Aristotel, O pjesnikom umijeu, preveo i priredio Zdeslav Dukat, K, Zagreb,

2005
Metafora je prijenos naziva s predmeta koji oznaava na neki drugi, i to ili s roda
na vrstu, ili s vrste na rod, ili s vrste na vrstu, ili po analogiji. Prijenosom s roda na
vrstu smatram ebo, laa mi stoji, jer biti usidren vrsta je nekog stajanja.
(41 str.) Prijenos je s vrste na rod Zbilja milijun dobara uinio je Odisej. Milijun
je naime mnogo, a sada se time posluio umjesto mnogoga. Analogijompak
smatram kad se jednako odnosi drugo prema prvom kao etvrto prema treem;
pjesnik e naime upotrijebiti etvrto umjesto drugoga ili drugo umjesto etvrtog.
A ponekad se domee izraz s kojim je u odnosu rije zamijenjena metaforom.
Mislim time , na primjer, da se jednako odnosi aa prema Dionisiu kao tit prema
Aresu: stoga e pjesnik nazvati au titom Dionisiovim i tit aom Aresovom.
Postoji jo jedan nain na koji moemo upotrijebiti tu vrstu metafore: moemo
upotrijebiti tui naziv, a onda zanijekati tom nazivu jedno od osebujnih mu
svojstava.; na primjer, ako bismo tit nazvali ne aom Aresovom nego aom
bez vina. Kovanica je rije koja se uope ne upotrebljava i koju pjenik sam
nadijeva." (42 str.) Radi se o slinosti izmeu parova predmeta (referenata): aa
i tit amblemi su boga vina odnosno boga rata i redovito se s njima prikazuju
Metafora se upotrebljava u irem znaenju nego danas kad metaforom nazivamo
samo trei i etvrti tip metaforikog prijenosa. (332.str., Zdeslav, biljeka)
Metafora po analogiji najvaniji je tip; brojen primjere navodi Aristotel u Retorici
1406 b4 (333.str.)
A uzviena je i izbjegava obinost ona koja upotrebljava neobine rijei;
neobinom rijei nazivam tuicu, metaforu, pproirenicu i sve to odstupa od
standardne dikcije. Ali ako tko sve sastavi od rijei te vrste, nastat e zagonetka
ili barbarizam; ako, naime, sastavi od metafora, nastat e zagonetka, a ako od
tuica, barbarizam. Jer bit je zagonetke u ovome: govorei o onome to stvarno
jest, upotrebljavati rijei koje u svom doslovnom znaenju ne daju smislene
cjeline. Kod sastavljanja drugih rijei to nije mogue,a li moe se kod sastavljanja
metafore, na primjer
ovjeka vidjeh gdje vatrom na ovjeku
mjed on zavari i slino (44.str.)
;ta dobro stvarati metafore znai zapaati ono to je slino. (46.str)