You are on page 1of 52

SVEUILITE U SPLITU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE, STROJARSTVA


I BRODOGRADNJE
Zavod za strojarsku tehnologiju

Dr.sc. Igor Duplani, red. prof.


Dr.sc. Nika Krni, izv. prof.

MAGNEZIJ I NJEGOVE LEGURE

k. god. 2012/2013.
zimski semestar

SADRAJ PREDAVANJA
UVOD
GRAA I SVOJSTVA MAGNEZIJA
LEGURE MAGNEZIJA
OBRADA MAGNEZIJA ODVAJANJEM ESTICA
SPAJANJE LEGURA MAGNEZIJA
PRIMJENA MAGNEZIJA
ZATITA MAGNEZIJA OD KOROZIJE
CIJENA

UVOD

Magnezij je srebrenasto bijeli metal ija su izvorita gotovo


neograniena.
On je osmi najei element na svijetu a esti je koriteni metal.
Koliinski se nalazi na treem mjestu u zemljinoj kori (oko 2,5%,
odmah iza aluminija i eljeza) ali ne kao samostalni metal.

Prvi je put ga je izolirao engleski znanstvenik Humphrey Davy


1808. godine.
Bunsen ga je 1852. izdvojio kao metal elektrolizom
magnezijevog klorida kojeg sadri morska voda oko 0,13%.

iz

Morska voda kao izvor magnezija

Komercijalna primjena elektrolitikim putem dobivenog magnezija


zapoeta je 1909. godine u Njemakoj. Od 1920. se koristi u
komercijalnim koliinama kao konstrukcijski materijal.

GRAA I SVOJSTVA MAGNEZIJA


Magnezij ima heksagonsku reetku to ga ini krtim na sobnoj
temperaturi i zato ga se obrauje pri temperaturi iznad 220 oC.

Model reetke kompaktnog heksagona

Ima veliki afinitet prema kisiku pri emu se razvija toplina.


Na suhom zraku je stabilan, a na vlanom zraku se raspada.
Raspada se takoer i na morskoj atmosferi.
Reagira u hidroklornoj kiselini HCl pri emu stvara toplinu.

M a g n e z ij, a to m s k i %
10

20

30

40

60

50

70

80

90

F
1200

649 C

600

500

462 C

451 C
1 4 .9

Al
400

1000
437 C
8 7 .3

800

M g

A l3
A l4
M g
M g

200
100
Al

10

20

30

M g 1 7 A l1 2

600

300

40
50
60
70
M a g n e z ij, te in s k i %

400

80

Binarni dijagram slijevanja Al - Mg

90

M g

Osnovna fizikalna svojstva magnezija

Za etvrtinu je laki od elika i za treinu od aluminija.


E = 44,8 GPa; = 0,35;
Re = 80 280 MPa; Rm = 152 -379 MPa;
A5 = 5 - 15%;
= 26,110-6/K.
Paramagnetian je i dobro priguuje vibracije.

Sustav oznaavanja magnezija i njegovih legura prema ASTM i


SAE. Jedno ili dva slova oznaavaju glavni legirni element:

A-aluminij; B-bizmut; C-bakar; D-kadmij; E-zemlja (cerij);


F- eljezo;
H-Torij; J-fosfor; K-zirkonij; L-berilij; M-mangan; N-nikal;
P-olovo;
Q-srebro; R-krom; S-silicij; T-kositar; V-arsen; W-sumpor i
Z-cink.
Dva ili tri broja koja oznaavaju postotak glavnog legirnog
elementa.

Stanje materijala oznaeno je sa istim simbolima koji se koriste za


legure aluminija:
F - proizvedeno;
O - omekano;
H10; H11 - ovrsnuto hladnom deformacijom;
H23; H24, H26 - otvrdnuto deformacijom i areno;
T4 - umjetno dozrijevano;
T6 - ovrsnuto rastopnim arenjem i gaenjem i umjetno
dozrijevano;
T8 - ovrsnuto rastopnim arenjem i gaenjem, hladno
deformirano i umjetno dozrijevano

Primjeri:
AZ91C-T6 oznaava da je glavni legirni element aluminij (Al 9%) i
cink (Z 1%). Slovo C, je tree slovo abecede i oznaava da je to
trea legura po standardu nakon A i B koje su prva i druga legura
po standardu. T6 oznaava da je ta legura toplinski ovrsnuta i
umjetno starena
Legura magnezija sa Zn i neto Zr prema ASTM standardu ima
oznaku ZE41A, prema ISO standardu MgZn4REZr a prema EN
normama EN MB 35110230

LEGURE MAGNEZIJA

Legure magnezija se mogu dobiti u lijevanom obliku kao odljevci


ili gnjeenom obliku kao ipke, profili, otkovci te valjani limovi i
ploe.

Legure za lijevanje
Odljevci sloenih oblika rade se i postupcima lijevanja u pijesku i
u trajnim kalupima.

Koriste se tri glavne grupe legura magnezija namjenjenih lijevanju


u pijesku a razlikuju se ovisno o temperaturnom podruju njihove
upotrebe.
Za vrlo iroke primjene koriste se legure magnezija kojima su
glavni legirni elementi Zn i elementi iz zemljine kore, Zr i drugi

U proizvodnoj praksi se ipak najvie koristi postupak tlanog


lijeva kojim se izrauju odljevci visoke kvalitete i korozijske
otpornosti najvie za automobilsku i avio industriju.

Kuite pumpe izraeno iz magnezija postupkom tlanog lijeva

Tipini predstavnici za ove namjene su legure sa Al i Zn te Al i


Mn do ukupno 10%.
Legure za lijevanje sa AL se ovravaju otapanjem do 10%
estica Al (eutektiki sastav sa oko 32% Al je toliko tvrd pa je nije
praktian za upotrebu).

Legura AZ31B - H24 se isporuuje u stanju postignutom hladnom


deformacijom i arenjem u obliku o limovima.
Po svojstvima oblikovljivosti i svojstvima nakon deformiranja moe
se usporediti sa legurom aluminija AA5083 koja se uvelike koristi
u automobilskoj i transpornoj industriji.

Postrojenja za preradu magnezijevih legura valjanjem i istiskivanjem

OBRADA MAGNEZIJA ODVAJANJEM ESTICA

Magnezij spada u vrlo obradive materijale.


Magnezij pri rezanju naglo oksidira pa je piroforian i postaje
opasan kod rezanja ili bruenja.
Strojna obrada magnezija je relativno ograniena brzinom i
snagom stroja vie nego alatom. U pravilu se provodi i do deset
puta veom brzinom nego obrada elika i do dva puta bre nego
aluminija.
Za strojnu obradu preporua se koritenje karbidnih alata.

Odvojene estice se moraju odstranjivati brzo jer moe doi do


samozapaljenja.
Magnezij brzo odvodi toplinu sa otrice noa ali samo dok je no
otar.
Strojna obrada se najee provodi bez tekueg rashladnog
sredstva najee suhim zrakom.
Ukoliko je hlaenje tekuinom nuno preporua se koristi fluid na
bazi mineralnog ulja, a nikako voda ili tekuina na bazi vode.
Ako doe do poara gasi se pijeskom ili specijalnim sredstvima za
gaenje.

Postrojenja za preradu magnezijevih legura rezanjem

Za razliku od odvojenih estica obratci od magnezija se ne mogu


zapaliti tijekom strojne obrade jer bi se trebali zagrijati na
temperaturu talita prije nego bi se zapalili.
Preporua se redovito ienje strojeva i ispravno spremanje
odvojenih estica.

SPAJANJE LEGURA MAGNEZIJA

Magnezij i njegove legure se mogu spajati vijcima, zakovicama,


zavarivanjem i lijepljenjem.
Kod spajanja magnezijskih legura vijcima preporua je koritenje
debljih podlonih ploica pod glavom vijka ili matice kako bi se
sprijeilo oteenje dosjednih povrina.

Dijelovi mjenjake kutije spojeni vijcima

Navoji vijaka trebaju biti grubi sa zaobljenim vrhovima i uzubinama


kako bi se sprijeio efekt zareza.
Magnezijeve legure mogu se spajati zakivanjem uz posebnu
panju da se ne bi deformirao ili pukno magnezij oko otvora za
spajanje.

Zavarivanje magnezija se generalno moe izvoditi koritenjem


TIG postupka u inertnoj atmosferi ili sa argonom.
Kod tog naina zavarivanja ne stvara se troska pa nema
opasnosti od njenog zarobljavanja u zavaru i ne moe biti
uzrokom korozije zavarenih spojeva.

Podvodno zavarivanje magnezija

Tijekom zavarivanja magnezija nema opasnosti nastanka poara


iako on na zraku pri temperaturi vioj od toke talita brzo
oksidira.
Dodatni materijal u obliku ipki se obino bira istog kemijskog
sastava kao i osnovni metal.
Ne preporua se zavarivanje Mg-Zr legure sa s dodatnim
materijalom Mg - Al legurom ili Mg - Mn.

Dijelovi koji se zavarivaju moraju biti isti tj. bez masnoa ili
ostataka rezanja.
Zavarivanje odljevaka, izvodi se uz predgrijavanje na temperaturu
od 250 350 oC.
Preporua zavarivanje u slojevima te okretanje obratka kako bi se
sprijeile deformacije uneene toplinom.

Poslije zavarivanja preporua se provoditi toplinsku obradu kako


bi se uklonila zaostala naprezanja. Ona se, ovisno o vrsti legure i
njenom stanju, provodi pri temperaturama od oko 415 510 oC u
trajanju 0,5 -1 h.
Za neke legure u T6 stanju, iza navedenog postupka slijedi
gaenje i 16 satno dozrijevanje na temperturi od 200 250 oC.
Za zavare na lijevanim proizvodima preporua se toplinsku obradu
provesti pri viim temperaturama kako bi se dosegle odgovarajue
specifikacije osnovnog metala.

PRIMJENA MAGNEZIJA
Svjetska ukupna proizvodnja magnezija je oko 400.000 tona
godinje sa trendom poveanja. To prvenstveno proizlazi iz
njegovog najznaajnijeg svojstva niske teine.
Legure magnezija su dobre za primjenu u zrakoplovnoj i raketnoj
tehnici, za sportsku opremu, bicikle, kofere ili openito za izradu
laganih komponenti.
Koristi ga se u izradi komponenti strojeva za tiskanje i u tekstilnoj
industriji kako bi se smanjile inercijske sile brzopokretnih
komponenti.

Avionska industrija

Megnezijeve legure se intenzivno koriste za izradu kuita


prenosnika u helikopterima. Tu prevladavaju legure sa Zn (3-5%)
i malim koliinama Zr.
Zahtjevi za poboljanim svojstvima otpornosti prema koroziji
dovelo je razvoja specifinih legura koje umjesti cinka imaju itrija.
Ovakove legure ugrauju se u mnoge nove helikopterske
programe ukljuujui MD500, Eurocopter EC120 i Sykorski S92,

Industrija zrakoplovnih motora uspjeno koristi magnezijeve


legure u vojnim zrakoplovima.
Vojni avioni ukljuujui i F16, F22, Tornado i Eurolovac Typhoon,
koriste magnezijeve legure za transmisijske kutije.

e
c

Helikopteri i vojni zrakoplovi u koje se ugrauju komponente iz Mg legura


a) Eurocopter 120, b) Sykorski S92, c) Tornado, d) Typhoon,
e) Kuite okretne glave helikoptera Sykorski

Automobilska industrija

Primjena legura magnezija u konstrukciji automobila ima dugu


tradiciju.
Koritenje u trkaim automobilima zapoelo je oko 1920. godine.
U komercijalnim automobilima se tek poeo primjenjivati od 1936.
godine u poznatoj Volkswagenovoj bubi.
Vrhunac primjene od oko 20 kg po automobilu biljei se 1971.
godine a tada je i svjetska godinja potronja magnezija dosegla
oko 42000 tona.

Automobili u koje ugrauju komponente iz Mg legura

Vodei proizvoa automobila u Europi koji primjenjuje magnezij


je Volkswagen, a slijede i Daimler Chrysler (Mercedes Benz),
BMW, Ford i Jaguar.
Trenutano se oko 14 kg Mg koristi u VW Pasatu, Audi A4 i A6.
Sva ta vozila koriste magnezij za kuita transmisija (legure na
bazi Al 9% i Zn 1%) nudei 20-25 % utede u odnosu na aluminij.

Dijelovi automobila izraeni lijevanjem iz Mg legura

Druge primjene ukljuuju ploe instrument tabli, unutranje ruke


poklopce glava motora, blokove zrakom hlaenih automobilskih
motora i komponente upravljaa (legure na bazi Al i Mg) i kotae.
U Sjevernoj Americi primjena magnezija u automobilima je jo
vea. Tako npr. GM kombi vozila Savana i Express koriste i do 26
kg Mg

Obrambene svrhe

Proizvodi od magnezija se koriste u vojne svrhe u vrlo razliitim


oblicima u obliku odljevaka, prakova ili deformiranjem oblikovanih
proizvoda. Lijevane komponente ugrauju se u opremu.
Odljevci velikih dimenzija lijevaju se u pijesku a koriste se u
oklopnim vozilima. Vrlo sitne komponente lijevane u pijesku, ili na
neki drugi nain primjenjuju se u radarskoj opremi, zemaljskoj
opremi i Stingray torpedima.

Proizvodi namjenjeni obrabenoj industriji lijevani u pijesku ili u


kalupima rade se iz legura legiranih Zn i Zr. One imaju visoku
vrstou pri povienim temperaturama i izvrsnu otpornost prema
koroziji.
Fini usitnjeni prah se nairoko koristi u vojnoj industriji za razne
baklje i municijske primjene posebno za infracrvene mamce i
osvjetljavajue baklje.

Infracrveni mamci izraeni su od magnezija i izgaraju bijelo a


intenzivna toplina pirotehnike svijee koristi kuite baklji.
Baklje spreavaju snagu infracrvenog traga raketa tako to koriste
magnezijska sredstva u zatiti vojnih helikoptera i zrakoplova.
Zemaljske osvjetljavajue baklje su konstruirane da se sputaju s
padobranom i osvjetljuju okolini teren i mete.

Zatita vojnog aviona ispaljivanjem usitnjenog magnezijskog praha

Svemirska tehnologija
Magnezije legure su najlaki konstrukcijski metali koji se koriste u
izradi komponenti satelita jo od najranijih svemirskih programa.
U te se svrhe prvenstveno koriste legure za gnjeenje legirane sa
Al i Zn.

Komponente svemirskih letjelica izraene su iz


Mg legura

Magnezij i informatika tehnologija


Informatika oprema predstavlja trite za primjenu magnezijevih
legura koje se posljednjih godina naglo iri. U tu se svrhu najvie
koriste tlani lijev, polukruto lijevanje i tehnike preanja.

Komponente informatike opreme izraene iz Mg legura

Primjena u foto ploama (photo engraving)


Magnezijske foto ploe koriste se za razliite primjene, posebno u
tamparskoj industriji.

Foto ploe od Mg legura

Katodna zatita i energija iz magnezija


Magnezij
ima
nii
elektrokemijski potencijal od
veine metalnih materijala.
Kae se da je najvie
anodian te je stoga dobar
izbor da bude rtvovani
materijal u nizu strojarskih
konstrukcija.

Raspodjela materijala prema elektrinom


potencijalu

Magnezijeve anode se koriste za katodnu zatitu elinih


konstrukcija od korozije.
Postavljaju se galvanske elije i struja u elektrolitu tee sa vie
reaktivne povrine (anoda) ka nioj (katoda).

Galvanski lanak na bazi Mg legura

Anodna zatita i baterije na bazi Mg legura

Brojne su legure magnezija razvijene za proizvodnju elektroda u


elijama koje kao elektrolit koriste morsku vodu.
Koristie se kao pomona svjetla u pojasevima za spaavanje i kao
niskonaponske elektrine jedinice.

Magnezij u desumporizaciji elika


Magnezij se dugi niz godina koristi i kao materijal za
desumporizaciju vrueg metala u proizvodnji elika postupcima
kontinuiranog lijevanja.

Primjena magnezija u desumporizaciji elika

Magnezijski prakovi i granule


Od 80 tih godina prolog stoljea magnezij se isporuuje u obliku
prakova. Za tu proizvodnju danas postoje brojne metode i
postupci a jedan od modernijih je atomizacija rastaljenog
magnezija u inertnoj atmosferi ime se proizvodi kuglasti
magnezijev prah koji ima brojne primjene posebno u vojnoj
industriji.

Magnezijeve legure u prakastom obliku

Magnezij u legurama aluminija


Magnezij se obino koristi kao legirni element u legurama
aluminija, olova, cinka i drugih neeljeznih materijala.
Danas oko 15 miliona tona aluminija koristi isti magnezij kao
legirni element. Oko 80% svjetske potronje aluminijskih legura
za gnjeenje i oko 60% svjetske proizvodnje legura za lijevanje
koristi magnezij kao legirni element.

Dodatak od 0,1 4,4 % Mg aluminijskoj leguri za gnjeenje


poboljava njegovu oblikovljivost i zavarljivost a dodatak od 0,3
-1,5% Mg poboljava korozijsku otpornost

Aluminijske legure sa magnezijem se koriste u tri glavne industrije.

Pakiranje (limenke, aluminijske folije, posude za hranu i kutije


izmjenjivaa). Oko 50% zahtjeva sa legurama aluminija koje
imaju Mg i otprilike troe oko 70.000 tona.

Automobilska industrija troi oko 35% ili 50.000 tona Mg koji


se isporuuje aluminijskoj industriji. Legure za gnjeenje koje
imaju Mg se koriste za karoseriju automobila, dok se legure za
lijevanje koje imaju Mg koriste za proizvodnju cilindarskih glava,
klipova i blokova motora.
Za izradu konstrukcija od ekstrudiranih profila ostaje oko 15%
potranje za legurama aluminija koje u sebi imaju Mg. To
koliinski otprilike iznosi oko 20.000 tona.

ZATITA MAGNEZIJA OD KOROZIJE

Magnezij na povrini stvara zatitni anodni film koji je relativno


dobro otporan na koroziju, meutim lako korodira sa kloridima,
sulfatima i drugim kemikalijama.
Zbog toga se esto provode razliiti naini atite od korozije,
posebno galvanske, komponenti izraenih od magnezija.

Ukoliko e komponenta od magnezija tijekom ekspolatacije biti


izloena agresivnom mediju (slani zrak, morska voda i slino)
nuno je ve tijekom njenog konstruiranja promiljati o
spreavanju djelovanja korozije.
Pri tome valja voditi rauna da konstrukcija ne skuplja agresivni
medij tamo gdje se nalaze razliiti materijali kako bi se sprijeilo
nastajanje galvanskog lanka.

Ispravno i neispravno konstruiran nain


spajanja elemenata iz magnezija

Ispitivanja su pokazala da izlaganje uzorka tijekom 10 dana u


slanoj magli daje otprilike isti rezultat kao njegovo 27 godina
izlaganje u industrijskoj atmosferi.
Brzina propadanja
magnezijeve legure ovisna je i o vrsti te koliini legirnih
elemenata.

Brzina propadanja legure magnezija ovisno o vrsti i koliini elemenata

CIJENA
Mg je zbog svojih izvrsnih svojstava jedan od materijala
budunosti.
Najvea prepreka njegovoj jo iroj primjeni je njegova cijena koja
trenutano iznosi oko 3,5 $/kg. To je vie od cijene aluminija i za
dosta manje od cijene titanovih legura.

Cijene Mg legura na tritu

You might also like