NAINI IZGRADNJE

MOSTOVA

Ve je ranije istaknuto koji sve faktori utiu na

odabir konstruktivnog sistema mosta ,a time i na
nain izgradnje.
Osnovna su tri naina izgradnje mostova:
1. monolitni nain
2. montani
3. polumontani

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

MONOLITITNI NAIN IZGRADNJE
OVAJ NAIN PODRAZUM JEVA IZRADA KOMPLETNE
OPLATE ZA MOST SA SKELOM,A NAKON
POSTAVLJANJA ARMATURE BETONIRANJE NA LICU
MJESTA
METOD ZAVISI OD VELIINE MOSTA
LAKO PRIMJENJIV ZA MALE MOSTOVE ALI ZA
VELIKE JE VRLO SKUP I SPOR OBZIROM NA
POTREBU IZRADE OPLATE
NEKAD JE NEMOGUE IZGRADITI OPLATU
OBZIROM NA VISINU

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Primjer eline skele mosta za monolitnu izradu mosta

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

MONTANI NAIN IZGRADNJE
Montana gradnja mostova se dana najvie koristi iz
niza prednosti,a to su :
poveanje brzine izvoenja
produenje graevinske sezone
vremenski krae angaovanje ljudstva i tehnike na
gradilitu
ranije putanje objekta u eksploataciju
uteda na skeli
uteda u oplati
uteda u betonu
uteda na armaturi
uteda na fundiranju

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Tipovi montanih mostova su razliiti ,a
uglavnom se dijele prema:
1. tipovima montanih elemenata
2. nainu montae
3. tipovima reetaka
4. zastupljenosti montae u cijelokupnoj gradnji

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Konzolni nain izrade momolitnog

mosta

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Konzolni nain montae poprenih upljih

elemenata

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

KONZOLNI NAIN GRADNJE LUNOG

MOSTA

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Montani most sa podunim spojnicama elemenata

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Montani most sa poprenim spojnicama elemenata

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Montaa odozdo podunih elemenata

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Montaa odozgo pomou specijalne reetke preko

uraenih stubova

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Montaa odozgo pomou specijalne

reetke za povlaenje

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Konzolni nain montae sa specijalnom

reetkom

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

. Montaa glavnog podunog nosaa

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Montaa obrnutih T nosaa

NAIN IZGRADNJE MOSTOVA

Montaa obrnutih T nosaa

MASIVNI MOSTOVI

BETONSKI MOSTOVI

PLOASTI MOSTOVI
Ploe u mostogradnji se pojavljuju kao samostalni
nosai i kao kolovozna konstrukcija u sklopu
grednih ili sanduastih nosaa.U ovom dijelu e
se obraditi ploe kao samostalni nosai kod
mostova.

PLOASTI MOSTOVI
OBLIKOVANJE PLOASTIH MOSTOVA
Armiranobetonske pune ploe pogodne su za male
raspone mostova s jednim otvorom rapona do 15 m,kao
kontinuirane ploe raspona do 20 m,a ploe sa vutama
do 25 m.
Debljina ploe se kree u granicama od 50 do 100 cm,a
vitkosti od 15 do 22.
Pune ploe koje se betoniraju na licu mjesta pogodne su
naroito za kose mostove i mostove sa promjenljivom
irinom.Kod dvostranog nagiba kolovoza donja strana
ploe se odabire ravna a kod jednostranog nagiba moe
donja ploha je paralelena gornjoj tako da je ploa
konstantne debljine.

PLOASTI MOSTOVI
OBLIKOVANJE PLOASTIH MOSTOVA

Puna ploa , a) popreni presjek,b) tlocrti , c) popreni nagibi

PLOASTI MOSTOVI
Kod debljina ploa iznad 70 cm ekonomino je raditi
uplje ploe s izgubljenom oplatom u obliku
kartonskih,metalnih,plastinih cijevi ili tvrdog
stiropora.
Na osloncima i u sredini ploe upljine se prekidaju i
rade se popreni puni nosai u ploi irine 1/2 visine
ploe.Kod vitkih ploa ove poprene nosae reba raditi i
u treini raspona.
Kod veih raspona ( do 25 m) primjenjuju se
prednapregnute pune ploe,a za kontinuirane mostove
raspona do 30 m.Visina ovih ploa je od 80 do 130
cm,a vitkost 20 do 30.Na slijedeim slikama su
prikazani najuobiajeniji popreni presjeci ploa.

PLOASTI MOSTOVI

Pravila konstruisanja upljih ploa

PLOASTI MOSTOVI

Primjeri poprenih presjeka ploastih

mostova

PLOASTI MOSTOVI
Tabela

Rasponi ploastih mostova u funkciji namjene i tipa ploe

Tip
Puna ploa
Oupljena
ploa
Tabela
ploe
Tip

Rasponi ( m )
Cestovni mostovi
eljezniki mostovi
armiranobetonski prednapregnuti armiranobetonski prednapregnuti
5-15
do 30
4-8
do 6
12-20
do 46
do 6
do12

Odnos visine i raspona kod ploastih mostova u fnkciji namjene i tipa

Rasponi ( m )
Cestovni mostovi
armiranobetonsk prednapregnut
i
i
1/15
1/20

Slobodno
oslonjena
Kontinuiran 1/20 do 1/24
a
*( sa vutama )

1/24 - 1/40*

eljezniki mostovi
armiranobetonsk prednapregnut
i
i
1/12
1/16
1/16

1/18

PLOASTI MOSTOVI

Uzduni presjeci klasino armiranih ploastih konstrukcija

a) slobodna greda ,b)slobodna greda sa propustom,b)kontinuirana
greda,c)kontinuirana greda sa vutama

NONTANI PLOASTI
MOSTOVI
Kod montane gradnje ploastih mostova u
upotrebi su tapasti torzijski kruti elementi
upljeg poprenog presjeka.
Elementi se polau jedan uz drugi ,a zatim
popreno prednapreu nad osloncima i u polovini
raspona te kod veih raspona i u treini
raspona.Na tim mjestima se rade poprene grede
koje se prednapreu.
Postoji niz sistema ovog tipa zavisno od
proizvoaa tipskih elemenata.

NONTANI PLOASTI
MOSTOVI

Tipski montani uplji ploasti nosa

NONTANI PLOASTI
MOSTOVI

Popreni presjeci mosta sa montanim elementima

Popreni presjek sa montanim elementima T presjeka

NONTANI PLOASTI
MOSTOVI

Primjer prednapregnutih upljih elmenata

koji se popreno spajaju rekama

A kosu upljine u montanom elementu

okrugle tada se mostovi rade raspona do
20 m,a ako su etvrtaste do 30 m.

PRORAUN PLOASTIH
MOSTOVA
Prema teoriji ploni nosaa,ploe su ravni povrinski nosai
kod kojih optereenje djeluje okomito na njihovu srednju
ravninu.
Proraun ploa se vri na osnovu teorije ploa ili metodom
konanih elemenata upotrebom raunala.
Terija ploa zasniva se na slijedeim predpostavkama:
debljina ploe je mala u odnosu na raspon,
progibi ploa su mali u odnosu na debljinu ploe
metarijal je izotropan i elastian.
uplje ploe se tretiraju kao pune uz dovoljn broj poprenih
rebara u ploi.
U optereenom elementu ploe od djelovanja javljaju se
momenti savijanja po jedinici duine Mxi My,momenti torzije
Mxy kao i poprene sile Vx i Vy to je prikazano na slici.

PRORAUN PLOASTIH
MOSTOVA

Momenti i poprene sile po jedinici duljine ploe

PRORAUN PLOASTIH
MOSTOVA
Ploe drumskih mostova se mogu relativno tano
proraunavati primjenom rotiljne analize.Ovom
metodom ploa se idealizira odgovarajuim rotiljem
od meusobno povezanih ravnih tapnih
elemenenata.Gua rotiljna mrea daje tanije
rezultate.

Proraunska ema rotilja

ARMIRANJE PUNIH PLOA

KLASINOM ARMATUROM
Armiranje punih kolovoznih ploa se vri prema naelima
armiranog betona.Poduna armatura kolovoznih ploa je
uglavnom debljine ipkih 26 i vie.U cilju sprijeavanja
nastanka pukotina u donjoj vlanoj zoni ispod ove glavne
armature treba postaviti armaturu manjih profila 10 do
14.Najekonominije je postaviti armaturnu Q mreu veeg
profila ili dvije mree manjeg profila.Kod armiranja u pogledu
rasporeda armature,duinje sidrenja i nastavaka vae naela
armiranog betona.
Za prihvat momenata torzije na uglovima ploe se postavjaju
armatura najpogodnije od Q mrea.Ova armatura se postavlja u
donjoj i gornjoj zoni.Povrina mrea treba da je vea od 0.3lx2 .
Za obuhvat armature potrebno je postaviti vertikalne
uzengije.Gornja armatura kolovoznih ploa se moe raditi od Q
mrea min 10 mm na razmaku 15 cm.

ARMIRANJE PUNIH PLOA

KLASINOM ARMATUROM

Uzduni presjek armiranje pune ploe

klasinom armaturom

ARMIRANJE PUNIH PLOA

KLASINOM ARMATUROM

Armiranje kolovozne ploe u poprenom

pravcu

PUNE PLOE SA
PREDNAPREGNUTOM ARMATUROM
Ova vrsta punih ploa kod mostova je vrlo
ekonomina.Iznad donje konstruktivne armature
postavljaju se kablovi koji idu cijelom, duinom mosta.
Ankerovanje kablova treba da je u treini visine
posmatrano od donje povrine ploe.Ovim poloajem
se izbjegavaju vee sile posmika.
Kabeli se postavljaju po grupama na razmau cca 40
cm.Na krajevima ploe je obavezna izrada poprene
armature za prihvat sila cijepanja od sila u sidritima
kabela.
Kod ovih ploa posmina armatura uglavnom nije
potrebna.

PUNE PLOE SA
PREDNAPREGNUTOM ARMATUROM

Uzduni poloaj kabela kod pune

kolovozne ploe

PUNE PLOE SA
PREDNAPREGNUTOM ARMATUROM

Popreni poloaj kabela kod kolovozne poe

Voenje kablova kod kontinuirane ploe

PUNE PLOE SA
PREDNAPREGNUTOM ARMATUROM
Postavljanje kablova u ploi trapeznog poprenog presjeka

Voenje kablova iznad stubova kontinuiranih ploa

KOLOVOZNE UPLJE PLOE

Poloaj poprenih rebara u podunom presjeku uplje ploe

Popreni presjeci i armature upljih ploa

a)armirani betob, b)prednapregnuti beton,c) nabolji oblik uzengija
d)pravokutne uplje ploe

KOLOVOZNE UPLJE PLOE

irina poprenih nosaa iznad stubova

kontinuirane uplje ploe

GREDNI MOSTOVI

Za razliku od ploastih mostova gredni mostovi

mogu da savladaju vee raspone ( i do nekoliko

desetina metara).Gredni mostovi se rade kao
rebrasti i sanduasti mostovi zavisno od rapona i
tehnike sa kojom se raspolae za izvoenje
radova.
Konstruktivno mogu biti:
1. Rebrasti gredni mostovi
2. Sanduasti gredni mostovi

GREDNI MOSTOVI
REBRASTI GREDNI MOSTOVI
Za raspone do 40 m rebrasti gredni mostovi se
primjenjuju kao montani ili polumontani rebrasti
sklopovi.Izrauju se najee sprezanjem montanih
grednih nosaa sa naknadno izbetoniranom
kolovoznom ploom.Ovakav sistem mostova je sa
ekonomskog gleditaje najekonominiji.
Izvoenje ovog tipa mostova je
monolitno,polumontano ili montano.Nosivost u
podunom smjeru osiguravaju poduni gredni nosai ,a
u poprenom kolovozna ploa.Broj i razmak grednih
nosaa zavisi od irine ,raspona i optereenja mosta.

GREDNI MOSTOVI
REBRASTI GREDNI MOSTOVI

Polaganje glavnih nosaa grednog rebrastog mosta

GREDNI MOSTOVI
REBRASTI GREDNI MOSTOVI
Broj glavnih nosaa mosta kree se od 1 do 10
to je u funkciji irine mosta i naina izvoenja
radova.Ako je betoniranje na licu mjesta to je
danas vrlo rijetko onda je i broj nosaa manji i
rade se na razmaku 5 do 8 m.Montani nosai se
rade na razmaku 2,5 do 3,5 m.Vitkost nosaa
treba da je u granicama:
15-25 za beton sa prednapregnutom armaturom
10-15 za armirani beton

GREDNI MOSTOVI
REBRASTI GREDNI MOSTOVI
Popreni nosai se obavezno izvode na leajevima i
srednjim osloncima.Kod veih raspona se rade i u
polju.Njihova je osnovna uloga za torzijsko ukruenje
glavnih nosaa i sa stubovima ini okvir za prijenos
horizontalnih sila vjetra i potresa.
Ako su glavni nosai statiki upeti u stubove i
upornjake popreni nosai se ne rade.Kod ovog
naina se mora posebno povesti rauna o armiranju
spoja nosaa i stupa.

GREDNI MOSTOVI
REBRASTI GREDNI MOSTOVI

Primjeri rasporeda poprenih nosaa kod rebrastih mostova

GREDNI MOSTOVI
IRINA REBARA
irina rebara treba da je dovoljna da moe da
primi potrebnu armaturu to znai da zavisi od
konstrukcijskih potreba

GREDNI MOSTOVI
Proraun kolovoznih ploa u poprenom smjeru
Momenti savijanja Mx ,My i Mxy kao i popree sile se
proraunavaju pomou uticajnih ploha
( Rusch,Homberg),a koje su izraunate prema teoriji
ploa.Ove uticajne plohe su izraene za sve sluajeve
oslanjanja ploa.
Svi podaci u literaturi dati su u funkciji upetosti ploa
u njena leit
U literaturi se mogu nai grafikoni za proraun
kolovoznih ploa
Danas postoje softveri za proraun po metodi
konanih elemenata

GREDNI MOSTOVI

Uticaj upetosti ploe na trozione momente nosaa

gornja slika:ploa potpuno upeta;torzioni momenti nula
donja slika:deforacije ploe izazivaju torziono
zaokretanje nosaa

GREDNI MOSTOVI

Momenti u ploi uslijed razliitih

deformacija progiba glavnih nosaa

GREDNI MOSTOVI

. Dijagram momenata savijanja u ploi od vlastite teine

GREDNI MOSTOVI
Proraun poprenih sila

irina rasprostiranje optereenja od koncentrinih sila( tokova

vozila) na rebro je pod uglom od 45o .Optereenja koja su
udaljena od ruba glavnog nosaa vie od 1,2 h ne izazivaju
nikakve glavne kose vlane napone,nego se diretno putem tlane
dijagonale prenose na leaj.Horizontalna sila od ovog optereenja
je prihvaena armaturom u gornjem dijelu ploe.U kolovoznim
ploama uglavnom nije nikad potrebna kosa glavna armatura.

GREDNI MOSTOVI
Ploe kolnika popreno prednapregnute
Kod mostova ija ukupna irina prelazi 10 m potrebno je
popreno prednaprezanje ploe kolnika kao i kod veih
razmaka glavnih nosaa.
Lagano prednaprezanje djeluje pozitivno na pojavu
deformacija od temperature te puzanja i skupljanja betona.
Stupanj prednaparezanja treba da je tako da pri
optereenju od g+0,3q u ploi nema vlanih napona u
poprenom smjeru.

GREDNI MOSTOVI

uobiajeni poloaj kablova u ploi kolnika

GREDNI MOSTOVI
Proraun glavnih nosaa u podunom smjeru
Kod rebrastih mostova sudjelovanje kolnike ploe u
nosivosti glavnih podunih nosaa se uzima u obzir prema
pravilima za T nosae.Tako da su djelovi glavnog podunog
nosaa.
gornji pojas ( efektivna irina ploe b ef )
rebro konstatne ili promjenjive debljine,
donji pojas (nosa moe biti bez donjeg pojasa)

GREDNI MOSTOVI
Gornji pojas glavnih nosaa

Gornji pojas glavnih nosaa dio je ploe kolovoza koji ima zadau da kao disk
preuzima horizontalne sile u svojo ravnini ( sile vjetra i potresa)
Ploa kolnika kao gornji pojas glavnog nosaa napregnuta je na savijanje u dva
ortogonalna pravca.Pri leaju trajektorije tlanih napona mijenju smjer i nagnute
su prema rebrima.Okomito na trajektorije tlanih napona djeluju glavni kosi vlani
naponi .
U podruju negativnih momenata savijanja gornji pojas je koso napregnut na vlak
koji se mora preuzeti sa uzdunom i poprenom armaturom.Kod prorauna je
potrebno provjeriti posmine napone na spoju ploe i rebra prema modelu
reetke.U tlanom pojasu tlani tapovi ,dijagonale su nagnute pod uglom od
30o ,dok su u vlanom pojasu tlani tapovi nagnuti pod uglom od 45 o.Treba
raspodjelom opereenja u poprenom pravcu provjeriti
jednakost optereenja susjednih nosaa.U koliko su nosai nejednako optereeni
tada se pojavljuiu i naponi smika u gornjem pojasu glavnih nosaa.
Naponi u ploi kolovoza za svako od etiri djelovanja posmatraju se
odvojeno.Stoga armaturu za preuzimanaje momenata savijanja u poprenom
smjeru treba zbrojiti sa armaturom za prijem posmika u istom smjeru.

GREDNI MOSTOVI
Rebro glavnog nosaa

Osnovna uloga rebra je da preuzme posmine sile izmeu gornjeg

i donjeg pojasa.U rebru se pojavljuju naponi koji prizlaze od
djelovanja momenata savijanja i poprenih sila u uzdunom
smjeru te poprenih momenata savijanja od upetosti kolovozne
ploe u rebro.Ako je na rebro objeen iroki donji pojas ili konzolne
ploe pjeakih staza,rebro je dodatano optereeno vertikalnim
silama vlaka.Stoga svi djelovi konstrukcije koji lee ispod teine
linije rebra skupa sa optereenjem koje na nju djeluju moraju biti
objeeni za tlani dio.To se rjeava armaturom koja mora biti
sidrena u tlani dio rebra.
I kod prorauna rebra sva etri sluaja optereena se posebno
posmatraju i proraunavaju.

GREDNI MOSTOVI
Rebro glavnog nosaa

Momenti savijanja u poprenom presjeku

kod sprijeenog zaokreta glavnih nosaa

GREDNI MOSTOVI
Donji pojas

U donjem pojasu pojavljuju se samo vlana i tlana naprezanja.U

polju se pojavljuju vlana ,a na leajevima kod kontinuiranog
nosaa i vlana naprezanja.esto se na leajevima donji nosa
proiruje u obliku tlane ploe koja se prua od rebra do rebra i ima
zadau da preuzme tlane sile.Rasprostiranje tlane sile u donjem
pojasu se moe uzeti da je pod uglom od 35 o prema rebru.
Momentni dijagram od vlasite teine zbog reolokih osobina betona
(puzanje,skupljanje,temperaturne promjene) naroito kod statiki
neodreenih sistema je promjenjiv.Ove promjene mogu izazvati
nepovoljna dodatna naprezanja te ih treba prokontrolisati prema
zakonima Teorije betona shodno EC2.Ova naprezanja su vrlo bitna
u fazi eksploatacije konstrukcije.

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti mostovi s jednim glavnim nosaem

Ovaj oblik poprenog presjeka mosta je povoljan za manje irine

mostova do 7 m.
Rebro glavnog nosaa mora imati dovoljnu debljinu da moe
preuzeti momente torzije koji ovdje spadaju u glavne sile.Zbog
toga se nosa na leajevima
( upornjacima) mora osloniti na dva leaja na to veem
razmaku.Takoer se na leajevima rade popreni osai.
Ovaj tip glavnog nosaa moe biti puni ili oupljen.

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti gredni mostovi s dva i vie glavnih
nosaa

Kod ovih mostova glavni nosai se izvode kao proste ili

kontinuirane grede.Kod prorauna sila u nosaima mora se uzeti u
obzir poprena raspodjela stalnog i saobraajnog
optereenja.Postupka se sporovodi pomou linija poprene
raspodjele sila.
Svaki od nosaa ima drugaiju liniju poprene raspodjele
sila.Uticajna linija poprene raspodjele je zakrivljena i ima oblik
deformacijske linije poprenog presjeka optereenog jedininim
optereenjem kad jedinina sila stoji na mjestu glavnog nosaa
koji se posmatra.

Ii

GREDNI MOSTOVI
Proraun poprene raspodjele optereenja po
Courbonu

Kod odnosa raspona L i razmaka krajnih nosaa "b" ,L/b 2 moe

se uzeti da je popreni nosa potpuno krut i da se deformira po
pravcu,pa se optereenje koje otpada na pojedine glavne nosae
moe odrediti analogno naprezanju ravnog presjeka,uzdunom
silom i momentom savijanja

GREDNI MOSTOVI

E M

A
I

Jednainu (1) moemo napisati :

Za jedininu silu F=1 i Ii= const, dobiju se ordinate uticajne linije

gdje je n broj glavnih nosaa

GREDNI MOSTOVI

Rebrasti mostovi su najprikladniji za montani sistem

gradnje.Takvi se mostovi najvie projektuju sa istim rasponima
tako da nosai postaju tipski.Mogu se polagati jedan uz drugi ili na
razmaku,a kolnika ploa se betonira na licu mjesta inei tako
jednu monolitnu cjelinu.
Postoji vie mogunosati za formirane kolnike ploe ovih
mostova.

GREDNI MOSTOVI
Montani gredni nosai

GREDNI MOSTOVI
Popreni presjek mosta sa rasporedom poprenih
nosaa

GREDNI MOSTOVI
Popreni presjek mosta sa visokim nosaima i ploom livenom
na licu mjesta

GREDNI MOSTOVI
Montani gredni nosai obrnutog T presjeka

GREDNI MOSTOVI
veza grednih nosaa na leajevima

GREDNI MOSTOVI
Veza grednih nosaa na leajevima

GREDNI MOSTOVI
Armatura rebrastih grednih mostova.

Kod projektovanja i izgradnje mostova vae sva pravila armiranog

betona.

Glavna armatura u podruju najveih vlanih napona ne smije biti

na veem razmaku od 15 cm, a podeona od 30 cm.

Kod mostova se irina pukotine ograniava na 0,2mm.

Najmanji profil ipki armature treba da je 12 mm.

U gornjoj zoni razmak poprene armature treba da je maksimum 15

cm da se sprijee uzdune pukotine od skretanja sile u blizini
oslonaca.

GREDNI MOSTOVI
Donja armatura glavnih nosaa

Profili uzdune armature ne bi smjeli biti vei od 28 do 32 mm.

Kod dokaza nosivosti u graninom stanju u obzir se uzima sva
armatura koja je postavljena na visini do 0,2 h.
Minimalna debljina rebara bw = 20 cm.
Kod veeg broja ipki donje armature rebra se mogu u donjem
pojasu tako konstruisati da omogue smjetaj potrebne armature.
Glavna vlana armatura se u nosau smanjuje postupno prema
dijagramu vlanih sila za pomak od 0,7d.

GREDNI MOSTOVI
Gornja armatura glavnih nosaa

Uzduna armatura se rasporeuje u gornjoj zoni na itavoj

sudjelujuoj irini.
Vee profile armature treba smjestiti u rebra ,a manje izvan rebara
to znai da se profili ipki armature postupno smanjuju od rebara
prema vani.
Prilikom pokrivanja dijagrama vlanih sila profili armature
smjeteni izvan rebara moraju se na svakom kraju izvesti dulji za
l= ay ,jer se ovi profili prikljuuju na tlane tapove koji su
nagnuti prema rebru pod uglom od 45o

GREDNI MOSTOVI
Poprena armatura u rebru

Poprena armatura u rebrima se rjeava uzengijama i ima svrhu preuzimanja

poprenih sila i momenata torzije.Vilice sa donje strane obuhvataju podunu
armaturu, a gornii dio je usidren u kolovoznu plou.
Razmak uzengija blie leaju je 10 do 15 cm,a na ostalom podruju 20 do 30 cm.
Uobiajeni maksimalni profili uzengija su 16 mm ,za grede visine h< 3 m i do
20 mm za grede h< 5 m.
Za sprezanje kolovozne ploe i rebra postavlja se dodatna armatura obino 1620 koja ide do polovine visine rebra.

GREDNI MOSTOVI
armiranja rebrastog grednog nosaa u polju

GREDNI MOSTOVI
armiranja rebrastog nosaa nad leajem

GREDNI MOSTOVI
Popreni nosai

Popreni nosai na leaju imaju manja posmina naprezanja zbog

toga im uzengije mogu biti veih razmaka od poprenih nosaa u
polju.
Kod ovih nosaa bitna je horizontalna armatura s kojom se
poveavaju torziona djelovanja glavnih nosaa i horizonatalne sile
od sprijeenih pomaka konstrukcije.
Popreni nosai u polju su izloeniji raznim uticajima nego nosai na
leajevima.Na njima se pojavljuju momenti savijanja razliitih
predzanaka.
Horizotalna armatura ovih poprenih nosaa je ankerisana u rebra
glavnih nosaa.
Gornja armatura iznosi cca 1/3 donje armature.
Za preuzimanje posminih sila promjenjivog predznaka u ovim
prenim nosaima potrebne su guste uzengije.

GREDNI MOSTOVI
Popreni nosai

Armatura poprenog nosaa u polju i na leaju

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti gredni nosai sa prednapregnutom armaturom
Danas je najea upotreba glavnih nosaa mostova sa prednapregnutom
armaturom.
Prednost im je to mogu savladati vee raspone sa manjim dimenzijama kao
i da se moe izbjei pojava pukotina
Kod ove vrste nosaa poeljno je da sila prednaparezanja u jednom kablu
iznosi 300 do 600 kN ,a minimalni broj kablova treba da je 3.
Postotak uzdune armature vlanog pojasa u srednjoj treini raspona nosaa
mora iznositi:
0,6 % kod potpunog prednaprezanja i
0,9 % kod ogranienog prednaprezanaja

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti gredni nosai sa prednapregnutom armaturom

Uobiajeni ploaji kablova u donjem pojasu glavnih nosaa

i oblikovanaje vilica

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti gredni nosai sa prednapregnutom armaturom

Poloaj kablova u glavnom nosau

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti gredni nosai sa prednapregnutom armaturom

Konstruktivni detalji poloaja kablova na kraju

i u sredini nosaa

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti gredni nosai sa prednapregnutom
armaturom

Na krajevima nosaa gdje se ukotvljuje prednapregnuta armatura

javljaja se velika konventacija naponi koje treba obezbjediti sa
armaturom.U tom presjeku iza podnone ploice nastaju popreni
naponi zatezanja zbog koji se presjek mora armirati mekom
armaturom.
Na slijedeoj slici su date trajaktorije poprenih napona u presjeku
iza ploice.
Veliina tih napona zavisi od veliine ploice.Za vrlo male ploice
uzima se da je

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti gredni nosai sa prednapregnutom
armaturom

Trajektorije napona ispod poliice klina za

prednaprezanje

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti gredni nosai sa prednapregnutom armaturom

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti gredni nosai sa prednapregnutom armaturom

Armaturni ealj a.od spirala,b.spirale omotane oko

kablova

GREDNI MOSTOVI
Rebrasti gredni nosai sa prednapregnutom armaturom

Armiranje pomou etverosjenih otvorenih

uzengija 8mm ili 10 mm ( 400/460)