You are on page 1of 13

ELINI MOSTOVI

Reetkasti nosai

Reetkasti nosai se razvijaju u II polovici XIX stoljea jer su sve vei


rasponi mostova zahtijevali sve vie pune nosae gdje je hrbat bio sve
manje iskoriten
Prvo su se radili nizovi krinih tapova od plosnog eljeza da bi se
razvojem tehnike i prorauna dolo do trokutastog oblika kao osnovnog
elementa to se dana i koristi kod svih reetkastih nosaa
Ovi reetkasti nosai su nezamjenjivi kod eljeznikim mostova dok se
kod cestovnih rijetko koriste
Vrlo esto se koriste kod viseih mostova kao ukrutni nosai jer
smanjuju teinu i udare vjetra
Oni su konstruktivno vii od punostijenih nosaa ali su dosta krui i zbog
prenosa sila uglavnom osno kroz tapove reetke vrlo su ekonomini
Vrlo lako se sklapaju na licu mjesta lakim dizalicama te im je montaa
brza

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

Optereenje reetkastih nosaa se uglavnom prenosi preko


vorova ali danas se sve vie vri sprezanje ovih nosaa sa
betonom ime se dobija spregnuta konstrukcija
Glavni dijelovi reetkastih nosaa su:
1. Pojasni tapovi
2. tapovi ispune
Visina nosaa moe biti promjenjiva po duini ili konstantna.Danas
se tei to jednostavnijim oblicima radi bre izvedbe i unificiranja
pojednih konstruktivnih elemenata

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

Najei oblici nosaa promjenjive visine

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

Warrenova ispuna

Howeova ispuna

Prattova ispuna

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

Warrenova reetka je najprikladnija jer zbog promjenjivog


saobraajnog optereenja tapovi su naizmjenino napregnuti
vlakom i tlakom
Visina nosaa odnosno osni razmak gornjeg i donjeg pojasa bira se
u funkciji raspona nosaa ta da imamo:
1. Slobodno poduprte grede h/l = 1/7 - 1/9
2. Pretene grede h/l = 1/9 - 1/10
3. Oblikovno su prihvatljivije reetke bez vertikalnih tapova,a u tom
sluaju kosnici se postavljaju pod uglom od 55 do 65 stepeni

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

esto se izvode i romboidne reetke odnosno sa unakrsnim kosim


tapovima
Pogodne su za kolovoze i gore i dole

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

Na kraju treba spomenuti i K reetke koja je prikladna samo za


vodoravne spregove irokih mostova jer su tapovi izloeni
dugotrajnim sekundarnim naponima

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

Kod visokih nosaa iz ekonomskih razloga rade se drugotne


reetke
Rade se kod veih raspona gdje su visine nosaa velike

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

1.
2.
3.
4.
5.

Prema statikoj koncepciji tapovi bi trebali biti zglobno vezani u


vorovima da se izbjegnu momenti mada oni praktino postoje u
manjem obimu ( tzv.parazitni momenti)
Zbog toga je potrebno potivati nekoliko pravila:
to vea visina garantuje male ugibe (< l/1000)
Optereenja unositi preko vorova
Osi tapova se moraju sjei u vorovima
Vitkost tapova se ograniava na 50 do 60
vorni spojni limovi moraju biti to manje izvedbe da se samanji
krutost u vorovima

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

Ranije su se radele reetke sa jednostrukim tapovima koji su se


spajali zakivcima
Danas se uglavnom rade dvostruli pojasni tapovi koji se zavaruju
Pojasni tapovi(gornji i donji pojas) prolaze kroz vorove
neprekinuti ,a kosi i vertikalni se spajaju u vorovima sa vornim
limovima ili direktno
Domezije tapova se odreuju iz njihovih osnih sila.
Obrisi tapova ostaju isti,a mijenjaju se debljine zavisno od
statikih zahtjeva

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

Standardni oblici tapova

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

ELINI MOSTOVI
Reetkasti nosai

You might also like