You are on page 1of 90

MOSTOVI

2+2
ECTS 5
PROF.DR.MUHAMED BEGANOVI

CILJ PREDMETA
da studenti steknu osnovno znanje i spoznaju
planiranja ,
konstruisanja i
graenja mostova.
Nain polaganja ispita:pismeni i usmeni
U sklopu predavanja i vjebi rade se po jedan seminarski
rad iz svake oblasti ,nakon kojeg se polae kolokvij
(ukupno 4 ) iz svake oblasti.Studenti koji uspjeno poloe
sve kolokvije se oslobaaju pismenog dijela ispita .
Student koji ne poloe sve kolokvije polau popravne
kolokvije i pismeni ispit.
Pismeni ispit je izrada idejnog projekta mosta sa
statikim proraunom.

SADRAJ PREDMETA
Projektovanje i konstruisanje mostova:znaaj
projekta,djelovi mostova ,posebni uslovi kod
konstruisanja mostova,tipine forme betonskih mostovai
metalnih mostova,kombinacija betona i elika ,kompjuter
i projektovanje .
Koncept oblikovanja i konstruisanja
mostova:ploaste konstrukcije,gredne konstrukcije,lune
i poduprte konstrukcije,zategnute i ovjeene konstrukcije.
Dejstva na mostovima
Oprema mostova:leita,diletacije i diletacione
sprave,sistem za odvodnju,ograde,antikorozivna zatita .
Kontrola ispitivanja i inspekcija mostova

O MOSTOVIMA
Zahvaljujui razvoju tehnike graenja i znanstvenih spoznaja
o betonu dananje graditeljsto ima velike mogunosti u
izgradnji mostova.Te se mogunosti ogledaju kako u statikom
tako i u konstruktivnom smislu.Dobra svojstva betona ,a
naroito betona sa prednapregnutom armaturom omoguuju
savladavanje velikih raspona.Savremeno trasiranje puteva i
intezivna izgradnja autoputeva zahtijevaju izgradnju mostova
sa velikim visinama obalnih upornjaka i srednjih
stubova.Kolovozna konstrukcija je esto zakrivljena.Luni
sistemi i sistemi takozvanih viseih mostova omoguuju
savladavanje raspona i preko 500 m.
Dananja tehnologija izvoenja mostova omoguuje uz
pomo jake mehanizacije izradu i montanih konstrukcija u
punom profilu.Takoer je mogua izgradnja mostova u punom
profilu i konzolnim sistemom gradnje.Ovi naini izvoenja
zahtjevaju specijalnu opremu ali nije potrebna skupa skela.

OSNOVNA ULOGA
MOSTOVA
da nam omogue prijelaz na drugu obalu,
odnosno da savladaju zapreke pruanju
prometnice
Na taj nain povezuju pojedine dijelove
teritorije,saobraajno,ekonomski,politiki,sociolo
ki

OSNOVNI PRINCIPI U
PROJEKTOVANJU I IZGRADNJI
MOSTOVA

ispravnost ili objektivnost izgradnje mosta


funkcionalnost
stabilnost
racionalnost
originalnost
estetika

OSNOVNI PRINCIPI U
PROJEKTOVANJU I IZGRADNJI
MOSTOVA
Ispravnost ili objektivnost izgradnje mosta je odluka
nadlenih drvnih organa kojom se mora udovoljiti nizu
faktora meu kojima je esto i politiki.

Zahtjevi funkcionalnosti je koje mostovi svojim obiljejima


trebaju zadovoljiti su;
1. uvjeti prelaenja
2. udobnost prometa
3. sigurnost prometa
4. psihiki utjecaji
5. ustrajnost svojstava
6. ponaanje u posebnim klimatskim okolnostima
7. ponaanje u izvanrednim okolnostima

OSNOVNI PRINCIPI U
PROJEKTOVANJU I IZGRADNJI
MOSTOVA

Pojam stabilnosti obuhvaa postojanost,


sigurnost i trajnost. Njih pak moemo iskazati
kroz slijedee ope definicije;

1. sigurnost sposobnost konstrukcije za


preuzimanje vanjskih djelovanja
2. stabilnost sposobnost konstrukcije da se odupire
promjeni oblika
3. trajnost sposobnost konstrukcije da zadri
svojstva sigurnosti i upotrebljivosti iznad
minimalno dopustivih razina u odreenom
vremenu

Dakle moemo rei da je konstrukcija postojana


ako je sigurna, stabilna i trajna.

OSNOVNI PRINCIPI U
PROJEKTOVANJU I IZGRADNJI
MOSTOVA

U sveopoj tenji da se gradi jeftino, tj. da se to


manje rada, sredstava i energije uloi u graevinu,
a u konkurenciji i borbi za poslom rtvuju se
mnoge vrijednosti graevina (koje doista kotaju)
ali istodobno i poveavaju njenu vrijednost.
Gospodarski zahtjevi nisu dakle u tome da se
ostvari jeftina graevina koja istodobno (tome
proporcionalno) malo i vrijedi, nego da se
ukupnost zadanih svojstava gotovog mosta ali i
tijekom njegove eksploatacije ostvari uz
neophodan minimum ulaganja.

OSNOVNI PRINCIPI U
PROJEKTOVANJU I IZGRADNJI
MOSTOVA

Originalnost predstavlja osobinu projektanta da


rjeenjem da peat mostu te da most bude
prepoznatljiv po svom tehnikom rjeenju.
Sve parametre ljepote radi ocjene ukupnog dojma
mosta valja analizirati ne samo u pogledu sa strane ili s
mosta ve s obzirom na sva mogua, a osobito najea
motrita na graevinu. Ovo e biti osobito znaajno kod
veih objekata koji se vide i s vee udaljenosti.
Ovi zahtjevi mogli bi se saeti u nastojanju da se
ostvari:
1. unutranji sklad mosta
2. sklad s graditeljskim nasljeem
3. sklad s okolnim prostorom

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Most Rassundet u Norvekoj raspona 298 m ( prednapregnuti beton)

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Most Humen Auxilary Chanel u Kini sa rekordnih 150+270+150


m
(prednapregnuta ramovska konstrukcija)

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Most Akashi Kaikyo,najvei raspon na svijetu od 1991


m (elini)

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Rekordni luni betonski most Wanxiang sa rasponom


od 420 m.

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Most Tatara u Japanu,svjetski rekord u mostogradnji sa kosim kablovima .


Raspon mosta 890 m

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Most Krk u Hrvatskoj raspona luka 395 m.Nakon


izgradnje bio svjetki rekord, danas drugi u svijetu

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Najvei most u Francuska vii od


Eiffelova tornja

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Najdui most na svijetu u Kini Qingdao Haiwan L=42,4 km


visina 108 m sa 5.200 stupova

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Arapi rade drugi najvei most na svijetu L=40 km izmeu


Bahreina i Katara

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Most Runyang u Kini L= 1490 m.trei najdui


raspon u svijetu

NAJPOZNATIJI DANAS MOSTOVI


U SVIJETU

Najstraniji most na svijetu Pakistan

ELEMENTI MOSTOVA
Osnovni dijelovi mosta su :
1. gornji ustroj mosta (dijelovi mosta koji se nalaze
iznad leita glavne rasponske konstrukcije)
nosiva konstrukcija
pjeake staze
ograd
odbojnici
vijenci
odvodnja
rasvjeta
diletacije

ELEMENTI MOSTOVA
2. Donji ustroj mosta (dijelovi mosta koji se nalaze
ispod leita glavne rasponske konstrukcije ili uz
nju)
temelji
stubovi
upornjaci
leajevi

ELEMENTI MOSTOVA
Poduni presjek i osnovni dijelovi mosta

prilaz ili
rampa

os mosta

diletacija

niveleta

gornji stroj
nosiva
konstrukcija

pokretni leaj

otvor

upornjak
stup
temelji

nepokretni
leaj

prelazna
ploa

ELEMENTI MOSTOVA
Popreni presjek mosta i elementi mosta

ukupna irina mosta


ograda
vijenac

irina mosta
irina kolovoza

ivinjak

konzola
popreni nosa

odbojnik

glavni
nosa
leaj
stup

kolovozna ploa

ELEMENTI MOSTOVA
Upornjaci
To su krajnji (rubni) dijelovi mosta u kojima se
ostvaruje prijelaz prometnice sa sraslog tla ili nasipa
na most
Mogu se sastojati od slijedeih dijelova:
1. temelji,
2. stup
3. upornjaka,
4. krila upornjaka,
5. nadzidak,
6. prijelazne ploe,
7. unj pokosa nasipa,
8. podnoni zidi,
9. leajevi i dr.

ELEMENTI MOSTOVA

Obalni upornjak kao armirano betonski zid

ELEMENTI MOSTOVA

Nadvonjak sa upornjacima i kosim krilnim zidom sa


jedne strane
i keglom sa druge strane

ELEMENTI MOSTOVA
Detalj spoja nosive konstrukcije i upornjaka

ELEMENTI MOSTOVA
Detalj na upornjaku sa galerijom za kontrolu
prelazna ploa

kolovozna konstrukcija
ploa
poprena greda
poduni nosa
prolazna galerija
neoprenski leaj
betonski leaj
upornjak

ELEMENTI MOSTOVA
Stupovi
To su dijelovi mostova na koje se oslanjaju glavne rasponske
konstrukcije. Preko njih se optereenja od nosivih sklopova
prenosi u tlo.
Mogu se sastojati od:
1. temelja,
2. tijela stupa (koji moe biti pojedinani ili od vie stupaca),
3. leajne grede,
4. leita,
5. leajeva,
6. ledobrana,
7. ledoloma itd.

ELEMENTI MOSTOVA

Izgled ovalnih stubova

ELEMENTI MOSTOVA

Srednji stub u obliku slova V

ELEMENTI MOSTOVA

Pojedinani srednji stubovi

ELEMENTI MOSTOVA

Mosni stub u obliku slova V u gornjm dijelu

ELEMENTI MOSTOVA

Mosni stub sa poprenom gredom kao konzolom

ELEMENTI MOSTOVA

Oblik srednjih stubova kod kablovskom mosta

LEAJEVI
To su elementi konstrukcije preko kojih se prenose
optereenja s gornjeg stroja na dijelove donjeg stroja
mosta.
Njihova je zadaa takoer da omogue ili sprijee
odreene pomake i zakretanja konstrukcije i njenih
dijelova.
Danas se leajevi rade od sintetikog kauuka-NEOPRENA-
Otporan je na udar te atmosferske uticaje.Jedina mu je
mana to kod temperature ispod -30 oC postaje krut te
treba izbjegavati upotrebu na postorima gdje temepratura
moe pasti ispod -30 oC.
Neoprenski leajevi za mostove uraeni su u vie slojeva
gdje su meuslojevi eline ploe.Ploe su od nehrajueg
elika vrstoe 500 do 600 MPa.

LEAJEVI
Neoprenski leaj

LEAJEVI
Proraun neoprenskog leaja

Dimenzije neoprenskih leajeva obino iznose:


duina
od 100 do 1000 mm
irina
100 do 500 mm
visina
14 do144 mm

Broj elinih uloaka je od 1 do 10,a doputeni pomaci


mogu biti od 7 mm do 70 mm.Prednosti im je to su
pokretljivi u svim pravcima to moe biti pogodno za kose i
zakrivljene mostive .Lako se ugrauju i ne treba im nikako
odravanja.
Proizvoai neoprenskih leajeva daju tabele iz kojih se za
poznate veliine oslonake sile odaberu dimenzije
leaja.duina L i irina B.

LEAJEVI
Proraun neoprenskog leaja
Al B L
Povrina leaja=
Rmin

3MPa
Pri ovom treba biti ispunjen
Al
uslov
da je:
odnosno
leaj mora biti stalno pritisnut.

Vetikalna stlaivost leaja se iznalazi iz obrazca:

h= potrebna visina samo neoprenskih slojeva


E=Youngov modul ( modul elastinosti) ovisan o povrini leaja

Al=BL ( cm)
E =(MPa)

1015
180

2540
460

4060
590

LEAJEVI
Proraun neoprenskog leaja

Deformacije od puzanja neoprena poveavaju vertikalnu defleksiju od stlaivanja za


oko 30 %.
Horizontalne sile koje djeluju na leaj takoer deformiu neopren.Iznos tih deformacija
ovisi o visini neoprena h.Za odreivanje potrebne visine h moramo poznavati ukupni
pomak vu koji rezultira iz uzdunog pomaka i poprenog pomaka i horizontalane sile

Horizontalna sila daje pomak:

vH

H h
Al G
=

G= posmini modul neoprena koji iznosi 1+ 0,2 MPa


vu= v + vH

Kut pomaka leaja ne smije prei vrijednost:

Iz ovih uslova dobije se potrebna visina neoprenskih slojeva:

Za horzontalnu silu H=0 ukupni pomak v u = 0,7 h.

Sila otpora leaja protiv pomaka moe se priblino odrediti :

OTVOR MOSTA
To je vodoravni razmak izmeu unutranjih ploha
stupova, dok je raspon razmak izmeu osi
stupova.

NIVELETA MOSTA
Niveleta mosta predstavlja presjenicu plohe
kolnika i vertikalne plohe koja prolazi kroz os
prometnice na mostu
( posljednja slika)
Niveleta mosta moe biti horizontalna ili u nagibu
to zavisi od upukne koncepcije projekta mosta.

PRILAZI ILI RAMPE


Prilaz k mostu izgraen u obliku nasipa preko kojega se
dolazi sa ceste na most.U sklopu prilaza mostu rade se i
prelazne ploe.
Prelazne ploe su armiranobetonski elementi (ploe) koje
se rade na nasipu ispred odnosno iza upornjaka u cilju
bezbjednijeg prelaza na most i sprijeavanja deformacija
nasipa.Jednom svojom stranom naslanjaju se zato
uraeno leite na upornjaka i veu ankerom kao
elastina veza.
Debljina ploa je od 20 do 30 cm sa dvostrukom
armaturom
Nekoliko naina izrade ploa prikazano je na slijedeim
slikama.

PRILAZI ILI RAMPE

HORIZONTALNA PRELAZNA PLOA U NIVOU


KOLOVOZA

PRILAZI ILI RAMPE

KOSA PRELAZNA PLOA

PRILAZI ILI RAMPE

HORIZONTALNA PRELAZNA PLOA ISPOD


KOLOVOZA

PRELAZ ILI RAMPA

DETALJ SPOJA PRELAZNE PLOE I UPORNJAKA

OS MOSTA
Os mosta ne mora biti simetrino postavljena
prema upornjacima i stoga je treba razlikovati od
osi prometnice.
Os prometnice (os prelaza) prelazi uzdu mosta,
dok je os mosta postavljena okomito na most, u
sredini rijenog korita.

NOSIVA KONSTRUKCIJA
To su oni dijelovi koji slue za prijenos
optereenja nad otvorom mosta, a
moe se sastojati od:
glavnih nosaa ili rasponske
konstrukcije,
sekundarnih nosaa (poprenih i
podunih)
te eventualnih veza ili spregova meu
njima.

KOLOVOZ ILI KOLNIK


Kolovoz je povrina preko koje se odvija saobraaj
na mostu.
Dijeli se u saobraajne trake koje su u jednom
smjeru odvojene horizontalnim
linijama( horizontalna signalizacija) ,a od
suprotnog smjera zavisno od znaaja
saobraajnice sa dvije pune linije ili jo bolje
metalnim ogradama sa ili bez zelenog pojasa.

TROTOAR(HODNIK)
To je povrina namjenjena kretanju prolaznika na
mostu odnosno pjeaka staza.irina pjeake
staze zavisi od znaaja mosta,lokacije i
frekvencije oekivanog pjeakog
saobraaja.Posebna panja se posveuje
prolazima u gradovima.Obavezno se fiziki
odvajaju od saobraajnih traka u cilju zatite
pjeaka.
Ivinjak dijeli povrinu pjeakog prilaza i
kolovozne trake.Rade se od kamena ,betona i
izdignuti su od povrine kolovoza.

TROTOAR(HODNIK)
Nain i izgled zavretka mosta na bonim
stranama zavisi od tipa konstrukcije i od
arhitektonskog rjeenja.
Na slikama e se dati nekoliko danas najvie
upotrebljavanih naina.
Pored ovih ima bezbroj rjeenja koja su se ranije
koristila ali autor smatra da su prevaziena te ih
ne treba ni spominjati.
U koliko bi se vrila sanacija postojeij starih
mostov u staroj literaturi se mogu pronai razna
rjeenja.

TROTOAR(HODNIK)

ivinjak
pjeaka povina
kolovozna povina

ZATITNI TRAK
Zatitni trak slui za zatitu pjeakog prostora
od vozila sa na saobraajnim trakama.

OGRADE
Ograde slue za zatitu sudionika u prometu, dakle
pjeaka i vozila od mogueg pada s mosta.
pjeaka ograda slui za sprjeavanje od pada
pjeaka s mosta (zahtjevi u pogledu ograde e biti
vei to je niveleta mosta vie izdignuta nad
terenom i to je intezitet pjeakog prometa vei)
odbojnici se postavljaju da bi se sprijeilo izlijetanje
s kolnika i pad vozila s mosta. U pravilu bi odbojnici
trebali biti takvih svojstava da sprijee izlijetanje
vozila sa kolnika, a da se pritom vozilo to manje
oteti i sprijei stradavanje putnika (mogu biti
metalni i betonski)
ostale ograde (ograde za zatitu od buke, vjetra,
od baenih predmeta itd.)

OGRADE

OGRADE

OGRADE
DETALJA UGRADBE OGRADE

OGRADE
DETALJA UGRADBE OGRADE

OGRADE

DETALJA OGRADE NA MOSTU

OGRADE

PUNA BETONSKA OGRADA

OGRADE

ELJEZNA OGRADA

OGRADE

ELJEZNA ZAKOENA OGRADA SA RUKOHVATOM

VIJENAC
Vijenac je zavretak hodnika ili traka mosta.Betoniraju se na licu mjesta
ili se montiraju po zavretku nosive konstrukcije konzole.

VIJENAC

Vjenac kod montanog mosta

VIJENAC

Vjenci kod montanog mosta betoniran na licu


mjesta

ELEMENTI MOSTA
Duljina mosta je razmak izmeu osi krajnjih
leaja mosta,a ukupna diljina mosta je razmak
izmeu krajnjih taaka mosta

irina mosta je razmak izmeu unutranjih


ploha ograde na mostu,a ukupna irina mosta je
razmak izmeu krajnjih taaka u poprenom
presjeku mosta.

PODJELA MOSTOVA
Podjela meu mostovima nije jednoznana
niti jedinstvena, a u prvom je redu ovisna o
kriterijima na temelju kojih se provodi, pa
onda, ovisno o kriteriju podjele isti most
moe pripadati u vie grupa.
Najuobiajenije su podjele mostova prema
vrsti materijala od kojih su sagraeni,
prema statikom sistemu glavnoga nosivog
sklopa ili pak prema namjeni

PODJELA MOSTOVA
Prema namjeni mostovi se dijele na:
1. pjeaki
2. cestovni
3. eljezniki
4. akvadukti (mostovi za prevoenje tekuina)
5. kombinirani mostovi (za vie vrsta prometa
istodobno)
6. industrijski mostovi (za kranove, prenosila,
cjevovode, pomine trake itd.

PODJELA MOSTOVA PREMA


STATIKOM SISTEMU
Struktura

Oblik

Max. rasponi (m)

Gredni mostovi

300

Luni mostovi

500

Visei mostovi

2000

Ovjeeni mostovi

1000

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU


OD KOJEG SU GRAENI
Masivni mostovi

mostovi od prirodnog kamena

mostovi od opeke

mostovi od betona

mostovi od armiranog betona

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU


OD KOJEG SU GRAENI
Drveni mostovi
mostovi od klasine
drvene grae
mostovi
od
lameliranih nosaa

Izgled drvenog mosta

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU


OD KOJEG SU GRAENI
Luni kameni most

PODJELA MOSTOVA PREMA


MATERIJALU OD KOJEG SU
GRAENI
Metalni mostovi

mostovi od lijevanog eljeza

mostovi od elika

mostovi od aluminija

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU


OD KOJEG SU GRAENI
BETONSKI MOSTOVI

BETONSKI MOST SA VIE OSLONACA

BETONSKI LUNI MOST

PODJELA MOSTOVA PREMA MATERIJALU


OD KOJEG SU GRAENI
KOMBINOVANA KONSTRUKCIJA MOSTA

MOST SA BETONSKIM STUPOVIMA,


ELINIM NOSAIMA I KABLOVIMA

POPRENI PRESJECI
MOSTOVA
Popreni presjeci nosive gornje konstrukcije
zavise od usvojenog kontruktivnog sistema i
naina izgradnje mosta (betoniranje na licu
mjesta ili je montana gradnja).
Na slijedeim slikama e biti prikazani svi mogui
popreni presjeci.

POPRENI PRESJECI
MOSTOVA

Ubiajeni popreni presjeci mostova

POPRENI PRESJECI
MOSTOVA

Gredni nosai

POPRENI PRESJECI
MOSTOVA

Veza grednih nosaa i ploe

POPRENI PRESJECI
MOSTOVA

Popreni presjeci u punom poprenom


presjeku mosta

POPRENI PRESJECI
MOSTOVA

uplji popreni presjeci u punom


poprenom presjeku mosta

POPRENI PRESJECI
MOSTOVA

esto upotrebljavan popreni presjek mosta

PRELAZNE KONSTRUKCIJE
Prelazne konstrukcije su ureaji na spoju kolovoza
mosta i kolovoza van mosta,a imaju cilj da omogue
neprimjetan prelaz sa mosta na kolovoz
saobraajnice.Takoer se rade na spoju nosive montane
konstukcije na srednjim stubovima.
Druga uloga im je uloga diletacije zbog moguih
deformacija mosta.Rade se od metala sa nekom
elastinom vodonepropusnom ispunom( esto trajno
elastini kit) ili sa tvrdom gumom.Nekoliko
najuobiajenijih tipova prikazano je na slijedeim
slikama

PRELAZNE KONSTRUKCIJE

Jedno od moguih rjeenja zavretka

PRELAZNE KONSTRUKCIJE

Detalj spoja ploe kolnika i zida upornjaka

PRELAZNE KONSTRUKCIJE

Detalj spoja dva motana nosaa na srednjem stubu

PRELAZNE KONSTRUKCIJE

Veza pomou gumenog uloka kao


diletaciona reka