SNJEANA ROMEVI-TADI

MJENICA I MJENINI SPOR

jenica se spominje jo u antiko doba.U dananjem smislu,pojavljuje se u srednjem

vijeku u Italiji i to samo u viim stalekim krugovima, iz razloga jer su se sa njom mogli
koristiti samo bogati trgovci i bankari.I tada je imala funkciju, plaanja, obezbjeenja i
kreditiranja.
Sa razvojem kapitalistikog naina proizvodnje i savremenog bankarstva, njena upotreba
postaje masovnija, iz kojih razloga se pojavljuje potreba donoenja meunarodnih pravila o
mjenici.. Tako je donesena enevska konvencija o jednoobraznom mjeninom zakonodavstvu
1930.g. na kojoj se zasniva i na Zakon o mjenici. Ova Konvencia obavezuje sve drave
potpisnice da je uvedu na svojoj teritoriji.Konvencija Jedinstveni zakon o mjenici ovlauje
drave ugovornice da mogu vriti odreena odstupanja u svom zakonodavstvu ali samo od
odreenih utvrenih jedinstvenih pravila.
Tu je jo i Konvencija o taksama koja propisuje odnos mjeninog prava prema porezu na
promet . Prema ovoj konvenciji drave potpisnice su preuzele obavezu da nee proglasiti
nitavom mjenicu koja je izdana u inostranstvu, kod koje nije postupljeno po domaim
propisima o taksama.
Konvencija o sukobu zakona. Ona je najvanija i regulie primjenu mjerodavnog prava za
mjeninu sposobnost, mjenine radnje, formu mjenice i primjenu materijalnog prava za
zatitu mjenice.
Mjenica je u stvari zamjena za novac, ali je univerzalnija jer se jednostavno prenosi, ima
vienamjensku upotrebu, prua sigurnost u poslovnim odnosima , te je postupak naplate
potraivanja bri i efikasniji.

POJAM MJENICE
Mjenica je hartija od vrjednosti po naredbi kojom njen izdavalac (trasant) izdaje bezuslovni
nalog drugom licu (trasatu) da korisniku isprave (remitentu) isplati odreenu svotu novca ili
sam izdavalac obeava da e izvriti tu isplatu.
Kao hartija od vrijednosti ima obavezne elemente
a) mora biti u pismenoj formi i njen sadraj je odreen imperativnim propisom
b) korisnik mjenice(remitent) ne moe naplatiti iznos iz mjenice bez prezentacije mjenice
mjeninom duniku (trasatu)
c) sadri u sebi pravo potraivanja
d) lako cirkulie u prometu
Po zakonskoj definiciji ( lan 1 Zakona o mjenici Slubeni glasnik Republike Srpske 32/01 u
daljem tekstu ZM ), mjenica predstavlja sredstvo plaanja i instrument obezbjeenja plaanja.

OSNOVNA MJENINA NAELA

1. naelo pismenosti formalnost mjenice ;prema ovom naelu mjenica se mora izdati
u pismenom obliku i mora imati sve bitne elemente
2. naelo inkorporacije;Radi se o inkorporaciji stvarnog i obligacionog prava..dakle bez
postojanja mjenine isprave ne moe se ni potraivati ni dugovati, kod mjenice se
istovremeno pojavljuju i pravo iz mjenice i pravo na mjenicu.
3. naelo fiksne obaveze;moe se potraivati i dugovati samo ono to je sadrano u
mjenici (npr. ukoliko izriito u mjenici nije navedeno plaanje kamate ne moe se
potraivati)
4. naelo strogosti;sastoji se u radnji i roku u kome je imalac(remitent) treba preduzeti,
u suprotnom mjenica postaje prejudicirana, to znai da imalc mjenice ne moe svoja
potraivanja iz mjenice ostvari po pravilima mjeninog prava, ve po pravilima
privrednog i graanskog prava
5. naelo solidarnosti; prema kojem su svi mjenini potpisnici solidarno odgovorni
mjeninom povjeriocu. To znai, svi potpisnici mjenice duni su da
isplatiocu(imaocu)mjenice isplate mjeninu svotu, kamatu i sve sudske trokove koje
je imalac mjenice imao u vezi sa ispunjenjem mjenine obaveze.
6. naelo samostalnosti; mjenina obaveza svakog potpisnika je samostalna.Svaka
mjenina izjava cjeni se nezavisno od drugih izjava.Izjava lica nesposobnog za
obavezu, nema uticaj navaljanost obaveze ostalih potpisnika.
7. naelo neposrednosti;svaki mjenini dunik je u neposrednom pravnom odnosu
prema imaocu mjenice.. Prema ovom naelu imalac mjenice ima pravo da podigne
tubu protiv svakog mjeninog dunika nezavisno, pojedinih ili svih mjeninih
dunika.

Na zakon propisuje dvije osnovne vrste mjenice, trasiranu mjenicu i sopstvenu mjenicu
Kod trasirane mjenice obavezno postoje tri lica trasant (izdavalac),trasat (onaj ko treba da
plati) i remitent(korisnik). Razlika izmeu trasirane i sopstvene mjenice je u tome to kod
sopstvene mjenice nema trasata. U ovoj mjenici su trasant i trasat isto lice.Kod sopstvene
mjenice je obavezan sastojak bezuslovno obeanje izdavaoca da e odreenu svotu novca
platiti o dospjelosti.
BITNI SASTOJCI TRASIRANE MJENICE
1. oznaku da je mjenica napisana u samom slogu isprave na jeziku na kome je napisana..
Olakano je time to se odnosi na jedinstven mjenini blanket, koji sadri prazan
prostor za upis pojedinih obaveznih elemenata mjenice, koji se obavezno unose
mastilom
2. bezuslovan nalog da se plati odreeni iznos novca.To je nalog dat trasatu od trasanta
koji je bez uslova i izraava se rijeima platite; pozivam vas da platite..
3. ime onoga koji treba da plati (trasata); To je ime onoga na koga trasant vue-trasira
mjenicu. To moe biti fiziko i pravno lice.Njegov puni naziv sa adresom i svim
podacima upisuje se na strani mjenine isprave.
4. oznaenje dospjelosti; moe da glasi po vienju,na odreeno vrijeme po vienju,
na odreeno vrijeme od dana izdavanjai na odreeni dan. rok dospjelosti odreuje
trasant prilikom izdavanja. Po vienju plativa je im se trasatu podnese na naplatu i
mora se podnjeti na isplatu u roku godinu dana od dana izdavanja. Mjenica na
odreeno vrijeme po vienju ,plativa je u odreenom roku od prezentiranja na

5.

6.

7.

8.

akcept( na vienje).Tada se mora na mjenici oznaiti datum kada je akceptirana

(dostavljena na vienje) da bi se znao rok plaanja.Na odreeno vrijeme od izdavanja
podnosi se na naplatu u odreenom roku koji se oznai npr. u roku od 3 mjeseca
platite.. Na odreeni dan odreuje se taan dan plaanja.
mjesto gdje plaanje treba da se izvri;ovo je bitno da se zna gdje e se potraiti
dunik. Posebno je bitno kod menice u meunarodnom prometu iz razloga jer se
prema zakonu u mjestu plaanja regulie pitanje valute u kojoj se vri isplata,
podizanje protesta..Unoenje u mjenicu vie mjesta plaanje, mjenicu ini nitavom.
ime onoga kome se ili po ijoj naredbi trba platiti(remitent);U naem zakonu nije
propisano da li vie lica moe biti oznaeno kao remitenti, ali to i ne zabranjuje.U
sluaju da je vie lica oznaeno kao alternativni remitenti, plaenje moe da trai onaj
kod koga se mjenica nalazi.Kumulativno oznaeni renitenti ostvaruju prava iz mjenice
samo kolektivno, a ne i pojedinano. Postoji i mogunos plaanja njenom izdavaocu i
to je mjenica po sopstvenoj naredbi.
oznaenje dana i mjesta izdavanja mjenice;ukoliko ovog elementa nema ona nee
vrjediti kao trasirana mjenica. ovaj elemenat je bitan za dospjelost,prema datumu
izdavanja odreuje se pasivna mjenina sposobnost, od dana izdavanja zavisi koji e
se zakon primjeniti ukoliko je bilo izmjena. Prema mjestu izdavanja odreuje se forma
mjenice,pitanje pasivne mjenine sposobnosti trasanta,jer se primjenjuje nacionalni
zakon mjesta izdavanja u sluaju da doe do pitanja sukoba zakona.
potpis onoga koji je izdao mjenicu;Zakon o mjenici ne sadri odredbe o tome da li se
vie lica moe pojaviti u ulozi trasanta. ukoliko bi se kumulativno pojavilo vie lica
svaki od njih odgovara za isplatu.Ako bi bili alternativno oznaeni takva mjenica ne bi
bila valjana jer postoji nesigurnost o tome koji od trasanata je obavezan.

Meutim, nedostatak nekih od ovih bitnih elemenata, nee mjenicu obavezno initi nitavom.
Ovo iz razloga to odreeni elementi mogu da se pretpostavljaju ukoliko su proputeni, a to su
: dospjelost;mjesto plaanja i mjesto izdavanja.
Ukoliko nije oznaena dospjelost, tada dospjeva po vienju;ako je izostavljeno mjesto
plaanja, to je onda mjesto oznaeno kraj trasatovog imena;ako nije oznaeno mjesto
izdavanja, to je onda mjesto oznaeno kraj imena trasanta.Ovo su pretpostavljeni bitni sastojci
mjenice.
Pored bitnih elemenata u mjenicu se mogu unijeti odreeni elementi ,nebitni, od kojih ne
zavisi valjanost mjenice: kao sto su:.(klauzula o kamati;rekta klauzula;klauzula bez
obavezebez regresa;klauzula o broju mjeninih primjeraka;..klauzulabez obaveze bez
regresa....)
Najcesce se javljaju klauzula o kamati , rekta klauzula.,klauzula bez regresa,bez
protesta;
a) Klauzula o kamati; ovom kluzulom trasant nalae trasatu da plati i kamatu. Ukoliko
ove klauzule nema , nema ni kamate. Ova klauzula moze se dodati samo u mjenicu
koja dospijeva po videnju i na odredeno vrijeme po videnju.Kada se ova klauzula
doda, kamate tee od dana izdavanja mjenice ukoliko nije drugaije
navedeno.klauzula o kamati moe biti sadrana i u sopstvenoj mjenici.
b) Rekta klauzula; ovom kluzulom trasant ili indosant, zabranjuje dalje prenoenje
mjenice, tj.indosiranje mjenice. Kada mjenica sadri ovu klauzulu, moze se prenositi
samo sa dejstvom obinog prenosa-cesijom i ona se sa ovom klauzulom pretvara u
hartiju od vrijednosti na ime.Ova klauzula moe biti sadrana i u sopstvenoj mjenici.
c) Bez regresa-bez obaveze; protiv indosanta koji je ovu klauzulu unio u mjenicu ne
moze se podici regresna tuzba

d) Klauzula bez protesta; ovom klauzulom trasant, indosant ili avalista, mogu
osloboditi
imaoca mjenice , da radi vrenja regresa, podie protest zbog
neakceptiranja ili neisplate.
Trasirana mjenica moe da glasi po naredbi samog trasanta (tresirana mjenica po
sopstvenoj naredbi), u njoj su trasant i remitent jedna osoba.
Mjenica se moe vui na trasanta(trasirana sopstvena mjenica),u njoj su trasant i trasat
jedna osoba.
Komisiona mjenica ,kada se izdaje za raun trece osobe..Kod ove mjenice to tree lice
nije odgovorno po mjenici ve se samo koristi pravom iz mjenice, a trasant je nosilac
odgovornosti.Odnos izmeu trasanta i treeg lica je vanmjenini i samo se moe
rjeavati putem graanskopravnog regresa.
Domicilirana trasirana mjenica.( ona koja je plativa u mjestu trasata ili bilo kojem
drugom mjestu) Ona se najee javlja u kupoprodaji sa meunarodnim
elementom.Domiciliranjem mjenice stvara se izvjesnost u pogledu lica kome se
imalac mjenice treba obratiti radi isplate. Privredni subjekti u pravilu domiciliraju
mjenicu na svoje poslovne banke gdje posjeduju raune i novana sredstva ovlaujui
ih za vrenje isplata i naplatu.To se javlja kod ugovaranja plaanja putem
dokumentarnog akreditiva uz upotrebu mjenice.
PRENOS MJENICE- INDOSAMENT
Svaka mjenica moe se prenositi indosamentom, budui da je ona hartija od
vrijednosti koja glasi po naredbi po samom zakonu.Indosament je posebna izjava
kojom indosant(prenosilac)prenosi ispravu na indosatara (novog imaoca).Na ovaj
nain se prenosi i pravo na hartiju i pravo iz hartije.Indosatar stie samostalno pravo
prema duniku nezavisno od prava predhodnika.U tome je razlika od prenosa prava
koja glase na ime putem cesije, kada se mogu isticati svi prigovori od strane dunika
koje je imao prema ranijem povjeriocu.
Svojstvo indosamenta je to da on mora biti bezuslovan.Svaki uslov koji bi bio
stavljen, ne bi proizvodio nikakve posljedice,smatra se kao da ga nema.
Mjenica je apstraktna hartija od vrijednosti, jer iz nje nije mogue vidjeti vezu sa
osnovnim pravnim poslom, te povjerilac i dunik iz mjenice ne mogu se pozivati na
osnovni posao.
Nije mogu djelimini indosament, ovo iz razloga sto mjenica spada u prezentacione
papire.
Indosament moze da glasi na donosioca u kom sluaju umjesto imena indosatara ima
klauzulu platiti donosiocu.
Blanko indosament, je takav koji samo sadrzi potpis indosata , a bitno je da ne sadri
ime indosatara.
Indosament se mora napisati na mjenici ili na njenom dodatku koji je prikaen uz
mjenicu-alonu.
Prilikom prenosa indosant redovno ovlauje indosatara da moe dalje prenositi
mjenicu. Takva izjava se moe staviti prilikom indosiranja a u suprotnom se
podrazumjeva.Dalji prenos se moe zabraniti stavljanjem klauzule ne po naredbi.
Prenosom indosatar stie pravo potraivanja prema svim mjeninim dunicima
(potpisnicima mjenice), a indosant garantuje da e mjenica biti akceptirana i isplaena.
Ukoliko je prilikom prenosa indosant stavio klauzulu bez regresaili bez
obavezeprotiv tog indosanta ne moze se podici regresna tuba i ta klauzula djeluje
prema indosataru i svim buduim imaocima mjenice.

Onaj ko dri mjenicu smatra se njenim zakonitim imaocem,ako svoje pravo dokae
nizom indosamenata.
Lica protiv kojih je postavljen zahtjev na izvrenje obaveze iz mjenice, ne mogu
prema njenom imaocu isticati prigovore koji imaju osnov u njihovom linom odnosu
sa trasantom ili nekim ranijim imaocem mjenice, osim ako je sadanji imalac,prilikom
sticanja, svjesno postupao na tetu dunika.Za imaoca je irelevantan odnos izmeu
lica prema kojima je postavio zahtjev iz mjenice, iz razloga jer je mjenica apstraktna
hartija od vrijednosti.
Naelo savjesnosti i potenja dolazi do izraaja u mjeninom prigovoru.On je
skoncentrisan na dokazivanje da je sticalac prilikom sticanja mjenice svjesno postupao
na tetu dunika i u tom sluaju je teret dokazivanja na licu protiv koga je postavljen
zahtjev da ispuni svoju obavezu iz mjenice.
Kad indosament sadri klauzulu vrijednost za naplatu,za inkaso,kao punomoje
tada se radi o punomonikom indosamentu.
Karakteristika ovog indosamenta je u tome da indosant ostaje vlasnik mjenice, a
punomoniki indosatar stie pravo da u ime indosanta vri naplatu.
Ovaj indosament je posebno est u meunarodnoj trgovini. esto se na ovaj nain
pravo naplate prenosi na banku.( incaso talijanski-naplaivanje,naplata u gotovini),to
je za banku neutralni pravni posao .Povjerilac u meunarodnim trgovinskim odnosima
daje punomoniki indosament, ostale dokumente koji prate robu i ovlauje banku da
izvri naplatu od dunika.Naplata hartija od vrijednosti u meunarodnom prometu
regulisana je optim aktom koji je donijela Meunarodna trgovinska komora u Parizu.
Kod nas naplata je regulisana ZOO-om lanom 1047-1051 u odrdbama deponovanja
hartija od vrijednosti. Ugovorom o deponovanju hartuja od vrijednosti banka se
obavezuje da e, uz naknadu,preuzeti hartije od vrijednosti radi uvanja i vrenja
prava i obaveza koji su u vezi sa tim zahtjevaju. Jedna od karakteristika ove punomoi
je da ne prestaje smru indosanta ili prestankom pravnog lica.Opoziv ove punomoi se
vri prostim precrtavanjem na mjenici.
Zaloni indosament sadri klauzulu vrijednost za obezbjeenje,vrijednost za
zalogu.. Kada mjenica sadri ovu klauzulu ona moze da se indosira- prenosi ali samo
kao prenos punomoci.
U ovom sluaju iznos iz hartije slui kao obezbjeenje, a indosant ostaje vlasnik
mjenice, ne prenosi se pravo svojine.
Ovaj prenos ima takoe najveu primjenu u meunarodnom robnom prometu, a kod
nas Zakonom o obligacionim odnosima sadri ugovor o kreditu na osnovu zaloge
hartija od vrijednosti.
Indosament poslije roka.ukoliko je prenos mjenice izvren poslije proteka roka za
protest, proizvodi samo dejstvo obinog ustupanja- cesije.
AKCEPTIRANJE
To je jednostrana izjava volje trasata(onoga koji treba da izvrsi obavezu iz mjenice) na
samoj mjenici, kojom bezuslovno prihvata da plati po dospjelosti oznaenu svotu
novca u mjenici ili jedan njen dio koji je u akceptu oznaio.
To je fakultativna mjenina radnja, budui da je trasatu preputeno da odlui da li e
prihvatiti plaanje ili ne.Tek kada je akceptira on postaje glavni mjenini dunik i

njemu se dostavlja na naplatu.Ako je ne plati, trasant ima pravo na podnoenje

tube.Naelo formalnosti nalae da se akcept napie na samoj mjenici.
Akceptirana mjenica ima veliki znaaj u robnom prometu, prilikom otvaranja tekueg
rauna banka moe zahtijevati akceptiranu mjenicu od svog klijenta.
Akceptiranje je fakultativna mjenina radnja, jer zakon kae moe podnijeti na
akceptiranje.
Podnoenjem mjenice na akceptiranje trasatu se omoguava da se upozna sa sadrajem
mjenice, te da preduzme radnje za obezbjedjenje sredstava za plaanje.Ako ima vie
trasata kumulativno naznaenih podnosi se svakom od njih. Mjenica se moe podnijeti
na akceptiranje sve do dospjelosti.Poslije dospjelosti trasat je ovlaten da odbije
akceptiranje, a ako prihvati onda je akcept punovaan.
Akceptiranje moe biti odreeno u roku, a ukoliko rok nije oznaen onda do
dospjelosti.
Posljedica ne akceptiranje mjenice u roku je ta da imalac gubi pravo na regres i zbog
neakceptiranja i zbog neplaanja .Trasant, njen izdavalac, moze odrediti i da se
mjenica ne podnosi na akceptiranje.
Ukoliko je u mjenici naznaeno da je trasirana na odredjeno vrijeme,mora se podnijeti
na protest u roku od godinu dana od dana izdavanja.Trasant moe ovaj rok skratiti.Ova
mjenica se mora podnijeti na akcept jer se dospjelost rauna od dana akcepta ili od
dana protesta.
Akcept
se
se
pie
na
samoj
mjenici
rijeima
Priznajem,prihvaena,primljena.Akceptant je solidarno odgovoran imaocu
mjenice sa svim ostalim potpisnicima mjenice..
AVAL
Aval predstavlja mjenino jemstvo.Radi se o pismenoj izjavi(klauzuli) koju neko tree
lice ili jedan od potpisnika mjenice unosi u mjenicu i kojom garantuje da e neko od
postojeih potpisnika ispuniti svoju obavezu iz mjenice.Od potpisnika mjenice aval ne
mogu dati akceptant,trasant do akceptiranja i izdavalac sopstvene mjenice ,zato sto su
oni duzni da isplate mjeninu svotu svakom imaocu mjenice.
Razlika mjenicnog jemca i jemca po Zakonu o obligacionim odnosima, je u tome da
mjenini jemac odgovara isto kao i duznik za koga je jemio.On odgovara ako je
obaveza njegovog duznika nitava, osim iz formalnih razloga. On je regresni dunik ,
to znai da se njemu povjerilac moe obraati neposredno ako glavni dunik ne
akceptira ili ne plati obavezu.
DOSPJELOST MJENICE
1) Po vienju;mora se podnijeti na isplatu u roku od godinu dana od dana izdavanja i
plativa je kada je podnesena na naplatu.Iz pravila da je plativa im se podnese na
naplatu prizilazi da se ta mjenica ne podnosi na akcept. Ona se u praksi najmanje
koristi.Ovo iz razloga jer dunik mora uvijek da ima obezbjedena (neangaovana )
sredstva radi njenog plaanja.
2) Na odreeno vrijeme po vienju; dospjelost se rauna bilo od dana akcepta bilo od
dana protesta.Ovu mjenicu trasant izdaje kada izmeu njega i trasata nema spora u
vezi mjeninog pokria.To mu omoguava da do odreenog roka skupi sredstva
potrebna za isplatu mjenine svote.

3) Na odredeno vrijeme od dana izdavanja;sam naziv govori da je to oznaeni dan ,u

odreeno vrijeme nakon izdavanja.
4) Na odreen dan;to je tano odreen dan .
Zakon je odredio kako se imaju raunati rokovi o dospjelosti mjenice , a to je tano onako
kako je i oznaeno u mjenici.
Ukoliko je razliit kalendar u mjestu izdavanja od mjesta plaanja , onda se smatra da je
obaveza dospjela po kalendaru mjesta plaanja.
Ako je drugo sredstvo plaanja u mjestu plaanja, plaa se u tom sredstvu u protuvrjednosi
sredstva koje je naznaeno u mjenici.Kurs ak moe da se odredi u mjenici, a takoe se moe
odrediti da se plaanje izvri iskljuivo u novcu koji je naznaen u mjenici .
REGRES
Mogunost regresa kod mjenice , ini mjenicu sigurnim sredstvom plaanja i obezbjeenja
plaanja..Ako trasat odbije da akceptira mjenicu ili glavni mjenini dunik ne plati po
mjenici, mjenini povjerilac moe se obratiti ostalim mjeninim dunicima. To su sva lica
koja su mjenicu potpisala kao avalista ( jemac),indosant (prnosilac prava iz mjenice) ili
trasanti (izdavaoci mjenice).Mjenini dunik koji isplati iznos iz mjenice obraa se ostalim
regresnim dunicima , te iznosu koji je isplatio dodaje kamatu koju je platio, trokove koje je
imao u vezi sa regresom.
Formalni uslov za regres je djelimino ili potpuno odbijanje akceptiranja ili djelimino ili
potpuno odbijanje isplate. Mora se potvrditi javnom ispravom tj. protestom zbog
neakceptiranja ili protestom zbog neisplate.
Protest je javna isprava koju je izdao sudski organ, na zahtjev imaoca mjenice ili njegovog
punomonika, u kojoj potvruje da je imalac mjenice preduzeo radnje potrebe za ouvanje
mjeninih prava,sve do prezentacije mjenice na isplatu.
Podizanje protrsta je formalni uslov za regres.
Protekom roka za protest zbog neisplte mjenice ili neakceptiranja, mjenice po vienju ili na
odreeno vrijeme po vienju, gubi se pravo na regres protiv indosanta, protiv trasanta i ostalih
obaveznika izuzev akceptanta.
Rok za protes je kratak, dva radna dana od dospjelosti za isplatu.. Ovdje dolazi do izraaja
naelo strogosti u procesno pravnom smislu.
MJENINA TUBA
Ukoliko akceptant dobrovoljno ne isplati mjenicu , a ne isplate je ni regresni mjenini
dunici, mjenini povjerilac moe pokrenuti sudski spor radi naplate.
Zakon o mjenici propisuje rokove u kojima se tuba moe podnijeti. Radi se o rokovima
zastere prava na potrazivanje. Ukoliko dunik ne istakne prigovor zastare mjenine tube, na
njega sud ne pazi po slubenoj dunosti. Identino vae pravila o zastari iz ZOO-a , ali su
rokovi propisani Zakonom o mjenici.
Protiv trasanta, akceptanta i indosanta , ije su se obaveze ugasile zbog nastupanja zastare,.
imalac mjenice moe podnijeti tubu radi neosnovanog obogaenja,ako su se neopravdano
obogatili na njegovu tetu. Kod ove tube moraju kumulativno biti ispunjena tri uslova: 1) da

je u pitanju samo neosnovano obogaenje trasanta,akceptanta i indosanta, 2) da je imaocu

mjenice priinjena teta ;3) da postoji uzrona veza izmeu tete i neosnovanog obogaenja.
Ova tuba se ne smatra mjeninom tubom , nego graansko pravnom, u ovom postupku ne
primjenjuju se pravila o postupku u mjeninom sporu. Nadlean je sud prema mjestu
prebivalita tuenog, a ne prema mjestu plaanja mjenice kao u mjeninom sporu.
BLANKO MJENICA
Mjenica iji bitni elementi nisu popunjeni naziva se blanko mjenica .Takva mjenica ne sadri
iznos mjenine svote, ime remitenta i datum izdavanja ili rok dospjea. Ove elemente
mjenini povjerilac naknadno upisuje , prije nego to mjenicu dostavi na naplatu. Dunik
izdavanjem ove mjenice preuzima veliki rizik , jer mjenini povjerilac moe mjenicu popuniti
suprotno sporazumu sa dunikom.
ZAKLJUAK
Mjenina pravila su stroga. Poslovanje sa mjenicom zahtjeva dobro poznavanje mjeninog
prava, jer ne poznavanje moe da kodi.Blanko mjenicu koristiti u poslovnim odnosima
predstavlja veliki rizik i dovodi u pitanje naelo savjesnosti i dobrih poslovnih
obiaja.Prilikom izdavanja ove mjenice, bitno je da se ugovorom jasno dogovori sadraj
mjenice i da se prilikom popune koriste odredbe zakona i standardi poslovne mjenine
prakse.Za ostale mjenice vai pravilo formalnosti i inkorporacije. Kod mjenine tube imati u
vidu naelo apstraktnosti mjenice, tj. da zatita prava iz mjenice su nezavisna od osnovnog
posla.