Referat iz biologije

Matine stanice

Sadraj:
1

1.
Uvod ...............................................................................................................
.................. 3
2.
Razrada ..........................................................................................................
................... 4
2.1.
Karakteristike
stanica ............................................................................ 4

matinih

2.2.
Vrste
matinih
stanica ........................................................................................... 5
2.3.
Lijeenje
stanicama ............................................................................... 6

matinim

2.4.
Istraivanja
stanica .................................................................................. 7

matinih

3.
Saetak ...........................................................................................................
................... 8

4. Popis
literature .........................................................................................................
......... 9

1. Uvod

Matine
stanice bioloke su stanice
svim viestaninim
organizmima koje se dijele mitozom, diferenciraju u razliite
specijalizirane stanice te
imaju sposobnost samoobnavljanja.
Samoobnavljanje je ogranieno, pa one nakon nekog vremena
odumiru. Kod sisavaca postoje vie vrsta matinih stanica
embrionalne, odrasle te stanice iz pupkovine. Tri su izvora
autolognih1 odraslih matinih stanica kotana sr, masno tkivo te
krv. Najdostupnije su hematopoetske matine stanice koje se
nalaze u kotanoj sri. U organizmu ih ima od nekoliko pa do
nekoliko milijuna. Dioba se odvija otprilike svakih pet dana te imaju
oko tristotinjak mitoza tijekom ivota.
Morfoloki vrlo slie
limfocitima kotane sri, pa ih je teko razlikovati. Od
pluripotentne2 matine stanice nastaju sve stanice krvi, to jest
eritrociti, leukociti, trombociti i limfociti. Prvi korak specijalizacije
matine stanice je sluajan, dok je svaki drugi korak usmjeren
mikrookruenjem3 sve do konane uloge.
Sl. 1 Ljudska matina stanica

1 Vlastitih2 Sa velikim razvojnim potencijalom

3
imbenici u neposrednom okruenju

2. Razrada
2.1. Karakteristike matinih
stanica
Matine stanice definirane su sa dvije karakteristike:
1. Sposobnost samoobnavljanja, to jest sposobnost prolaska kroz
nekoliko krugova diobe stanica, a da pri tom zadravaju
nediferencirano stanje. Postoje dva procesa koji odravaju
odreeni broj stanica:

Asimetrina dioba mehanizam diobe matine stanice u kojoj

nastaju dvije stanice keri, od kojih je jedna identina stanici
majci, a druga diferencirana.
Stohastika diferencijacija matina stanica razvije dvije
diferencirane stanice keri, od kojih jedna prolazi kroz mitozu
proizvodei dvije stanice identine originalnoj stanici.

2. Svojstvo potencijala za diferencijaciju u odreeni tip stanice.

Stanice mogu biti:

Totipotentne - matine stanice koje imaju najvei razvojni

potencijal
te
mogu
diferencirati
u
embrionske
i
ekstraembrionske tipove stanica. One su proizvedene
stapanjem jajne stanice i spermija te mogu stvoriti potpun i
odriv organizam. Stanice nastale nakon prvih nekoliko dioba
takoer su totipotentne.
Pluripotentne - matine stanice koje su potomci totipotentnih
stanica. One mogu nastati iz bilo kojeg zametnog sloja te
diferencirati u gotovo sve tipove stanica.
Multipotentne - matine stanice koje mogu stvoriti irok
spektar stanica, ali samo onih koje su blisko povezane sa
obitelji stanica.
Oligopotentne - matine stanice koje mogu diferencirati u
samo nekoliko vrsta stanica, kao na primjer limfoidne i
mijeloidne matine stanice.
Unipotentne - matine stanice koje mogu stvoriti samo jedan
tip stanica, to jest njihov vlastiti, ali imaju sposobnost
samoobnavljanja to ih razlikuje od nematinih stanica.

Sl. 2
Razvojni potencijali
embrional
nih matinih stanica

2.2. Vrste matinih stanica

Prema izvorima, matine stanice mogu se svrstati u nekoliko
kategorija:
1. Embrionalne matine stanice
Embrionalne matine stanice gotovo se neogranieno umnoavaju
te se mogu specijalizirati u bilo koji tip stanica u naem tijelu.
Dobivaju se iz zametka otprilike pet dana nakon oplodnje, to jest
u stadiju blastociste na taj nain da se dio presadi u Petrijevu
zdjelicu te se u laboratorijskim uvjetima nastavi umnoavanje u
nespecijaliziranom obliku. One su dosad dale najvie obeavajuih
rezultata jer stanice nastale terapijskim kloniranjem3 embrija ne
uzrokuju imunoloku reakciju organizma kod transplantacije. No,
njihova uporaba izaziva mnogo etikih pitanja i dilema jer je
zametak nakon prikupljanja stanica, potrebno rtvovati, pa se
stoga znanstvenici okreu istraivanju preostalih tipova matinih
stanica.
2. Odrasle matine stanice
Odrasle matine stanice nalazimo kod odraslih osoba, neto rjee i
kod djece. One imaju ogranieniji spektar specijaliziranih stanica
koje mogu od njih nastati. Na primjer, matine stanice mozga su
usmjerene na proizvodnju samo modanih stanica, pa ih nazivamo
multipotentnima jer iz njih nastaje samo mali broj tipova
specijaliziranih stanica. Kod matinih stanica koe nastaje samo
jedan tip, a to svojstvo se naziva unipotentnost. Jedna od vrsta
odraslih matinih stanica su hematopoezne stanice, to jest one
koje proizvode krv
te stanice imunolokog sustava.
Takoer,
postoje jo mezenhimanle matine stanice koje se nalaze u
miiima, kostima i drugim organima te imaju sposobnost izgradnje
mnogo razliitih tipova tkiva. Tijekom vremena one gube svoju
vitalnost.
3. Matine stanice iz krvi pupkovine
Neonatalne matine stanice smatraju se predhodnicama odraslih
matinih stanica zbog manje zrelosti (odreenosti). Njihova velika
prednost je jednostavno je prikupljanje kod poroda bez opasnosti
za majku i dijete te jednostavno spremanje u tekuem duiku na pri
temperaturi od -196 C. Kao i kod stanica dobivenih terapijskim
kloniranjem, njihovo vraanje u organizam ne uzrokuje obrambene
reakcije imunolokog sistema. Iako su matine stanice iz pupkovine
vrlo sline hematopoetskim matinim stanicama, dokazano je da
6

transdiferencijacijom iz njih mogu nastati i drugi tipovi stanica koji

ne
pripadaju
krvi.

Sl. 3 - Matine stanice ljudskog embrija

matina stanica
A Nediferencirane stanice
B Neuronska stanica

Sl. 4 Odrasla

2.3. Lijeenje matinim

stanicama
Vjeruje se da matine stanice imaju potencijal za dramatine
promjene u lijeenju nekih bolesti. U zadnjih nekoliko godina, nova
tehnoloka dostignua omoguila su obnavljanje oteenih tkiva
time zapoevi novu regenerativnu medicinu. Znanstvenici
predviaju razvitak tehnologije temeljene na matinim stanicama
koje e moi izlijeiti mnoge bolesti, ukljuujui rak, Parkinsonovu
bolest i tako dalje. Meutim, kod lijeenja bi mogao postojati rizik
od mutacije te formiranje tumora kada bi matine stanice postale
kancerogene zbog daljnih dioba.
Kada oboljele osobe prime stanice koje nisu njihove, to jest kada je
postoji donator stanica, tretman se naziva alogeni. Pacijenti se ne
mogu lijeiti bilo ijim matinim stanicama, ve one moraju proi
7

test kompatibilnosti. Da bi lijeenje bilo potpuno uspjeno te da ne

bi dolo do reakcije imunolokog sustava, to jest odbacivanja,
alogene transplantacije moraju biti praene odreenim lijekovima.
Iz tog razloga se, kada postoji mogunost, provode tako zvane
autologn transplantacije, kada pacijent prima svoje vlastite
matine stanice. Tada je vea vjerojatnost da e ih organizam
prihvatiti. Sauvane matine stanice iz pupkovine vrlo esto mogu
biti podudarne te ih mogu koristiti najblii roaci poput brae i
sestara donora.
Matinim stanicama mogu se tretirati mnoge maligne bolesti poput
leukemije (akutne, kronine i mijeloine), mijelodiplastinog
sindroma, neuroblastoma i tako dalje. Benigne bolesti lijeene
matinim stanicama su Blackfan-Diamondov sindrom, Kostmanov
sindrom,
Gutherova
bolest,
kongenitalna
diskeratoza,
adrenoleukodistrofija i mnoge druge.

2.4. Istraivanja matinih stanica

Pojam matinih stanica prvi put u povijesti je upotrijebljen 1908.
godine na kongresu hematolokog drutva u Berlinu od strane
ruskog znanstvenika Alexandra Maksimova te je pretpostavljao
postojanje hematopoetskih stanica. Neto intenzivnije istraivanje
poelo je 60-ih godina 20. stoljea, a na tom polju najvie su se
istaknuli kanadski znanstvenici Ernest A. McCulloch i James E. Till
koji su dokazali svojstvo samoobnove stanica kotanog tkiva kod
mieva.
1968. godine prvi put je uspjeno obavljena
transplantacija kotane sri. Nekoliko godina kasnije dokazano je
postojanje hematopoetskih stanica u pupkovini. 1981. godine
Martin Evans uveo je pojam embrionalne matine stanice dok je
1998. godine James Thomson uspio izolirati i odrati embrionalne
matine stanice u kulturi. 2001. godine uspjeno je kloniran rani
ljudski embrio u svrhu stvaranja embrionalnih matinih stanica.
2005. Otkrivena je trea vrsta matinih stanica iz pupkovine dok
su godinu dana kasnije stvorene umjetne stanice jetre pomou
matinih stanica pupkovine. Postoji
jo mnogo drugih bitnih
otkria na podruju matinih stanica te se istraivanja vre jo
danas i nastavit e se u budunosti te prema vjerovanjima
znantvenika stvoriti potpuno novu granu medicine.
No, oko istraivanja matinih stanica vee se mnogo kontroverza
zbog tehnike i upotrebe tih stanica. Istraivanje embrionalnih
matinih stanica osobito je kontroverzno zbog kloniranja i
unitavanja ljudskog zametka. Neki znanstvenici ipak smatraju je
8

potrebno nastaviti takva istaivanja jer bi otkria novih tehnologija

mogla imati veliki znaaj za medicinu. Pro-life pobornici, to jest
pobornici pokreta za ljudski ivot estoko se protive tome
smatrajui da je svaki embrij ivo bie te da ne moda samo tako
unitavati. Vlade mnogih drava svijeta zakonski reguliraju ovakva
istraivanja, stoga je u puno zemalja zabranjeno financiranje
istraivanja iz dravnog prorauna u kojem se stvaraju te
unitavaju ljudski embriji.

Sl. 5 Lijeenje matinim stanicama

3. Saetak
Matine stanice su bioloke stanice koje se nalaze u svim
viestaninim
organizmima
sa
sposobnou
diferencijacije,
specijalizacije i samoobnove. Kod sisavaca postoji vie vrta
matinih stanice: embrionalne koje se mogu dobiti iz zametka te se
specijalizirati u bilokoji tip stanica, zatim odrasle stanice koje imaju
ogranieniji spektar specijalizacije te stanice iz pupkovine koje se
smatraju predhodnicima odraslih matinih stanica. bitno svojstvo
matinih stanica takoer je potencijal za specijalizaciju, pa prema
tome stanice mogu biti totipotentne, pluripotentne, multipotentne,
oligopotentne te unipotentne. Zbog svojih svojstava koriste se za
lijeenje mnogih benignih te malignih bolesti unoenjem u
organizam. Istraivanje podruja matinih stanica provodi se dugi
niz godina te e se nastaviti zbog bitnih otkria vanih za medicinu.
Neka istraivanja su takoer popraena mnogim kontroverzama
zbog kloniranja i unitavanja ljudskog embrija.

10

4. Popis literature
http://en.wikipedia.org/wiki/Stem_cell
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mati%C4%8Dne_stanice
http://metro-portal.hr/maticne-stanice-su-put-do-izljecenja-teskihbolesti-danasnjice/4388
http://www.buzzle.com/articles/what-are-stem-cells.html
http://www.urbancult.hr/Content/Article.aspx?id=2562
http://znanost.geek.hr/clanak/maticne-stanice-velika-su-nadamedicine/

11