

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE POSTUPKA

ZA OCJENU SUGLASNOSTI S USTAVOM RH
Zakona o izmjeni i dopuni zakona o uskrati prava na uveanje plae po osnovi ostvarenih
godina radnog staa (Narodne novine, broj 36/15) s lankom 3., lankom 16., lankom 43.,
lankom 59., lankom 134. Ustava Republike Hrvatske.
3x

Na temelju lanka 89. Ustava RH predsjednica Republike Hrvatske dana 27. oujka 2015.
godine donijela je Odluku o proglaenju Zakona o izmjeni i dopuni zakona o uskrati prava na
uveanje plae po osnovi ostvarenih godina radnog staa (u daljnjem tekstu: ZI Zakona o
uskrati), kojeg je Hrvatski sabor donio, po hitnom postupku, na sjednici odranoj dana
27.oujka 2015. godine. Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj 36/15, a stupio je na
snagu 1. travnja 2015. godine.
ZI zakona o uskrati, zakonodavac produava uskratu prava na uveanje plae po osnovi
ostvarenih godina radnog staa, a koje je kolektivnim ugovorom ugovoreno u visini od 4, 8 i
10 posto do 31. prosinca 2015. godine.

Zakonom je propisano:
lanak 1.
U Zakonu o uskrati prava na uveanje plae po osnovi ostvarenih godina radnog staa
(Narodne novine, br. 41/14 i 157/14) u lanku 2. rijei: 31. prosinca 2014. zamjenjuju se
rijeima: 31. prosinca 2015.
lanak 2.
Na prava iz lanka 1. Zakona o uskrati prava na uveanje plae po osnovi ostvarenih godina
radnog staa (Narodne novine, br. 41/14. i 157/14), ne primjenjuje se odredba lanka 9.
stavka 3. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14).
lanak 3.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Uredba o izmjeni Zakona o uskrati
prava na uveanje plae po osnovi ostvarenih godina radnog staa (Narodne novine, br.
157/14).
lanak 4.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. travnja 2015. godine.

Podnositelj prijedloga smatra kako je predmetni ZI Zakona o uskrati u suprotnosti sa sljedeim

odredbama Ustava Republike Hrvatske,
Ustav Republike Hrvatske
lanak 3.
''Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda,
potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavine
prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i
temelj za tumaenje Ustava.''

lanak 16.
''Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te
pravni poredak, javni moral i zdravlje.
Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom
pojedinom sluaju. ''

lanak 43.
Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za
socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko
moe osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.
Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskog ustavnog
poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

lanak 59 stavak 1.
Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i
slobodno u njih stupati i iz njih istupati.

()

lanak 134.
"Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi,
ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove
se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno
opim pravilima meunarodnog prava."

Konvencija Meunarodne organizacije rada broj 87. o slobodi udruivanja i zatiti prava
na organiziranje (1948) (NN 3/00)
lanak 2.
Radnici i poslodavci imaju pravo, bez ikakve razlike i bez prethodnog odobrenja, osnivati i, pod
uvjetima koji mogu biti propisani samo pravilima te udruge, pristupati udrugama prema svom izboru.

lanak 8. stavak 2.
()
Nacionalno zakonodavstvo ne smije biti takvo da ograniava, niti se smije primjenjivati na nain da
ograniava jamstva predviena ovom Konvencijom.

Konvencija Meunarodne organizacije rada broj 98. o primjeni naela prava na

organiziranje i pregovaranje (1949.) (NN 2/94)
lanak 4.
U skladu s nacionalnim uvjetima moraju se, ako je potrebno, poduzimati odgovarajue mjere za
poticanje i promicanje punog razvoja i upotrebe mehanizma dobrovoljnog pregovaranja izmeu
poslodavaca ili udruga poslodavaca i udruga radnika u cilju utvrivanja uvjeta zaposlenja
kolektivnim ugovorima.

Europska socijalna povelja

Dio I. toka 6.
()
Svi zaposlenici i poslodavci imaju pravo na kolektivno pregovaranje.
()

lanak 6. toka 2.
Radi osiguranja uinkovitog ostvarivanja prava na kolektivno pregovaranje, stranke se obvezuju:
()
promicati, kada je to potrebno i prikladno, uspostavu mehanizma dobrovoljnog pregovaranja
izmeu poslodavaca ili organizacija poslodavaca, s jedne strane, i organizacija zaposlenika, s
druge strane, radi ureenja uvjeta zaposlenja kolektivnim ugovorima;
().

Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

lanak 11.
1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruivanja s drugima, ukljuujui
pravo osnivati sindikate ili im pristupati radi zatite svojih interesa.
2. Ne mogu se postavljati nikakva ogranienja ostvarivanju tih prava, osim onih koja su propisana
zakonom i koja su u demokratskom drutvu nuna radi interesa dravne sigurnosti ili javnog reda i mira,
radi spreavanja nereda ili zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili zatite prava i sloboda drugih. Ovaj
lanak ne zabranjuje da se nameu ogranienja u ostvarivanju tih prava pripadnicima oruanih snaga,
policije ili dravne uprave.

Povelja o temeljnim pravima Europske unije

3

lanak 28.
Radnici i poslodavci ili njihove organizacije imaju, u skladu s pravom Unije te nacionalnim pravom i
praksom, pravo kolektivno pregovarati i sklopiti kolektivne ugovore na odgovarajuoj razini te, u sluaju
sukoba interesa, poduzimati kolektivne akcije zaobranu svojih interesa, ukljuujui pravo na trajk.

I. Sloboda udruivanja je temelj graanskog drutva i graanskih sloboda.

Pravo na slobodno udruivanje radi zatite ili zauzimanja za socijalna i gospodarska prava i
interese, radi ega svatko moe osnovati sindikate i udruge te se u njih ukljuivati ili iz njih
istupati u skladu sa zakonom, odnosno pravo svih zaposlenih na osnivanje sindikata radi
zatite njihovih gospodarskih i socijalnih interesa u sebi sadri i pravo na kolektivno
pregovaranje kao i slobodu pregovaranja i ugovaranja. Navedeno je nesporno kad se u obzir
uzme injenica da, sukladno lanku 172. stavku 4. Zakona o radu, osnovna svrha i cilj svakog
sindikata mora biti sklapanje kolektivnog ugovora, da je lankom 9. Zakona o radu predviena
sloboda ugovaranja te da je lankom 8. stavkom 4. istoga Zakona previena i podredna
primjena opih propisa obveznog prava. Prema tome, pravo na slobodno udruivanje i na
osnivanje sindikata gubi svoj smisao i ne ostvaruje se u svojoj potpunosti, odnosno ostaje
mrtvo slovo na papiru, ako se iz njegova sadraja izuzme pravo na kolektivno pregovaranje i
sklapanje kolektivnog ugovora. U tom smislu i Europski sud za ljudska prava potvruje
nerazdvojivost izmeu slobode kolektivnog pregovaranja i slobode udruivanja zajamene
lankom 11. Europske konvencije o ljudskim pravima, istiui kako je: pravo na kolektivno
pregovaranje jedan od osnovnih elemenata slobode udruivanja i pristupanja
sindikatima radi zatite interesa.
Dobrovoljnost kolektivnog pregovaranja jedno je od temeljnih naela kolektivnih radnih
odnosa i neodvojiv element slobode udruivanja te podrazumijeva kako dobrovoljnost
lanstva u udrugama tako i dobrovoljnost samog kolektivnog pregovaranja te odsustvo bilo
kakvog mijeanja drave u taj sustav. Zakonska uskrata prava ugovorenih kolektivnim
ugovorima te produljenje uskrate donoenjem Zakona o izmjeni zakona o uskrati, bez uope
provedenog postupka kolektivnog pregovaranja predstavlja nedopustivo mijeanje u sustav
kolektivnog pregovaranja. Ako je smisao postojanja i djelovanja sindikata kolektivno
pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora, onda je donoenje Zakona kojim se uskrauju
prava ugovorena kolektivnim ugovorom krenje ustavnog prava na osnivanje sindikata. Jer
emu sindikati ako drava zakonima rjeava pitanja ureena kolektivnim ugovorima, bez
kolektivnog pregovaranja.
Donosei Zakon o uskrati, bez prethodno provedenog postupka kolektivnog pregovaranja
izmeu poslodavca, u ovom sluaju Vlade RH i sindikata, Vlada RH je zloupotrebljavajui
svoju ustavnu ovlast za predlaganje zakona, predloila ZI Zakona o uskrati Hrvatskom saboru,
a to je isti i prihvatio te donio predmetni Zakon.Na taj nain drava se umijeala u sustav
kolektivnog pregovaranja silom, zadirui u sadraj kolektivnog ugovora, odnosno uskraujui
odreena prava te prekrila naelo dobrovoljnosti kolektivnog pregovaranja, a time, naelo
slobode udruivanja u sindikate i naelo promicanja mehanizama dobrovoljnog sustava
pregovaranja. Nakon donoenja Zakona o uskrati prava na uveanje plae po osnovi
ostvarenih godina radnog staa, koji je donesen 21. oujka 2014. godine, a stupio na snagu
1.travnja 2014. godine vidljivo je kako u 3 kolektivna ugovora sklopljena na podruju javnih
slubi vie nema odredbi o uveanju plae po osnovi ostvarenih godina radnog staa.
Ocjenjujemo kako je Zakon o uskrati utjecao na kolektivno pregovaranje i sadraj kolektivnih
4

ugovora na podruju javnih slubi, a ZI Zakona o uskrati moe utjecati na sadraj preostalih
kolektivnih ugovora koji jo nisu izmijenjeni. Takav utjecaj je nedoputen.
Suspenzija, odnosno derogiranje ve zakljuenih kolektivnih ugovora, odnosno dijelova
kolektivnih ugovora, bez dogovora ugovornih strana, u ovom sluaju Vlade RH te sindikata,
kri naelo slobodnog kolektivnog pregovaranja odreenog u lanku 4. Konvencije
Meunarodne organizacije rada br. 98. Sukladno istom lanku, moraju se, ako je potrebno,
poduzimati odgovarajue mjere za poticanje i promicanje punog razvoja i upotrebe
mehanizama dobrovoljnog pregovaranja izmeu poslodavaca ili udruga poslodavaca i
udruga radnika u cilju utvrivanja uvjeta zaposlenja kolektivnim ugovorom.
Zakonska uskrata odreenih materijalnih prava i konstantno produavanje iste, bez
provedenih kolektivnih pregovora je krenje navedene Konvencije jer ZI Zakona o uskrati
nikako ne moe biti mjera za poticanje i promicanje punog razvoja i upotrebe mehanizama
dobrovoljnog kolektivnog pregovaranja. ZI Zakona o uskrati je mehanizam koji slabi kolektivne
pregovore i utjee na njihov ishod i sadraj kolektivnog ugovora, kao to je i ve navedeno, a
kako nam iskustvo govori, postupci vlasti po pitanju odnosa sa sindikatima, kao i kolektivnom
pregovaranju i sklapanju kolektivnih ugovora, preslikavaju na realni sektor, ovakvim Zakonom
je dano zeleno svijetlo svim ostalim poslodavcima za zatiranje kolektivnog pregovaranja.
Kakva poruka se alje privatnim poslodavcima ovakvim ponaanjem drave, kako je u redu ne
potivati vlastite pozitivne propise, kako je u redu biti neodgovoran i nesavjestan pri
poslovanju. Ovakvim neodgovornim ponaanjem ne potie se kolektivno pregovaranje.
II. Pacta sund servanda staro je i temeljno naelo obveznog prava koje su duni potovati svi
sudionici obveznih odnosa, a tako i tijela vlasti. U sluaju nepotivanja ovog naela u
obveznom pravu stranka moe traiti sudsku zatitu, meutim kada tijelo vlasti ne eli
ispotovati ugovor i pri tome koristi svoje ovlasti koje ima kao tijelo vlasti kako bi izbjeglo
ispunjavati ugovorene obveze, onda je to ozbiljno ugroavanje pravne sigurnosti i
pravnog poretka drave, odnosno vladavine prava.
Kako Vlada RH nije iskoristila sve pravne mogunosti koje je imala na raspolaganju, ve je
odmah automatski produila vaenje Zakona o uskrati, a Hrvatski sabor prihvatio iako je
donoenje tog zakona suprotno naelu vladavine prava kao jednoj od najviih vrednota
Republike Hrvatske jer dovodi u pitanje i pravnu sigurnost i vladavinu prava, jer se sama ne
pridrava meunarodnih ugovora, Ustava i zakona.
III. Sve navedeno ne zadovoljava naelo razmjernosti izmeu ogranienog prava i razloga
za ograniavanje prava.
19. prosinca 2012. godine donesen je Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih
prava zaposlenima u javnim slubama kojim se uskrauje isplata boinice i regresa za
2012. i 2013. godinu, ije vaenje se produava Uredbom o izmjeni Zakona na 2014.
godinu, odnosno novim Zakonom o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava
zaposlenima u javnim slubama na 2015. godinu.
25. oujka 2014. godine Hrvatski sabor donosi Zakon o uskrati prava na uveanje plae
po osnovi ostvarenih godina radnog staa do 31. prosinca 2014. godine, ije vaenje
Vlada RH produava do 31. oujka 2015. godine Uredbom od 31. prosinca 2014. godine,
odnosno predmetnim Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o uskrati prava na uveanje
plae po osnovi ostvarenih godina radnog staa.
5

Dakle, jasno je kako mjera uskrate materijalnih prava traje od 2012. godine, u konkretnom
sluaju od 2014. godine i ovdje se pozivamo na Odluku i Rjeenje Ustavnog suda Republike
Hrvatske broj: U-I-1625/2014 i dr., U-II-241/2015, U-II-383/2015, U-II-1343/2015 od 30. oujka
2015.
Meutim, Ustavni sud duan je naglasiti i sljedee: eventualno daljnje opetovano
produljivanje trajanja mjere propisane ZUPUP-om moglo bi dovesti do toga da se sama mjera,
ponovljenim intervencijama dravne vlasti, iz iznimne i privremene zapravo pretvori u trajniju
odnosno trajnu, s neizvjesnim rokom njezina prestanka. Time bi se i cijeli problem vezan uz
"uskratu" povlastica na uveanje plae od 4, 8 i 10 posto po osnovi ostvarenih godina staa
zaposlenima u dravnim i javnim slubama pretvorio u prvom redu u problem ostvarenja
vladavine prava, osobito naela pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti, s
kojim je najue povezan i problem vjerodostojnosti obnaanja vlasti te povjerenja graana u
nju.
Ustavni sud u tom smislu upozorava na nunost odgovornog pristupa dravnih vlasti kad je
rije o zakonskim intervencijama u materijalna prava koja proizlaze iz kolektivnih ugovora. Te
intervencije uvijek moraju pratiti jasnoa, preciznost, izvjesnost i predvidljivost njihova trajanja,
kako bi pogoeni adresati bili u mogunosti prilagoditi im svoje vlastito ponaanje i svoja
oekivanja.
Sagledavajui cijeli kontekst uskrate materijalnih prava, ne samo Zakon o uskrati prava na
uveanje plae po osnovi ostvarenih godina radnog staa, vie je nego jasno kako Vlada
ponavlja iste intervencije te je neizvjesnost trajanja mjere oita. Problem bilo koje zakonske
uskrate materijalnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorom, problem je ostvarenja vladavine
prava, naela pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti. A ako nije,
postavlja se pitanje u kojem trenutku i sa zakonskom uskratom kojih prava e isto postati
problem ostvarenja vladavine prava, naela pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne
predvidljivosti?
Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskog
ustavnog poretka te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Ustavna prava i slobode mogu se ograniiti samo zakonom kako bi se zatitila sloboda i
prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, a svako ogranienje mora biti
razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.
Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda navodi kako se ne mogu
postavljati nikakva ogranienja ostvarivanju prava na slobodno udruivanje, osim onih koja su
propisana zakonom i koja su u demokratskom drutvu nuna radi interesa dravne sigurnosti
ili javnog reda i mira, radi sprjeavanja nereda ili zloina, radi zatite zdravlja ili morala ili radi
zatite prava i sloboda drugih.
ZI Zakona o uskrati ograniena su ustavna prava i slobode, ali se takvim ogranienjem nisu
zatitila prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje, naprotiv, ovakvim
ogranienjem naruen je pravni poredak i narueno je ustavno pravo na udruivanje, jer
ulazei zakonima u prostor kolektivnog pregovaranja, dovodi se u pitanje smisao samog
postojanja sindikata jer je Zakonom o radu odreeno kao svrha postojanja i djelovanja
sindikata, i kolektivno pregovaranje.

Svako ogranienje nametnuto od strane vlasti predstavlja destabilizaciju radnih odnosa na

nain da oduzima radnicima pravo na osnovno pravo i sredstvo za jaanje i obranu svojih
prava, a to je kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora.
IV. Ustavotvorac je narod kao nositelj suvereniteta i zbog toga se Ustavu duan pokoravati i
sam zakonodavac. Ustav mora tititi veinu od samovolje manjine, u ovom sluaju, Ustav
mora titi radnike od samovolje vlasti, od neargumentiranih zakonskih rjeenja koja se
donose, ne iz nunosti, ve iz neznanja i nesnalaenja Vlade RH.
Osnovna prava radnika i njihovih predstavnika ne smiju se podinjavati slobodnom tritu,
konkurentnosti, a niti mjerama tednje. Naprotiv, osnovna ljudska prava moraju se
prepoznavati i tititi kao uvjet zdravog ekonomskog i socijalnog razvoja.
O potivanju temeljnih prava na rad i prava koji iz tog prava proizlaze ne moe se pregovarati,
niti gospodarska kriza moe biti izgovor za nasilno krenje jamstava utvrenih ustavom kao i
raznim meunarodnim standardima, a upravljanje krizom ne znai vladanje grubom silom.
V. Slijedom navedenog predlagatelj smatra kako je razvidno da Zakon o izmjeni zakona o
uskrati prava na uveanje plae po osnovi ostvarenih godina radnog staa (NN 36/15) nije u
suglasnosti s lankom 3., lankom 16., lankom 43., lankom 59., lankom 134. Ustava RH, s
preambulom i lankom 2. i lankom 8. stavkom 2. Konvencije Meunarodne organizacije rada
broj 87. o slobodi udruivanja i zatiti prava na organiziranje, s lankom 4. Konvencije
Meunarodne organizacije rada broj 98. o primjeni naela prava na organiziranje i
pregovaranje, lankom 6. i dijelom I. toka 6. Europske socijalne povelje, lankom 11.
Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i lankom 28. Povelje o
temeljnim pravima Europske unije.

Stoga, temeljem lanka 38. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH predlagatelj

predlae

Ustavnom sudu RH prihvatiti prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti

zakona s Ustavom, provesti propisani postupak, te sukladno lanku 55. stavku 1. Ustavnog
zakona o Ustavnom sudu RH ukinuti predmetni Zakon o izmjeni zakona o uskrati prava na
uveanje plae po osnovi ostvarenih godina radnog staa.
U Zagrebu, 8. travnja 2015. godine

Predsjednik
Kreimir Sever