-

6. 2., 20.2. ispiti

Provincijalna arheologija kultura u provincijama Rimskog Carstva
Antika provincijalna i Rim i Grka
Klasina arheologija bavi se matinim zemljama, Grkom i Rimom, u
provincijama se sve malo mijenja
Rim i Grka utjeu na provincijalno podruje i prije nego to ga osvoje i to
postane provincija (trgovina, rat)
Rani srednji vijek pod ogromnim utjecajem Rima, iz prethodnog razdoblja
(latinica, nakit)
Stupovi s Jupiterom jedinstveno u Germaniji i Belgiji
Tilurijske stele (sl.) prikaz vrata, karakteristino za vojnike u Dalmaciji;
poznate su samo dvije izvan Dalmacije, a jedna pripada vojniku podrijetlom iz
Dalmacije
Liburnski cipusi nadgrobni spomenik s podruja Liburnije (sl.)
Crkveni raskol linija podjele ista je kao i granica Istonog i Zapadnog
Rimskog Carstva; ta dioba Carstva postoji ve od Cezara, pa onda i od
Augusta (on je kontrolirao zapad, a Marko Antonije istok), ali nije tako
doslovna do dijeljenja Carstva
Rim i provincije se znaajno razlikuju
Prva provincija je Sicilija, zadnja Mezopotamija to osvajanje provincija
traje kroz 450 godina
U tih 450 godina Rim prolazi kroz razliite stupnjeve kulturnog razvoja
kultura se mijenja
Politika i zakoni u Rimu i provincijama su razliiti
Hoe li se Rim s nekom potencijalnom provincijom sukobiti ili ne - ovisi o
tome kako se vojska ponaa prema domaem stanovnitvu (zadnji pergamski
kralj je sve svoje, ukljuujui i dravu, jer nije imao nasljednika, ostavio Rimu;
Dalmacija se 150 godina krvavo borila) i o narodu kojeg se pokuava osvojiti
Od 227. BC na Siciliju i Korziku, Rim alje pretora postaju prave provincije
16.-13. BC reorganizacija Galije
35.-33. BC prodiru do Segestike
49. BC Egipat
15. BC pokoreni alpski narodi
12. BC-16. AD ratovi u Germaniji, u tri dijela; logor Oberaden; Tiberije je dvaput
okonavao te ratove, nakon drugog puta je Germanija pacificirana i plaa danak;
nakon drugog rata u Germaniji Rim odustaje od pokuavaja da prodre istono od
Rajne, logor Haltern
Rim je trajno ovladao Ilirikom nakon guenja Batonovog ustanka
Magistratus oznaava i slubu i pojedinca
Konzuli particiji, sve do
BC, od onda postoje dva konzula, jedan particij i
jedan plebejac; birani su u centurijatskim komicijama (skuptine); konzul se moe
postati tek nakon 43. godine ivota, na mandat od jedne godine, ima pravo veta na
odluke drugog konzula, izmjenjuju se u zapovjednitvu nad vojskom, predsjedaju
senatom, nisu primali plau, i sve su si sami morali plaati, nakon isteka mandata
im se dodjeljivao prokonzularni status u provincijama, izgubio se nakon uspona
carstva
Pretor 6-10, pretura, magistrati za pravosue
Kolegij vigintisex viri najnii, upravljanje dravnim blagajnama
1

U vrijeme Republike u provincije se alje pretor, kao namjesnik, ima vojne

ovlasti, mandat od jedne godine, ali znalo je biti i due (pred kraj Republike, u
vrijeme trijumvirata)
Za vrijeme Augusta 10 regija Italije; Venecia et Histria nije provincija, nego dio
matine drave Italije (Istra!)
Granica Panonije i Dalmacije juno od Save, u BiH
Podjela provincija na carske (caesaris) i provincije rimskog naroda (populi
romani) August ih je podijelio
Provincije rimskog naroda konzularne (namjesnik je prethodno bio konzul) i
pretorske (namjesnik je prethodno bio pretor)carske provincije namjesnik je
slubeno bio August, a njegov namjesnik (legat) je legatus Augusti pro praetore,
traje 3 godine, a znalo je biti i due
Publije Kornelije Dolabela (Publius Cornelius Dolabella) Augustov pretor
Dalmaciji
Lucius Arnuncius Camilius Scribonian propretor koji je 46. AD (42 !!!) podigao
ustanak protiv Klaudija
August je nakon bitke kod Akcija zbrinuo 120 000 veterana (svojih, Cezarovih i
od Marka Antonija)
Prokuratorske provincije od cara Klaudija, prokurator vitekog stalea, nema
vojne ovlasti
106/107. AD Trajan osvaja Dakiju i dijeli Panoniju na Inferior i Superior; Panonia
Superior 298. AD se dijeli na Panoniju Primu i Saviju; Panonia Inferior 317. AD se
dijeli na Panoniju Secundu i Valeriu
Tetrarhija kraj principata; uvodi ju Dioklecijan, sustav koji treba kontrolirati
smjenu careva i onemoguiti uzurpatore i tako to
Caesar titula koja se daje nasljednicima
Augustus titula za vladara/suvladara
Dioklecijanov Augustus Maksimijan; obojica su Augusti i svaki bira svog
Caesara da budu Augusti i tako ih ima etvorica na vlasti; Dioklecijanov Caesar je
Galerije, a Maksimijanov je Konstancije Klor
305. AD Augusti abdiciraju i Caesari postaju Augusti i biraju svoje Caesare
Dijele carstvo na 12 dijeceza, 101 provincija praeses; njima upravljaju vikari iz
vitekog stalea
Sve hrvatske provincije (Dalmatia, Panonia Prima, Panonia Secunda, Savia,
Valeria) postaju Panonia
Dioklecijan je dobio istok, sredite je Nikomedia; Maksimijan je dobio Italiju
i Afriku, sredite je Mediolanum; Konstacije Klor je dobio Hispaniju, Galiju i
Britaniju, sredite je Augusta Treverorum; Galerije je dobio Ilirik, Makedoniju i
Grku, sredite je Sirmium
Car Konstantin dijeli carstvo na 4 prefekture, 14 dioceza, 117 provincija;
hrvatske provincije (Dalmatia, Panonia Prima, Panonia Secunda, Savia, Valeria)
postaju dio dioceze Italije u prefekturi Italiji
Batonov ustanak 6. 9. AD
4 faze djelovanja rimske vojske u Iliriku
1. 229. 167. BC uspon i pad ilirskog kraljevstva i Istre Ilirski ratovi,
168. BC Rim pobjedio Makedoniju kod Pidne
- 181. BC osnutak Akvileje
- 178./177. BC poraen Epulon, posljednji kralj Histra, kod
Nezakcija
2

2. 158. 33. BC sukobi s Delmatima, Ardijejcima, Japodima

- 119. BC osvajaju Segestu i zimuju u Saloni (prvo spominjanje
Salone u izvorima!!), otamo ratuju protiv Delmata do 117. BC
- 35. 33. BC Marko Agripa i Oktavijan ratuju protiv Delmata ,
osvojen je obalni dio
3. 6. 90. AD konano osvajanje i pacifikacija
- 9. AD dijeljenje Ilirika na Panoniju i Dalmaciju
4. 94. 245. AD
Panonija nalazi se na rubu Carstva dunavski limes do kraja Carstva je
bila vojna provincija
Vojska promjene od graanske do profesionalne vojske
Osnovna operativna jedinica uvijek je bila legija, u bilo kojem razdoblju
Rimske Republike ili Carstva
Izvori o vojsci
- Polibije (Polybius) Povijest; za republikansku vojsku
- Higin (Hyginus) O podizanu logora (Hyg. mun. castr.)
- Flavije Vegecije Renat (Publius Flavius Vegetius Reantus) Saet
prikaz vojne vjetine (Veg. mil.)
- Josip Flavije (Flavius Iosepus) O idovskom ratu (Ios. bel. Iud.)
Republikanska vojska po Polibiju
- Dva konzula na vrhu, izabiru 14 mlaih vojnih tribuna (koji imaju 5
godina vojne slube) i 10 starijih (koji imaju 10 godina vojne slube)
- Dijele se na 4 legije 1. i 3. dobiju 4 mlaa i 2 starija vojna tribuna,
2. i 4. dobiju 3 mlaa i 3 starija vojna tribuna
- U legije idu samo slobodni rimski graani legije ljude biraju u svoje
redove po tono odreenom redoslijedu (1,2,3,4 2,3,4,1 3,4,1,2
4,1,2,3)
- U svakoj legiji ima 4200 pjeaka (5000 u trenucima posebne
opasnosti) i 300 konjanika
- Veliti 1200 vojnika
u ove se trupe
- Hastati 1200 vojnika
dijeli viak vonjika
- Principi 1200 vojnika
kad ih treba biti 5000
- Trijariji 600 vojnika
- Ova podjela odraava razliku u opremi vojnici sami
nabavljaju svoju opremu
- Veliti se rasporeuju u jedinice hastata, principa i trijarija od
samog poetka
- Hastati, principi i trijariji biraju 10 i 10 centuriona i njihovih
zamjenika (optiona); manipula 2 centuriona, option i vexilifer
(stjegonoa)
- Konjica dijeli se na 10 turma, njima zapovijedaju dekurioni i
njihovi zamjenici (optioni); regrutiraju se iz sloja vitezova
- Saveznici socii; pridruuju se legiji
- Logor u jednome borave dvije legije; prvi uz glavnu ulicu logora su
smjeteni konjanici i trijariji, idui su principi i hastati, u iduoj zgradi
socii; s druge strane logora, nasuprot ovome i simetrino se nalazi
druga legija
- Manipularna legija se mijenja u legiju podjeljenu na kohorte izmeu
Drugog punskog rata i Cezarovih Galskih ratova
3

Od tada primaju dobrovoljce, nestaju veliti, broj trijarije je 1200,

opremanje postaje dunost vojskovoe, a ne vojnika
- Manipuli se objedinjuju u kohorte
- Manipula ima 2 centurije (30 manipula 60 centurija u legiji); 1
kohorta 3 manipule (6 centurija); 1 legija 10 kohorti
- Carska legija 10 kohorti; 1 kohorta 6 centurija od po 80 vojnika
(ideal je 100, ali realno 80); 120 legijskih konjanika
- I. kohorta dvostruko je jaa od ostalih, elita legije
- Centurioni primus pilus
- Princeps
- Princeps posterior
- Hastatus
- Hastatus posterior
- Zapovijednik legije legijski legat (legatus legionis, iz senatorskog
stalea); vojni tribuni su latiklaviji (1 po legiji, iz senatorskog stalea)
i angustiklaviji (5 po legiji, iz vitekog stalea); prefekt logora
(logistiar)
- Ordo equester viteki stale
- Centurioni pilus prior
- Pilus posterior
- Princeps prior
- Princeps posterior
- Hastatus prior
- Hastatus posterior
- Pomone vojne postrojbe dijele se na kohorte (pjeadija) i ale
(konjica)
- Cohors (6 centurija), cohors equitaria (6 centurija i 4 turme),
cohors militaria (10 centurija), cohors militaria equitaria (10
centurija i 8 turmi), ala (16 turmi) i ala militaria (24 turmi)
- Vojna diploma od Klaudija do Karakale (dao graansko pravo svim
peregrinima), dobiju je vojnici (peregrini) koji su odsluili 25 godina u
pomonim postrojbama, s njom dobiju i rimsko graansko pravo, a to
pravo se prenosi i na njihove ene i djecu (vojnici se ne smiju eniti,
ali njihove ljubavnice i prilenice ih ive blizu njihovih logora i
uglavnom imaju nezakonitu djecu)
- Militia equestris viteki stale, 4 stupnja napretka:
1. Militia I; praefectus cohortis quingenariae, tribunus cohortis
voluntariorum, ingeniorum civium Romanorum; oko 300
mjesta
2. Militia II; tribunus legionis; tribunus cohortis miliariae; oko 190
mjesta
3. Militia III; praefectus alae quingenariae; oko 90 mjesta
4. Militia IV; praefectus alae miliariae; 7-9 mjesta
- Militia II, III i IV zapovijedaju pomonim jedinicama ili su
angusticlavi
Klaudijeve vojne reforme Klaudije je prvi car koji je roen izvan Italije;
opisivan je kao nesposoban za bilo kakvo zvanje; pretorijanci su ubili Kaligulu i
postavili Klaudija za cara (dvoumili su se izmeu Klaudija i uspostavljanja
Republike), a on ih je nagradio za to (idejne voe je nagradio, one koji su to
4

izvrili je dao ubiti jer su ipak ubili cara), senatu je vratio to im je Kaligula
uzeo, ali im nije dao vlast, nego ih je kontrolirao
Klaudije je osvojio Britaniju prvi je car nakon Augusta koji je znaajnije
proirio Carstvo, reorganizirao je vojnu slubu vitezova; nema direktnih zapisa
o vojnim reformama koje je organizirao Klaudije, ali znamo da su se promijene
dogodile u njegovo vrijeme i da ih samo car moe izvriti, pa zakljuujemo da
ih je on napravio
Razlozi i povodi da se postigne osvajanje Britanije, smirivanje sukoba s
Germanima istono od Rajne, pomicanje vojske do Dunava
Promjene u ustroju vojske
- Osnivanje novih legija
- Dodjeljivanje slubenih imena legijama, prije toga su se razlikovale
samo brojevima; npr. VII. i XI. legija su dobile poasni naziv Claudia
Pia Fidelis nakon Scribonijanove pobune
- Reorganizacija vojne slube vitezova dobivaju na znaaju
- Dodjeljivanje slubenih imena pomonim postrojbama
- Osnivanje mornarice
- Ureivanje trajanja vojne slube peregrina i njihovog otpusta iz
vojske graansko pravo nakon 25 godina, vojniku i cijeloj njegovoj
obitelji
Promjene u vojnoj infrastrukturi
- Novi koncept logora pravilan, pravokutan tlocrt
- Izdvajanje logora pomonih postrojbi manji je od legijskog
- Kamene graevine
Osnivanje prokuratorskih provincija
Legija iz Siscije ide u Britaniju, legija iz Ptuja ide u Meziju
Tacit panonska mornarica , 50. AD
Scribonianova pobuna 42. AD, Scribonian je dvaput spomenut na
natpisima u Dalmaciji; izvori kau da je pobuna trajala samo 5 dana, da se
dogodilo udo, da se insignije nisu dale izvaditi iz zemlje iz svetita u logoru
gdje su bile pohranjene, zapravo legije nisu podrale pobunu i ponovno
uspostavljanje Republike; komplicirano je to sve, nije vjerno prikazano u
izvorima, drame puno, Cambi pie o tome
Klaudije se stalno sukobljavao sa senatom, nije ovo bila jedina njihova
pobuna; oduzeo im je zapovjednitvo nad vojnim jedinicama, izdvajaju se
pomone postrojbe
Vojne reforme nastoje da se vojska udalji iz Italije
Klaudije je osnovao 3 veteranske kolonije
Naklonost vojske si je osigurao novcem pretorijancima je dao 15000
sestercija
Kad je doao na vlast, kovao je velike koliine novca arheoloki
dokazano, puno nalaza klaudijevskog novca
VII. i XI. legija poasni naziv Claudia Pia Fidelis, dobro je za relativno
datiranje, prije i poslije 42. AD
Tilurijske stele vrata, dvostruka, s drkama, s vremenom se taj oblik gubi
(postupno)
Podjela rimskog vojnog logora
- Privremeni logor die se svaku veer poslije pohoda, iskopaju jarak
i diu atore
5

Noni logor
Trajniji logor
- Ljetni logor
- Zimski logor kad se u jesen nije mogue vratiti u Italiju,
pa ostanu na novoosvojenom teritoriju da ga ne izgube
(castra liberna i stativa); nekad se iz zimskog razvija
stalni logor
- Stalni logor postoji due vremensko razdoblje
- Logor od drva
- Logor od kamena
ILI
- Legijski logor
- Logor pomonih postrojbi
Higin detaljno opisuje logor u carsko vrijeme, 'O podizanu logora' je
udbenik za asnike, daje upute za sve mogue situacije, to i kako za razliite
vrste postrojbi (npr., to ako se mornari nau u pjeadiji, gdje i kako smjestiti
postrojbe s jahaima deva, to kad ima 3 ili 5 legija u jednom logoru i tome
slino); govori kako se zove pojedini dio logora i kako se zovu koja vrata u
bedemima
Rane Augustove godine nema nalaza stalnih legija, logore sa sigurnou
moemo pratiti tek od Germanskih ratova (logori u Germaniji Noviomagus,
Vetera I, Novaesium, Mogontlacum, Dandstetten, Oberaden, Haltern (prvi put
vrsti objekti, drvena arhitektura, pravilan pravokutan tlocrt), Marktbreit,
Anreppen (rijeno pristanite)
Povrina logora 20-25 ha, 1-3 jarka oko bedema, bedem, 4 ulaza,
zatien kulama, kule se nalaze u kutovima bedema i na pravilnim razmacima
du bedema (22 kule)
- Vrata Porta Praetoria
- Porta Decumana
- Porta Principalis Dextra
- Porta Principalis Sinistra
- Ulazi su meusobno povezani ulicama; Via Principalis spaja
Porta Principalis Dextra i Porta Principalis Sinistra, paralelno s
njom je Via Quintana, od Porta Decumana do Via Quintana ide
Via Decumana, a od Porta Praetoria do Via Principalis ide Via
Praetoria, a uz bedem ide Via Sagularis
- Zgrade zgrada zapovjednitva principia; velika zgrada, ima
sredinje dvorite i svetite (edes) u kojem se nalazi carski kip i
insignije, oko dvorita se nalaze prostorije
- Zapovjednikov stan praetorium
- Stanovi vojnih tribuna scamnum tribunorum; 6
- Spavaonice centuriae; najbrojniji objekti, ponekad imaju
rtvenike posveene genijima
- itnice horrea; na povienom, na drvenim stupovima, da zrak
cirkulira da bi ono to je pohranjeno ostalo dobro; kontrafori
da se ne srue
- Skladita horrea
- Radionice fabricae; odravanje i proizvodnja opreme
6

Bolnica valetudinarium; ima sredinje dvorite, uzgajali su

ljekovito bilje, oko dvorita se nalaze dva niza malih soba
bolnike sobe
- Kupalite thermae; za kupalite su kljuni izvori vode; do
nekih logora vode akvedukti; ne moe postojati logor bez
kupalita, dnevno se po vojniku potroi oko 200 litara vode, a u
logoru je oko 5000 vojnika; kod pomonih postrojbi su terme
izvan logora, inae su u legijskom logoru unutar logora
kuriozitet je to u Burnu i Tiluriju nema termi, a mora ih biti
Castra legionis legijski logor (castra je N plurala rijei castrum, koja se u
vojnoj terminologiji koristila samo u pluralu)
Castella logor pomonih postrojbi (doslovno logori, castella je
deminutiv od castra)
Vindobona nelogian tlocrt jer ga Dunav potiskuje, dio logora se uruio
(odnio ga Dunav) pa su gradili ponovo ili tako neto
Noviomagus vide se faze postojanja logora, predklaudijevski (nepravilan)
i klaudijevski (pravilan)
Novaesium kolski primjer logora
Vetera logor za dvije legije, u dva dijela; znamo u kojem je dijelu bila koja
legija jer je svaka na svoje opeke stavila svoj peat
Vrste limesa limes na rijeci, zid (ili palisada) i sustav komunikacijskih
toaka
Logori na limesu razmjetaj ovisi o okoliu i konceptu obrane
Limes na rijeci nadgleda drugu stranu
Limes na kopnu zid, palisada
- Hadrijanov zid samo castelle na njemu
- Dakija nema zida, samo logori smjeteni na kljunim lokacijama
- Antoninov zid nasip
- Gornjogermanski limes - palisada
Limes na Dunavu logori u Hrvatskoj
- Ad Militare Batina
- Ad Novas Zmajevac
- Cuccium Ilok
- Cornacum Sotin
- Teutoburgium Dalj
Lug je moda Albanum
Dragojlov brijeg tamo postoji castella, neiskopana, obrisi se jasno vide na
Google Earthu
Odjea, obua i oprema vojnika ogrta sagum
- Marama focale
- Pojas cingulum
- Tunika tunica
- Sandale caligae
Obrambeno oruje kaciga cassis
- Oklop lorica hamata; oklop od karika
- Oklop lorica segmentata; oklop od sastavljenih ploica
- tit scutum
Napadako oruje sulica pilum
- Koplja hasta
- Bode pugio
- Ma gladius
7

Izvori iz kojih saznajemo o opremi primarni djela koja se bave

vojnikom opremom
- Sekundarni pisma vojnika
Epigrafski izvori natpisi na oruju
- Natpisi na nadgrobnim spomenicima
Prikazi na slubenim spomenicima idealizirani, zbog helenistike tradicije,
manje su vjerodostojni, npr. tropeji, najee se rade izvan mjesta na kojem se
postavljaju, pa majstori nemaju uvid u stvarnu situaciju
- Nadgrobni spomenici nastaju na licu mjesta, imaju bolji uvid u
bojnu opremu, vjerodostojniji su
Razne podjele oruja oruje republikanskog, ranocarskog i kasnocarskog
vojnika
- Oruje legionara i vojnika pomonih postrojbi
- Podjela prema namjeni odjea, obua i oprema
- Obrambeno oruje
- Napadako oruje
- Konjska oprema
- Paradna konjnika oprema
- Znakovlje
Burn XI. legija; Tilurij VII. legija; od 42. AD nose poasni naziv Claudia
Pia Fidelis
Burn sl. lukovi principije; amfiteatar
Sl. gardunski tropej (rekonstrukcija) slavi pobjedu nad panonskodelmatskim narodima u Batonovom ustanku, izgraen nakon 9. AD
Sl. Tropeum Alpium La Turbie, iza 15. BC, slavi pobjedu nad alpskim
plemenima
Sl. Tropeum Traiani 108./109. AD, Adamklissi, nakon pokoravanja Daana,
nakon Drugog dakog rata
Dolabelline ceste postoji 5 ploa koje ih opisuju, dvije su bile ugraene u
zvonik splitske katedrale, u izgradnji tih cesta su sudjelovale VII. i XI. legija
Peati rimskih vojnih postrojbi na opekama potvruju djelovanje vojske;
uglavnom proizvode i koriste opeke za vlastite potrebe, ali nekad i za druge
pothvate
Meaki natpisi razgranienje izmeu lokalnih zajednica, to je rimsko
rjeenje zemljinih sporova, spor rjeava upravitelj provincije i postavlja se
kamen na upitno podruje
Podizanje svetita vojska sudjeluje, osobito za carski kult
Augustej u Naroni (!) gradila ga je vojska (peati na opekama); rimska
propaganda, romaniziranje novoosvojenih podruja
Rimljani dolaskom u nova podruja i njihovim osvajanjem uvode novo
politiko i upravno ureenje
Mate Sui grki gradovi i zajednice
- Rimski gradovi i zajednice
- Gradovi i zajednice s italskim pravom
- Gradovi sredita rimskih municipija
- Rimske kolonije
- Peregrinske zajednice koje su stekle civitet
Civitas ukupnost stanovnitva nekog grada
Iz toga se izvodi civitas Romana rimsko graansko pravo
- Ius suffragio pravo glasanja u narodnoj skuptini
8

Ius honorem pravo biti biran na odreenu dunost

Ius commercii, ius gentium, ius connubii, ius migrationis, imunitet,
sluba u legijama
Ius Latinum latinsko graansko pravo
- Ius Latinum minus i ius Latinum maius
- Ne mogu glasati ni biti birani na neku dunost
Ius Italicum italsko graansko pravo; prijelazni oblik prema rimskom
graanskom pravu
- Nakon Saveznikih ratova 90. i 89. BC
- Dobile su ga neke zajednice na tlu antike Liburnije
Municipium (pl. municipia) zajednice koje se konstituiraju po uzoru na
Rim
- Vlast ima vijee decuriona (ordo decurionum)
- MUNICIPIUM : (municipia) u vrijeme Republike gradovi u Laciju,
a kasnije u itavoj Italiji, ovisni o Rimu, a 338.g. svi graani
municipija imaju pravo rimskih graana
-dvije vrste:
1. MUNICIPII CUM SUFFRAGIO (imaju civitas)
2. MUNICIPII SINE SUFFRAGIO (nemaju civitas)
-leges Iulia
-izvan Italije se prve municipije pojavljuju tek u vrijeme Cezara
-1.st. osnovana MUNICIPIA LATINA (s latinskim pravom)
-212.g. INSTITUTIO ANTONINIANA (svi slobodni ljudi dobivaju
latinsko graansko pravo) i rangmunicipija
Colonia - ?!
- COLONIA :
1.COLONIAE CIVIUM ROMANORUM (imaju rimska graanska prava)
2. COLONIAE LATINAE (imaju latinsko graansko pravo)
-zbrinjavanje bezemljaa iz Rima
Ovi magistrati, kao i u Rimu, ne primaju plau, mandat traje 1 godinu, bira
ih ordo decuriorum
Karta kolonijalnog agera sl. iz Orangea; popis tko je vlasnik koje
zemljine estice; zove se mapa ili pertica ili forma
Ager podruje kolonije podijeljeno na estice centurijacija (podjela na
estice)
Sl. starigradsko polje grka podjela
Pulsko, poreko, zadarsko, salonitsko polje rimska podjela
Stari Grad, Hvar Lumbardska psefizma isto to je i u rimskom svijetu
ager, mapa, pertica ili forma
Grka podjela 1x5 grkih stadija, 1 hora, 180x900 m; Pharos (Stari Grad),
Metapont (Italija)
Rimska podjela ageri su kvadrati, ne pravokutnici, 710x710 m, 20x20
akta
Podjela zemljita se provodila uz pomo instrumenta groma, mjernici su
gromatici, pomae pri povlaenju pravih kutova
Decumanus maximus glavni dekuman glavna ulica u gradu koja se
protee u smjeru I-Z
Cardo maximus glavni kardo glavna ulica u gradu koja se protee u
smjeru S-J, sjee decumanus maximus
9

Gradovi se organiziraju u sustav ulica paralelnih s dekumanon i kardom i

one se sve sijeku pod pravim kutem i dijele grad na insulae (otoke, izgledaju
kao kvadrati, blokovi); Pore, Zadar; Pula i Salona odstupaju od ovog sustava;
Starigrad (Argyruntum), Aequum, Aenona (Nin) pravilan raster u antiko
vrijeme
Siscia dananji je raster slian antikom, pravilan je, ulice su
nadograene preko rimskih u priblino jednakom obliku
Peregrinske zajednice su pod upravom upravitelja provincije
Konventi naronitanski, salonitanski, skardonitanski u Dalmaciji; sredita u
Naroni, Saloni i Scardoni
Zidana arhitektura karakteristika antike
Opusi od Mate Suia
Graevinska opeka krovna, za hipokaust (za sustav grijanja), za zid
Mozaiki podovi sl. 3 mozaika iz Tilurija; mozaici se rade u objektima
privatne i javne namjene
Banjae kod Dugopolja kod Splita; loa suhozidna kua s odlinim
nalazima; sl. eljezni jeziac tauiran srebrom
Grad Zagreb u antici ire podruje Andautonija (itarjevo)
- Pivnica Medvedgrad na Savskoj rimski grob, danas su tamo
postavljene kopije rimskih nalaza
- Donja Glavnica-Frti, Morave-Draica, Drenje ostatci vile rustice
- Stenjevec Gornji i Donji, Kaptol, Maksimir, Gornji grad,
Vukovarska/Savska, Vukovarska/Drieva
Sl. Ikar iz Kumrovca
Vila rustica gospodarstvo, uglavnom poljprivreda, ima ih jadnih i odlinih;
to je cijelo imanje, i gospodarstvo i stambeni objekt za vlasnika i njegovu
obitelj i njegove sluge
Uvala Verige na Brijunima zdanje koje je moda vila rustica, a moda
carska vila
Pore carska vila i gospodarsko sredite; 4 pei za keramiku, otpad
keramiarske proizvodnje, bazeni (moda za uzgoj ribe ili koljki)
Crikvenica (Ad turres) peati Seksta Metilija Maksima, keramiarska
radionica, jedan takav objekt pokriva iroko podruje do ibenika
Rimske nekropole uvijek izvan grada i uz ceste; ako se grad iri, pregazi
nekropolu i ona vie nije u upotrebi
Grobne parcele rijetko su dokumentirane na mjestu ukopa (kamenim
blokovima, npr.), nekad postoje indirektni dokazi na steli pie poloaj i
veliina parcele
VII. legija je u Dalmaciji u prvoj polovici 1.st. AD
Ostavili su 42 stele, 4 are, 4 titula, 27 nadgrobnih natpisa (kao nalaz nisu
zabiljeeni kao stela ili ara ili to ve) i 4 vjerojatna nadgrobna natpisa
Stele su najuestalije, ukraene ili ne
Are nadgrobni rtvenici
Titul nadgrobni natpis koji moe biti objeen na nekoj grobnoj arhitekturi;
uglavnom su jednostavni; VII. legija je ostavila 3 titula uklesana u stijenu u BiH
Prikazi vrata na stelama vrlo tipino za Tilurij
Liburnski cipusi svojstveno Liburniji
Noriko-panonski tumuli tipino za Panoniju, paljevinski ukopi
Na Gardunu 1 stela VII. Legije
10

Na stelama VII. legije pie LEGVII (legio septima, prije 42. AD), LEGVIICPF
(legio septima Claudia pia fidelis, iza 42. AD), LEGVIIC (legio septima Claudia,
tipino za Meziju, tamo je legija bila krajem 2., poetkom 3.st. AD, u Dalmaciji
ima samo jedan takav spomenik)
Na nadgrobnim spomenicima VII. legije prevladava duo nomina prije 42.
AD, poslije 42. AD prevladava tria nomina
Pripadnici VII. legije (po podacima iz nadgrobnih natpisa) najvie ih je iz
Male Azije, zatim Italija, Makedonija, Galija
Prosjena dob novaenja u VII. legiji neto iznad 20 g.
Naisk
Dolabra
Edikula graevina u vidu minijaturnog hrama, u koju je postavljena
statua boanstva; nie u grobnim graevinama u koje su smjetane urne ili
biste pokojnika
Harald Hoffman uveo spomenike VII. legije u literaturu, nazvao ih je
'maloazijsko grobno proelje', prvotni tip se razgrauje i mijenja
Protoma pokojnikov lik na steli
Rinaldo Tufi bavi se motivom vrata, naziva ih porta Inferi
Julijan Medini motiv vrata je poznat na Isi jo od helenizma, prije VII.
legije
Cambi motiv vrata je imitacija grobnice
II. kohorta Cyrrhestarum na stelama njihovih vojnika se javlja prikaz
vrata, a takoer su neko vrijeme bili stacionirani u Tiluriju
Razgradnja motiva vrata poinje prije 42. AD (nema jo CPF kad se poinje
razgraivati)
Stele VII. legije u Viminaciju drugi tip, radionica motiva vrata je ostala u
Dalmaciji, otila je u Burn (prema Cambiju), koriste ju jo vojnici IV legije
Flaviae felix, nakon njihovog odlaska iz Burna nema vie motiva vrata u
Dalmaciji
Postoje dvije stele s motivom vrata izvan Dalmacije, u Francuskoj na
istom mjestu, jedan od vojnika je podrijetlom iz Dalmacije
Akvedukti vodovodi, gradovi moraju biti opskrbljeni vodom
Aenona zrakasti tlocrt ulica
Imamo malo podataka za gradove s kontinuitetom Mursa, Cibalae, Siscia
Sl. amfiteatar u Burnu car Vespazijan
Sl. Herkulova vrata u Puli Herkul i toljaga
Sl. dvojna vrata u Puli
Sl. Porta Aurea u Puli spomenik Sergijevaca, ukraena strana je okrenuta
prema gradu da je graani vide kad izlaze iz grada; reljefi s prikazom opreme i
oruja
Sl. iz Antike gradska vrata u Asseriji Trajanov slavoluk s vanjske strane
- Porta Caeserea gradska vrata u Saloni - rekonstrukcija
- Dva pulska teatra
- Teatar u Saloni pokraj foruma
- Rekonstrukcija teatra u Visu preko njega franjevaki samostan
- Rekonstrukcija foruma u Jaderu, Asseriji, Aequumu, Aquae Iassae
- Rekonstrukcija hramova u Saloni, Nesactiumu, Aenoni
- Hram Rome i Augusta u Puli
- Tlocrt Dioklecijanove palae hramovi, mauzolej palaa je grad u
malom
11

- Tlocrt Mogorjela rekonstrukcija

Vitruvije Deset knjiga o arhitekturi; o rimskoj arhitekturi
Opusi u Mati Suiu, str- 178
Rimska provincijalna keramika keramika se najvie koristi u kuhinji i
transportu, moemo preko nje rekonstruirati prehrambene navike
Terra sigillata proizvodi se od Augustovog vremena
Keramika je jedan od glavnih izvora informacija u arheologiji ostaje
nepromjenjena kroz vrijeme, ne raspada se, prepoznajemo industrijsku
proizvodnju, predmet je trgovine i moemo pratiti trgovake puteve
Lokalna produkcija proizvodnja u nekom mjestu za to mjesto, kuna
proizvodnja, ne uvozi se izvana niti se izvozi
Manufaktura razliiti majstori rade razliite djelove posuda
Tituli picti natpis na posudi, slubeni podaci o sadraju, putu i namjeni
neke amfore (luka u koju ide, iz koje ide, to je u njoj, koliko...)
Proizvodnja sigilate se iri iz Italije kako se iri Carstvo, a u Italiji
proizvodnja opada lonari se sele diljem Carstva
Testiraju proizvode izrauju samo one koji su dobro prihvaeni; marketing
Eksperimentalni tipovi posua distribuirana samo u lokalnom podruju
oko radionikog centra
Markomanski ratovi radionice sele iz Germanije u Retiju
3.st. radionice Rheinzabern i Westendorf dre monopol u Podunavlju
Sigilata je bila predmet long-distance trgovine i to je jedan od uzroka
prestanka masovne proizvodnje sigilate; sigilata ide do Indije
Radionice se rade ondje gdje u blizini ima nalazite gline i izvor vode, a
prepoznajemo ih i po ostatku lonarske pei (ili vie njih na jednom mjestu) i
lonarskog kola; Scoppieto (preko Rima, radionica za izvoz) manufaktura; u
Germaniji 600 majstora
Struktura gline primarna i sekundarna glina, ovisi o leitu
Boja ovisi o primjesama eljeznog oksida i titana
Prerada gline za sigilatu pretakanjem, dugo traje
Lokalna keramika rukom raena; autohtona proizvodnja se nastavlja i u
rimsko vrijeme rimska forma i domaa tehnika
Kalup milijunska prozvodnja, industrijalizacija, vie nema unikata, napravi
se prototip iz kojeg se radi kalup iz kojeg se rade posude
Dva su tipa sigilate reljefna i glatka
Izrada dijelova posude iz matrice aplikacije koje se lijepe na posudu
Globalizacija isti tip posude diljem carstva
Brzo suenje unitava posude ne radi se ljeti
Reljefno glazirano posue rana antika
Premazi glinasti, staklasti (nepropustan), sigilatni (nepropustan)
Ukraavanje u kalupu, barbotin, glazura i mramoriziranje (nepropusno),
urezivanje
- Mramorizirana keramika dva fragmenta iz Tilurija; univerzalna je
postoji diljem Carstva, ire je vojnici i nalazi se samo u logorima
- Obina bojana keramika nije imitacija sigilate, nalazimo ju u
provincijama, propusna
- Glaanje kamenim oblutkom, tehnika ukraavanja, traje do kasne
antike
- Roulleting ukraavanje kotaiem
12

Barbotin runo raen reljefni ukras, na keramici tankih stijenki (za

pie)
- Motiv ljuski osobito na malim posudama
Dvodjelne pei odvojeno loite od vatrita, najvaniji izum u proizvodnji
keramike; cirkulacija toplog zraka, a ne izravan dodir plamena; nalazimo
reetke koje odvajaju loite i vatrite
Lonarske radionice su izvan naselja zbog poara; moemo pratiti razvoj
grada po tome, nova radionica se izgradi, a stara naputa i prekrije ju grad
Motivi s umjetnikih djela nekog vremena se preslikavaju na keramiku tog
vremena
Do pada proizvodnje dolazi i zbog reforme vojske Aleksandra Severa
vojnici robu nabavljaju iz lokalnih radionica, vojnici se novae iz podruja gdje
se vojska smjeta promjena ukusa
Dragendorff 1885. uveo ime terra sigillata i napravio prvu tipologiju,
uveo je broj za oznaku tipa
Loeschke podjela italske sigilate
M. Perennius Tigranus najpoznatiji potpisani majstor sigilate
Corpus Vasorum Arretinorum zbirka peatiranih posuda, za identifikaciju
majstora i radionice
Afrika sigilata javlja se i u Europi trgovina
Svjetiljke Loeschke 1916. objavio tipologiju i kronologiju (jo vaeu);
radile su se u kalupu
Dressel podjela amfora, po Monte Testaccio (smetlite amfora i keramike,
umjetno brdo)
Amfore za transport i kuhinju stolne amfore su drugaije od
transportnih, one mogu stajati same; Albanija naene kao graevinski
materijal za temelje (ponovno iskoritene nakon transporta)
Stolno posue za pie i jelo tanke stjenke
Podjela prema izradi rukom, na kolu ili u kalupu
Razlika rimske i prapovijesne u obliku
Podjela po obliku, po namjeni (stolna, kuhinjska, graevinska, svjetiljke,
za uvanje hrane...)
Peati kod sigilate se nalaze na dnu s unutarnje strane
Organizacija proizvodnje keramike kuna lokalna, opskrbljuje svoju uu
okolicu, jedan lonar u radionici, pee se u jednostavnim peima (vatra se pali
na posudama), pe s vertikalnim dovodom topline nije na izravnoj vatri (za
ambiciozne majstore)
- Manufaktura vee instalacije, bolje pei, loite je odvojeno od
posua, dovodi se topli zrak u kupolu, keramiarska radionica Seksta
Metilija Maksima s podruja Crikvenice i Loron amfore (uz
maslinovo ulje, koljke, ribe keramika im je sekundarni proizvod,
treba im za transport vanijih proizvoda)
- Industrijska goleme koliine proizvoda za golemo podruje (itavo
Carstvo); amfore, svjetiljke, sigilata; nisu unikati, nego su
prepoznatljivi (dobro je za tipologiju); jeftinija je; Arezzo i Padska
nizina poetak proizvodnje; iri se na Galiju i Germaniju (Lion,
Westendorf); organizirana prodaja i distribucija; industrijski centri
tamo gdje ima izvora gline i vode, bogatih i kvalitetnih (na manjim
izvorima gline nastaju manje radionice)
13

Tipologija keramike vrijedi za odreeno podruje, za svaku radionicu se

radi posebna tipologija, jer se keramika radi na razliite naine i druge
tipologije ne vrijede; osim kod industrijske keramike, ista je svugdje
Norbert Hanel napisao pregled istraivanja logora Vetera I
Terra sigillata suvremeni termin, vasa rubra ili vasa Arretina
Dragendorf Terra sigillata, Ein Beitrag zur Geschichte der grechischen
und romischen Keramik
Loeschke Ausgrabungen bei Haltern. Die keramische Funde. Ein Beitrag
zur Geschichte der augusteischen Kultur in Deutcshland
Haltern - logor iz druge faze ratovanja u Germaniji, 1.-9. AD, vaan je zato
to je sav materijal obraen
Oberaden materijal obraen, primjeene su razlike s Halternom odatle
zakljuak da je za razliita podruja potrebna razliita tipologija
Ettlinger et alii, Conspectus formarum terrae sigillatae italico modo
confecta
Glatka sigilata (bez ukrasa), reljefna (reljefni ukrasi), istona, aretinska,
afrika, sjevernoitalska
Svjetiljke Loeschke Lampen aus Vindonissa
- Fabricius Lucernae veterum
- Ivany Die Pannonischen Lampen
Amfore Dressel CIL
Peati oznaka proizvoaa i/ili sadraja
Grafiti i tituli picti oznaka sadraja
Dolija za uvanje hrane
Keramika tankih stijenki jako krhka, nalazimo ulomke
Peati Corpus vasorum Arretinorum
I vojska proizvodi keramiku osobito graevinsku, sigurno za vlastite
potrebe, ali i za javne gradnje, moda i za iru upotrebu znamo to je koja
legija proizvela po peatima
Fibule zglobne i spiralne; avcissa fibule esto imaju natpis na glavi,
karakteristine za Dalmaciju
Longae Salonae I i II
Fibule u Panoniji Kovrig Die Haupttypen der Kaiserzeitlichen Fibeln in
Pannonien
Bishop & Coulston Roman Military Equipment

14