Materijali pitanja i odgovori.

1.Objasnite to su homogene, a to heterogene tvari?

Tvari se mogu podijeliti u dvije skupine:
Homogene tvari: u svakom djeliu su iste eljezo, bakar, zlato, kristal kuhinjske
soli, morska voda itd;
Heterogene tvari: sastavljene su od meusobno odijeljenih djelia homogenih
tvari (heterogeni sustav) kamen granit (tvrdi kristalii kremena, sjajne ljuskice
tinjca i bijeli kristali glinenca), sivi lijev, mlijeko, dim.
2. to su materijali, a to su tehniki materijali?
Materijali su vrste tvari od kojih je neto izraeno ili sastavljeno, na primjer razne
konstrukcije. To im omoguavaju odreena fizikalna i druga svojstva.
Tehniki materijali su oni materijali od kojih se izrauju tehniki proizvodi, a
posjeduju kombinaciju povoljnih fizikalnih svojstava koja se nazivaju tehnika
svojstva.
3. Koja su svojstva potrebna za izbor materijala?

4. Navedite sistematizaciju materijala prema sastavu, mikrostrukturi i nainu

dobivanja.
Postoji nekoliko pristupa sistematizaciji materijala, ali je najea i najprirodnija
podjela prema sastavu, mikrostrukturi i nainu dobivanja:
1. METALI
1.1.Na bazi eljeza
elici konstrukcijski i alatni (za hladni rad, za topli rad i brzorezni elici)
eljezni ljevovi elini lijev, bijeli tvrdi lijev, sivi lijev, nodularni (ilavi) lijev,
temper (kovkasti) lijev
1.2.Neeljezni metali i legure laki i obojeni metali i legure (legure Al, Cu, Ni, Ti,
Mg, Zn, Co...)

2. NEMETALI
2.1. Konstrukcijski polimerni materijali plastomeri, elastomeri i duromeri
2.2. Konstrukcijska keramika (i stakla) oksidna i neoksidna keramika
3. KOMPOZITI
3.1. Kompoziti s metalnom matricom
3.2. Kompoziti s polimernom matricom
3.3. Kompoziti s keramikom matricom.
. 5.Koje su vrste meuatomskih i meumolekulnih veza?
Mauatomske veze (primarne, kemijske): kovalentna veza, ionska veza, metalna
veza;
Meumolekulne veze (sekundarne, fizikalne): permanentna dipolna veza (Van der
Waalsova i vidokova veza), promjenjiva veza
6. Objasnite kristalinu i amorfnu strukturu materijala
Kristalina tvar ima odreeni oblik i volumen koje mijenja samo pod
utjecajem znatnih sila.
Ukoliko tvari nemaju kristalini oblik, tada se govori o amorfnoj strukturi. U
tom stanju su atomi ili molekule potpuno nesreene (nema pravilnosti u
poretku).
7. to je kristalna struktura, to je prostorna reetka, a to jedinina elija?
Kristalna struktura neke tvari je cjelokupni pravilni raspored strukturnih
jedinica u tzv. prostornoj reetki. Materijali koji imaju takvu strukturu su
kristalini materijali.
Prostorna reetka je sustav toaka koje predstavljaju mjesta s identinom
okolinom u istom smjeru u kristalu.
Jedinina elija je najmanji mogui dio prostorne reetke koji, ponavljan u tri
dimenzije, daje cijelu kristalnu reetku. Jedinina elija kristalne strukture
sadri najmanji mogui broj strukturnih jedinica (atoma, iona ili molekula)
8. Objasnite i skicirajte tri osnovna tipa kristalnih reetki
PROSTORNO CENTRIRANA KUBINA REETKA SHEMATKSI PRIKAZ
JEDININE ELIJE BCC RETEKE (BCC= BODY CENTRED CUBE), TAKO
KRISTALIZIRA NAPR. -Fe:

PLONO CENTRIRANA KUBINA REETKA; JEDININA ELIJA FCC

REETKE (FACE CENTRED CUBE), OVAKVU KRISTALNU REETKU IMA
NAPR. - Fe:
.

KOMPAKTNA HEKSAGONSKA REETKA (HCP); OVAKVU KRISTALNU

REETKU IMAJU: Zn, Mg, Cd:

9. Objasnite strukture (kristale) legura.

KRISTALI INTERMETALNOG SPOJA nastaju kada atomi osnovnog metala i
legirnog elementa ine novu vrstu kristalne reetke. U njima je obino
kombinirana metalna i kovalentna veza, a imaju fiksnu koncentraciju (sadraj
legirnog elementa). Primjer: intermetalna faza Mg 2Pb.
KRISTALI KEMIJSKOG SPOJA (KRISTALI INTERMEDIJARNE FAZE)
Od naroitog tehnikog znaenja su intermedijarne faze s ugljikom i duikom
kao nemetalnim komponentama.
Kristali kemijskog spoja nastaju kada atomi osnovnog metala i legirnog
elementa ine novu vrstu kristalne reetke.
Obino je kombinirana metalna i kovalentna veza; jedna komponenta je metal,
a druga je nemetal.
MIJEANI KRISTALI - Ovakvi kristali nastaju kada atomi osnovnog metala i legirnog
elementa tvore odvojena kristalna zrna, zadravajui svoje kristalne reetke primjer
je mjed
sa dodatkom olova.
Kristali legura dijele se na:
1.) kristale mjeance;

2.) mijeane kristale;

3.) kristale intermetalnog spoja;
4.) kristale kemijskog spoja (kristale intermedijarne faze).

KRISTALI MJEANCI su najjednostavniji tip legura. Nazivaju se jo i krute

otopine. Atomi legirnog elementa ulaze u reetku osnovnog metala na dva
naina: supstitucijski ili intersticijski. Uvjeti za nastajanje takvih kristala su: veliina
atoma, kemijski afinitet, relativna valencija i kristalna struktura.
10.Navedite strukture keramike i strukture polimera.
STRUKTURE KERAMIKE

Keramiki materijali su anorganski, nemetalni materijali, koji se sastoje od

metalnih i nemetalnih elemenata vezanih prvenstveno ionskim i/ili kovalentnim
vezama. Kod keramikih materijala prisutna su tri oblika strukture:
1.) ionski kristali,
2.) kovalentni kristali,
3.) staklaste strukture.

STRUKTURE POLIMERA
Rije polimer doslovno znai puno estica
(grki: poly puno, meros dio). Polimerni materijali sastavljeni su od puno
jednostavnih molekula (mera) koje su kovalentnim vezama spojene u
makromolekule (polimere).
Makromolekule mogu biti meusobno spojene dipolnim (sekundarnim),
kovalentnim (primarnim) ili mjeovitim (dipolnim i kovalentnim) vezama, to i
ini osnovne razlike izmeu tri glavna tipa polimernih materijala:
1.) plastomeri (termoplasti),
2.) duromeri (duroplasti),
3.) elastomeri (gume).

11. Objasnite pojam polimorfije i to sve pokazuje krivulja ohlaivanja za isto

eljezo?
Polimorfija (ili alotropija) naziva se sposobnost materijala da moe imati vie
od jedne kristalne strukture. Prijelaz iz jedne kristalne strukture u drugu, kod
odreene temperature ili tlaka naziva se polimorfna promjena.
Polimorfne promjene dogaaju se kod mnogih elemenata i spojeva, te
obuhvaaju mnogo kristalnih struktura.
Krivulja hlaenja za isto eljezo pokazuje polimorfnu promijenu eljeza.
12.Koje dijagrame stanja (fazne dijagrame) poznajete?
-Izomorfni (binarni) dijagram stanja
-Eutektiki dijagram stanja
-Eutektoidni dijagram stanja
13. Objasnite podjelu nesavrenosti kristalne grae.
Nesavrenosti kristalne grae dijele se na:

1.) Tokaste ili nuldimenzionalne nesavrenosti (praznina ili vakancija,

supstitucijski ili zamjenski atom, intersticijski ili ukljuinski atom),
2.) Linijske ili jednodimenzionalne nesavrenosti (bridna i vijana dislokacija),
3.) Povrinske ili dvodimenzionalne nesavrenosti (malokutne granice,
velikokutne granice ili granice zrna, granice dvojnika, fazne granice.
4.) Prostorne (volumne) ili trodimenzionalne nesavrenosti (pore, pukotine i
ukljuine).

14.to je to difuzija i kakva moe biti?

Difuzija se moe definirati kao mehanizam kojim se tvari premjetaju
kroz tvari u plinovitom, tekuem i vrstom stanju.
S obzirom na mjesto gdje se moe odvijati, difuzija se moe podijeliti na:
povrinsku difuziju,
difuziju po granicama zrna i
volumnu difuziju.
15. Objasnite modul elastinosti i modul smika.
U nekom potpuno izotropnom materijalu dovoljne su samo dvije elastine
konstante za opis elastinog ponaanja materijala:
MODUL ELASTINOSTI (Youngov modul) E, koji predstavlja odnos
jednoosnog naprezanja () i deformacije () u istom smjeru:
E=/, [N/mm2]
MODUL SMIKA G, koji predstavlja odnos sminog naprezanja ( )i smine
deformacije ():
G= /, [N/mm2].
16. Objasnite to se utvruje statikim vlanim pokusom (dijagram, veliine,
jedinice).
Elastino i plastino ponaanje materijala u uvjetima jednoosnog statikog
vlanog naprezanja, ispituje se STATIKIM VLANIM POKUSOM.
Ovim ispitivanjem utvruju se ujedno osnovna mehanika svojstva materijala,
koja upravo karakteriziraju njihova mehanika svojstva, kao to su granica
razvlaenja, maksimalna vlana sila, sila loma, istezanje i kontrakcija.
Ispitivanje se provodi ureajima koji se nazivaju KIDALICE ILI UNIVERZALNE
ISPITIVALICE

17. to je to konvencionalna granica razvlaenja?

Dozvoljeno naprezanje se odreuje prema granici razvlaenja. Stoga se kod
materijala bez izraene granice razvlaenja, uvodi veliina konvencionalna
granica razvlaenja Rp0,2.
To je ono naprezanje koje nakon rastereenja epruvete izaziva trajnu (plastinu)
deformaciju od 0,2%
18. to se utvruje statikim tlanim pokusom?
STATIKIM TLANIM POKUSOM utvruju se mehanika svojstva materijala
pod djelovanjem normalnog jednoosnog tlanog naprezanja, dakle pri
obrnutom smjeru naprezanja, nego kod statikog vlanog pokusa.
19 to se utvruje savojnim ispitivanjem?
Savojnim ispitivanjem utvruju se mehanika svojstva prvenstveno krhkih
materijala, napr. sivog lijeva, alatnih elika, keramike, betona i to u uvjetima
savojnog naprezanja.
Kod ilavih materijala, kao to su to na primjer konstrukcijski elici, savojno
ispitivanje provodi se s ciljem utvrivanja tehnolokih svojstava materijala.
20. to je puzanje materijala? Nacrtajte dijagram i objasnite stadije puzanja.
PUZANJE MATERIJALA je spora deformacija materijala nastala uslijed djelovanja
dugotrajnog konstantnog optereenja pri povienoj temperaturi.
Puzanje materijala je toplinski aktivirani proces, pa nastupa u temperaturnom
podruju:
T > 0,3 Ttal

Proces puzanja podijeljen je u tri stadija.

Prvi stadij naziva se POETNI STADIJ PUZANJA i tu krivulja ne poinje iz
ishodita dijagrama, budui da je deformacija nastala istog asa kad je ispitni
uzorak optereen. Prvi stadij karakterizira u poetku poveana i promjenjiva
brzina puzanja.
Drugi stadij se naziva STADIJ KONSTANTNE BRZINE PUZANJA, pa kao to
mu ime govori, prirast istezanja u jedinici vremena je priblino konstantan.
Trei stadij puzanja se naziva ZAVRNI STADIJ PUZANJA, kada opet dolazi
do sve veeg prirasta istezanja u jedinici vremena.
U tom treem stadiju puzanja, dolazi konano i do LOMA EPRUVETE.
21. Kako se provodi ispitivanje udarnog rada loma i to je prijelazna
temperatura?
Ispitivanjem UDARNOG RADA LOMA utvruje se ponaanje metalnih i
polimernih materijala u uvjetima udarnog optereenja.
Ispitivanje se provodi na epruvetama s utorom, te se na taj nain postie
vieosno stanje naprezanja u korijenu utora.
Vrijednost udarnog rada loma pokazuje hoe li se materijal ponaati ilavo ili
krhko u uvjetima udarnog optereenja.
Ispituje se esto pri snienim temperaturama, jer kod nekih materijala
temperatura znakovito utjee na iznos udarnog rada loma.
Temperatura koja odvaja podruje visokog udarnog rada loma od podruja
niskih vrijednosti, naziva se PRIJELAZNOM TEMPERATUROM (Tprel).
22. to je umor materijala, to je dinamika izdrljivost i to pokazuje Whlerov
dijagram?
UMORA MATERIJALA je poslijedica odnosno pojava, postupnog razaranja
materijala zbog dugotrajnog djelovanja promjenjivog (dinamikog) naprezanja,
iji je rezultat prijelom strojnog dijela.
DINAMIKA IZDRLJIVOST je otpornost materijala prema pojavi umora
materijala.
Za utvrivanje dinamike izdrljivosti izabire se jedan od tipova promjenjivog
naprezanja, te se provodi tzv. Whlerov pokus.

Rezultati ovog pokusa, ucrtavaju se u WHLEROV DIJAGRAM, u koji se za

pojedine vrijednosti dinamikog naprezanja unose oni brojevi ciklusa, koje su
epruvete izdrale do loma.
23. to je tvrdoa i koje metode ispitivanje tvrdoe poznajete?
TVRDOA je otpornost materijala prema prodiranju drugog, znatnije tvreg
tijela.
Metode:
BRINELLOVA METODA (HB)
VICKERSOVA METODA (HV)
ROCKWELLOVA METODA (HRC)
Ispitivanje tvrdoce po Shoreu
Ispitivanje tvrdoce po Poldiju
24. Objasnite zaostala naprezanja (napetosti).
ZAOSTALA NAPREZANJA su mikro i makro naprezanja prisutna u predmetu
(izratku, strojnom dijelu) bez djelovanja vanjskih sila i momenata u tom asu, a
nalaze se u mehanikoj ravnotei
. 25.Objasnite tehnoloka, fizikalna i kemijska svojstva materijala.

FIZIKALNA SVOJSTVA
U fizikalna svojstva se ubrajaju: boja, sjaj, gustoa, talite, kristalna struktura,
magnetizam, elektrina i toplinska vodljivost itd.

KEMIJSKA SVOJSTVA
Kemijska svojstva izraavaju se u ponaanju tvari prema vanjskim utjecajima,
koji je nastoje pretvoriti u neku drugu tvar, kao npr. pri utjecaju kiselina, luina,
soli, vlage i drugih agresivnih medija.
Fizikalna i kemijska svojstva nekog tijela izraenog od odreenog materijala
praktino ne ovise o veliini i obliku tog tijela, a mehanika svojstva su izrazita
funkcija tvari te veliine i oblika tijela.

TEHNOLOKA SVOJSTVA
Ispitivanje ponaanja materijala u prirodi , provodi se na icama, trakama...
26. to je troenje i koji su osnovni mehanizmi troenja?
TROENJE je gubitak materijala s povrine krutog tijela, uslijed dinamikog
dodira s drugim krutim tijelom, fluidom i/ili esticama.
Premda postoji veliki broj sluajeva troenja, veina je autora suglasna da su
samo etiri osnovna mehanizma troenja:
abrazija,

adhezija,
umor povrine i
tribokorozija

27. Objasnite abraziju.

ABRAZIJA je troenje istiskivanjem materijala, uzrokovano tvrdim esticama ili
tvrdim izboinama
Jedinini dogaaj abrazije sastoji se od dvije faze, od kojih je prva prodiranje
abraziva u povrinu materijala pod utjecajem normalne komponente
optereenja (FN). Druga faza je istiskivanje materijala u obliku estica troenja
() pod utjecajem tangencijalne komponente optereenja (F
Razlikujemo: istu, selektivnu i nultu abraziju.
ISTA ABRAZIJA djeluje kada je tvrdoa abraziva vea od tvrdoe
troene podloge.
SELEKTIVNA ABRAZIJA djeluje kada u abradiranom materijalu postoji
faza tvra od abraziva.
NULTA ABRAZIJA nastaje kada je cijela abradirana povrina tvra od
abraziva.
28.Objasnite adheziju.
ADHEZIJSKO TROENJE karakterizira prijelaz materijala s jedne tarne plohe na
drugu pri relativnom gibanju, a zbog procesa zavarivanja krutih faza.
Faza I Nastajanje adhezijskog spoja razliitog stupnja jakosti na mjestu
dodira izboina.
Faza II Raskidanje adhezijskog spoja. estica troenja ostaje spontano
nalijepljena na jednom lanku kliznog para.
Faza III Otkidanje estice (eventualno). Oblik estica troenja ovisi o
uvjetima, a uglavnom je listiav.
28. Objasnite umor povrine.
UMOR POVRINE je odvajanje estica s povrine uslijed ciklikih promjena
naprezanja.
Jedinini dogaaj umora povrine, prikazan je na slijedeoj slici, sa tri faze.
Faza I Stvaranje mikropukotine, redovito ispod povrine.
Faza II Napredovanje mikropukotine.
Faza III Ispadanje estica troenja, obino oblika ploice ili iverka.
U prvoj fazi nastaje podpovrinska pukotina, jer je najvee smino naprezanje kod
koncentriranog dodira uvijek ispod same povrine.
U drugoj fazi, podpovrinska pukotina izbija na povrinu. Od toga trenutka iz
pukotine redovito izlaze sitne kuglaste estice
U treoj fazi jedininog dogaaja umora povrine, dolazi do ispadanja krupne estice
oblika ivera, to na povrini ostavlja oteenje oblika rupice.
29. Objasnite tribokoroziju.
TRIBOKOROZIJA ILI TRIBOKEMIJSKO TROENJE je mehanizam troenja pri
kojem prevladavaju kemijske ili elektrokemijske reakcije materijala s okoliem.
Jedinini dogaaj tribokorozije s dvije faze:
I Stvaranje (ili obnavljanje) sloja produkata korozije.
II Mjestimino razaranje sloja produkata korozije.

Izgled povrina izloenih tribokoroziji ovisi o intenzivnosti odnoenja stvorenih estica

troenja.
Pri maloj intenzivnosti na povrini se pojavljuju proizvodi korozije, a kod vee
intenzivnosti odnoenja, povrina je naizgled polirana.
estice troenja su prakastog oblika, uglavnom oksidne.