TIK

KIBERNETIKA- upravljanje informacijama- prijenos informacija s jednog mjesta

na drugo. Prvi ju je primijenio Norbert Wiener.
- Grci rabili izraz upravljanje dravom
Kibernetike discipline: teorija informacija, teorija kodiranja, teorija formalnih
jezika i gramatika, teorija igara, matematika logika, teorija algoritama i
programiranja, robotika...
Javlja se u nae doba prema Raymon Ruyeru zbog sve veeg raskoraka izmeu
energije kojm ovjek raspolae i mogunosti upravljanja tom energijom.
- nauka o relacijama i promjenama prema Julien Loebu
- kibernetiku podjednako interesiraju forme ponaanja u prirodi, meu ivim
biima i odnosima.
Kibernetiki sustav je skup elemenata meusobno povezanih vezama koji djeluju
jedan na drugi-povratna veza (feedback)- u komunikaciji uvijek postoji odgovor
na datu informaciju
Prva stvar koju treba uoiti je da je povratna veza iskljuivo informacijskog
karaktera. Naziv povratna je odreen je injenicom da se informacijski tok
kree od izlaza ka ulazu sustava, dakle u suprotnom smjeru od osnovnih
transformacijskih tokova. Pri tome se pod izlazom sustava u kontekstu povratne
veze podrazumijeva bilo koja toka sustava u kojoj se mogu dobiti
informacije o stanju sustava, a pod ulazom sustava se podrazumijevaju
toke sustava u kojima je mogue djelovati na promjenu ponaanja sustava. U
skladu s tim informacije s izlaza sustava nazivaju se kontrolne, a one na
ulazu sustava nazivaju se upravljake.
dva tipa povratne veze:
Negativna povratna veza- djeluje tako da poveanje jednog elementa sustava
uzrokuje niz promjena koje e konano smanjiti taj element. PRIMJER- prevelika
potranja za nekom robom na tritu utjee na cijenu. to je vea potranja, vea
je i cijena. Ako se tada previe povea cijena robe, smanjit e se potranja. ;
kontrola brzine
Pozitivna povratna veza. pojave u kojima poveanje jednog elementa uzrokuje
niz promjena koje e jo vie poveati taj sustav. PRIMJER- gruda snijega se
sputa niz padinu. Kako se gruda kotrlja, skuplja snijeg, to je gruda snijega vea,
skuplja vie snijega i bre raste.; intenzitet uenja i ocjene
INFORMACIJA(obavijest)- definirana kao improprobabilnost, originalnost, neto
to se statistiki rjee pojavljuje. Sve to je stopostotno, banalno nije
informativno.
- podatak koji nama neto znai
- Ista informacija ponavljanjem mijenja nau reakciju
- reakcija(podraaj) razliita kod razliitih osoba, razliitog intenziteta
- reakcija nije linearna (vea kod neoekivanih rezultata)
- ako se dogodi neto neoekivano- REAKCIJA
- ako se dogodi neto normalno- NEMA REAKCIJE
konstruktivna, destruktivna

TERMODINAMIKA- grana fizike koja prouava energiju, rad, toplinu, entropiju,

entalpiju i spontanost procesa (Gibsovu energiju).

Termodinamika prouava veze izmeu toplinske energije i ostalih oblika energije koje se u
tvarima izmjenjuju u uvjetima ravnotee.
- IZJEDNAAVANJE-sve dok ne doe na istu razinu; s veeg energetskog na niu
radijator- karakteristika grije okolinu
- stvar koja je toplija od okoline alje toplinu
- smanjiti zagrijavanje- izolacijom
ENTROPIJA(rasipanje energije)- u termodinamici funkcija stanja sustava
entropija i nered vezane veliine, te da se poveanjem jedne od njih, poveava i druga
- stanje ispod kojeg nema
- najnia razina energije
-tei rasipanju
POTENCIJALNA ENERGIJA(E=m x c2) = kinetika energija + toplina
energija- mora biti sadrana u neemu
Vjerojatnost dogoaja
-utjecaj na vjerojatnost- poveanje dogaaja
-Ako se situacija dogaa drugaije od oekivanog netko iv ima utjecaj
- NEIVO- tei izjednaavanju, stanju manje energije
- dovodi sustav u niu energiju
- IVO- tei organizaciji i prilagoavanu sebi
- ivo utjee na okolinu i okolina na ivo
- bori se protiv entropije
- Akcija- rekacija
- prema utjecaju (reakcija) moemo pretpostaviti postojanje akcije
- film- Netko i Netko su mrtvi- bacanje novia
- iva stvar tei stanju manje vjerojatnosi
ENTROPIZACIJA- borba protiv samog sebe
- borba protiv entropije- karakteristika ivog
- postoji svugdje gdje ivi dodaju energiju
- entropiju je mogue mjeriti (npr vrijeme mjerimo preko entropije u pjeanom satu)
- kleptidra (pepsidra??)- lonac s rupom, Stonehenge
SAT- veliki mehanizam koji mjeri entropizaciju
Kontrolizirana entropizacija!
Entropija= vrijeme
primjer- jagode koje trunu , stavi u friider i usporio si entropizaciju
Usporavanjem entropizacije usporavamo vrijeme!
konzerva- ureaj za suporavanje entropizacije; konzerviranje- skoro zaustavljanje
entropizacije
ratna podruja- ubrzavanje entropizacije
kontrola entropizacije- nadzor nad sudbinama
Procjena godina- model entropizacije ovjeka- procjenjujemo dob neke osobe prema modelu
koji nam je poznat
- naueno ponaanje prema ljudima u odnosu na njegov/njezin izgled
- entropija ovjeka jednaka ili razliita od npr entropije stopla

- kada je ovjek najotporniji na entropiju tada je najmlai

entropizacija u negativnom smislu (zgradu renovirati, auto reparirati)- pomladiti, maknuti
tragove entropizacije
Civilizacija: Islam, Indija (stara, stabilna), Kina i Japan- imaju osnovu i novu nadogradnju;
Kranstvo
Prirodni- 0 do plus beskonanosti
REALNI- minus beskonanosti do plus beskonanosti
Kontinuum i diskontinuum
Vemaina, auto, raunalo- stariji su due trajali jer su raeni tako da due traju ali vie nisu
moda aktualni, moderni
- u dananje vrijeme trajanje kroz vrijeme nema toliku vrijednost ve se stare stvari
odbacuju
- ono to se odri kroz vrijeme- vrijedne slike, nakit, betek
KATEGORIJA
- koliko varijanti glasa A moe proizvesti? Bezbroj, nemogue je proizvesti dva identina
glasa!!
- Ne postoje dvije iste stvari na ovome svijetu!!
Mi, oni od prije vie nismo isti!- Pablo Neruda
Neke dogaaje smo proglasili ISTINITIM
SNIJEG- bitno da je hladno i padasnijeg ili bljuzga
-kod Inuita postoji 80 vrsta snijega-jer im je to bitno, dakleRAZVRSTAVAMO ONO TO
NAM JE BITNO
-Ako je sve na hrpi- ne valja (sloiti sobu-jer je sve unutra)
-Odjea je naa izolacija!!
-ono to nam je bitnije i ono to nas zanima bolje razvrstavam
- npr knjige u knjinici- raunala razbacana..raunala su interes knjiniara
Kategorije postoje svuda!!
- bilo to to zvui ko A i je A, meutim i su razliiti a tebi to isto i ako nema potrebu to
nauiti biti e ti tee
- kod Istrijana i jako razliiti
- kod Ivasa na govornim vjebama mora uti razliku
- primjer: ime i prezime pa zatim JMBG a onda nisi zadovoljan pa uvede OIB jer nekome ne
odgovara koja mu godina pie- ele biti jedinstveni
- primjer 2- odjea, kosa se farba, pa pramenenovi jer puno ljudi ima slinu boju ko i ti
tenjada se bude jedinstven
- Sam sa sobom se moe raditi to god se hoe ali do jedne granicea to je da bude drutveno
prihvatljivo- dok ne ugroava sebe i druge
Sajko Billy- to si ti neki punk?
Ako ne ide razliito, rade se grupe i onda se prema interesima svrstava u grupe
Primjer- s vremenom se vidi da vam se ne isplati imat dugu kosu, mora ju prati, suiti,
nulta kategorija- kategorija u kojoj nema nikoga

problematina kategorija- Mjesec (objekt) i mjesec- satelit

Kategorija
- razliitost- objekt
- raznolikost- razgraniava A od B
VJEROJATNOST
-da e izai brojevi od 1 do 6 :

1 1 1 1 1 1
x x x x x =
45 44 43 42 41 40

??

APRSN- kolo sree, vrijedi i za vjeala

Vjerojatnost pojavljivanja neke rijei ovisi o okolini, temi

Malo vjerojatni dogaaj- vijest

Razlika- olovka + olovka ili torba + olovkaWeber Fehnerov zakon-reagiramo na

eksponent podraaja (naa osjetila reagiraju logaritamski)

INFORMATIVNOST- logaritam o vjerojatnosti dogaaja

Shennon- koristi linearni kod za dogaaje

Shennonova formula za informativnost
I=-log2 p mjera- bit

1 bit- vjerojatnost dogaaja 50%

0 bita- vjerojatnost dogaaja 100%

3 bita- vjerojatnost

Plus beskonano- vjerojatnost 0%

1
8

Ekviprobabilan sustav (nulti stupanj aproksimacije)- svi dogaaji isto vjerojatni

1. Stupanj akproksimacije- neto zna o sustavu; vea vjerojatnost
Markovljev proces- porast realnog broja stupanja aproksimacije
- pokazuje slijed dogaaja

REDUNDANCIJA
estotni rjenik- istrauje uestalost pojvaljivanja pojedinih rijei u nekim random
tekstovima
Relativna informacija sustava- omjer dobivene entropije i maksimalne entropije za
neki sustav
REDUNDNACIJA=ZALIHOST R=1-

H
Hmax

JMBG- 0110992395001

Na JMBG na zadnji broj je dodana redundancija

Svaki prirodni sustav je redundantan.

- Brzo itanje- trai rijei za koje mislida su informativne
- Kapacitet kanala. Koliina informacija koju moemo percipirati i zapamtiti
- Kako nauiti studente neki tekst? Govori sporije i ponavlja
- kod slova postoji informativniji i redundantniji dio

DNA- svrha prijenos informacija

- infomrativni dio i hrpetina redundacija (nekodrirajua DNA )

Ponavljanje u ritmu(redundantni dio) neke informacije- flomaster

Farenheit
- fireman pale knjige
- ideja- pale knjige da spase informacije

Knjige koje imaju ritam su lako pamtljive npr.Odiseja, Ilijada

Prezentacija- izvueno bitno

- studenti vade bitno iz prezentacije
- kako se moe vaditi bitno iz bitnog? Prezentacija je bitna!!

RAZNOLIKOST

Da bi mogli komunicirat mora postojati usuglaenost izmeu izvora i odredita

Krunica

Da bi se neki termin objasnio, mora se spustiti na zajedniku razinolikost

Informativni dio- odstupa od nekog pojma (npr krunica s grekom)

Ljude zanima ono to odudara od nekog obrasca

Potter matching- prepoznavanje uzoraka

Radio izmeu stanica- umi, informacija postoji

Radio na stanici- informacije

Ako nitko ne slua neku stanicu, nema komunikacije

BEZ ODREDITA NEMA KOMUNIKACIJE!!

Odredite moe odabrati drugi izvor

UENJE- uz pomo zajednikih pojmova objasni novi pojam

Kod djece problem itanje- dupli proces od slova sloiti rije i onda znati to ta rije
znai

RITAM
= Pravilno ponavljanje, tj pravilnost

Gramatika i ritam su jednako po tome to su definiciji potpuno redundantni

Ritam nas informira onda kada prestaje biti ritam tj kada postaje nepravilan ritam, a
znamo da nepravilan ritam nije ritam nego disritmija

Ritamnakon nekog vremena nema informativnost; promijeni vjerojatnost dogaaja

(ritam ti ne ide na ivce nego te umiruje)
KOMUNIKACIJSKI SUSTAVI

Informacija je kretanje iz jednog procesa u drugi

Kretanje informacija nije kretanje materije, ve putem materije

Komunikacija se moe vriti izmeu ovjeka i ovjeka, ovjeka sa samim sobom,

ovjeka i stvari, stvari i ovjeka i meu stvarima

Preko inf.ovjek se identifira s drutvom i prirodom

Komunikacijsku krug prema Shannonu mora imati:

Izvor informacije

Odailja (koder)

Kanal

Prima (dekoder)

Cilj
-

Izvor generira informaciju i alje je kao poruku odailjau koji kodira informaciju
tj daje joj odreenu formu prikladnu za prijenos. Kroz kanal putuje signal (fiziki
oblik koda). Kanal moe biti temporalni ili spacijalni ili kombinirani. Prima
dekodira signal (signal se obino naziva stimulacijom ako je prima ivi
organizam). On vri postupak suprotan od odailjaa. Odailja i prima moraju
biti usklaeni (ne moe se slijepcu neto pokazati, gluhom govoriti,). Cilj prima
poruke od primaa i transformira svoju strukturu prema tim porukama.

Kod govora izvor i cilj su u ljudskom mozgu, odailja predstavlja mozak s

govornim organima, kanal jest prostor izmeu korespondanta, prima je uho i
mozak.

Ako se govor prenosi pismom, ruka odailja, oko prima, pismo kanal

Ako su odailja, kanal i prima idealno podeeni, informacije se prenose u

cijelosti

Meutim, moe doi do BUKE-signal od izvora koje odredite nije odabralo,

pridodata informacija-

Cilj prima zbroj korisne informacije i buke- neizvjesnost, improbabilnost

poveava za cilj to je buka vea

Buka moe biti neka druga informacija koja upada u kanal primarne informacije

U normalnoj se konzervaciji prijenos informacija kontrolira povratnom

informacijom

Svaka inf izaziva reakciju koja nije nita drugo nego informacija u suprotnom
pravcu

Na temelju te sekundarne informacije (reakcije) izvor postaje sudac tj doznaje da li

je prijem bio dobar ili ne

Kad govorimo, pratimo sugovornika i ravnamko se prema njegovim reakcijama

Ta kruna veza s mogunou korekcije greke i voenja zove se POVRATNA

SPREGA

SEMANTIKA BUKA- buka koja izaziva proces faktora izvan kruga odailjaakanala.-primaa (isti primjer, razliita znaenja- jablan na hrvatski, jabuka na
slovenski)
o Javlja se kada izvor ne zna kakve reakcije moe oekivati od cilja ili kada
cilj nezna kakve reakcije oekuje izvor na svoju odaslanu informaciju

MEDIJI
VRUI MEDIJI su visoko odreeni, zgusnuti, koncentrirani, uotreni, neslobodni, odreujui,
"hladni" (suprotno od svog naziva); o sitnome kazuju sve tako da se nita ne moe ni
dopunjati niti slobodno interpretirati.
HLADNI MEDIJI su nisko odreeni, "rupiasti", "zamagljeni", ekspandirani, s mnogo
prostora slobode, interpretacije, mate, kontenplacije; vie sugeriraju nego to odreuju.
Mediji kao posrednici djeluju na izvor i odredite tako to vrui mediji "amputiraju"
iroke prostore izvora i odredita, koncentriraju ih u usko fokusno polje. Hladni mediji
ekspandiraju prostor izvora i odredita razreujui u njima toke koje su obavijeu
odreene.
ovjeja stanja, ovjeje naravi, djelatnsoti, organizacije i kulture mogu biti preteno
vrui ili preteno hladni.
Osobine vruih medija su:
racionalnost, analitinost, simbolinost, brojivost i mjerivost sve ljevohemisferalne
osobine. Vrua je znanost, konzervativne hijerarhiske organizacije.
Osobine hladnih medija su:
konteplativnost, holistinost, slikovitost, iracionalnost, umjetnost, humor, kreativnost,
narativnost, "toplina", liberalna demokratinost.
Medijske osobine se mogu impostirati na trima razinama:
fizikoj, osjetilnoj i mentalnoj.

Fiziki su vrui mediji, npr: fotografija, brojevi, formule, dijagrami, podaci, nazivlje,
tipografsko pismo, dokumentarni film (pogotovo crno-bijeli), radio, telegraf, raunalo,
znanstveni lanak.
Fiziki su hladni mediji, npr. televizija, crtani film (pogotovo u boji), spotovi, plakat,
razgovor, telefon, kratki filmski kadrovi, mreaste ili tokaste slike, zamagljeni
prizori, tipografske slike.
Osjetilno su vrui mediji: vid (pogotovo uotren i akromatski), opip
Osjetilno su hladni mediji: sluh, miris, vieosjetilnost
Na mentalnoj razini hladan je medij onaj koji iz te razine prorjeuje medij, tj. koji
selekcionira podatke, npr. itanje na preskok, selektivno brzo itanje, itanje izmeu
redova, "razgovor s raunalom", iroko gledanje u pejsa, gledanje predmeta iz
neobinih rakursa, gledanje "kroz" predmet, matanje nad tekstom, gledanje filma uz
komentare, sluanje vijesti na radiju uz komentare, proizvoljno tumaenje zakonskih
odredaba, uzimanje injenica na preskok.
Na mentalnoj razini mogue je pregrijati i lirsku pjesmu tako da se u njoj analizira
stihovna struktura (stope, rime), da se odrede jezini obrasci i njihova odstupanja te da
se odrede tona doslovna znaenja. Govor se moe pregrijati u naredbama (npr. u
vojsci), u atoritarnom govoru, u definicijama i logikim izvodima.
Novi su mediji obino poetno vrui, a s vremenom se ohlade, npr. polupismenima
pismo je "sveto", telefon je upoetku vru, nareujui, autoritaran, a poslje postane
obian, razgovorni. U poetku je bio vru telegram, e-mail se rashlauje uporabom,
dravne organizacije se rashlauju u slobodnoj demokraciji; radio, TV i novine uvelio
ekspadiraju svoju koliinu (broj stranica, vrijeme emitiranja) uz vie-manje
podjednaku koliinu obavijesti.
Postoje tipovi ljudi kojima vie odgovara vrui i tipovi ljudi kojima vie odgovara
hladni medij. Zato su neki "vizualni" tipovi, a drugi "auditivni". Neki vie vole pismo,
faks, telegram, podatak, dijagram, dokumentarnu fotografiju, a drugi telefon, mobitel,
crtani film, vieosjetne medije.