2.

TEMELJNE POSTAVKE TOPLINSKE OBRADE

2. TEMELJNE POSTAVKE TOPLINSKE OBRADE

METALA
Toplinskom obradom smatra se tehnoloki postupak kojim se obradak od
odabranog materijala svijesno podvrgava promjenama temperature u odreenim
vremenskim ciklusima. Temeljem postavljene definicije lako se zakljuuje da su
temeljni parametri postupaka toplinske obrade:
temperatura (oC) , T (K) i
trajanje (vrijeme), t (s, min, h).
Iz kolegija Materijali 1
jasna je uloga temperature, jer
se ovisno o njenom izboru
mijenjaju faze u promatranom
metalu.
Trajanje
procesa
toplinske
obrade
valja
promatrati
kroz
nekoliko
podruja. Za najvei broj
postupaka toplinske obrade to
su: kontrolirano zagrijavanje,
zadravanje na postignutoj
temperaturi
i
kontrolirano
hlaenje, slika 2.1.

Slika 2.1 Openiti prikaz toplinske obrade

Tijekom takvog procesa toplinske obrade mogua je pojava razliitih vrijednosti

navedenih parametara na povrini (puna linija) i u sreditu obratka (crtkana linija).
Razlike u poloajima ovih linija posljedica su toplinske vodljivosti materijala i one su
tim vee to su dimenzije obratka vee.
Navedeni prikaz ukazuje da trajanje toplinske obrade nije beskonano (t ).
To je donekle drugaije u odnosu na pretpostavke koje su vrijedile kod definiranja
metastabilnog dijagrama slijevanja eljeza i ugljika poznatog kao Fe - Fe3C dijagram.
Naime, pri njegovom dobivanju polo se od pretpostavke da je brzina hlaenja mala,
a trajanje hlaenja ekstremno dugako (vhl 0; thl ).
Ove razlike temeljnih parametara toplinske obrade u odnosu na metastabilni
dijagram slijevanja uzrokuju da se toplinskom obradom mogu postii drugaija
svojstva od onih koja su uobiajena za elike. Pri tome je znaajna svrha promjena
koje se ele postii. Efekti tih promjena, pored temperature i trajanja procesa, ovise
o vrsti materijala, njegovom kemijskom sastavu i izvornoj mikrostrukturi, te stupnju
prethodne hladne deformacije. Ovisno o svrsi, toplinskom obradom mogu se, prema
slici 2.2, postii promjene:
faza ili fiziko kemijske promjene
strukture
mehanikog stanja

I. Duplani: MATERIJALI 2

2. TEMELJNE POSTAVKE TOPLINSKE OBRADE

Slika 2.2 Shematski prikaz promjena pri toplinskoj obradi |1|

a - promjene faza; b - promjene strukture; c - promjene mehanikog stanja

Promjena faza tijekom toplinske obrade pokazana je na primjeru perlita P, koji

predstavlja smjesu lamela ferita i cementita Fe3C, slika 2.2.a. Njegovim
zagrijavanjem na temperaturu oko 760 oC dobije se austenitna faza . Naglim
hlaenjem tako nastalog austenita nastaje nova feritna faza sa ukljuenim ugljikom u
sebi poznata kao Martenzit M. Pri tome, mogue je da na sobnoj temperaturi, kod
odreenih uvjeta, zaostane i neto austenita Ao.
Promjena strukture tijekom toplinske obrade pokazana je na primjeru
pretvaranja ploastog ferita u perlitu u zrnati ferit, slika 2.2.b. To se postie njegovim
zagrijavanjem na oko 850 oC i naknadnim sporim hlaenjem.
Promjena mehanikog stanja kao posljedica toplinske obrade pokazana je na
uzorku sastavljenom od tri meusobno povezana tapa nejednakih poprenih
presjeka, slika 2.2.c. Budui da su vanjski tapovi manjeg presjeka hlade se sa
850oC veom brzinom od sredinjeg. Zbog toga u sredinjem tapu nastaju zaostala
vlana naprezanja jer su prethodno ohlaeni vanjski tapovi zauzeli svoju duinu i ne
doputaju srednjem tapu slobodno skraivanje. Upravo stoga njegova zaostala
vlana naprezanja uzrokuju da se u bonim tapovima pojave zaostala tlana
naprezanja. Ova zaostala vlana i tlana naprezanja mogue je ukloniti sporim
zagrijavanjem obratka na temperaturu oko 850 oC, a potom sporo ohladiti na sobnu
temperaturu.
Iz pokazanih primjera zakljuuje se da je cilj toplinske obrade promjenom
toplinskog stanja postii promjenu faza i strukture. Kod velikog broja postupaka
toplinske obrade kemijski sastav elika se ne mijenja. Naravno, mogue je da pri
visokim temperaturama nastanu neke spontane kemijske reakcije na povrini
obratka, koje su obino nekontrolirane i nepoeljne. Izuzetak ini skupina postupaka
kod koje se samo povrini obratka mijenja kemijski sastav u cilju postizanja
odgovarajuih povrinskih efekata. Ovi postupci spadaju u skupinu kemijske
toplinske obrade.

I. Duplani: MATERIJALI 2

2. TEMELJNE POSTAVKE TOPLINSKE OBRADE

2.1 VRSTE TOPLINSKE OBRADE

U strojarskoj praksi primjenjuje se veliki broj postupaka toplinske obrade koji se
mogu dijeliti prema razliitim kriterijima. Temeljem toga, u nastavku e se objasniti
osnovne znaajke pojedinih skupina sa svim bitnim tumaenjima zbivanja i
tehnologijom izvoenja, te e se ukazati na slinosti sa ostalim postupcima iz
pojedinih skupina.
Jedan od najeih kriterija za podjelu postupaka toplinske obrade je dubina do
koje seu posljedice toplinske obrade. Postoji veliki broj postupaka kojima se
toplinskom obradom mijenjaju svojstva obratka kroz itavi presjek ili samo njegov
dio. Pored ovih, brojni su postupci toplinske obrade kojima se obratku mijenjaju
samo kvaliteta i svojstva povrine. Dubine promjene svojstava su reda veliine do
nekoliko milimetara, a esto i znatno manje. Unutar svake od ovih skupina mogue
je provesti i daljnju podjelu u jo dvije podskupine:

Postupci obrade itavog presjeka

Udaljavanje od ravnotenog stanja
Vraanje u ravnoteno stanje
Postupci obrade povrine
Kaljenje povrine
Kemijsko difuzijska toplinska obrada
U nastavku, dat e se tumaenje pojedinih postupaka iz pojedinih podskupina.
Radi lakeg praenja i razumijevanja zbivanja, najprije e se dati tumaenje opih
temeljnih pojava koje se dogaaju tijekom pojedinih postupaka toplinske obrade.

2.2 PRETVORBE AUSTENITA PRI UBRZANOM HLAENJU

Iz predavanja kolegija Materijali 1 studenti su se upoznali sa pojavama i
promjenama koje nastaju kod vrlo sporog hlaenja austenita. Te promjene mogle su
se pratiti na Fe-Fe3C dijagramu. Stoga, osnovu za sve znaajno u postupcima
toplinske obrade ini dobro poznavanje i razumijevanje Fe-Fe3C dijagrama. To je
zapravo idealni dijagram slijevanja dobijen teorijskom brzinom hlaenja vhl 0 (thl),
te je, jo jednom, vano istaknuti samo njegove najvanije specifinosti.
Karakteristina temperatura u Fe-Fe3C dijagramu je ona na 723 oC, tj. A1 linija na
kojoj pri hlaenju elika nastaje raspad austenita s koncentracijom 0,8 %C u
eutektoid poznat pod nazivom perlit, slika 2.3.
Nastali perlit ima lamele ferita i cementita veliine oko 80 m. Naravno, pri
grijanju obratka iznad temperature A1 nastaje obrnuta pretvorba, tj. eutektiod - perlit
se pretvara u austenit. Oba ova pretvorbena procesa koja nastaju pri hlaenju ili
grijanju su difuzijski procesi, jer je za njihovo ostvarivanje na raspolaganju dosta
vremena.

I. Duplani: MATERIJALI 2

2. TEMELJNE POSTAVKE TOPLINSKE OBRADE

Slika 2.3 Fe-Fe3C dijagram za podruje elika

Osim temperature A1, za razumijevanje utjecaja brzine hlaenja na svojstva

obratka znaajna je i granica A3. Du ove granice, ovisno o sadraju ugljika u eliku,
pri hlaenju se iz austenita izluuje ugljik koji sa atomima eljeza stvara novu fazu
zvanu ferit. Obino se za pojavu koja nastaje na toj liniji pri hlaenju kae da
zapoinje pretvorba austenita u ferit . Naravno, pri grijanju nastaje obrnuti
proces tj. ferit se pretvara u austenit .
Pored navedenih A1 i A3 linija, znaajna je i linija Acm. Ona predstavlja granicu
na kojoj se pri hlaenju iz austenita izluuje ugljik i poima stvarati sekundarni
cementit Fe3C. Pri grijanju nastaje obrnuti proces, tj. Fe3C se prestaje otapati u
austenitu.
Hlaenje austenita mogue je naelno provesti na dva naina:

kontinuirano u jednom ili vie rashladnih medija do sobne temperature. To je

anizotermiko hlaenje.
u jednom mediju konstantne temperature dok se ne zavri pretvorba austenita,
nakon ega slijedi hlaenje do sobne temperature. To je diskontinuirano ili
izotermiko hlaenje.

Promjene nastale hlaenjem elika sa

najjednostavnije je pratiti na eutektoidnom eliku.
6

temperature austenitizacije
Kod tog elika (0,8 %C) te
I. Duplani: MATERIJALI 2

2. TEMELJNE POSTAVKE TOPLINSKE OBRADE

promjene zapoinju i zavravaju na 723 oC, tj. na A1 temperaturi. Pri vrlo sporom
hlaenju nastaju promjene koje su ve objanjene na Fe-Fe3C dijagramu. Nastala
promjena kad se iz jednog zrna austenita stvori vie zrna perlita na slici 2.4 prikazana
je krivuljom hlaenja a.
Pri sporom hlaenju (u zatvorenoj pei 100 oC/h) temperatura modifikacije se
neto sputa, krivulja hlaenja b, slika 2.4. Lamele perlita postaju tanje zbog ega
nastaje manji porast tvrdoe.
Pri neto brem hlaenju na mirujuem zraku (npr. 100 oC/min) iz austenita
stvara se faza slina perlitu sa jo tanjim lamelama cementita (oko 40 m) i vie
tvrdoe, a naziva se Sorbit. Zbog ovog ubrzanog hlaenja dolazi do sputanja linije
A1 (oko 650 oC, krivulja c, slika 2.4). Promjene poloaja A1 temperature, odnosno
stojita na krivuljama hlaenja u slici 2.4, rezultiraju promjenama i u Fe-Fe3C
dijagramu. Uz promjene temperatura nastaju i promjene koncentracija. Tako pri
nastajanju sorbita, eutektoidna koncentracija nije vie 0,8 %C ve se pretvara u
podruje koncentracija, (slika 2.5 toka - crta linija).

Slika 2.4 Krivulje hlaenja i nastale faze za razliite brzine hlaenja |1|
A - Austenit; B - Bainit; M - Martenzit; P - Perlit; S - Sorbit; T - Trustit

Pri jo brem hlaenju (struja zraka npr. 250 oC/s, krivulja d, slika 2.4), iz
austenita se dobija Trustit1. Ta je faza slina prethodnoj samo su joj lamele
cementita Fe3Cid jo tanje (oko 20 m par lamela) a tvrdoa je neto via. Ovdje je
temperatura A1 jo nia (550 oC), a podruje raspada u isti trustit jo ire, (slika 2.5,
crtkana linija).

Prema istraivau Troostu

I. Duplani: MATERIJALI 2

2. TEMELJNE POSTAVKE TOPLINSKE OBRADE

Slika 2.5 Prijelaz eutektoidne koncentracije u podruje eutektoidnih koncentracija

Iz navedenog zakljuuje se da brzina hlaenja utjee na izgled dijagrama

slijevanja. Naime, ovisno o brzini hlaenja, a zbog toplinske histereze, poloaji linija
A1, A3 i Acm se mijenjaju. Da bi se razluilo radi li se o procesu hlaenja ili grijanja
elika u oznake temperatura uvode se dodatne oznake. Tako se temperature
promjena kod hlaenja oznaavaju indeksom r tj. Ar1, Ar3 i Arcm. Slino vrijedi i za
proces grijanja, gdje se koristi simbol c, tj. Ac1, Ac3 i Accm. Pri vrlo polaganom
hlaenju vhl 0 (thl ) smatra se da se linije Ar1 i Ac1 preklapaju i postaju A1.
Pri jo brem hlaenju nego to je u sluaju nastajanja trustita (npr. 500 oC/s),
difuzija gotovo u potpunosti izostaje. Na krivulji hlaenja e, slika 2.4, opaaju se dvije
promjene. Prva je na oko 600 oC, a druga na oko 250 oC. Promjena na 600 oC
povezana je sa nastankom nove faze i izraena je stojitem. Mehanizam te
promjene je slijedei: Dio ugljika, i to vrlo mali, uspije se izluiti iz mjeanca u
Fe3C. Preostali dio , iz kojeg se nije uspio izvui ugljik, pretvara se u ferit . To je
prostorno centrirana kubna reetka u kojoj nema mjesta za C, te dolazi do njenog
izvitoperenja. Ta se struktura naziva igliasti trustit ili Bainit2. Druga promjena
smjera krivulje hlaenja vezana je za nastajanje jo jedne nove faze koja se zove
Martenzit3.
Najmanja brzina hlaenja kod koje se direktno iz austenita dobija martenzit
zove se kritina brzina hlaenja vkr (za isto eljezo to je vhl 600 oC/s). Ako se
2
3

Po istraivau Bainu
Po istraivau Martensu

I. Duplani: MATERIJALI 2

2. TEMELJNE POSTAVKE TOPLINSKE OBRADE

hlaenje austenita provodi brzinom manjom od kritine dobije se neka od naprijed

spomenutih faza. Meutim, ako se hlaenje austenita provede kritinom brzinom vkr
ili veom od nje, nema dovoljno vremena za difuziju, a ipak nastane pretvorba ' u '.
Tako nastala ' reetka sadri u sebi cijelu koliinu ugljika koju je u sebi imao ' i
naziva se Martenzit. Novonastala ' reetka, koja bi inae pri toj temperaturi trebala
biti prostorno centrirani kub, zbog velike koliine ugljika se pretvara u prostorno
centrirani tetragon. To je feromagnetina (zbog reetke) igliasta struktura vrlo
velike tvrdoe. Krivulje hlaenja pri kojima je to nastalo u slici 2.4 oznaene su sa f i
g. Ako se pak omogui naknadna izvjesna difuzija, doi e do pomicanja atoma
ugljika u stranu i od tetragona nastaje prostorno centrirani kub. Ta kubna reetka
imat e parametre reetke i naziva se kubni martenzit. Ove e pretvorbe biti
detaljnije objanjene kasnije.
Prema tome, dovoljno povienje
brzine hlaenja austenita vkr potiskuje
krivulje A1, A3 i Acm metastabilnog FeFe3C dijagrama u jedinstvenu krivulju Ms
(Martensite start). To znai da e kod
dovoljno
brzog
hlaenja
elika
austenitne strukture austenit ostati
postojan izmeu A3 i Ms, odnosno Acm i
Ms temperature. On u sebi sadri sav
ugljik koji je imao na poetku hlaenja i
naziva se pothlaeni austenit Ap. Na
poloaj Ms i Mf linija, pored brzine
hlaenja utjee i sadraj ugljika u eliku.
Ta je ovisnost prikazana Uptonovim
dijagramom, slika 2.6. On daje potrebne
podatke o poetku i kraju pretvorbe
austenita u martenzit, a vrijedi samo za
brzo hlaenje.

Slika 2.6 Ovisnost poetka i zavretka

pretvorbe austenita u martenzit o
sadraju ugljika Uptonov dijagram |2|
A - Austenit; M - Martenzit

Pretvorba pothlaenog austenita u martenzit takoer traje u odreenom

temperaturnom intervalu i zavrava pri temperaturi Mf (Martensite finish). Ukoliko se
pretvorba austenita u martenzit ne zavri do sobne temperature (Mf se nalazi ispod
sobne temperature), u strukturi, pored pothlaenog austenita, postoji i ostatni
austenit Ao.
Literatura
|1| R. Deeli: Metali 2, Sveuilite u Splitu, FESB, Split,1987.
|2| M. Stupniek, F. Cajner: Osnove toplinske obradbe materijala, Sveuilite u Zagrebu,
Zagreb,1996.
PITANJA
1.
2.
3.
4.
5.

Koji su temeljni parametri postupka toplinske obrade?

Shematski prikaite temeljne parametre postupaka toplinske obrade!
Koja je svrha toplinske obrade?
Koje se promjene mogu postii u materijalu tijekom toplinske obrade?
Navedite osnovne vrste toplinske obrade!

I. Duplani: MATERIJALI 2

2. TEMELJNE POSTAVKE TOPLINSKE OBRADE

6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.

Skicirajte Fe-Fe3C dijagram i navedite faze u pojedinim podrujima!

Koje pojave nastaju pri brem hlaenju austenita?
Kakvi mogu biti naini hlaenja obratka u postupku toplinske obrade?
to predstavljaju oznake Ar1, Ar3 i Arcm?
to predstavljaju oznake Ac1, Ac3, Accm?
Objasnite nastajanje pojedinih faza pri razliitim brzinama hlaenja austenita!
to je to kritina brzina hlaenja?
Nacrtajte dijagram ovisnosti poetka i zavretka pretvorbe austenita u martenzit o sadraju
ugljika!
14. Kako se na dijagramu temperatura - vrijeme prikazuje promjena brzine hlaenja?
15. to je Sorbit, Trustit, Bainit i Martenzit i iz ega nastaju?
16. Kakva je struktura martenzita?

10

I. Duplani: MATERIJALI 2