Uvod u psihologiju

1. ta je to psihologija?
-

Pshologija je nauka o ponaanju i psihikim procesima.

Psiholoki poremeaji su obrasci ponaanja ili mentalni procesi koji su povezani
s emocionalnom patnjom ili znaajnim promjenama u ponaanju.
Teorija formuliranje/definisanje odnosa koji se nalaze u temeljima opaanih
pojava
Vrijabla ili promjenjiva je pojava koja se mjeri ili kontrolira u naunom
istraivanju. Varijabla varira tako da se moe mjeriti.
Temeljno istraivanje je istraivanje koje nema za cilj neposrednu primjenu
dobivenih rezultata.
Primijenjeno istraivanje je istraivanje kojim se nastoje pronai rjeenja
odreenih problema.
Savjetovanje je pruanje profesionalnog savjeta ili pomoi
Psihoterapija je sistemska primjena psihologijskih znanja u postupku rjeavanja
problema ponaanja.
Bihevioralna terapija je primjena principa uenja s ciljem direktne promjene
ponaanja.
Kliniki psiholozi i psiholozi savjetovatelji primjenjuju psihoterapiju i
bihevioralnu terapiju.
koski psiholozi pomau onima koji imaju probleme sa uenjem.
Obrazovni psiholozi pokuavaju stvoriti najpogodnije uslove za uenje unutar
razreda.
Razvojni psiholozi prouavaju promjene koje se deavaju tokom cijelog ivotnog
vijeka. ( uticaj naslijea i okoline)
Psiholozi koji se bave linou pokuavaju odrediti ljudske osobine; utvrditi ta
utie na ljudske misaone procese , osjeaje i ponaanja, te objasniti psiholoke
poremeaje.
Socijalni psiholozi su usmjereni na prirodu i uzroke miljenja i osjeanja
pojedinca i na njihovo ponaanje u socijalnim situacijama.(Nekad su se bavili i
stereotipima, formiranjem i mijenjanjem stavova, interpersonalnu naklonost i
privlanost.)
Stereotip je vrst konvencionalan pojam o grupi.
Psiholozi koji se bave okoliem usmjeruju se na naine kojima ponaanje utie
na ili je pod uticajem fizikalne okoline.
Eksperimentalni psiholozi provode istraivanja temeljnih procesa vanih za
podruja koja su vie primijenjena.(ee se od drugih psihologa ukljuuju u
temeljna istraivanja)
Industrijski psiholozi su usmjereni da odnose izmeu ovjeka i rada.Znaju biti
zadueni za procjenu sposobnosti i poboljanje produktivnosti.

Psiholozi potronje prouavaju ponaanje kupaca s ciljem predvianja i uticanja

na njihovo ponaanje.
Jedno od Aristotelovih djela zvalo se Peri Psyches, to bi se moglo prevesti kao
O psihi
Demokrit je, na primjer, isticao da je nae ponaanje pod uticajem vanjskih
podraaja.
Sokratov savjet Upoznaj samog sebe. ON je predlagao da sami sebe
prouavamo pomou racionalnog miljenja i introspekcije.
Introspekcija je objektivni pristup pri opisivanju sadraja vlastitih doivljaja.
Neki povjesniari stavljaju datum poetka moderne psihologije u 1860. godinu
kada je Theodor Gustav Fechener objavio knjigu koja predstavlja mea u
psihologiji Elementi psihofizike
Veina povjesniara stavlja poetak moderne psihologije kao laboratorijske
nauke u 1879. godinu kada je Wilhelm Wundt osnovao prvi psiholoki
laboratorij u Leipzigu u Njemakoj.
Strukturalizam je psihologijska kola koja tvrdi da se psihiko sastoji od tri
temeljna elementa osjeta, osjeaja i predodbi ijom kombinacijom nastaju
doivljaji. Utemeljitelj ove kole je Wilhelm Wundt.
G. Stanly Hall je utemeljitelj podruja djeije psihologije.
Objektivno je poznati ili percipirani predmet, a ne ono to postoji kao doivljaj:
stvarno.
Subjektivno psihiko: osobno: odreeno mislima i osjeajima, a ne vanjskim
predmetima.
Funkcionalizam je psihologijska kola koja istie upotrebu ili funkciju psihikog,
a ne elemente doivljaja. Utemeljitelj ove kole je William James.
Navika je reakcija na podraaj koja se automatizira ponavljanjem.
Biheviorizam je psihologijska kola koja definira psihologiju kao prouavanje
opaljivog ponaanja i prouavanje odnosa izmeu podraaja i reakcije.
Utemeljitelj je John B. Watson.
B.F.Skinner je u biheviorizam uveo pojam potkrepljenja.
Potkrepljenje je podraaj koji slijedi nakon odgovora (rekacije) i poveava
frekvenciju odgovora ( reakcije).
Getalt psihologija je psihologijska kola koja istie sklonost organizma
organizaciji precepcije u cjeline i integraciji odvojenih podraaja u smislene
sklopove. Utemeljitelji Max Wertheimer, Kurt Koffka i Wolfgang Kohler.
Uvid u getalt psihologiji je nagla reorganizacija percepcije koja omoguuje
trenutano rjeenje problema.
Psihoanaliza je kola u psihologiji koja istie vanost nesvjesnih motiva i
konflikata kao imbenika ljudskog ponaanja. Utemeljitelj je Sigmund Freud.
Frojdova teorija je nazvana psihodinamskom.
Psihodinamski znai koji se odnosi na Freudovu teoriju, a koja pretpostavlja da
pokretanje dubokih sila linosti odreuje njene misli, osjeaje i ponaanje.
(dynamis gr. snaga)
Danas u psihologiji postoji est irokih, uticajnih pristupa: biologistiki,
kognitivistiki, humanistiko egzistencijalistiki, psihodinamski,
socijalnokulturalni, te pristup koji se temelji na teorijama uenja.

Biologistiki pristup psiholozi biologistikog pristupa istrauju veze izmeu

biolokih procesa, vanjskog ponaanja i psihikih procesa. Mogu Upotrebljavati
metode kao to su snimanje elektirne aktivnosti mozga kod koje se pomou
elektroda zahvaa elektrina aktivnost dijelova mozga.
Kognitivistiki pristup - psiholozi prouavaju one stvari koje nazivamo
psihino.
Kognitivno ono to je u vezi s psihikim procesima kao to su osjeti i
percepcija, pamenje, inteligencija, govor, miljenje i rjeavanje problema.
Humanistiko egzistencijalistiki pristup pristup koji naglaava da su ljudi
svjesni i samosvjesni te da imaju slobodan izbor i odgovornost za izbor etikog
ponaanja.
Humanizam je filozofija i kola psihologije koja tvrdi da su ljudi svjesni i
samosvjesni te sposobni slobodno izabrati, etiki se ponaati i postii samoostvarenje.
Egzistencijalizam je stajalite prema kojem su ljudi potpuno slobodni i
odgovorni za svoje ponaanje.
Psihodinamski pristup je zamijenjen neoanalitiarima.
Neoanalitiari su savremeni sljedbenici Freuda koji su manje usmjereni na ulogu
nesvjesnih poriva, a vie na svjesni izbor i samousmjerenje.
Bihevioristiki pristup je pristup po kojem ljudi ine to to ine zbog svog
prethodnog uenja, situacijskih uticaja i nagrade, a ne na temelju svjesnog izbora.
Socijalno-kognitivistiki pristup/teorija
je kola psihologije u okviru
bihevioristike tradicije koja ukljuuje kognitivne imbenike pri objanjenjeu i
predvianje ponaanja. Prije se zvala teorija socijalnog uenja.
Sociokulturno stajalite/pristup je stajalite usmjereno na ulogu etniteta, spola,
kulture i socioekonomskog statusa u ljudskom ponaanju i doivljavanju.
Etnika grupa je grupa ije su zajednike znaajke kulturalno naslijee, povijest,
rasa i jezik.
Spol je stanje mukarca ili stanje ene.
Kritiko miljenje je pristup miljenju karakteriziran skepticizmom i
promiljenom analizom izjava i tvrdnji na primjer. Preispitivanje premisa i
definicija.

2. Metode istraivanja
- Empirijski onaj koji naglaava ili koji se temelji na opaanjima i eksperimentu
- Nauna/znanstvena metoda je metoda prikupljanja naunih podataka o
istraivakom pitanju ili formuliranoj hipotezi koja se istraivanjem provjerava.
- Teorija je oblikovanje odnosa i naela koji su utemeljima opaenih podataka.
Teorije nam omoguuju objanjenje i predvianje ponaanja.
- Hipoteza(u psihologiji) je odreena tvrdnja o ponaanju ili psihikim procesima
koja se provjerava istraivanjem.
- Operativna definicija je definicija varijable pomou upotrijebljene metode s
ciljem oblikovanja ili mjerenja varijable.
- Selekcijski faktor je izvor pogreke koja se moe pokazati u istraivakim
rezultatima kad sudionici sami odluuju hoe li uestvovati u odreenom
postupku ili tretmanu koji se primjenjuje u istraivanju.

Ponavljanje ponavljanje, reprodukcija, kopiranje

Generalizacija je proirenje s pojedinanog na ope; primjena opaanja
temeljnih na uzorku na populaciju
Uzorak dio populacije
Populacija je cjelovita skupina organizama ili pojava
Sluajni uzorak je uzorak koji je odabran tako da je svaki lan populacije imao
jednaku ansu biti izabran za sudjelovanje u istraivanju.
Stratificirani (slojeviti) uzorak je uzorak koji je odabran tako da su odreene
podskupine u populaciji razmjerno zastupljene u uzorku.
Pristrasnost dobrovoljnog pristanka izvor pristrasnosti ili pogreke u
istraivanju koja odraava vjerovanje da se ljudi koji se nude za sudjelovanje u
istraivanju sastavno razlikuju od ostalih ljudi.
Prouavanje pojedinanog sluaja je briljivo opisan ivotopis koji se moe
dobiti intervjuom, upitnicima i psihologijskim testovima.
Anketa je metoda naunog istraivanja u kojoj veliki uzorak ljudi odgovara o
svojim stavovima i ponaanjima.
Pouzdanost dosljednost, konzistentnost
Test-retest pouzdanost je metoda odreivanja pouzdanosti testa
usporedbom(korelacijom) rezultata ispitanika u odvojenim prilikama
Sposobnost ili talent koji omoguuje uspjeh u podruju u kojemnije postojalo
uvjebavanje.
Valjanost je stepen u kojem test mjeri ono to bi trebalo mjeriti
Skala valjanosti su zadaci u testu koji mogu pokazati jesu li rezultati testa valjani
Prirodno opaanje je nauna metoda kojom se organizam opaa u njegovoj
prirodnoj okolini.
Nenametljivost je takvo opaanje koje ne ometa ivotinju ili ovjeka kojeg
promatra u njegovoj prirodnoj okolini.
Laboratorij je mjesto gdje se provjeravaju i demonstriraju teorije, tehnike i
metode.
Metoda korelacije je nauna metoda kojom se prouavaju odnosi meu
varijablama
Koeficijent korelacije je broj izmeu +1.00 i -1.00 koji izraava snagu i smjer
(pozitivan ili negativan) odnosa izmeu dvije varijable
Pozitivna korelacija je odnos izmeu varijabli u kojem jedna varijabla raste a
druga se takoe poveava
Negativna korelacija je odnos izmeu dvije varijable u kojem jedna varijabla
raste, a druga opada.
Eksperimentalni postupak u eksperimentu uvjeti u koje se stavljeni sudionici
ili stanje u koje su dovedeni kako bi se opaalo njegovo djelovanje.
Nezavisna varijabla je uslov u naunom istaivanju kojim se manipulira kako bi
se opaalo njegovo djelovanje.
Zavisna varijabla je mjera pretpostavljenog djelovanja nezavisne varijable.
Placebo je lani postupak u eksperimentu koji izgleda kao pravi
Slijepo u eksperimentalnoj terminologiji znai da uesnici ne znaju jesu li ili
nisu bili u eksperimentalnom tretmanu.

3.
-

Dvostruko slijepo istraivanje je istraivanje u kojem ni sudionici ni osoba koja

provodi mjerenje u eksperimentu ne znaju ko je bio u eksperimentalnom
postupku.
Etino znai moralno; odnosi se na sistem izvedenih standarda za odreivanje ta
je moralno
Etiki odbor je skupina utemeljenja u odreenoj instituciji koja pomae
istraivauima razmotriti moguu tetu njihovih metoda i preispituje primjerenost
predloenih istraivanja s etikim naelima
Pristanak na sudjelovanje je naziv koji koriste psiholozi kako bi oznaili neiji
pristanak na sudjelovanje u istraivanju nakon to su pruene informacije o cilju
istraivanja i naravi eksperimentalnih postupaka.
Povjerljivo znai tajno; koje se ne obznanjuje
Ispitivanje ispitanika je prikupljanje informacija o upravo zavrenom postupku.
Biologija
Fizioloki je u vezi sa biolokim funkcijama i vitalnim procesima u organizmu.
Bioloki psiholozi su psiholozi koji prouavaju odnose izmeu ivotnih procesa i
ponaanja
Neuron je nervna elija
Neurotransmiter (neuroprijenosnik) je hemijska tvar ukljuena u prenos
ivanih impulsa s jedne nervne elije na drugu.
Soma je tijelo elije
Dendriti su strukture sline korjenima privrene na somu neurona, koje primaju
impulse s drugih neurona
Akson je dugaki tanki dio nerve elije koji prenosi impulse na druge neurone
preko razgranatih nastavaka zvanih aksonski zavreci.
Aksonski zavreci su male strukture na kraju aksona.
Zavrni vorii su zadebljanja na aksonskim zavrecima.
Mijelinska ovojnica je masna tvar koja obavija i izolira aksone. Olakava
prijenos nervnog impulsa.
Ranvijerov prsten je dio mijeliziranog aksona koji nije mijeliziran.
Aferentni neuroni su nervne elije koje prenose poruke sa senzorikih receptora
u kimenu modinu i mozak. Nazivaju se i senzoriki neuroni.
Eferentni neuroni su nervne elije koje prenose poruke iz mozga ili kimene
modine u mie i lijezde. Nazivaju se i motoriki neuroni.
Mnemotehnika je postupak koji pomae upamivanje, obino povezujuih
djelova nove informacije s ve poznatim shemama.
ivani impuls je elektrohemijsko izbijanje nervene elije ili neurona.
Polarizirati znai pripremiti neuron za izbijanje nervnog impulsa tako da u
unutranjosti nastane negativni naboj u odnosu na tjelesnu tekuinu izvan elijske
membrane.
Potencijal mirovanja je elektrini potencijal na elijskoj membrani neurona kad
se reagira na druge elije.
Propusnost je stepen u kome membrana omoguava neoj tvari da kroz nju proe.
Depolarizirati znai smanjivati potencijal mirovanja elijske membrane s 70
milivolti prema nuli.

Akcijski potencijal je elektrini impuls koji je osnovica za provoenje nervneog

impulsa niz akson neurona.
Prag je veliina kod koje je podraaj upravo dovoljno jak da izazove reakciju.
Princip sve ili nita je injenica da u nervnoj eliji nastaje nervni impuls istog
intenziteta kod kad god nastane akcijski potencijal.
Faza apsolutne refrakternosti je razdoblje nakon nastanka nervnog impulsa kad
ne moe nastati akcijski potencijal.
Faza relativne refraktnosti je razdoblje koje slijedi fazu apsolutne refrakternosti
kad nastaje nervni impuls ako je poruka jaa nego obino.
Sinapsa je veza izmu aksonskih zavretaka jednog neurona i dendrita ili some
drugog neurona.
Receptorsko mjesto je mjesto na dendritu prijemnog neurona podeeno za
primanje neurotransmitera.
Ekscitatorna sinapsa je sinapsa koja pogoduje nastanku nervnog impulsa u
preijemnom neuronu tako to poveava depolarizaciju njegoove membrane.
Inhibitorna sinapsa je sinapsa koja utie na prijemni neuron tako da dovodi do
promjena u popustljivosti membrane u smjeru potencijala mirovanja i na taj nain
smanjuje mogunost nastanka nervnog impulsa.
Acetilholin je neurotransmiter koji kontrolie kontrakcije miia. Kratica Ach.
Hipokampus je dio limbikog sistema u mozgu koji je ukljuen u pamenje.
Dopamin je neurotransmiter koji je ukljuen u Parkinsonovu bolest i vjerovatno u
shizofreniju.
Noradrenalin je neurotransmiter ija je funkcija slina funkciji hormona
adrenalina i koji moda igra neku ulogu udepresiji.
Serotonin je neurotransmiter iji se nedostatak povezuje s afektivnim
poremeajima, tjeskobom i nesanicom.
Endorfini su neurotransmiteri graeni od aminokiselina. Po funkciji slini
morfiju.
ivac je snop aksona i dendrita mnogih nervnih elija.
Jezgra je nakupina tijela nervnih elija u mozgu ili kimenoj modini.
Ganglij je nakupina tijela nervnih elija drugdje u tijelu (izvan mozga i kimene
modine).
Centralni nervni sistem ine mozak i kimena modina.
Periferni nervni sistem je dio nervnog sistema koji se sastoji od somatskog
nervnog sistema i autonomnog (vegetativnog) nervnog sistema.
Kimena modina je stup ivaca unutar kime koji prenosi poruke iz senzorikih
receptora u mozak i iz mozga u miie i lijezde u itavom tijelu.
Spinalni refleks je jednostavna nenauena reakcija na podraaj koja moe
ukljuivati samo dvije nervne elije.
Interneuron je nervna elija koja prenosi nervni impuls sa senzorikog na
motoriki neuron.
Siva tvar je kimenoj modini sivkasti neuroni i neuralni segmenti koji su
ukljueni u spinalne reflekse.
Bijela tvar je u kimenoj modini snopovi aksona koji prenose poruke iz i u
mozak.
Lezija je povreda koja dovodi do poremeenog ponaanja ili gubitka funkcije.

Elektroencefalograf je ureaj koji mjeri elektrinu aktivnost mozga. EEG

Kompjuterizirana termografija je stvaranje slike anatomskih dijelova mozga
pomou kompjutera tako da uska rentgenska zraka prolazi kroz glavu, a iz
razliitih uglova se mjeri koliina radioaktivnosti koja prolazi. CT
Pozitronska emisijska tomografija je stvaranje slike neuralne aktivnosti u
dijelovima mozga pomou kompjuteratako da se prati koliina glukoze koju
koriste pojedini dijelovi mozga. PET
Magnetska rezonancija je stvaranje slike anatomije mozga pomou kompjutera
mejrenjem signala koji se emitiraju kada je glava poloena u jako magnetsko
polje.
Produena modina je duguljasto podruje u zadnjem mozgu ukljueno u
regulaciju otkucaja srca i disanja.
Most (pons) je struktura u zadnjem dijelu mozga ukljuena u disanje, panju te
spavanje i sanjanje.
Mali mozak (cerebellum) je dio zadnjeg mozga ukljuen u koordinaciju miia i
ravnoteu.
Retikularni aktivacijski sistem je dio mozga koji je ukljuen u panju, spavanje
i pobuenost.
Talamus je podruje blizu sredita mozga ukljueno u prijenos senzorikih
informacija u koru velikog mozga i u procese spavanja i panje.
Povezivanje je integracija djelova u cjelinu.
Hipotalamus je nakupina jezgara ispod talamusa uljuena u regulaciju tjelesne
temperature, motivaciju i ula.
Limbiki siste, je skupina struktura ukljuenih u pamenje, motivaciju i ula,
poredanih u nizu uz unutranji rub velikog mozga.
Amigdaloidne jezgre su dio limbikog sistema koji oito olakava stereotipno
agresivno reagovanje.
Septum je dio limbikog sistema koji oito spreava stereotipno agresivno
reagovanje.
Bazalni gangliji su gangliji smjeteni izmeu talamusa i velikog mozga koji su
ukljueni u motoriku koordinaciju.
Veliki mozak (cerebrum) je velika masa prednjeg mozga koja se sastoji od dvije
hemisfere.
Kora velikog mozga (cortex cerebri) je naborana povrina(siva tvar) velikog
mozga.
Pukotina udubina
Velika komisura (corpus callosum) je debeli snop vlakana koja povezuju
hemisfere mozga.
Somatski nervni sistem je dio perifernog nervnog sistema koji povezuje CNS sa
senzorikim receptorima, skeletnim miiima i povrinom tijela.
Autonomni (vegetativni) nervni sistem je dio perifernog nervnog sistema koji
regulie lijezde i aktivnosti kao to su rad srca, disanje probava i irenje zjenica.
Simpatiki nervni sistem je grana ANS naroito aktivna tokom ulnih rakcija
poput straha i tjeskobe koje troe tjelesne zalihe energije.
Parasimpatiki nervni sistem je grana ANS naroito aktivna tokom procesa kao
to je probava koja stvara tjelesne zalihe energije.

eoni reanj (frontalni lobus) je reanj u kori velikog mozgas smjeten ispred
sredinje brazde.
Tjemeni reanj (parietalni lobus) je reanj smjeten neposredno iza sredinje
brazde.
Sljeponi reanj (temporalni lobus) je reanj smjeten ispod lateralne pukotine,
blizu sljeponice.
Zatiljni reanj (okcipitalni robus) je reanj koji lei iza i ispod tjemenog renja
i iza sljeponog renja.
Somatosenzorika kora je dio korteksa u koji se projicira podraivanje konih
receptora. Smjetena je iza sredinje brazde u tjemenom renju.
Motorika kora je dio kore u elnom renju, ispred sredinje brazde. Nervni
impulsi u motorikoj kori povezani su reakcijama miia u cijelom tijelu.
Asocijativna podruja su mozgovna podruja ukljuena u uenje, miljenje,
pamenje i govor.
Afazija je naruena sposobnost razumijevanja govora i govornog izraavanja.
Wernickeova afazija je govorni poremeaj kojeg obiljeava tekoa
razumijevanja znaenja govora.
Brokina afazjia je govorni poremeaj kojeg obiljeava polagani i oteani govor.
Hipofiza (pituitarna lijezda) je lijezda koja izluuje hormon rasta, prolaktin,
antidiuretiki hormon i druge.
Steroidi su skupina hormona koja ukljuuje testosteron, estrogen , progesteron i
kortikosteroide
Kora nadbubrene lijezde je vanjski dio nadbubrenih lijezda smjetenih
iznad bubrega. Proizvodi steroide.
Sr nadbubrene lijezde je unutranji dio nadbubrenih lijezda. Proizvodi
adrenalin.
Endokrini sistem( sistem lijezda sa unutranjim izluivanjem) su lijezde
koje izluuju hormone i oslobaaju ih direktno u krv.
Hormon je tvar koja se izluuje iz endokrine lijezde a regulie razliite tjelesne
funkcije.
Negativna povratna veza je naziva za sistem u kojem informacija da je odreena
koliina (npr. hormona) dostigla predodreenu razinu zaustavlja aktivnost sistema
(npr. lijezde) koji je proizveo tu koliinu.
Prolaktin je hormon iz hipofize koji regulie produkciju mlijeka, a kod niih
ivotinja materinsko ponaanje.
Antidiuretiki hormon je hormon iz hipofize koji uva tjelesne tekuine
poveavajui reapsorpciju urina. Povezan je s oinskim ponaanjem kod nekih
sisara. Zove se i vazopresin.
Oksitocin je hormon iz hipofize koji potie poroaj i dojenje.
Sindrom je skup simptoma karakteristinih za neki poremeaj.
Kortikosteroidi su steroidi proizvedeni u kori nadbubrene lijezde, koji reguliu
metabolizam ugljikohidrata i poveava otpornost na stres ublaavajui upale i
alergijske reakcije.
Kortizol je hormon (steroid) koji se proizvodi u kori nadbubrene lijezde, a
pomae tijelu u sueljavanju sa stresom ublaavajui upale i alergijske reakcije.

Adrenalin je hormon koji se stvara u sri nadbubrene lijezde , a potie

aktivnost ANS
Testosteron je muki spolni hormon koji se proizvodi u testisima, a potie razvoj
mukih spolnih obiljeja i spermalnih elija.
Primarna spolna obiljeja su tjelesna obiljeja koja razlikuju mukarce od ena i
neposredno su ukljuena u reprodukciju.
Sekundarna spolna obiljeja su tjelesna obiljeja koja razlikuju mukarca od
ene, a nisu neposredno ukljuena u reprodukciju.
Estrogen je zajedniko ime za nekoliko enskih spolnih hormona koji potiu
razvoj enskih spolnih osobina i reguliraju menstrualni ciklus.
Progesteron je enski spolni hormon koji potie razvoj spolnih organa i pomae u
odravanju trudnoe.
Nasljeivanje je prenos osobina s jedne generacije na drugu pomou gena.
Genetika je grana biologije koja prouava nasljeivanje.
Bihevioralna genetika je prouavanje genetskog nasljeivanja sturuktura i
osobina koje se nalaze u osnovi ponaanja.
Ekstraverzija je osobina koju obiljeava interes pojedinca za osobe i dogaaje u
okolini. Drutvenost.
Neuroticizam je osobina koju obiljeava uvstvena nestabilnost, tjskoba,
nugodne slutnje, inhibicija poriva i izbjegavanje.
Geni su osnovne jedinice nasljeivanja koje se satoje od DNK.
Hromosomi su strukture koje se sastoje od gena, a nalaze se u jezgrama tjelesnih
elija.
Spolni hromosomi su dvdesettrei par hromosoma koji odreuje hoe li dijete
biti djeak ili djevojica.
Priroda je u bihevioralnoj genetici ono to se nasljeuje putem gena.
Okolina je u bihevioralnoj genetici okolinski uticaj na ponaanje kao to su
prerana, kultura, socioekonomski status i uenje.
Zigota je oploena jajna elija.
Mono zigotni blizanci su jednojajani , identini ili MZ blizanci. Blizanci koji su
se razvili iz iste zigote i tako nose iste genetske instrumente.
Dizigotni blizanci su dvojajani ili DZ blizanci. Blizanci koji se razvijaju iz
odvojenih zigota.
Autizam je djeiji poremeaj koje obiljeava nemogunost stvaranja odnosa s
drugima, izostanak govora, otpor prema promjenama.
Konkordacija znai slaganje

4. Osjeti i percepcije
- Akupunktura je stari kineski postupak probadanja dijelova tijela iglama radi
oslabljivanja boli i djelovanja bolesti.
- Osjeanje je prijenos osjetnih informacija u sredinji nervni sistem pri
podraivanju osjetnih receptora.
- Percepcija je proces kojim su osjeti organizirani u untranju reprezentaciju
svijeta.
- Apsolutni limen je minimalni iznos energije koja moe izazvati osjet.

Psihofiziar je osoba koja prouava odnose izmeu fizikalnih podraaja(kao to

su svjetlo i zvuk) i njihove percepcije.
Metoda konstantnih podraaja je psihofizika metoda za odreivanje limena u
kojoj istraiva pokazuje podraaje razliite veliine i pita osobu za njeno
izvjee o detekciji.
Psihofiziko je ono to premouje jaz izmeu fizikog i psiholokog svijeta.
Visina tona je visoki ili niski zvuk odreen frekvencijom zvunih valova.
Diferencijalni limen je najmanja razlika u intenzitetu izmeu dva izvora energije
koja je potrebna da ih percipiramo razliitim.
Weberova konstanta je frakcija intenziteta za koju izvor fizikalne energije mora
biti povean ili smanjen da bi razlika u intenzitetu bila percipirana.
Upravo zamjetljiva razlika je najmanja veliina za kojhu izvor energije mora
biti povean ili smanjen da bi razlika u intenzitetu bila percipirana.
Teorija detekcije signala je pristup prema kojem percepcija osjetnih podraaja
ukljuuje interakciju fizikih, biolokih i psiholokih imbenika.
um (1)U teoriji detekcije signala, svaki neeljeni signal koji ometa percepciju
eljenog signala. (2)Openitije, skup neusklaenih zvukova.
Detektori oblika su neuroni u osjetnom korteksu koji se aktiviraju koa odgovor
na specifine oblike osjetnih informacija kao to su crte ili rubovi predmeta.
Osjetna adaptacija je proces kojim organizam postaje osjetljiviji na podraaje
koji su manji po veliini te manje osjetljiv na podraaje koji su stalne veliine ili
im veliina raste.
Senzibilizacija je vrsta osjetne adaptacije u kojoj postajemo osjetljiviji na
podraaje koji su manji po veliini. Naziva se takoer pozitivna adaptacija.
Desenzibilizacija je vrsta osjetne adaptacije u kojoj postajemo manje osjetljivi na
stalne podraaje. Naziva se takoer negativna adaptacija.
Vidljivo svjetlo je dio elektromagnetskog spektra koji podrauje oko i izaziva
vidne osjete
Boja je boja svjetla odreena njegovom talasnom duinom
Ronica (cornea) je prozirno tkivo koje ini vanjsku povrinu one jabuice.
arenica (iris) je miina membrana ije priirivanje (dilatacija) regulira koliinu
svjetla koje ulazi u oko.
Zjenica(pupila) je naizgled crni otvor u sreditu arenice kroz koji svjetlo ulazi u
oko.
Lea je prozirno tijelo iza arenice koje usmjeruje sliku u retinu.
Mreica (retina) je podruje unutarnje povrine oka koje sadri tapie i unjie
Fotoreceptori su elije koje reagiraju na svjetlo.
Bipolarne elije/stanice su neuroni koji provode nervne impulse iz tapia i
unjia u ganglijske elije
Ganglijske elije su neuroni iji aksoni ine vidni ivac.
Vidni ivac je ivac koji prenosi isjetne informacije iz oka u mozak
Fovea je povrina u blizine sredita retine koja je gusto opskrbljena unjiima
zbog ega je na tom mjestu vid najotriji.
Slijepa pjega je povrina na retini gdje se aksoni ganglijskih elija susreu i tvore
vidni ivac
tapii su tapoliki fotoreceptori koji su osjetljivi samo na intenzitet svjetla

unjii su unjoliki fotoreceptori koji prenose informacije o bojama

Adaptacija na tamu je proces prilagoavanja na uvjete slabijeg svjetla
poveanjem osjetljivosti tapia i unjia.
Komplementarno opisuje spektralne boje koje kad su spojene daju bijelo ili
bijelom blisko svjetlo.
Paslika je zaostao vidni doivljaj izazvan podraajem koji je uklonjen.
Trihromatska teorija je teorija da je vienje boja mogue s tri tipa unjia, od
kojih neki reagiraju na crveno svjetlo, neki na plavo, a neki na zeleno.
Teorija oprenih procesa je teorija prema kojoj vienje boja omoguuju tri tipa
unjia od kojih neki reagiraju na crveno ili zeleno svjetlo, neki na plavo ili
zeleno, a neki samo na intenzitet svjetla.
Trihromat je osoba s normalnim vidom za boje.
Monohromat je osoba koja je osjetljiva samo na crno i bijelo pa je stoga slijepa
za boje.
Dihromat je osoba koja je osjetljiva na svjetlo-tamno i crveno-zeleno ili plavouto te je zbog toga djelomino slijepa za boje.
Zatvorenost je tenja primjeivanja nepotpune slike potpunom ili cjelovitom
Zamjedbena (perceptivna) organizacija je tenja sastavljanja zamjedbenih
elemenata u smislene strukture.
Neodreenost je termin kojim se oznaava da neto ima dva ili vie moguih
znaenja.
Blizina je sklonost grupiramnja zajedno pri percipiranju predmeta koji su blizu
jedan drugome.
Slinost je sklonost grupiranja zajedno pri percipiranju predmeta koji slino
izgledaju.
Stalan slijed je sklonost percipiranja niza taaka ili crta kao da su cjelina
Zajedniko odreenje je sklonost percipiranju elemenata koji se kreu zajedno
kao da pripadaju zajednikoj skupini.
Obrada odozgo prema dolje je upotreba kontekstualnih informacija ili znanja o
cjelovitoj tvorevini pri organiziranju djelova u cjelinu.
Obrada odozgo prema gore je organiziranje dijelova cjeline da bi se prepoznala
ili oblikovala slika cjelovite tvorevine koja se sastavlja
Iluzije(varke) su osjeti koji izazivaju pogrene percepcije
Autokinetiki efekt je sklonost percipiranju nepokretne take svjetla u mranoj
sobi kao da se giba.
Stroboskopsko gibaje je vidna varka kod koje je precepcija gibanja izazvana
nizom nepokretnih slika koje su prikazane u brzom slijedo
Fi fenomen je precepcija gibanja koja nastaje kao rezultat prikazivanja vidnih
poloaja u slijedu.
Monokularni znakovi su podraaji koji upuuju na dubinu, a mogu se percipirati
samo jednim okom.
Perspektiva je monokularni znak za dubinu koji se temelji na konvergencij
(pribliavanju) paralelnih crta kako se udaljavaju.
Prekrivanje je monokularni znak za dubinu koji se temelji na injenici da blii
predmeti zakrivljuju udaljenije predmete koji su iza njih.

Sjene su monokularni znak dubine koji se temelji na injenici da neprozirni

predmeti spreavaju preolaz svjetlu i stvaraju sjenu.
Promjena teksture je monokularni znak dubine koji se temelji na zamjeivanju
da je povrina bliih predmeta grublja, htapavija(s vie detalja).
Parlaksa zbog gibanja je monokularni znak za dubinu koji se temelji na
opaanju da se za blie predmete ini da se kreu bre u odnosu na nae vlastito
kretanje.
Binokularni znakovi su znakovi koji upuuju na dubinu kad se radi o precepciji s
oba oka istovremeno.
Retinalna disparatnost je binokularni znak za dubinu koji se temelji na razlici
slika koje stvara neki predmet na mreicama oiju kad se taj predmet nalazi blie
ili kad se taj predmet nalazi dalje od posmatraa.
Konvergencija je binokularni znak za dubinu koji se temelji na unutranjim
pokretima oiju kad se oi usmjeruju na predmet koji se pribliava.
Otrina vida jasnoa vida
Kratkovidnost je sposobnost vienja bliih predmeta s veom otrinom nego
udaljenih predmeta.
Dalekovidnost je sposobnost vienja udaljenih predmeta s veom otrinom nego
bliih predmeta.
Presbiopija je stanje koje uvjetuje oslabljivanje lea.
Konstantnost percepcije veliina je opaanje predmeta jednako velikim i kad se
njegova slika na mreice mijenja sukladno njegovoj udaljenosti.
Konstantnost boja je nepromijenjeno opaanje istih boja istih predmeta i u
uvjetima osvjetljenja koji mijenjaju njihov izgled.
Konstantnost svjetlina je opaanje predmeta jednako svjetlim i u uvjetima
promjene njihovog osvjetljenja.
Konstantnost oblika je sklonost opaanju predmeta u istom obliku iako slika na
mreici mijenja svoj lik.
Auditorno znai u vezi sa sluhom.
Hertz je jedinica za izraavanje frekvencije zvunih talasa. Jedan Hz odgovara
jednom ciklu u sekundi.
Amplituda visina
Decibel je jedinica za izraavanje glasnoe zvuka.
Konsonantno skladno
Disonantno neskladno, neharmonno
Gornji tonovi su tonovi vie frekvencije od onih koje se svira, a rezultat su
vibracija u itavom muzikom instrumentu.
Tembr je boja zvuka, kvaliteta ili bogatstvo zvuka
Bijeli um su neusklaeni zvukovi velikog broja frekvencija. esto ima
uspavljujuu uinak.
Bubnji je tanka opna koja titra na zvune valove prenosei valove u srednje i
unutranje uho.
Ovalni prozori je opna koja prenosi titraje sa stremena u srednjem uhu na
punicu u unutarnjem uhu.
Punica(kohlea) je unutranje uho, kotana cijev koja sadri bazilarnu mambranu
i kortijev organ.

Bazilarna membrana je opna koja lei zavijena u punici.

Kortijev organ je receptor za sluh smjeten na bazilarnoj membrani u punici.
Sluni ivac je snop aksona koji prenose ivane impulse s Kortijevog organa u
mozak.
Teorija mjesta je teorija prema kojoj je visina zvuka odreena mjestom na
bazilarnoj membrani koje titra u povodu podraivanja zvukom.
Teorija dupliciteta
je kombinacija teorije mjesta i teorije frekvencije
rezlikovanja visine zvuka.
Konduktivna gluhoa su oblici gluhoe kod kojih postoji gubitak provoenja
zvuka kroz srednje uho.
Senzoriko neuralna gluhoa su oblici gluhoa koje su posljedica oteenja
slunih dlaica ili slunog ivca.
Vonj je osobina tvari koja omoguava da je se percipira osjetom za njuh.
Olfaktorni u vezi sa osjetom njuha.
Olfaktorni ivac je ivac koji prenosi obavijesti vezane za vonj iz njunih
receptora u mozak.
Okusne stanice su receptorske stanice osjetljive za okus.
Okusni pupoljci su osjetni organi za okus. Sadre okusne stanice. Smjeteni su
na jeziku.
Limen za dvije take je najmanji razmak izmeu dva iljka, kojima se dodiruje
koa, nuan da bi osoba u 50% sluajeva izvjestila da postoje dva iljka,a ne
jedan.
Kinestezija je ulo koje nas obavjetava o poloaju i pokretanju dkelova naeg
tijela.
Vestibularni osjeti/ula su ula ravnotee koja nas obavjetavaju o poloaju
naeg tijela u odnosu na silu tee.
Polukruni kanali su strukture u unutranjem uhu koje nadgledaju pokrete i
poloaj tijela.

5. Svijest
-

Senzorika svjesnost je primjeivanje okoline posredstvom senzorikog

podraavanja jedna od def. svijesti
Selektivna panja je usmjeravanje svijesti na odreeni podraaj
Izravna unutranja svjesnost je primjeivanje vlastitih misli, osjeaja i sjeanja
bez koritenja osjetnih organa - jedna od def. svijesti
Predsvjesno je u psihodinamskoj teoriji oznaka za sadraje koji nisu u svijesti, ali
se mogu dozvati u svijest usmjeravanjem panje na njih.
Nesvjesno je u psihodinamskoj teoriji, oznaka za misli i osjeaje koji se ne mogu
dozvati u svijest.
Potiskivanje je u psihodinamskoj teoriji, odbacivanje iz svijesti misli, poriva ili
slika, koji izazivaju tjeskobu, bez znanja da se tako postupa.
Zatomljivanje je namjerno ili svijsno izbacivanje nekih misli, poriva ili slika iz
svijesti.

Izvan svijesti je oznaka za tjelesne procese, poput rasta kosem, kojih ne moemo
postati svjesni. Moemo prepoznati da naa kosa raste, ali ne moemo izravno
doivjeti bioloki proces.
Vlastito ja je ukupnost percepcija misli i osjeaja. Doivljaj vlastitog ja je jo
jedna definicija svijesti.
Promjena stanja svijesti su stanja razliita od normalnog stanja budnosti, koja
ukljuuju spavanje, meditaciju, hipnotiki trans i iskrivljene percepcije
uzrokovane upotrebom nekih droga.
Cirkadijurni ritam su ciklusi povezani s 24-satnim razdobljem okretanja Zemlje
Elektroencefalograf je instrument koji mjeri elektrinu aktivnost mozga.
Skraeno EEG.
Volt - jedinica za elektrini napon.
NonREM (non rapd eye movement) spavanje su faze spavanja od 1 do 4.
Skraeno NREM
REM (rapid eye movement) spavanje je faza spavanja kad se javljaju brzi
poketi oiju. Faza se povezje sa sanjanjem.
Alfa valovi su brzi mozgovni valovi male amplitude povezani s osjeajem
oputenosti.
Theta valovi su polagani mozgovni valovi koji nastaju tokom hipnagogikog
stanja.
Hipnagogiko stanje je razdoblje drijemea izmeu budnosti i spavanja
karakterizirano kratkim, halucinatornim iskustvima slinim snovima.
Vretena spavanja su kratka razdoblja brzih mozgovnih valova koji nastaju
tokom faze spavanja 2.
Delta valovi su snani, polagani mozgovni valovi koji se obino javljaju tokom
faze spavanja 4.
Snovi su slijed slika ili misli koje se javljaju tokom spavanja. Snovi mogu biti
nejasni, s nepovezanom radnjom ili ivi i zamreni.
Model sinteze aktivacije je stajalite da snovi odraavaju aktivaciju kognitivne
aktivnosti posredstvom retkularnog aktivacijskog sistema i sintezu te aktivnosti u
odreeni obrazac posredstvom kore velikog mozga.
Nesanica(insomnija) je naziv za tri vrste tekoa sa spavanjem: (1) tekoe s
uspavljivanjem, (2) tekoe da se prospava no, (3) rano jutarnje buenje.
Noni strahovi su zastraujui doivljaji slini snovima koji se javljaju tokom
najdublje faze NREM spavanja. None more se, suprotno nonim strahovima,
javljaju tokom REM spavanja.
Umirujua sredstva su farmaceutska sredstva koja smanjuju tjeskobu i napetost.
Psihoaktivno opisuje farmaceutska sredstva koja izazivaju psiholoke uinke,
poput poveane pobuenosti ili iskrivljenja percepcije
Depresiv je farmaceutsko sredstvo koje smanjuje razinu aktivnosti nervnog
sistema.
Stimulirajue sredstvo je farmaceutsko sredstvo koje pojaava aktivnost
nervnog sistema.
Zloupotreba droga je upotreba droga, iako uzrokuju ili uveavaju tekoeu
zadovoljavanju zahtjeva svakodnevnog ivota.

Tolerancija je navikavanje na neku drogu tako da je za postizanje slinih uibaka

nuna sve vea doza,.
Apstinencijski sindrom je karakteristini skup sindroma koji su posljedica
naglog smanjenja doze droge koja uzrokuje ovisnost.
Delirium tremens je stanje koje karakteriu znojenje, nemir, dezorjentiranost i
halucinacije. Javlja se kod nekih hroninih alkoholiara kad naglo smanje
koliinu konzumiranog alkohola.
Dezorjentiranost je gubitak osjeaja za vrijeme, mjesto i identitet ljudi.
Halucinacije su percepcije odsutnosti osjeta.
Umirujue sredstvo (sedativ) je farmaceutsko sredstvo koje smanjuje nemir i
uzbuenost
Euforija je osjeaj dobrobiti, ushienosti
Ciroza jetre je bolest urokovana manjkom proteina kod koje vezivna vlakna
nadomjetaju aktivne stanice u jetri spreavajui protok krvi.
Wernicke-Korsakoffljev sindrom je skup simptoma povezanih s hroninom
zloupotrebom alkohola koje karakterizira smetenost, tekoe pamenja i
nadoknada zaboravljenih podataka pogrenim podacima.
Opijati su skupina narkotika, dobivena iz maka ili sline hemijske grae, koa
izaziva navale euforije i smanjuje aktivnosti nervnog sistema.
Narkoti su sredstva za smanjenje boli i poticanje spavanja. Termin se obino
koristi za opijate
Analgezija je neosjeanje boli uz punu svijest.
Morfij je opijat koji se u SAD-u poeo koristiti u vrijeme Graanskog rata.
Heroin je jedan od opijata, heroin se u poetku koristio za lijeenje ovisnosti o
morfiju.
Metadon je umjetni narkotik koji djeluje polaganije od heroina i ne uzrokuje
euforiju poput heroina. Upotreba metadona omoguuje ovisnicima o heroinu
neuzimanje heroina bez pojave apstinencijskog sindroma.
Bariturati su depresivi koji razvijaju ovisnost, a koriste se za ublaavanje
tjeskobe ili za uspavljivanje.
Metaqualon je umirujue sredstvo koje stvara ovisnost.
Poremeaji poanje/hiperaktivnost je poremeaj koji poinje u djetinjstvu, a
karakterie ga stalni nedostatak panje sa ili bez hiperaktivnosti i impulsivno
ponaanje.
Kokain je jako stimulirajue sredstvo.
Ugljikovodik je hemijski spoj koji se sastoji od vodika i ugljika
Pasivno puenje je udisanje dima duhanskih proizvoda i izdisaja drugih ljudi.
Nazvano i puenje iz druge ruke.
Nikotin je stimulans koji se nalazi u duhanskom dimu.
Marihuana je suena tvar iz biljke Canabis sativa.
Halucinogeno je ono to dovodi do halucinacija.
LSD je halucinogena droga.
Perzistirajui poremeaj percepcije (flashback) su iskrivljene percepcije ili
halucinacije koje se javljaju danima ili sedmicama nakon upotrebe LSD-a, a slie
LSD iskustvu

Meskalin je halucinogena droga koja se dobiva iz kaktusa. U vjerskim obredima

meksiki Indijanci vau tapiaste strukture koje se nalaze na zaobljenim
stabljikama biljke.
Fenciklidin je jo jedna halucinogena droga ije je ime akronim za njen hemijski
sastav. Skraceno PCP
Meditacija je kao postupak za sueljavanje sa stresom, sistemsko suavanje
panje koje usporava metabolizam i pomae stvaranju osjeaja oputenosti.
Transcedentalna meditacija je pojednostavljeni oblik meditacije koji je u SAD
uveo Yogi. Skraemo TM.
Mantra je rije ili zvuk koji se ponavlja tokom TM.
Reakcija oputanja koja je Bensonov naziv za skupinu reakcija koje se mogu
izazvati meditacijom. Ukljuuju smanjenu aktivsnot simpatikog dijela
autonomnog nervnog sistema.
Biofeedback trening je sistemsko davanje ivom biu povratne informacije o
nekoj tjelesnoj funkciji tako da bi ono moglo stei kontrolu nad tomfunkcijom.
Skraeno BFT.
Elektromiograf je ureaj koji mjeri napetost miia. Skraeno EMG.
Hipnoza je stanje u kojem su ljudi, ini se, jako sugestibilni i ponaaju se kao da
su u transu.
Pseudosjeanja su pogrena sjeanje pobuena hipnozom
Hipermnezija je znaajno pospjeeno pamenje.
Regresija u ranije razdoblje ivota je tokom hipnoze preuzimanje uloge djeteta,
obino praeno ivim sjeanjima iz prolosti.
Regresija je povratak na oblik ponaanja karakteristian za raniju fazu razvoja
Teorija uloge je teorija koja objanjava dogaanja tokom hipnoze sposobnou
pojedinca da glumi kao da je hipnotiziran. Teorija uloge razlikuje se od varanja u
tome to sudionik sarauje i usmjerava se na hipnotizerove rijei umjesto da se
pretvara da je hipnotiziran.
Teorija neodisocijacije je teorija koja dogaaje tokomhipnoze objanjava
podjelom svijesti.

6. Uenje
- Okusna averzija je jedna vrsta slinog uvjetovanja kod kojeg prethodno neka
neutralna ili ak omiljena hrana postaje odvratna jer je bila asocirana s nekim
neugodnim podraajem
- Uenje (1)je prema bihevioristima relativno trajna promjena ponaanja koja je
posljedica iskustva (2)je prema kognitivistikim teoretiarima proces kojim
organizmi na temelju iskustva stvaraju relativno trajne promjene u nanu
predoavanja okoline. Te promjene djeluju na ponaanje organizma, ali da ne
odreuju u potpunosti.
- Refleks je jednostavna nauena reakcija na podraaj.
- Podraaj je dogaaj u okolini koji izaziva reakciju organizma
- Uvjetovana reakcija je u klasinom uvjetovanju nauena reakcija na neki uvjetni
podraaj.

Klasino uvjetovanje (1)prema bihevioristima je oblik uenja u kojem neki

podraaj, zbog ponovljenog uparivanja s nekim drugimpodraajem, poinje
izazivati reakciju koja se inae izaziva tim drugimpodraajem (2)prema
kognitivistikim teoretiarima, uenje povezanosti meu dogaajima, kako bi se
organizmu omoguilo predoavanje okoline. Naziva se i reakcijsko uvjetovanje ili
Pavlovljevo ujetovanje.
Bezuvjetni podraaj je podraaj koji izaziva odgovor organizma i prije nego to
je dolo do uvjetovanja.
Bezuvjetna reakcija je nenauen odgovor na neki bezuvjetni podraaj.
Orjentacijski refleks je nenauena reakcija obraanja panje na neki podraaj.
Uvjetni podraaj je prethodno neutralni podraaj koji izaziva neku uvjetovanu
reakciju, jer je bio ponovljeno uparivan s podraajem koji ne ve izazvao tu
reakciju.
Odgoeno ujetovanje je postupak klasinog uvjetovanja kod kojeg se se uvjetni
podraaj zadaje prije bezuvjetni podraaj i traje sve dok ne nastupi reakcija.
Istodobno uvjetovanje je postupak klasinog uvjetovanja kod kojeg se najprije
zadaje uvjetni podraaj, ali se uklanja prije zadavanja bezuvjetnog podraaja.
Uvjetovanje unatrag je postupak klasinog uvjetovanja kod kojeg se bezuvjetni
podraaj zadaje prije uvjetnog podraaja.
Gaenje je eksperimentalni postupak kojim podraaji gube sposobnost izazivanja
nauenih reakcija jer se nakon podraaja vie ne pojavljuje ono to se ranije
pojavljivalo.
Faza sticanja je kod uvjetovanja, zadavanje podraaja na takav nain da se
postigne uenje i jaanje jedne nove reakcije.
Faza gaenja je kada kod uvjetovanja neka nauena reakcija postane
inhibirana(zakoena), jer nije bila praena oekivanom posljedicom.
Spontani oporavak je ponovno javljanje neke ugaene reakcije u funkciji
prolaska vremena.
Generalizacija je kod uvjetovanja tendencija da se neka uvjetovana reakcija
izazove podraajima koji slie podraaju na koji je reakcija bila uvjetovana
Diskriminacijsko uenje(trening) je uenje organizma da reagira na naueni
nain samo na jedan iz niza slinih podraaja, ali se samo jedan od njih poprati
bezuvjetnim podraajem.
Diskriminacija kod uvjetovanja je sklonost organizma da razlikuje pravi uvjetni
podraaj od niza slinih podraaja koji ne navjeuju bezuvjetni podraaj.
Uvjetovanje vieg reda (1)je prema bihevioristima, postupak klasinog
uvjetovanja u kojem neki ranije neutralni podraaj, zbog ponovljenog uparivanja
sa svojedobno uvjetnim podraajem, poinje izazivati reakciju koja je prethodno
bila izazvana tim uvjetnim podraajem (2)prema kognitivistikim psiholozima
uenje odnosa meu dogaajima od kojih niti jedan ne izaziva neku nenauenu
reakciju.
Preplavljivanje je bhevioralna tehnika straha koja se temelji na naelima
klasinog uvkjetovanja. Podraaji koji izazivaku strah uvjetni podraaji
neprestano se prezentiraju, ali bez ikakvih tetnih ili neugodnih posljedica po
osobu koja im je izloena, to dovodi do gaenja reakcija straha uvjetne reakcije.

Sistemska desenzibilizacija je bihevioralna tehnika smanjivanja straha kod koje

se pojedincu u stanju relaksacije hijerarhinim redosljedom prezentiraju podraaji
koji izazivaju strah.
Protuuvjetovanje je tehnika smanjivanja straha kod koje se ugodni podraaji
povezuju s podraajima koji izazivaju strah, ime zastraujui podraaji gube
svoja neugodna svostva.
Operantno uvjetovanje je jednostavana oblik uenja kod kojeg organizam naui
odreeno ponaanje jer je bilo potkrepljivano.
Instrumentalno uvjetovanje je naziv slian operantnom uvjetovanju koji
odraava injenicu da je naueno ponaanje instument za postizamnje odreenog
uinka.
Ponaanje po principu pokuaja i pogreki je ponaanje u nekoj novoj situaciji
koje se pojavljuje prije primanja nagrade ili potkrepljenja.
Zakon efekta je Thorndikeov princip prema kojem se reakcije upisuju
nagradama, a briukaznama
Potkrijepiti znai nakon reakcije dati podraaj koji e poveati estinu reakcije.
Operantno ponaanje oznaava voljne reakcije koje su pokrepljivane.
Kumulativni pisa je sprava koja biljei estinu operantnih reakcija organizma u
odreenom vremenskom razdoblju.
Pozitivni potkrepljiva je potkrepljiva koji kad je prisutan poveava estinu
nauene reakcije.
Negativni potkrepljiva je potkrepljiva ije uklanjanje poveava estinu
nauene reakcije.
Primarni potkrepljiva je nenaueni potkrepljiva
Sekundarni potkrepljiva je podraaj koji postaje potkrepljiva zbog svoje
povezanosti s ve utvrenim potkrepljivaem.
Uvjetovani potkrepljiva je isto to i sekundarni potkrepljiva
Nagrada je ugodan podraaj koji poveava estinu prethodnog ponaanja
Empirijski znai pokuajima ili eksperimentom, a ne logikim zakljuivanjem
Kazna je neugodan podraaj koji zatomljuje ponaanje koje mu je prethodilo
Program fiksnog odnosa je program u kome se potkrepljenje daje nakon tano
odreenog broja tanih reakcija.
Program varijabilnog odnosa je program u kojem se potkrepljenje daje nakon
razliitog broja tanih reakcija.
Oblikovanje je postupak za poduavanje kompleksnog ponaanja, koji od
poetka potkrepljuje svako pribliavanje ciljnom ponaanju.
Sukcesivno(postepeno) pribliavanje je ponaanje koje progresivno sve blie
ciljnom ponaanju.
Socijalizacija je voenje ljudi prema socijalno poeljnom ponaanju pomou
verbalnih poruka, sistemske upotrebe nagrade i kazne, te drugih metoda
poduavanja.
Tehnika upotrebe etona je potkrepljivanje poeljnih oblika ponaanja kod
osoba koje se nalaze u nekoj nekontrolisanoj sredini (bolnici,zatvoru) etonima
(sekundarnim potkrepljivaima) koji se mogu zamijenjiti za neke druge
potkrepljivae.

Programirano uenje je jedna od metoda uenja u kojoj se kompleksni zadaci

ralanjuju na jednostavne korake, a svaki se od tih koraka potkrepljuje. Pogreke
se nepotkrepljuju.
- Teorija kontingencije je stajalite prema kojem do uenja dolazi kad podraaji
daju infomaciju o vjerovatnosti pojave drugih podraaja.
- Latentno znai skriveno ili prikriveno.
- Uenje opaanjem je sticanje znanja i vjetina opaanjem drugih, a ne
neposrednim iskustvom.
7. Pamenje
-

Epizodiko pamenje su sjeanja na dogaaje koje je neko doivio ili koji su se

dogodili u njegovoj/njenoj prisutnosti
Semantiko pamenje je ope znanje kao suprotnost epizodikom pamenju.
Proceduralno pamenje je znanje o tome kako se neto radi ili izvodi;pamenje
vjetina
Mnemotehnike su sistemi za upamivanje u kojima se pojedini elementi
povezuju s nizom simbola kao to su akronimi, fraze ili uzreice, koje je lako
dozvati u sjeanja
Akronim je rije sastavljena od poetnik slova nekih pojmova ili rijei iz
reenice.
Kodiranje je modificiranje informacija kako bi mogle biti pohranjene u
pamenju. Prve faza procesiranja prorade informacija.
Vizualni kod je predoavanje informacije u obliku slike.
Akustiki (sluni) kod je mentalna reprezentacija informacija kao niza zvukova.
Semantiki kod je mentalna reprezentacija informacija na temelju njihovog
znaenja.
Pohranjivanje je odraavanje informacija tokom vremena. Druga faza
procesiranja informacija.
Ponavljanje zbog zadravanja je ponavljanje informacija s ciljem njihovog
zadravanja u pamenju.
Metamemorija je znanje o nainima funkcioniranja pamenja koje pojedincu
omoguava uinkovito kodiranje, pohranjivanje i dosjeanje informacija.
Pronalaenje je lokaliziranje pohranjenih informacija i njihovo vraanje u svijest.
Trea faza procesiranja informacija.
Pamenje su procesi kojima se informacije kodiraju, pohranjuju i pronalaze.
Sakadini pokreti oiju su brzi skokovi oima s jedne take fiksacije na drugu.
Senzoriko pamenje je vrsta ili faza pamenja koja djeluje u susretu s
podraajem. Senzoriko pamenje zadrava dojmove samo kratko vrijeme, ali je
to vrijeme ipak dovoljno dugo da niz percepcija djeluje psiholoki kontinuirano.
Trag pamenja je pretpostavljena promjena u nervnom sistemu koja odraava
dojmove izazvane podraajem.
Senzoriki registar je sistem pamenja koji zadrava informacije samo
kratkotrajno, ali ipak dovoljno dugo da mogu biti dalje procesirane. Mogao bi
postojati po jedan senzorni registar za svako ulo.
Ikona je mentalna reprezentacija vidnog podraaja koja se kratko vrijeme
zadrava u senzornom pamenju.

Ikoniko pamenje je senzorni registar koji kratkotrajno zadrava mentalne

reprezentacije vidnih podraaja.
Eidetske slike su detaljno upamivanje podraaja u trajanju od nekoliko minuta.
Jeka je mentalna reprezentacija nekog slunog podraaja(zvuka), koji se kratko
odrava u senzornom pamenju.
Ehoiko pamenje je senzorni registar koji kratko zadrava predodbe slunih
podraaja.
Kratkorono pamenje je vrdta ili faza pamenja koja zadrava podatke u
trajanju od po prilici jedne minute nakon nestanka tragova podraaja. Naziva se i
radno pamenje.
Radno pamenje isto to i kratkorono pamenje
Uinak poloaja u nizu je pojava tanije dosjeanja prvih i posljednjih estica u
nekom nizu.
Uinak prvrnstva je pojava tanijeg dosjeanja poetnih, prvih estica u nizu.
Uinak novosti je pojava tanijeg dosjeanja posljednjih estica u nizu.
Komad je podraaj ili skupina podraaja percipiranih kao odvojena
informacija.
Uenje napamet je mehaniko asocijativno uenje koje se temelji na ponavljanju.
Izmjestiti znai u teoriji pamenja, uzrokovati nestajanje skupina podataka
dodavanjem novih informacija.
Dugorono pamenje je vrsta ili faza pamenja koja je u stanju relativno trajno
pohraniti upamene podatke.
Represija je u Freudovoj psihodinamskoj teoriji, izbacivanje zamisli koje
izazivaju anksioznost iz svjesnog doivljavanja.
Shema je nain mentalnog reprezentiranja svijeta poput vjerovanja ili nekog
oekivanja, koji moe djelovati na percepciju osoba, objekata i situacija.
Elaborirano ponavljanje je metoda boljeg zadravanja novih informacija
njihovim povezivanjem s dobro poznatim sadrajima.
Nadreeno opisuje viu klasu ili kategoriju u hijerarhiji.
Podreeno opisuje niu klasu ili kategoriju u hijerarhiji.
Fenomen na vrhu jezika je osjeaj da je informacija pohranjena u pamenju
iako je se ne moemo dosjetiti. Naziva se i osjeaj da znam doivljaj.
Osjeaj da znam je isto to i feneomen na vrhu jezika
Pamenje ovisno o kontekstu su informacije kojih se lake dosjeamo u
kontekstuu kojem su bile kodirane i pohranjene ili nauene.
Pamenje ovisno o stanju su informacije kojih se lake dosjeamo kad smo u
fiziolokom ili emocionalnom stanju u kojem smo bili kad su kodirane ili
pohranjene ili nauene.
Besmisleni slogovi su nizovi slova bez znaenja, koji se sastoje od dva suglasnika
i jednog samoglasnika.
Pepoznavanje je najlaki zadatak pamenja koji ukljuujue identifikaciju
objekata ili dogaaja s kojima smo se ve jednom sreli.
Dosjeanje je pronalaenje ili rekonstrukcija nauenih saraja.
Uparene asocijacije su besmisleni slogovi prezentirani u paru, koji se koriste za
mjerenje dosjeanja.

Ponovno uenje je mjera pamenja. Sadraji se u ponovljenom uenju bre naue

nego prilikom prvog uenja.
- Metoda utede je mjera pamenja koja se sastoji u utvrivanju razlike u broju
ponavljanja potrebnih za prvo uenje i broja ponavljanja potrebnih da se nakon
odreenog vremenskog razdoblja isti sadraji ponovo naue.
- Uteda je razlika izmeu broja ponavljanja potrebnih za prvo uenje neke liste i
broja ponavljanja potrebnih za ponovno uenje te iste liste nakon odreenog
vremena.
- Teorija interferencije je stajalite da moemo zaboraviti pohranjene sadraje jer
novo uenje interferira s njihovim zadravanjem.
- Retroaktivna interferencija je interferencija novonauenih sadraja sa
sposobnou dosjeanja ranije nauenih.
- Proaktivna interferencija je interferencija ranije nauenih sadraja sa
sposobnou dosjeanja nedavno nauenih sadraja.
- Disocijativna amnezija je amnezija za koju se smatra da proizilazi iz psiholokih
konflikata ili trauma.
- Infantilna amnezija je nesposobnost dosjeanja dogaaja koji su se zbili prije 2.
ili 3. godine ivota. Naziva se i amnezija djeije dobi.
- Hipokampus je struktura u limbikom sistemu koja ima vanu ulogu u
oblikovanju novih sjeanja.
- Anterogradna amnezija je nemogunost dosjeanja dogaaja koji su se zbili
nakon neke fizike traume, izazvana uincima te traume
- Retrogradna amnezija je nemogunost dosjeanja dogaaja koji su se zbili
neposredno prije neke fizike traume izazvana uincima te traume.
- Konsolidacija je uvrivanje informacija u dugoronom pamenju.
- Alzheimerova bolest je progresivni poremeaj ija su glavna obiljeja gubitak
pamenja i drugih kognitivnih funkcija.
8. Miljenje i govor
- Miljenje je mentalna aktivnost ukljuena u razumijevanje, manipulaciju i
sporazumjevanje o informacijama. Miljenje zahtijeva usmjeravanje panje na
informaciju, mentalnu reprezentaciju unformacije, rasuivanje o njoj, te
odluivanje.
- Pojam je mentalna kategorija koja se koristi za skupno klasificiranje objekata,
odnosa, dogaaja, apstrakcija ili kvaliteta koje imaju zajednika svojstva.
- Prototio je pojam o kategoriji ibjekata ili dogaaja koji slui kao dobar primjer za
tu kategoriju.
- Pozitivan sluaj (primjer) je primjer za neki pojam
- Negativni sluaj(primjer) je neka ideja, dogaaj ili objekat koji nije primjer za
neki pojam. Sticanje pojmova olakano je prezentacijom pozitivnih i negativnih
primjera.
- Razumijevanje je stvaranje jasne mentalne reprezentacije problema.
- Algoritam je sistemski postupak za rjeavanje nekog problema koji, ako je
ispravno primjenjen, neizostavno vodi do rjeenja.
- Sistemsko sluajno traenje je jedan od algoritama za rjeavanje problema u
kojem se svako mogue rjeenje testira pomou odreenog skupa pravila.

Heuristiki postupci su jednostavna praktina pravila koja pomau u

pojednostavljenju i rjeavanju problema.
Sredstva-cilj analiza je heuristiki postupak u kojem nastojimo rijeiti neki
problem procjenjjui razliku izmeu tenutne situacije i cilja.
Mentalni set je sklonost pristupanja novom problemu na nain koji se pokazao
uspjenim sa slinim problemima.
Uvid je u Getalt psihologiji, nagla percepcija odnosa meu elementima u
perceptivnom polju, koja omoguuje rjeavanje problema.
Kognitivna mapa je mentalna reprezentacija ili slika, elemenata u nekoj situaciji
uenja, npr. labirinta.
Inkubacija je hipotetiki proces prilikom rjeavanja problema, koji se katkada
pojavljuje kad se na neko vrijeme udaljimo od frustrirajueg problema i naglo
pronalazimo rjeenje.
Funkcionalna usredotoenost je sklonost gledanja na neki objekt u skladu s
njegovim nazivom ili uobiajenom upotrebom.
Dobeo definiran problem je problem u kojem je jasno opisano poetno stanje,
cilj i pravila za postizanje tog cilja.
Loe definiran problem je problem u kojem je nejasno poetno stanje, cilj ili
pravila za postizanje cilja.
Kreativnost je sposobnost prnalaenja novih rjeenja za razliite probleme.
Konvergentno miljenje je proces miljenja koji se nastoji usmjeriti na traenje
samo jednog, najboljeg rjeenja nekog problema.
Divergentno miljenje je proces miljenja koji nastoji pronai viestruka rjeenja
problema.
Oluja mozgova(brainstorming) je grupni proces koji potpomae kreativnost i
potiui iznoenje to veeh broja ideja, ak i sasvim fantastinih, bez kritike i
vrednovanja tokom trajanja procesa.
Rasuivanje je preinaka informacija s ciljem donoenja zakljuka.
Deduktivno rasuivanje je oblik rasuivanja o tvrdnjama, u kojem su zakljuci
deducirani iz premisa. Zakljuci su tani ako su tane premise.
Premisa je tvrdnja ili izjava koja slui kao osnovica za neku argumentaciju ili
obrazloenje.
Induktivno rasuivanje je oblik rasuivanja u kojem od pojedinanih sluajeva
ili odreenih sluajeva dolazimo do opih zakljuaka.
Heuristiki postupak reprezentativnosti je heuristiki postupak koji se koristi u
odluivanju, pri emu ljudi donose prosudbe o uzrocima na temelju populacija
koje ti uzroci prividno reprezentiraju.
Heuristiki postupak raspoloivosti ili dostupnosti je heuristiki postupak koji
se koristi u odluivanju, pri emu se nae procjene uestalosti ili vjerovatnosti
pojave nekih dogaaja temelje na lakoi kojom moemo za njih nai primjere.
Heuristiki postupak sidrenja i prilagodbe je heuristiki postupak koji se
koristi u odluivanju, a u kojem neka pretpostavka ili prva procjena slui kao
kognitivno sidro. Iako se ljudi prilagoavaju novim informacijama, ipak su skloni
ostati u blizini tog sidra.
Uinak oblikovanja je uticaj naina istraivanja ili konteksta u kojem je
informacija prezentirana na odluivanje.

Simbol je neto to reprezentira drugi objekat, dogaaj ili ideju.

Govor je priopavanje informacija pomou simbola poredanih prema
gramatikim pravilima.
Semantinost je znaenje. Svojstvo govora u kojem se rijei koriste koa simbol
za objekte, dogaaje ili ideje.
Neograniena kreativnost je mogunost kombiniranja rijai u originalne renice.
Sintaksa su pravila nekog jezika o ispravnom poretku rijei u smislenim
reenicama.
Premjetanje je svojstvo jezika koje omoguava priopavanje informacija o
objektima i dogaajima iz nekog drugog vremena i prostora.
Fonologija je prouavanje temeljnih glasova nekog jezika.
Fonem je temeljni glas u nekom jeziku.
Morfem je najmanja smislena jedinica u nekom jeziku.
Infleksije su gramatike oznake koje mijenjaju oblik rijei, ukazujui na
gramatike odnose poput broja, vremena, roda.
Semantika je prouavanje znaenja u nekom jeziku odnosa izmeu jezika i
objekata i dogaaja.
Povrinska struktura je povrinska gramatika struktura reenice.
Dubinska struktura je znaenje reenice koje se podrazumjeva.
Prelingvistiko je ono to prethodi razvoju govora.
Gukanje je prelingvistiki, artikulirani, samoglasnicima slini glasovi koji kao da
odraavaju osjeaje pozitivnog uzbuenja.
Tepanje je prva djetetova vokalizacija koja zvui kao govor.
Prekomjerno proirivanje je pretjerana generalizacija upotrebe rijei na stvari i
situacije gdje se to inae ne primjenjuje normalna karakteristika govora male
djece.
Holofraza je u engleskom jeziku jedna rije koja se koristi za izraavanje
sloenih znaenja.
Pretjerana primjena pravila je primjena redovnih gramatikih pravila za
oblikovanje infleksija (npr. pri sklanjanju) na nepravline glagole i i menice.
Modeli su u teoriji uenja to su osobe ija ponaanja drugi imitiraju.
Psiholingvistika teorija je stajalite da uenje govora ukljuuje interakciju
izmeu okolinskih uticaja i uroene sklonosti sticanja govora. Naglasak na
uroenoj sklonosti.
Ureaj za sticanje govora je u psiholingvistikoj teoriji neuralna instalacija koja
olakava djeije uenje gramatike. Kratica USG
Osjetljivo razdoblje je u lingvistikoj teoriji, pretpostavljeno razdoblje od po
prilici 18. mjeseca ivota do puberteta, u kojem je mozak posebno plastian pa
stoga i pojaano sposoban za uenje govora.
Uvod u psihologiju 2. parcijala
(skripta)

9. Inteligencija

Inteligencija je kompleksan ikontroverzan pojam. Prema stajalitu Davida

Wechslera to je sposobnost ...razumijevanja svijeta i domiljatost u sueljavanju
s njegovim izazovima.
- Crta (linosti) je razlikovna karakteristikka za koju se pretpostavlja da tumai
dosljednost u ponaanju.
- Postignue je ono to je ostvareno vlastitim naporima neke osobe, a omogueno
postojanjem potrebnih sposobnosti.
- Faktor je skupina (grpa) jedinica koje su meusobno povezane, kao to su npr.
one u testu inteligencije.
- g je Spearmanov simbol za opu (generalnu) inteligenciju, koju je smatrao da je u
osnovi specifinih sposobnosti.
- s je Spearmanov simbol za specifine faktore, za koje je smatrao da tumae
individualne sposobnosti.
- Faktorska analiza je statistika tehnika koja istraivaima doputa utvrivanje
povezanosti izmeu velikog broja zadataka, poput onih u testovima.
- Primarne mentalne sposobnosti su prema Thurstoneu sposobnosti koje ine
inteligenciju.
- Kontekstualna razina su aspekti inteligentnog ponaanja koji ljudima
omoguavaju prilagoavanje okolini.
- Iskustvena razina su aspekti inteligencije koji ljudima omoguavaju sueljavanje
s novim situacijama i automatsko procesiranje informacija.
- Komponentna razina je razina inteligencije koja se sastoji od metakomponenata,
i komponenata sticanja znanja.
- Meta-komponente su sastavnice inteligencije koje se temelje na svjesnosti o
vlastitim intelektualnim procesima
- Izvedbena komponente su mentalne operacije koje se koriste pri procesiranju
informacija.
- Komponente sticanja znanja su komponente koje se koriste prilikom sticanja
znanja, kao kodiranje i povezivanje znanja s ve postojeim.
- Mentalna dob su mjeseci zaraeni uspjenim rjeavanjem zadataka Stanfor-Binet
skale inteligencije. Skraeno M.D.
- Koeficijent inteligencije (K.I.) je 1. Originalno, omjer dobiven dijeljenjem
djetetova rezultata (ili mentalne dobi) u nekom testu inteligencije s njegovom
(njenom) hronolokom dobi. 2. Openito, rezultat na nekom testu inteligencije.
- Kulturalno pristrasan je faktor koji daje prednost ispitaniku zbog njegove
kultiralne ili etnike pripadnosti.
- Kulturalno nepristrasan je test koji nije kulturalno pristrasan.
- Determinante su imbenici koji odreuju granice.
- Nasljednost je stepen u kojem varijacije koje u nekoj osobini postoje od osobe do
osobe mogu pripisati ili tumaiti genetskim imbenicima.
- Ranjivost postaknuta stereotipima je usredotoenost na konvencionalna,
negativna vjerovanja o vlastitoj grupi, zbog koje se pojedinac izlae riziku
ponaanja upravo na nain koji potvruje ta vjerovanja.
10. Motivacija i uvstva
-

hopdf kdsaplo.

Teorija kognitivne disonance je stajalite da smo motivirani uiniti svoje

spoznaje, zamisli ili vjerovanja dosljednima.
Motiv je pretpostavljeno stanje organizma koje ga usmjerava prema cilju.
Potreba je stanje lienosti.
Nagon je stanje pobuenosti organizma vezano uz neku potrebu.
Fizioloki nagoni su nenaueni nagoni koji imaju bioloku osnovu, kao npr. glad,
e
Poticaj je predmet, osoba ili situacija za koje smatramo da mogu zadovoljiti neku
nau potrebu.
Instinkt je naslijeena dispozicija aktiviranja specifinih obrazaca ponaanja,
namijenjenih postizanju odreenih ciljeva.
Nepromjenjivi obrazac ponaanja je instinkt.
Etolog je naunik koji prouava oblike ponaanja karakteritine za pojedine vrste
ivih bia.
Pokreta je u etologiji, pokreta koji pokree instinktivne reakcije.
Feromoni su hemijske izluevine koje otkrivaju ostali lanovi iste vrste, te kod
njih stimuliraju stereotipno ponaanje.
Teorija smanjenja nagona je stajelite prema koje organizmi ue ona ponaanja
koja dovode do smanjenja razine nagona.
Primarni nagoni su nenaueni ili fizioloki nagoni.
Steeni nagoni su nagoni steeni iskustvom ili uenjem.
Homeostaza je sklonost organizma da dri stabilno stanje.
Teorija oprenih procesa je stajalite prema koje naa uvstva izazivaju oprena
uvstva.
Samoaktualizacija (samo-ostvarenje) je prema Maslowu i prema drugim
humanistikim psiholozima, nastojanje pojedinca da postane ono to moe
postati. Motiv da se ostvare svi potencijali, izraze sve jedinstvene sposobnosti.
Sitost je stanje zasienosti, punoe.
Lezija je ozljeda koja izaziva negativne promjene u ponaanju ili gubitak neke
funkcije.
Ventromedijalna jezgra je centralno podruje da donjoj strani hipotalamusa za
oje se smatra da djeluje kao centar za zaustavljanje jedenja.
Hiperfagian je onaj koji pretjerano jede, znaajno vie od normalne koliine.
Lateralni hipotalamus je postranino podruje hipotalamusa koje, ini se, ima
funkciju centra za poetak jedenja.
Afagian je onaj koji jede znaajno manje od normalne koliine.
Organizirajui uinci su usmjeravajuu uinci spolnih hormona, na primjer u
smjeru stereotipnog mukog ili enstvenog ponaanja.
Aktivirajui uinci su pobuujui uinci spolnih hormona koji poveavaju
vjerovatnost dominantnih seksualnih reakcija.
Testosteron je muki hormon koji potie razvoj mukih spolnih karakteristika i
ima aktivirajue uinke na seksualnu pobuenost.
Estrus je periodino spolno uzbuenje mnogh sisavaca, tokom kojeg mogu
zanijeti, a i prijemljive su za seksualno udvaranje mujaka.
Menopauza je prestanak menstruacije.

Spolna usmjerenost (orijentacija) je usmjerenje seksualnog interesa pojedinca

(npr. heteroseksualno, homoseksualno, lezbijsko ili biseksualno).
Heteroseksualac je osoba ija je seksualna orijentacija obiljeena seksualnom
aktivnou i romantinim vezama s osobama suprotnog spola.
Homoseksualac je mukarac ija se spolna usmjerenost obiljeena seksualnom
aktivnou i romantinim vezama s drugim mukarcima.
Lezbijka je ena ija je spolna orijentacija obiljeena eljom za seksualnom
aktivnou i stvaranjem ljubavne veze s drugim enama.
Biseksualac je osoba ija je spolna usmjerenost obiljeena eljom za seksualnom
aktivnou i stvaranjem ljubavne veze kako s mukarcima tako i sa enama.
Glad za podraajima je motiv za poveanjem stimulacije kojoj je organizam
izloen.
Senzorna deprivacija je istraivaka metoda sistemskog smanjivanja koliine
podraaja koji djeluju na osjetne organe.
Uroen znai naslijeen, nenauen.
Novi podraaj 1. Neobian izvor pobuenosti ili uzbuenja 2. pretpostavljeni
primarni nagon za doivljavanjem novih ili razliitih situacija.
Teorija ravnotee je stajalite koje smatra da ljudi imaju potrebu uskladiti svoje
percepcije, sudove i vjerovanja.
Nepostojanje ravnotee je u teoriji ravnotee , stnje u kojem se osobe kojima
nismo skloni s nama ne slau.
Neravnotea je u teoriji ravnotee, neugodno stanje u kojem se osobe kojim smo
skloni s nama ne slau.
Ponaanje u neskladu sa stavom je ponaanje koje nije u skladu s nekim stavom
i koje moe dovesti do promjene stava.
Opravdanje uloenog truda je u teoriji kognitivne disonance, sklonost traenju
opravdajna (prihvatljivih razloga) za uloene napore.
Test tematske apercepcije TAT je test za mjerenje potreba uz pomo mate, koji
je konstruirao Henry Murray.
Afilijacija je udruivanje ili povezivanje s grupom.
Teorija socijalne usporedbe je stajelite prema kojem u nejasnim ili nepoznatim
situacijama ljudi promatranjem drugih nastoje ustanoviti kako se treba ponaati.
Katarza je u psihodinamskoj teoriji proiavanje snanih uvstava ili
smanjivanje napetosti.
uvstvo (emocija) je osjeajno stanje koje se sastoji od kognitivnih, fiziolokih i
ponaajnih sastavnica.
Simpatiko je ono to pripada simpatikom dijelu autonomnog nervnog sistema.
Parasimpatiko je ono o pripada parasimpatikom dijelu autonomnog nervnog
sistema.
Hipoteza facijalne povratne veze je stajalite prema koje stereotipne facijalne
ekspresije mogu pridonijeti nastanku stereotipnih uvstava.
Euforian znai radostan i oduevljen.

11. Razvoj
-

Zigota je oploeno jajace.

Embrio je dijete u razdoblju od treeg do osmog tjedna nakon zaea, kada dolazi
do brze diferencijacije glavnih organskih sistema.
Maturacija je pravilno razvijanje osobina odreeno genetskim kodom.
Faza je posebno razdoblje ivota koje se kvalitativno razlikuje od ostalih faza.
Pubertet je razdoblje rane adolescencije tokom kojeg hormoni potiu brzi tjelesni
razvoj.
Fetus je dijete od treeg mjeseca od zaea do roenja. U tom periodu sazrijevaju
organski sistemi i dijete naglo dobiva na teini i duini.
Razdoblje zigote je prva faza prenatalnog razvoje tokom koje skupina elija koje
se dijele jo nije implantirana u stijenku maternice.
Razdoblje jajaca je drugi naziv za razdoblje zigote.
Cefalokaudalno je odozgo prema dolje.
Proksimodistalno je od blieg prema daljem.
Androgeni su muki spolni hormoni.
Amnionska vrea je vrea unutar maternice unutar koje se nalazi embrio ili fetus.
Posteljica (placenta) je membrna koja omoguava izmjenu hranjivih tvari i
otpadnih sastojaka izmeu majke i djeteta, a spreava mijeanje krvi majke i
fetusa.
Pupana vrpca je cijev izmeu majke i djeteta kroz koju se vri izmjena
hranjivih i otpadnih tvari.
Refleks je jednostavna, nenauena reakcija na podraaj.
Refleks treenja usnama je djetetovo okretanje glave na onu stranu na kojoj smo
mu dotakli obraz.
Sfinkter je prstenasti mii oko tjelesnog otvora (npr. anusa). Refleks sfinkera
pojavljuje se u povodu porasta pritiska u crijevima, to dovodi do njihovog
pranjenja.
Pupilarni refleks je automatsko prilagoavanje arenice ime se poveava ili
smanjuje koliina svjetlosti koja ulazi u oko.
Privrenost je ustrajna emocionalna veza koja povezuje dvije osobe.
Sigurna privrenost je vrsta privrenosti obiljeena pozitivnim uvstvima prema
osobama uz koje smo vezani i uvstvom sigurnosti.
Nesigurna privrenost je vrsta negativne privrenosti u kojoj su djeca
ravnoduna ili ambivalentna prema osobama uz koje su vezana.
Nediskriminativna privrenost je oitovanje privrenog ponaanja prema bilo
kojo osobi. Prva faza u nastajanju privrenosti.
Privrenost-u-nastajanju je druga faza u razvoju privrenosti , obiljeena
preferencijom za poznate osobe.
Faza jasne privrenosti je trea faza u razvoju privrenosti, obiljeena snanom
ovisnou o osobi koja se primarno brine za dijete.
Ugoda dodira je pretpostavljeni primarni nagon tenja tjelesne ugode kroz dodir
s drugima.
Kritino razdoblje je vremensko razdoblje u kojem nepromjenjivi obrazac
ponaanjamoe biti potaknut oslobaajuim podraajem.
Utiskivanje je proces koji se odvija u kritinom razdoblju razvoja nekeog
organizma, a u kojem organizam reagira na podraaj na nain koji je kasnije vrlo
teko promijeniti.

Asimilacija je u Piagetovoj teoriji ukljuuivanje novih dogaaja u neku ve

postojeu shemu.
Shema je prema Piagetu hipotetika mentalna struktura koja omoguava
klasifikaciju i organizaciju novih informacija.
Akomodacija je prema Piagetu modifikacija shema s ciljem razumijevanja i
integriranja informacija koje nisu u skladu s postojeim shemama.
Stalnost predmeta je spoznaja da predmeti koje vie ne moemo vidjeti i dalje
postoje, to se oituje u upornom nastojanju male djece da ih pronau.
Senzomotoriko razdoblje je prvi od Piagetovih stupnjeva kognitivnog razvoja,
za koji je karakteristino sticanje koordinacije senzornih informacija i motorike
aktivnosti, rano istraivanje okoline i nerazvijenost govora.
Predoperacijsko razdoblje je drugi od Piagetovih stupnjeva kognitivnog
razvoja, obiljeen neloginom upotrebom rijei i simbola, labavom logikom i
egocentrizmom.
Egocentrian je prema Piagetu pretpostavka da i drugi vide svijet kao to ga mi
vidimo.
Animizam je vjerovanje da neive predmete pokree volja ili duh.
Artificijelizam je vjerovanje da su prirodne pojave stvorili ljudi.
Konzervacija je u Piagetovoj teoriji , spoznaja da temeljna svojstva tvari, kao to
su teina i masa, ostaju nepromijenjena kad im se promijene neka vanija
obiljeja.
Centriranje je u Piagetovoj teoriji, usmjeravanje panje.
Objektivna odgovornost je u Piagetovoj teoriji, pripisivanje krivnje u skladu s
koliinom poinjene ete, a ne motivima poinitelja.
Konkretno-operacijsko razdoblje je Piagetov trei stepen razvoja obiljeen
logikom miljenjem o opipljivim predmetima, konzervacijom i subjektivnom
moralnou.
Decentralizacija je istovremeno usmjeravanje na vie od jedne dimenzije nekog
problema, ime je omogueno fleksibilno i reverzibilno razmiljanje.
Subjektivno moralno prosuivanje je u Piagetovoj teoriji, moralne prosudbe
koje se temelje na motivima poinitelja.
Reverzibilnost bje u Piagetovoj teoriji spoznaja da se mnogi procesi mogu i
ponititi i sve to je uinjeno vratiti u prvobitno stanje.
Formalno operacijsko razdobljee je Piagetov etvrti stepen razvoja, obiljeen
apstraktnim logikim miljenjem i dedukcijom izvedenom iz odreenih neela.
Pretkonvencionalna razina je prema Kohlbergu, ratdoblje tokom kojeg se
moralni sudov uglavnom temelje na oekivanjima kazne ili nagrade.
Konvencionalna razina je prema Kohlbergu, razdoblje tokom kojeg moralni
sudovi uglavnom odraavaju socijalne kovencije. To je pristup moralu pod
oznakom red i zakon.
Postkonvencionalna razina je prema Kohlbergu, razdoblje tokom kojeg se
moralni sudovi izvode iz moralnih naela, a ljudi sami odreuju svoje moralne
standarde.
Reciprocitet je uztajamnost, obostrana akcija.
Adolescencija je razdoblje ivota koje zapoinje pubertetom, a zavrava
preuzimanjem odgovornosti odrasle osobe.

Sekundarna spolna obiljeja su obiljeja kao to su distribucija tjelesne

dlakavosti i dubina glasa po kojima se razlikuju pripadnici oba spola, ali koja nisu
direktno ukljuena u preokreaciju.
Menarha je poetak menstruacije.
Ego identitet je Eriksonov naziv za jasnu i vrstu spoznaju pojedinca ko je i za
ta se zalae.
Difuzija uloga je Eriksonov naziv za pomanjkanje jasnoe u vlastitim ivotnim
ulogama funkcija neuspjenog razvoja ego identiteta.
Intimnost(bliskost) nasuprot izolaciji je prema Eriksono, ivotna kriza mlae
odrasle dobi, obiljeena zadaom stvaranja trajnih bliskih intimnih odnosa.
Naporne 20-e je naziv za Gail Sheehy-a za tree desetljee ivota u kojem su
ljudi esto zaokupljeni vlastitim profesionalnim nepredovanjem.
Sana je ovdje kao Levinsov naziv za prevladavajui mladalaki poriv za
vanou, ostavljanjem traga u povijesti.
Tranzicija 30-tih je Levinsov naziv za dob izmeu 28. i 30. godine, koja je
obiljeena propitivanjem ciljeva i vrijednosti iz 20-ih godina.
Kvaka 30-ih je naziv koji je za etvrto desetljee ivota u kojem mnogi ljudi
propituju svoja dostignua i ciljeve, uvela Gail Sheeehy.
Plodnost nasuprot stagnaciji je Eriksonov naziv za krizu srednje ivotne dobi,
obiljeenu zadaom da se bude produktivan i da svoj doprinos mlaim
generacijama.
Tranzivcija srednje ivotne dobi je Levinsonov naziv za razdoblje izmeu 40. i
55. godine, u kojoj ljudi trae novi identitet i esto osjeaju izgubljeni u
zaglunoj konfuziji.
Menopauza je prestanak menstruacije.
Sindrom praznog gnijezda je osjeaj depresije i gubitka smisla koji doivljavaju
neki roditelji zbog odlaska najmlaeg djeteta iz doma.
Vrijeme reakcije je koliina vremena potrebna za odgovaranje na neki podraaj.
Dugovjenost znai dug ivot.
Ego identitet nasuprot oaju je Eriksonov naziv za krizu kasne odrasle dobi,
obiljeenu zadaom odravanja doivljaja vlastitog identiteta usprkos tjelesnom
propadanju.

12. Linost
-

Linost je individualni sklop ponaanja, miljenja i uvstava koji obiljeavaju

prilagodbu pojedinnca.
Crta linosti je relativno stabilni aspekt linosti o kojme se zakljiuje na temelju
ponaanja, a za koje se pretpostavlja da uvjetuje dosljedno ponaanje.
Faktorska analiza je statistikia tehnika koja identificira varijable ili crte linosti
koje pokazuju tendenciju zajednikog pojavljivanja, ili estice u testu linosti na
koje treba odgovarati u istom smjeru.Tako su, primjerice, odgovori na estice
testa kojima se procjenjuje organiziranost, temeljitost i pouzdanost, pa ine faktor
koji se moe nazvati svjesnim.
Leksika hipoteza je stajalite da se temeljne ljudske razlike u crtama linosti
mogu istraivati prouavanjem naziva kojima se u mnogim jezicima

pojedinanim rijeima oznaavaju crte linosti. To zapravo znai da ljudi koji

pripadaju razliitim kulturama nastoje na saet nain opisati zajednike crte
linosti.
Povrinske crte linosti su Cattellov naziv za karakteristine, oite naine
ponaanja.
Izvorne linosti su Cattellov naziv za crte linosti iz kojih proizilaze povrinske
crte.
Introverzija je izvorna crta linosti koju obiljeava snana mata i sklonost
inhibiranju impulsa.
Ekstraverzija je izvorna crta linosti koju obiljeava drutvenost i slobodno
izraavanje osjeaja i impulsa.
Neuroticizam je Eysenckov naziv za emocionalnu nestabilonost.
Cirkularno tumaenje je tumaenje koje samo drugim rijeima ponovo iskazuje
svoje vlastite postavke umjesto pruanja dodatnih informacija.
Psihodinamska teorija je stajalite Freuda, koje naglaava vanost nesvjesnih
motiva i konflikata kao sila koje odreuju ponaanje.
Svjesno znai na svjestan nain, sa svijeu.
Predsvjesno znai dostupno svjesnom doivljajvanju namjernim usmjeravanjem
panje.
Nesvjesno prema psihodinamskoj teoriji, nedostupno svjesnom doivljavanju
pukim usmjeravanjem panje.
Represija je odbrambeni mehanizam koji osobu titi od anksioznosti izbacujui iz
svijesti misli i impulse koji izazivaju anksioznost.
Psihoanaliza je ovdje u znaenju Freudove metode istraivanja ljudske linosti.
Samo-uvid je osvjetenost vlastitih motiva i uvstava.
Otpor je blokiranje misli koje bi , svjesno doivljene, izazvale anksioznost.
Psihika struktura je hipotetika mentalna struktura koja u spihoanalizi pomae
u tumaenju razliitih aspekata poanaanja.
Id je psihika struktura, pristutna kod roenja, koaj reprezentira fizioloke negone
i u potpunosti pripada nesvejsnom.
Princip uitka je princip koji upravlja idom, traei neposrednu gratifikaciju
instinktivnih potreba.
Ego je po redoslijedu nastanka druga psihika struktura, koju obiljeava svijest o
sebi, planiranje i odgaanje gratifikacije.
Princip realiteta je razmatranje onog to je praktino i mogue u zadovoljavanju
potreba. Princip koji upravlja egom.
Odbrambeni mehanizam je prema psihodinamskoj teoriji nesvjesna funkcija
ega, koja ga titi od sadraja koji pobuuju anksioznost, sprjeavajui tano
prepoznavanje takvih sadraja.
Superego je trea psihika struktura koja djeluje kao moralni vodi i postavlja
visoke standarde ponaanja.
Identifikacija je u psihodinamskoj teoriji nesvjesno preuzimanje ponaanja neke
druge osobe.
Moralni princip je princip koji upravlja superegom, odreuje moralne standarde
i namee njihovo provoenje.
Eros u psihodinamskoj teoriji znai temeljni instinkt koji uva i nastavlja ivot.

Libidao 1. U psihodinamskoj teoriji energija erosa 2. openito je seksualni interes

ili nagon.
Erogena zona je dio tijela osjetljiv na seksualne podraaje
Psihoseksualni razvoja je proces kojim se libidalna energija u razliitim fazama
razvoja izraava kroz razliite erogene zone.
Oralna faza je prva faza psihoseksualnog razvoja , tokom koje se pretpostavlja
postizanje gratifikacije uglavnom kroz oralne aktivnosti.
Prekid dojenja je privikavanje djeteta da ne sisa majinu dojku ili boicu.
Fiksacija je zastoj razvoja; vezanost uz objekte ranijeg razvojnog razdoblja.
Oralna fiksacija je vezanost uz objekte i oblike ponaanja karakteristine za
oralnu fazu.
Analna faza je drugi stadija psihoseksualnog razvoja , u kojem se gratifikacija
postie analnim aktivnostima.
Analna fiksacija je vezanost uz objekte i oblike ponaanja karakteristine za
analnu fazu.
Analno-odravajue opisuje ponaanje i crte linosti koje su u vezi sa
zadravanjem ili samokontrolom.
Analno-izbacujue opisuje ponaanja i crte linosti vezane uz nekontrolisano
samo-izraavanje, npr. neurednost.
Sadizam je postizanje gratifikacije nanoenjem boli ili poniavanjem drugih ljudi.
Falusan afaza je trei stadij psihoseksualnog razvoja, karakteriziran pomakom
libida u falusno podruje.
Klitoris je vanjski, enski spolni organ, izuzetno osjetljiv na seksualno
podraavanje.
Edipov kompleks je konflikt falusne faze, u kojoj djeak eli seksualno
posjedovati majku, a oca doivljava kao suparnika u ljubavi.
Elektrin kompleks je konflikt falusne faze, u kojoj djevojica udi za ocem i
suprotsavlja se majci.
Premjeteno znai pomaknuto
Latencija je stadij psihoseksualnog razvoja u kojem su seksualni impulsi
potisnuti.
Genitalna faza je zrelo razdoblje psihoseksualnog razvoja, karakterizirano
izraavanjem libida kroz spolni odnos s osobom suprotnog spola.
Zabrana incesta (tabu) je kulturalna zabrana spolnog odnosa ili sklapanja braka
s bliskim krvnim srodnicima.
Pregenitalno obiljeje zrelih stadija razvoja, koji prethode genitalnoj fazi.
Analitika psihologija je Jungova osihodinamska teorija, koja naglaava
kolektivno nesvjesno i arhetipove.
Kolektivno nesvjesno Bje Jungova pretpostavka o spremitu nejasnih
sjeanja ljudske vrste.
Arhetipovi su temeljnje,primitivne slike ili pojmovi, prema Jungovoj pretpostavci
pohranjeni u kolektivnom nesvjesnom.
Ja je svjesna ujedinjujua sila linosti, koja ljudskim nastojanjima daje smisao i
smjer.
Kompleks manje virijednosti je osjeaj inferiornosti, koji Adler smatra
sredinjom motivacijskom silom.

Poriv za superiornou je Adlerov naziv za elju da se kompenziraju osjeaji

manje vrijednosti.
Kreativno ja je prema Adleru, dio linosti koje je svjestan sebe i nastoji ostvariti
sav svoj potencijal.
Individualna psihologija je Adlerova psihodinamska teorija koja naglaava
osjeaje manje vrijednosti i kreativno ja.
Temeljna anksioznost je naziv kojim je Horney oznaila trajna uvstva
nesigurnosti, izazvana grubim ili ravnodunim roditeljskim postupcima.
Temeljna hostilnost je naziv kojim je Horney oznaila trajna uvstva srdbe koja
prate temeljnu anksioznost, a u odrasloj su dobi usmjerena na ljude koji nisu
lanovi obitelji.
Psihosocijalni razvoja je Eriksonova teorija linosti i razvoja, koja naglaava
socijalne odnose i osam stadija rasta.
Ego identitet je snaan osjeaj ko smo i ta zastupamo.
Prosocijalno ponaanje je ponaanje ije su glavne znaajke pomaganje drugima
i doprinos drutvu.
Socijalno-kognitivna teorjia je kognitivno orijentirana teorija uenja u kojoj se
individualne razlike uglavmom tumae uenjem putem opaanja i osobnim
varijablama, poput vrijednosti i oekivanja.
Osobne varijeble su imbenici unutar osobe , poput oekivanja i keompetencija,
koji utiu na ponaanje.
Oekivanja su osobna predvianja ishoda potencijalnih ponaanja.
Subjektivna vrijednost je poeljnost odreenog objekta ili dogaaja.
Model je u socijalno-kognitivnoj teoriji organizam koji pokazuje pponaanja koja
drugi oponaaju ili ue promatranjem.
Kodiranje je interpretacija, trasformacija.
Oekivanje vlastite uinkovitosti je uvjerenje da se moe obaviti neki zadatak.
Humanizam je stajalite da ljudi imaju mogunost samoostvarenja, slobodnog
izbora i etikog ponaanja.
Egzistencijalizam je stajalite da su ljudi potpuno slobodi i odgovorni za vlastitio
ponaanje
Autentino znai u skladu s vlastitim virjednostima i uvjerenjima.
Samoaktualizacija je prema humanistikoj teoriji, uroena sklonost koja potie
pojedinca da nastoji ostvariti sve svoje potencijale.
Getalt znai kvalitetan, cjelovit.
Referenini okvir je jedinstveni sklop percepcija i stavova pojedinca, u skladu s
kojim procjenjuje dogaaje.
Samopotovanje je samo-procjena i evaluacija samog sebe.
Bezuvjetno pozitivno prihvaanje je trajno izraavanje postovanja prema
vrijednosti pojedinca kao osobe bez istovremenog nunog prihvaanja svih oblika
ponaanja te ososbe.
Uvjetovano pozitivno prihvaanje je prosuivanje vijednosti pojedinca kao
osobe na temelju prihvatljivosti/neprihvatljivosti te ososbe.
Ujetovane vrijednosti su standardi prema kojima se prosuuju vrijednost neke
ososbe.

Podudarnost je prema Rogersu, sukladnost izmeu pojma pojedinca o samome

sebi i njegovih ponaanja miljenja i osjeanja.
Idealno ja je mentalna predodba o tome kakvima bismo trebali biti.
Sociokulturalna perspektiva je stajalite koje se usredotouje na ulogu etnike
pripadnosti, spola, kulture i socioekonomskog statusa u oblikovanju linosti,
ponaanja i mentalnih procesa.
Individualist je ososba koja sebe definira svojim osobinama linosti, dajui
prednost svojim osobnim ciljevima.
Kolektivist je osoba koja sebe definira odnosima s drugim aljudima ili
skupinama, a prednost daje ciljevima skupine.
Akulturacija je proces prilagodbe kojim se imigranti i domae skupine
identificiraju s novom, dominantnom kulturom, upoznajui se s njom i
prilagoavajui joj svoje ponaanje i stavove.
Skononst je prirodna sposobnost ili talent.
Objektivni testovi su testovi koji se sastoje od estica na koje se odgovara na
specifian, uputom odreen nain, a za svaku od estica postoji konkretan
odgovor koji se smatra tanim.
Standardizirani test je test koji je primjenjivan na velikom broju subjekata, pa su
prikupljenji i analizirani podaci o tipinim odgovorima.
Skale valjanosti su skupine estica u testu koje upuuju na to da li odgovori
odreene osobe tano odraavaju njene osobine.
Klinike skale su skupine estica u testu koje mjere prisutnost razliitih
abnormalnih obrazaca ponaanja.
Usmjerenost pri odgovaranji je sklonost da se na pitanja/estice testa odgovara
pod uticajem stava, predrasude ili specifine namjere, npr. trako da se osoba
prikae savrenom ili bizarnom.
Projektivni test je psihologijski test koji sadri neodreene podraaje u koje
subjekt ispitivanja projicira svoju linost.
Vieznaan je onaj koji ima dva ili vie moguih znaenja.
Spolni identitet je osjeaj pripadnosti enskom, odnosno mukom spolu.
Identifikacija 1. u psihoanalitikoj teoriji to je inkorporacija linosti druge osobe
2. u teoriji socijalno uenja to je opsean, kontinuiran proces imitacije, tokom
kojeg djeca nastoje postati poput onih ije uloge opnaaju.
Socijalizacija je usmjeravanje ljudi naroito djece prema socijalno poeljnim
oblicima ponaanja, pomou verbalnih poruka, sistemske upotrebe nagrada i
kazni i drugim metodama.
Teorija spolnih shema je stajalite koje smatra da spolni identitet i znanje o
raspodjeli obrazaca ponaanja na muke i enske uloge, motivira i usmjerava
spolno odreivanja djeteta.

13. Psiholoko poremeaji

-

Disocijativni poremeaj identiteta je poremeaj identiteta u kojem ososba ima

dva ili vie identiteta ili linosti, koji se naizmjenice pojavljuju
Multipla linost je raniji naziv za disocijativni poremeaj identiteta.

Neubrojivost(neuraunjivost) je je pravni izraz koji opisuje osobu nesposobnu

da razlikuje dobro od loeg ili da svoje ponaanje prilagodi zakonu.
Shizofrenija je psihotini poremeaj ija su glavna obiljeja nekontrolirano
miljenje i neprikladne emocije.
Psiholoki poremeaji su obrasci ponaanja ili mentalni procesi povezani sa
emocionalnom patnjom ili znaajnim promjenama u ponaanju.
Halucinacija je percepcija bez senzorne stimulacije koja se doivljava kao realna.
Ideje proganjanja su kriva vjerovanja da nam neko eli uiniti neto naao ili da
nas progoni.
Specifina fonija je trajan strah od specifinog, odreenog objekta ili situacije.
Socijalna fobija je iracionalan i pretjeran strah od javne prosudbe.
Klaustrofobija je strah od malih, zatvorenih prostora.
Akrofobija je strah od visine.
Agorafobija je strah od otvorenih, prometnih mjesta.
Panini poremaaji su ponovljeni napadi ekstremne anksioznosti, bez ikakvih
vanjskih podraaja koji obino potiu anksioznost.
Generalizirani anksiozni poremeaj su zle slutnje i emocije strave, praene
poveanom pobuenou simpatikusa, u trajanju od najmanje est mjeseci.
Opsesija je misao ili predodba koja se, bez mogunosti kontrole, ponovljeno
vraa.
Kompulzija je oigledno neodoljiv poriv da se ponavlja neka radnja ili neko
ritualno ponaanje, poput pranja ruku.
Posttraumatski stresni poremaaj PTSP je poremeaj koji se javlja nakon
psiholoki bolnih dogaaja koji su izvan uobiajenog ljudskog iskustva. Glavna
obiljeja su: intenzivan strah, izbjegavanje podraaja vezanih uz sam dogaaj, te
ponovljeno proivljavanje tog dogaaja.
Akutni stresni poremeaj je poremeaj , poput PTSP-a, ije su glavne znaajke,
emocije anksioznosti i bespomonosti, uzrokovana nekim traumatskim
dogaajem. Za razliku od PTSP-a, akutni poremeaj javlja se unutar mjesec dana
nakon traumatskog dogaaja i traje od 2 dana do 4 sedmice.
GABA Gama-aminobuterika kiselina je inhibitorni neurotransmiter,
ukljuen u anksiozne reakcije.
Benzodijazepini su vrsta psihofarmaka koji smanjuju anksioznost.
Disocijativni poremeaji su poremeaji kod kojih dolazi do naglih, povremenih
promjena svijesti ili vlastitog identiteta.
Disocijativna amnezija je disocijativni poremeaj, kojeg ini gubitak pamenja
ili vlastitog identiteta, najee uz sauvane steene vjetine i znanja. Raniji naziv
je bio psihogena amnezija.
Simuliranje je kada se osoba pretvara da je bolesna kako bi izbjegla neke
dunosti ili posao.
Disocijativna fuga je disocijativni poremeaj tokom kojeg dolazi do gubitka
pamenja i odlaska od kue ili naputanja posla. Raniji naziv bio je psihogena
fuga.
Deprsonalizacija je disocijativni poremeaj u kom osoba doivljava uporan i
ponavljajui osjeaj da nije stvarna ili da je odvojena od vlastitog doivljavanja ili
tijela.

Somatoformni poremeaj je kada osobe pate od tih poremeaja ale se na

tjelesne (somatske) tegobe, iako se ne mogu utvrditi nikakvi znakovi tjelesnih
abnormalnosti.
Konverzivni poremeaj je poremeaj u kojem se anksioznost ili nesvjesni
konflikti pretvaraju u tjelesne simptome, koji esto pomau osobi da se nosi s
anksioznou ili konfliktom.
La belle indifference (blaena ravnodunost) je francuski naziv za
pomanjkanje zabrinutosti, koje katkada pokazuju ljudi s konverzivnim
ponaanjem.
Hipohondrija je trajno uvjerenje da postoji neka tjelesna bolest, iako se to ne
moe medicinski potvrditi nalazima.
Veliki depresivni poremeaj je ozbiljan depresivni poremeaj tokom kojeg
osoba pokazuje gubitak apetita, promijenjeno psihomotoriko ponaanje i
smanjeni kontakt s realnou.
Psihomotorika retardacija je sporije obavljanje motorikih i (oito) misaonih
sktivnosti.
Bipolarni poremeaj je poremeaj tokom kojeg se raspoloenje naglo mijenja
izmeu dva ekstremna pola( radosno uzbuenog do dopresivnog), poznat i kao
manino-depresivni poremeaj.
Manino je povieno, pretjerano uzbueno ponaanje.
Ubrzani bijeg ideja je ubrzani nain govora i promjena tema, znaajka maninog
ponaanja.
Nauena bespomonost je model depresivnog ponaanja, utemeljena na
rezultatima istraivanja koji su pokazali da organizmi, izloeni neugodnim
situacijama, naue pasivno ponaanje ako njihovi pokuaji izbjegavanja
averzivnih podraaja nisu bili potkrijepljeni.
Atribucijski stil je sklonost pojedinca da vlastito ponaanje pripisuje
internalnim(unutarnjim) ili eksternalnim (vanjskim), stabilnim ili nestabilnim
initeljima, itd.
Neuroticizam je crta linosti ije je glavna znaajka trajna anksioznost.
Deluzije (sumanute ideje) su pogrena, ustrajna vjerovanja za koja ne postoji
oslonac u senzornim ili objektivnim podacima.
Stupor je stanje gotovo potpune neosjetljivosti i znaajno usporenog miljenja.
Paranoidna shizofrenija je vrsta shizofrenije ija su glavna obiljeja
dezorganizirane deluzije i ive halucinacije.
Dezorganizirana shizofrenija je vrsta shizofrenije koju obiljeavaju
dezorganizirane sumanute ideje i ive halucinacije.
Katatona shizofrenija je vrsta shizofrenije ija je glavna znaajka napadno
poremeena motorika aktivnost.
Votana fleksibilnost (savitljivost) je osobina katatone shizofrenije koja se
oituje u odravanju bilo kojeg tjelesnog poloaja u kojoj je osoba stavljena.
Mutizam je odbijanje komunikacije govorom.
Poremeaji linosti su trajni obrasci neprilagoenog ponaanja zbog kojih pati
sam pojedinac ili drugi ljudi.
Paranoidni poremeaj linosti je poremeaj koji karakterizira trajna
sumnjiavost, ali ne i dezorganizacija tipina za paranoidnu shizofreniju.

Shizotipni poremeaj linosti je poremeaj ije je glavno obiljeje osebujno

miljenje i ponaanje, ali bez bizarnih psihotinih oblika ponaanja.
Shizoidni poremeaj linosti je poremeaj karakteriziran socijalnim ponaanjem.
Antisocijalni poremeaj linosti je dijagnoza osobe koja je esto u sukobu sa
zakonom, ne plai se kazne i ne doivljava emociju krivnje ili anksioznosti.
Izbjegavajui poremeaj linosti je poremeaj koji se oituje kao opa
nespremnost ososbe da ulazi u odnose s drugim ljudima ukoliko nije sigurna da e
biti prihvaena, a sve zbog straha od neodobravanjai kritike.
Poremeaj hranjenja je psiholoki poremeaj ija su glavna obiljeja:
poremeena slika vlastitog tijela i snano poremeene navike hranjenja.
Anoreksija nervoza je po ivot opasan poremeaj hranjenja ija su glavna
obiljeja: odbijanje odravanja normalne tjelesne teine, snaan strah od
debljanja, poremeena slika vlastitog tijela, te kod djevojaka i ene izostanak
mensturacije(amenoreja)
Bulimija nervoza je poremeaj hranjenja ije je glavno obiljeje cikliko
izmjenjivanje epizoda prekomjernog hranjenja s dramatinim mjerama
oslobaanja od konzumirane hrane.

14. Terapija
- Psihoterapija je sistemska primjena psihologijskih znanja u postupku rjeavanja
problema ponaanja.
- Azil je institucija za brigu o duevnim bolesnicima.
- Psihoanaliza je freudovo metoda psihoterapije.
- Abreagiranje je u psihoanalizi, espresija ranije potisnutih osjeaja I impulsa,
kako bi se izlila uz njih vezana psihika energija.
- Katarza je naziv za abreagiranje.
- Slobodnje asocijacije su u psihoanalizi necenzurisano izvjetavanje o svemu to
ovjeku padne na pamet.
- Otpor je sklonost blokiranju slobodne ekspresije impulsa I primitivnih ideja
refleksija odbrambenih mehanizama represije.
- Interpretacija je tumaenje klijentovih izjava u skladu s psihoanalitikom
teorijom.
- Ispunjenje elja je primitivna metoda koju upotrbljava id kako bi pokuao
zadovoljiti svoje osnovne instinkte.
- Falusni symbol je znak koji reprezentira penis.
- Manifestni sadraj je u psihodinamskoj teoriji sadraj snova o kojem klijent
izvjetava.
- Latentni sadraj je u psihodinamskoj teorjii prikriveni ili simbolizirani sadraj
snova.
- Ego analitiar je psihodinamski orijentirani terapeut koji se usmjeruje na
svjesno, sueljavanje ponaanje ega, umjesto na pretpostavljeno nesvjesno
funkcionisanje ida.
- Na klijenta usmjerena terapija je metoda psihoterapije Carla Rogersa, koja
naglaava stvaranje topple, terapijske atmosphere u kojoj se klijent slobodno
samo-istrauje I izraava.

Bezuvjetno pozitivno prihvaanje je prihvaanje druge osobe kao vrijedne, to

ne znai nuno I prihvaanje svega to ta ososba ini.
Empatiko razumijevanje je sposobnost vienja klijentovih emocija kroz
klijentov referini okvir. Kvaliteta dobrog na klijenta usmjerenog terapeuta.
Autentinost je terapeutovo prepoznavanje I otvoreno izraavanje vlastitih
osjeaja.
Kongruentnost je usklaenost koja postoji izmeu pojma o sebi I miljenja,
osjeaja I ponaanja.
Transakcijska analiza TA je oblik psihoterapije koji se bavi ljudskim
interakcijama I njihovim utiajem na stavove, oekivanja i ivotne pozicije.
Roditelj je u TA moralistiko ego stanje.
Dijete u TA je neodgovorno, emocionalno ego stanje.
Odrasla osoba je u TA racionalno, adaptivno ego stanje.
Transakcija u TA je razmjena izmeu dvoje ljudi.
Komplementarno u TA opisuje transakciju u kojoj su ego stanje dvoje ljudi u
harmoninoj interakciji.
Getalt terapjia je oblik terapjie Fritza Perlsa, kojim se nastoji integrirati
sukobljene dijelove linosti pomaui klijentima direktivnim metodama da
percipiraju svoju cjelovitost.
Dijalog je tehnika getalt terapjie, tokom ije primjene klijenti verbalno
sueljavaju suprotstavljene dijelove svoje linosti.
Kognitivna teraojia je oblik terapije, usmjerenna otkrivanje naina na koji
klijentove kognicije (oekivanja, stavovoi, vjerovanja) vode do nesree, te
modificiranje tih kognicija s ciljem smanjivanja nesree i poticanja prilagoenog
ponaanja.
Racionalno-emocionalna terapija je kognitivna terapija Alberta Ellisa, koja
otkriva kako iracionalna oekivanja stvaraju naksioznost i razoarenje, te potie
klijente na korekciju svojih oekivanja.
Bihevior terapija je sistemska primjena principa uenja s ciljem direktne
promjene ponaanja.
Sistemska desenzibilizacija je Wolpeova metoda smanjivanja straha
povezivanjem zastraujuih podraaja s dubokom miinom relaksacijom.
Hijerarhija je poredak podraaja na temelju stepena straha koji izazivaju.
Modeliranje je tehnika bihevior terapije koja se sastoji u tome da klijent
posmatra i imitira osobu koja se pribliava I suoava sa zastraujuim objektom
ili situacijom.
Averzivno kondicioniranje je tehnika bihevior terapije kojom se nepoeljne
reakcije inhibiraju uparivanjem s odbojnim ili neugodnim podraajem.
Brzo puenje je tehnika averzivnog kondicioniranja kojom sepotencijalni
nepua potie da to ee udie duhanski dim, ime mu dim cigarette prestaje
biti ugodan postaje odbojan
Upotreba etona se primjenjuje u kontroliranoj okolini u kojoj se poeljno
ponaanje potkrepljuje etonima, koje oni koji su ih dobili mogu zamijeniti za
odreene privilegije.
Postupno pribliavanje je postupak oprantnog uvjetovanja kojim se ponaanje
postepeno pribliava ciljnom ponaanju.

Samo-motrenje je voenje biljeaka ili zapisnika o vlastitom ponaanju , s ciljem

identifikacije problema I biljeenja uspjeha.
Iskuavanje ponaanja je vjebanje nauenog.
Povratna informacija su onformacije o uinkovitosti neke reakcije koje se daju
tokom uvjebavanja socijalnih vjetina.
Biofeedback (biloka povratna veza) je sistemsko pruanje povratnih
informacija o tjelesnim funcijama kako bi organizam mogao nad njim stei
kontrolu.
Funkcionalna analiza je sistemsko prouavanje nepoeljnog, problematinog
ponaanja s ciljem identificiranja podraaja koji ga izazivaju i potkrepljenja koja
ga odravaju.
Grupe susretanja je tip grupe usmjerene na samjospoznavanje poticanjem
meusobnih odnosa lanova grupe i otvorenog izraavanja emocija.
Obiteljska terapija je oblik terapije u kojom se obitelj tretira kao klijent.
Meta-analiza je metoda objedinjavanja rezultata i odreivanja prosjeka iz veeg
broja pojedinanih istraivanja.
Akulturacija je proces prilagodbe na novu ili drugaiju kulturu, koji se oituje u
prihvaanju jezika i odnosa s ljudima koji pripadaju toj kulturi.
Povratna anksioznost je snana anksioznost koja se pojavljuje nakon prestanka
uzimanja umirujuih sredstava.
Antdepresivi su lijekovi protiv depresije.
Inhibitori monoaminoksidaze (MAO inhibitori) su antidepresivna sredstava
iji je uinak postignut blokiranjem aktivnosti koji razgrauje noradrenalin i
serotonin.
Tricikliki antideopresivni lijekovi su antidepresivna sredstva koja sprjeavaju
koritenje noradrenalina i serotonina na transmisijskim neuronima.
Inhibitori serotonina su antidepresivni lijekovi iji se uinak postie blokiranjem
koritenja serotonina na presinaptikim neuronima.
Umirujui smanjuje nervozu i uzbuenje.
Elektrokonvulzivna terapija je tretman poremeaja, poput velikog depresivnog
poremeaja, pomou elektrine struje koja se poputa kroz glavu i uzrokuje
greve.
Psihohirurgija je hirurki zahvati koji bi trebali izazvati psiholoke promjene ili
ukloniti poremeeno ponaanje.
Perfrontalna lobotomija je prekidanje ili unitavanje dijela frontalnog renja u
mozgu.

15. Zdravlje
-

Zdravstvena psihologija je podruje psihologije koje prouava odnose izmeu

psiholokih faktora (npr. stavova, vjerovanja, situacijskih uticaja i obrazaca) te
prevencija i lijeenje tjelesnih bolesti.
Patogeni agensi su mikroskopsi organizmi koji mogu uzrokovati bolest.
Stres je zahtjev koji od organizma trai prilagoavanje
Eustres je zdravi stres.

Svakodnevni pritisci, uzrujavanja su zamjetljive, svakodnevne okolnosti ili

dogaaji koji ugroavaju ili tete dobrobiti pojedinaca.
Svakodnevne radosti su zamjetljive ugodne svakodnevne okolnosti iki dogaaji.
Konflikt je stanje razapetosi izmeu oprenih motiva. Osjeaji koji proizilaze iz
tog stanja.
Katastrofiziranje je interpretacija negativnih dogaaja kao katastrofa,
napuhavanje problema i nevolja.
Tip A ponaanja je ponaanje ije su znaajke osjeaj pomanjkanja vremena,
kompetitivnost i hostilnost.
Oekivanje vlastite uinkovitosti je vjerovanje da vlastitim naporima moemo
ostvariti eljene promjene.
Psiholoka vrstoa je skup osobina linosti koje ublaavaju neposredno
djelovanje stresa, a odlikuju se predanou, doivljavanjem kontrole i
prihvaanjem izazova.
Lokus kontrole je mjesto (lokus) kojem pojedinac pripisuje kontrolu
potkrepljenja, a koje se nalazi u njemu ili izvan njega.
Internalci su ljudi koji sposobnost dobivanja potkrepljenja uglavnom pripisuju
sebi, unutranjim imbenicima.
Eksternalci su ljudi koji sposobnost dobivanja potkrepljenja uglavnom ne
pripisuju sebi, ve vanjskim imbenicima.
Opi adaptacijski sindrom OAS je Selyeov naziv za pretpostavljenu tjelesnu
reakciju na stres.
Alarmna reakcija je prva faza OAS-a koju pokree djelovanje stresora, a
obiljeava aktivacija simpatikusa.
Bori se ili bjei reakcija je poetna adaptivna reakcija na percepciju opasnosti.
Faza otpora je druga faza OAS-a obiljeena produenom aktivacijom
simpatikusa i nastojanjem obnavljanja energije i uklanjanja oteenja: Poznata i
pod nazivom faza adaptacije.
Faza iscrpljenja je trea faza OAS-a, obiljeena smanjenom otpornou i
moguom ?
Imunoloki sistem je tjelesni sistem koji prepoznaje i unitava patogene
organizme (antigene), koji napadaju nae tijelo.
Leukociti su bijela krvna zrnca
Antigen je tvar koja potie organizam da na nju navali imunolokom reakcijom.
Antitijela su tvari proizvedene od bijelih krvnih zrnaca, koje prepoznaju i
unitavaju antigene.
Upala je poveanja prokrvljenost ozlijeenog podruja tijela, ije su posljedice
crvenilo, toplina i poveana koliina bijelih krvnih zrnaca.
Psihoneuroimunologija je podruje koje ispituje odnos izmeu psiholokih
faktora i funkcionisanja imunolokog sistema.
Socioekonomski status je socijalna i finansijska razina na kojoj se pojedinac
nalazi, odreena mjerama poput zarade, razine obrazovanja i zanimanja. SES
Migrene su pulsirajue glavobolje povezane s promjenama dotoka krvi u glavu.
Serumski holesterol je holesterol u krvi.
Hipertenzija je visoki krvni pritisak.

16. Socijalna psihologija

-

Socijalna psihologija je podruje psihologije koje prouava prirodu i uzroke

osjeaja, misli i ponaanja pojedinca u socijalnim situacijama.
Stav je trajna mentalna reprezentacija neke osobe, mjesta ili stvari koja izaziva
emocionalne reakcije i djeluje na ponaanje.
S-P problem je pitanje u kojoj mjeri moemo predvidjeti ponaanje na temelju
stavova.
Stereotip je vrst, konvencionalan pojam o nekoj grupi.
Model vjerovatne elaboracije je stajalite da se persuazivne poruke procjenjuju
(elaboriraju) na temelju centralnih i perifernih znakova.
Zastraivanje je oblik persuazije koji utie na ponaanje poticanjem straha
umjesto racionalne analize predmeta poruke.
Selektivno izbjegavanje je skretanje panje s informacija koje nisu u skladu s
vlastitim stavovima.
Selektivno izlaganje je namjerno traenje i usmjeravanje na informacije koje su u
skladu s vlastitim stavovima.
Tehnika otvaranja vrata je metoda poticanja ljudi da pristanu na zahtjeve,
koja se sastoji u postavljanju malih zahtjeva nakon kojih slijede vei.
Predrasuda je vjerovanje da e neka ososba ili skupina ljudi neprikladno
djelovati ili imati neke negativne osobine zbog nekih pretpostavljenih rasnih,
etnikih ili spolnih ososbitosti.
Diskriminacija je uskraivanje nekih privilegija ososbama ili skupinama ljudi
zbog predrasuda.
Socijalna percepcija je podruje socijalne psihologije koje prouava naine na
koje stvaramo i mijenjamo nae dojmove o drugim ljudima.
Uinak prvog dojma je sklonost da druge procjenjujemo na temelju prvih
dojmova.
Uinak svjeih, novih dojmova je sklonost procjenjivanju drugih na temelju
najsvjeijih pojmova.
Atribucija je vjerovanje o razlozima tueg ponaanja.
Atribuiranje je proces pomou kojeg ljudi donose zakljuke o motivima i
osobinama drugih ljudi .
Dispozicija atribucija je pretpostavka da je ponaanje neke ososbe odreeno
unutarnjim uzrocima poput stavova ili ciljeva.
Situacijska atribucija je pretpostavka da je ponaanje neke osobe odreeno
vanjskim okolnostima poput socijalnog pritiska koji je postojao u toj situaciji.
Osnovna atribucijska pogreka je sklonost pretpostavci da drugi ljudi djeluju
uglavnom ne temelju svojih dispozicija, ak i kad podaci upuuju na vanost
situacije.
Djelovanje odnosa vritelj radnje-promatra je sklonost pripisivanju vlastitog
ponaanja situacijskim, a tueg dispozicijskim imbenicima.
Pristrasnost zbog vlastitog probitka je sklonost pripisivanju vlastitih uspjeha
unutarnjem, a neuspjeha vanjskim imbenicima.
Konsenzus je ope slaganje.
Dosljednost je stepen slinosti ponaanja u razliitim situacijama.

Razlikovnost je stepen razliitosti ponaanja u razliitim situacijama.

Privlaenje je u socijalnoj psihologiji, stav svianja ili nesvianja (negativno
privlaenje)
Hipoteze uparivanja je stajalitre da su ljudi skloni u interpersonalnim
odnosima biranju ososba koje im slie po privlanosti i stavovima.
Socijalni uticaj je podruje socijalne psihologije koje prouava naine na koje
utiemo na razmiljanja, osjeaje i ponaanje drugih.
Konformnost je promjena vlastitih stavova ili ponaanja zbog pristajanja uz
socijalne norme.
Socijalne norme su eksplicitna i implicitna pravila koja odraavaju socijalna
oekivanja i djeluju na posnaanje ljudi u socijalnim situacijama.
Socijalna facilitacija je proces kojim se postignue neke osobe poveava kada se
drugi lanovi grupe ponaaju na slian nain.
Bojazan od procjenjivanja je zabrinutost da drugi procjenjuju nae ponaanje.
Raslinjavanja (difuzija) odgovornosti je irenje ili dijeljenje odgovornosti za
neku odluku ili ponaanje unutar grupe.
Sheme grupnih odluke su pravila za predvianje konanog rezultata grupnog
odluivanja na temelju poetne pozicije lanova grupe.
Grupna zaslijepljenost je proces u kojem lanovi grupe tokom odluivanja, a
pod uticajem kohezije i dinaminog voe, ne uzimaju u obzir stvarne vanjske
okolnosti.
Ponitavanje individualnosti (deindividualizacija) je proces kojim lanovi
grupe naputaju samopreocjenjivanje i prihvataju grupne norme i stavove.
Altruizam je nesebina briga za dobrobit drugih ljudi.