VELEUILITE U KARLOVCU

ODJEL SIGURNOSTI I ZATITE

SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ

SEMINARSKI RAD
KOLEGIJ: VOZILA
TEMA: Motocikl Kawasaki ZR-7

Izradio:

Pregledao:
dipl.ing. Marijan Brozovi

Nikola Hren

Karlovac, 2014.

Sadraj
UVOD........................................................................................................................................... 3
Megola...................................................................................................................................... 3
Killinger und Freund ................................................................................................................. 5
ZAKONSKA REGULATIVA .......................................................................................................... 5
Razlikovni prikaz ...................................................................................................................... 6
Moped / Skuter ..................................................................................................................... 6
PODJELA MOTOCIKALA ............................................................................................................ 7
Sportske................................................................................................................................ 7
Naked ................................................................................................................................... 7
Touring.................................................................................................................................. 8
Supermoto, ........................................................................................................................... 8
Enduro, ................................................................................................................................. 9
Motocross, ............................................................................................................................ 9
Custom - Cruiser ................................................................................................................. 10
Chopper .............................................................................................................................. 10
AERODINAMIKA I OTPOR KOTRLJANJA ................................................................................ 11
Aerodinamika ......................................................................................................................... 11
Usporedba koeficjenata otpora zraka ..................................................................................... 12
Otpor kotrljanja ....................................................................................................................... 13
Kawasaki ZR-7 ........................................................................................................................... 14
Tehnike karakteristike: .......................................................................................................... 14
Dimenzije: ........................................................................................................................... 14
Podaci o agregatu: .............................................................................................................. 14
Ulje za agregat: ................................................................................................................... 14
Pogonski i prijenosni sistem: ............................................................................................... 15
Okvir (asija): ...................................................................................................................... 15
Pneumatici (bez zranica):.................................................................................................. 15
Ovjes:.................................................................................................................................. 15
Konice: .............................................................................................................................. 15
STABILNOST VOZILA S DVA KOTAA.................................................................................... 16
Koenje vozila s dva kotaa ................................................................................................... 17
Vonja vozila s dva kotaa kroz zavoj .................................................................................... 17
Izbjegavanje zapreke.............................................................................................................. 18
Sudari s drugim vozilima ........................................................................................................ 18
ODBAAJ TIJELA VOZAA MOTOCIKLA ILI MOPEDA .......................................................... 19
Mehanizam ozljeda ................................................................................................................ 20
VANOST PSIHOLOKOG STANJA OVJEKA U PROMETU ................................................ 20
Uloga ljudskih osjetila u sigurnosti prometa ............................................................................ 21
Vizualna percepcija i brzina reakcije ...................................................................................... 21
Komponente vremena od percepcije do reakcije ................................................................ 21
UTJECAJ OKOLIA NA ZDRAVLJE I SIGURNOST SUDIONIKA U PROMETU ...................... 22
Oneiavanje atmosfere ....................................................................................................... 22
Utjecaj buke na ovjeka i sigurnost prometa .......................................................................... 23
ZAKLJUAK .............................................................................................................................. 24
Savjet za kraj .......................................................................................................................... 25
POPIS LITERATURE: ................................................................................................................ 26
Popis mrenih stranica ........................................................................................................... 26
Popis slika .............................................................................................................................. 26
Popis tabela ............................................................................................................................ 27

UVOD
Prvi motocikl bio je na parni pogon, a izradila su ga 1868. braa Michaux. Gottlieb Daimler je
davne 1885 godine stvorio prvi pravi motocikl na svijetu i nazvao ga "Reitwagen" ili u prijevodu
auto za jahanje.
Izgradio ga je zajedno sa svojim prijateljem Wilhelm Maybachom. Bio je to zrano hlaeni
etverotaktni jednocilindrini agregat snage oko 0,4 kW . Pokretan remenom pomou dvije
razliite koloture (razliitih dimenzija) koji su pokretali prvi motocikl brzinom 6 ili 12 km/h. Isprva
zamiljen kao test vozilo otiao je sasvim sluajno u povijest kao prvi svjetski motocikl.

Slika 1. Prvi motocikl

izvor: http://www.crochopperforum.com/index.php?option=com_content&view=article&id=227%3Aprvi-pravi-motocikl-na-svijetu&catid=36%3Apovijest-motora&Itemid=57&lang=hr

Kod veine motocikala motor pokree stranji kota uz pomo lanca; na nekima se vozi preko
osovine ili remena. Motocikli s motorima manjim od 50 kubika mogu se nazvati mopedima, jer
su u prolosti imali i pedale i motor.

Megola
U Njemakoj izmeu dva svjetska rata raeni su i motocikli s prednjim pogonom ali zbog teke
upravljivosti proizvodnja takve vrste pogona nije zaivjela. Dva najistaknutiji model ovog tipa
motocikala je proizaao iz tvrtke Megola (Minchen 1921 - 1925 g.) to je skraenica imena
njihovih konstruktora Meixner, Cockerell, and Landgraf te dorada njihove zamisli motora od
strane tvrtke Killinger und Fruend.

Slika 2. Motocikl Megola

izvor: http://motorcyclephotooftheday.files.wordpress.com/2011/01/megola.jpg

Slika 3. Smjetaj agregata na motociklu Megola

izvor: http://blog.hemmings.com/index.php/tag/rapide/

Megola je jedinstvena to se tie dizajna. Njezina posebnost je lako uoljiva ak i obinim

ljudima koji nisu vrsni poznavaoci mehanike ili tehnike. Agregat je smjeten unutar prednjeg
kotaa, sastoji se od pet cilindara i zapremine je od 640ccm to je i ekvivalentna veliina
mnogim dananjim modernim agregatima motocikala. Bregasto vratilo je ujedno i osovina
prednjeg kotaa a sam motor je zvjezdastog dizajna.
Snaga ovog agregata je priblino oko 10kW koji se prenose direktno na prednji kota a takva
podjela s vrlo niskim centrom gravitacije omoguava izvrsnu upravljivost motocikla.
Najvea brzina serijske verzije ovog motocikla je 85 km/h to je bilo dovoljno da odnese
pobjedu na prvenstvu Njemake koje je odrano 1924. godine, dok sportske verzije istog mogle
su razviti i brzine do 140 km/h. Od ukupno 2000 proizvedenih Megola u voznom stanju je jo
samo oko desetak primjeraka.

Slika 4. Izgled rastavljanog agregata Killinger und Freund

izvor: http://www.cbxclub.com/forum/gallery/image_page.php?album_id=1&image_id=3583

Killinger und Freund

1935. godine grupa inenjera iz Minhena (Njemaka) pokuala je poboljati verziju motora
Megola koji je imao pogon na prednjem kotau. Na unaprjeivanju su radili tri godine te su na
kraju dobili impresivne rezultate. Osim to su asiju uinili dizajnerski privlanijom i
ravnomjernijom, dobili su znatno pojednostavljenu i mnogo laku verziju motocikla zapremine
600 ccm nego to su bili standardni motocikli zapremine od

Slika 5. Motocikl Killinger und Freund

izvor: http://choppercompendium.com/ccforum/viewtopic.php?f=35&t=434

Dananje motocikle moemo podijeliti u nekoliko osnovnih skupina:

po vrsti na: mopede, skutere i motocikle.

ZAKONSKA REGULATIVA
Prema Pravilniku o tehnikim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN 51/10 i 84/10)
moemo ih svrstati u sljedee kategorije:
MOPEDI, MOTOCIKLI, LAKI ETVEROCIKLI I ETVEROCIKLI
L1 Mopedi - Motorna vozila s 2 kotaa (mopedi), radnog obujma motora 50 cm3, ili kod
elektromotora najvee trajne nazivne snage 4kW i brzine 50 km/h
L2 Mopedi - Motorna vozila s 3 kotaa(mopedi), radnog obujma motora 50 cm3, ili kod
elektromotora najvee trajne nazivne snage 4kW i brzine 50 km/h
L3 Motocikli - Motorna vozila s 2 kotaa (motocikli), radnog obujma motora > 50 cm3 ili brzine
> 50 km/h
L4 Motocikli s bonom prikolicom - Motorna vozila s 2 kotaa i bonom prikolicom (motocikli
s bonom prikolicom), radnog obujma motora > 50 cm ili brzine > 50 km/h
L5 Motorni tricikli - Motorna vozila s 3 kotaa, simetrino postavljena s obzirom na uzdunu os
vozila (motorni tricikli), radnog obujma motora > 50 cm3 ili brzine > 50 km/h

L6 Laki etverocikli - Motorna vozila s 4 kotaa (laki etverocikli), ija je masa praznog vozila
od 350 kg to ne ukljuuje masu baterija kod elektrinih vozila ija je najvea konstrukcijska
brzina 45 km/h
L7 etverocikli - Motorna vozila s 4 kotaa osim lakih etverocikla (etverocikli), ija je masa
praznog vozila od 400 kg (550 kg za vozila za prijevoz tereta), to ne ukljuuje masu baterija
kod elektrinih vozila i ija najvea neto snaga motora je 15 kW.

Razlikovni prikaz
Moped / Skuter
Mopedi su vozila koja su zapravo motorizirani bicikli a skuteri su kategorija koja je via za
stupanj od mopeda jer su skuteri vozila koja imaju poseban oblik karoserije koji se naziva
skuter, poput npr vespe te raspolau veom snagom od mopeda.

Slika 6. Moped tvrtke Tomos

izvor: http://www.myronsmopeds.com/category/parts/tomos-parts/page/2/

Gilera je prva poela proizvoditi pogonske agregate u konfiguraciji etiri paralelna redna
cilindra, inenjeri koji su osmislili takvu konfiguraciju 1920-ih su Carlo Gianini i Piero Remor te je
njihova Gilera 500 sa vodenim hlaenjem 1939. godine osvojila veliku nagradu Ulster Grand
Prix- a s vozaem D. Serafinijem.
Japanci su kasnije taj koncept u 40-im i 50-im godinama dvadesetog stoljea prekopirali i
usavrili te danas proizvode najpoznatije etverocilindarske agregate koji se obino nalaze u
supersportskim modelima poput Yamahe linije R (R1, R6) ili Kawasaki linije Z (ZXR, ZZR, Z
) a Gilera je danas postala (ironino) ikona u svijetu skutera i drugih urbanih prometala.

Slika 7. Moped skuter tvrtke Gilera

Izvor: http://www.motorevija.com.hr/galery_popup.php?img_id=45276

PODJELA MOTOCIKALA
Motocikli su ozbiljna kategorija vozila koja vie nema dodirnih toaka sa biciklima (kao u
prolosti) i jedina stvar koja ih povezuje sa biciklima je injenica da imaju dva kotaa kao i
bicikli.
Motocikle iz skupine L3 moemo podijeliti na:
Sportske
Sportski motocikli su namijenjeni ponajprije za uporabu na trkaim stazama i raspolau velikom
snagom koja moe dosegnuti i preko 220 KS. Budui da takvi sportski motocikli ne
zadovoljavaju zakonske propise kojima moraju udovoljavati kako bi mogli sudjelovati u
cestovnom prometu, obino im se smanjuje snaga agregata (priguenjem) te ugrauju potrebni
elementi kako za svjetlosne tako i za zvune signale.

Slika 8. Suzuki GSXR 750 iz 93 godine.

izvor: autor

Naked
Nakedi su svestrani motocikli koji slue meu ostalim i za ustriju (sportskiju) vonju ali su
pogodni i za turistika putovanja ili kraa gradska vozikanja, zbog te njihove svestranosti oni su
omiljen izbor meu motociklistima. a zovu se Naked (engl. goli) jer nemaju puno gotovo nikakvih
oplata koje pokrivaju pogonski agregat motocikla te ostale povrine na motociklu, krasi ih
jednostavnost.

Slika 9. Kawasaki ZR-7 iz 03 godine

izvor: autor

Touring
Touring motocikli su, kako im samo ime govori, putniki motocikli koji su namijenjeni za daleka
putovanja te mogu nositi puno prtljage i prevaljivati velike udaljenosti uz malo napora za vozaa
i suvozaa, tako i za sami motocikl. Glavne znaajke su im dobra zatienost putnika od vjetra i
veliki obujam agregata za koje je u dananje vrijeme rijetkost da njihova snaga iznosi manje od
100 KS.

Slika 10. Kawasaki GTR 1400

Izvor: http://www.motorcyclespecs.co.za/model/kawasaki/kawasaki_concours%2010.htm

Supermoto,
Supermoto kategorija motocikala je najnovija vrsta motocikala koja se pojavila poetkom 90-ih
godina 20. stoljea. Supermoto motocikli su namijenjeni za sport i zabavu te su neka mjeavina
motocross i enduro motocikala. Prvo su se pojavili u SAD-u prije 10 do 15 godina kada su
zaljubljenici u motocross dobili elju da svoje ljubimce provozaju gradskim cestama pa su na
njih ugradili cestovne verzije guma za motocikle.

Slika 11. Yamaha XTX660

izvor: http://eztuning.wordpress.com/

Enduro,
Enduro motocikli su namijenjeni za svladavanje tekih terena, a isto tako su iskoristivi i na
otvorenim cestama i kraim putovanjima. Filozofskim pristupom, ne razlikuju znatno od
motocross motora kojem su ugraena svjetla, pokazivai smjera, ogledala itd. Kao i na sve
ostale motocikle na njih je mogue ugraditi i dodatnu opremu kao to je na ovoj slici vidljivo da
postoji ugraen i tzv. TopCase to je naziv za kofer na stranjem kraju motocikla.

Slika 12. Yamaha XT 600 iz 95 godine.

izvor : autor

MotoCross,
MotoCross motocikli su posebna kategorija koja slui iskljuivo za vonju po MotoCross
stazama od blata i zemlje te drugim teko prohodnim terenima. Njihova namjena je zapravo
profesionalno sportska ili namijenjena iskljuivoj zabavi i slobodnom vremenu budui da se isti
ne smiju koristiti u svakodnevnom cestovnom prijevozu zbog nezadovoljavanja osnovnih
tehnikih zahtjeva za sigurnost cestovnog prometa.

Slika 13. Yamaha YZ450F iz 2013 godine

izvor: http://www.dirtrider.com/features/2013-yamaha-yz450f-and-yz250f-motocross-bikes-%E2%80%93-first-look/

Custom - Cruiser
Custom - Cruiseri su vrsta motocikala koja slui za uivanje u lagodnoj vonji uz duboki (muki)
zvuk maine. Custom - Cruiseri obiluju kromom koji se nalazi ak i na najsitnijim detaljima
motocikla te vole pokazivati svoju robusnost i rasko.

Slika 14. Hyosung GV250 Aquila

Izvor: autor

Chopper
Chopperima koji su pak motocikli cijeli nainjeni runim radom od razliitih dijelova koji su
unikatni te po samoj definiciji, Chopperi su unikatni motocikli u cijelosti a ime im dolazi od ( engl.
chop parts) rezani dijelovi.

Slika 15. Chopper motocikl

izvor: http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Chopper_WI.jpg

10

AERODINAMIKA I OTPOR KOTRLJANJA

Aerodinamika
Otpor zraka je nuspojava bilo kakvog kretanja nekog tijela kroz atmosferu. Oblik tijela koji putuje
atmosferom pridonosi veliini tog otpora. Mnogi motoristi, u dui, smatraju kako je aerodinamika
sporedna stvar kod motocikla jer bez nje vonja na istom ne bi stvarala onaj famozni osjeaj
kojeg nerijetko nazivaju vjetar u kosi i slobode pokreta koja se manifestira najvie u borbi sa
vjetrom odnosnom strujanjem zraka oko samog vozaa prilikom vonje.
Tijekom druge polovice 90-ih godina kada su agregati motocikala postali dovoljno snani da uz
malu ali presudnu mo aerodinamike dosegnu brzine oko i preko 300 km/h na nju se gleda u
sasvim drugom svjetlu. Osim elje da motocikl to lake prolazi kroz zrak, nekim verzijama
motocikala je puno vanije da ista pridonosi stabilnosti motocikla na veim brzinama te da
omogui dobru zatitu od vjetra a kao dodatni zahtjevi tu se javljaju i propisno hlaenje
pogonskog agregata i smanjenje potronje goriva.

Slika 16. Aerodinaminaka motocikla

izvor: http://www.motopuls.hr/images/stories/TESTOVI/T067/068TE_Aerodinamika.pdf

toka A molekula zraka slobodno se kree u zraku brzinom priblinom 0 km/h;

toka B motocikl naljee na toku A brzinom kojom se kree, tom prilikom zbog tlaka nastalog
sudarom izmeu motora i molekule zraka taj tlak joj daje ubrzanje te zbog oblika povrine i
kretnje motocikla ona se kree vertikalno uzdizati kako bi se stvorio prostor za prolazak motora;
toka C razdaljinu od toke B do toke C (najvilje toke u ovom sluaju) molekula e
savladati ovisno o naletnoj brzini motocikla, no ovdje se radi o stotinkama sekunde. To
putovanje molekule za uzvrat e zahtijevati da dio energije koju je od motocikla naslijedila
sudarom u toki B morati potroiti na trenje dok putuje prema najvioj toci C. To trenje ne
samo da usporava motocikl nego i vama daje onaj osjeaj borbe s zrakom i motociklom kojim
se kreete sve dok molekula ne doe u toku E kako bi se i sama mogla vratiti na svoje poetno
stajalite odnosno toku F;

11

toka D zbog trenja o tijelo vozaa od toke C negdje oko toke D brzina kretanja molekule
zraka ponovno se kree oko 0 km/h, te zbog nemogunosti odravanja veze s ostalim
molekulama pri toj brzini s jo pokojom zaostalom molekulom zakree svoje putovanje prema
gore to pone stvarati turbulentne vrtloge zraka odnosno podtlak, to se lako moe vidjeti za
vrijeme ljetnih dana kada pravi bajkeri elavih glava, japankama na nogama i kratkim
hlaicama jure gradom a majica im se podigne na pola lea e to se dogaa uslijed vrtloenja
zraka u toki D.

Usporedba koeficijenata otpora zraka

Usporeujui koeficijente otpora zraka (Cx) izmeu motocikala nema znaajnih odstupanja u
njihovu iznosu. Suzuki Hayabusa ija je ljepota rtvovana za aerodinamiku ima koeficijent od
0.56 dok Kawasakijev ZX-12R taj koeficijent otpora iznosi 0.60. Ako ovoj usporedbi dodamo
koeficijente prosjenih obiteljskih automobila iji koeficijenti se kreu izmeu malo iznad 0.30 ili
prosjenim kamionom iji koeficijenti se kreu oko 0.70 0.80 onda stvari djeluju jako prazno za
motocikle.
Koeficijent otpora zraka vezan je iskljuivo uz oblik i brzinu kretanja stoga to otpor zraka ne
raste linearno ve raste s kvadratom brzine ija je posljedica da pri velikim brzinama upravo
otpor zraka pojede i do 90% ukupno proizvedene snage agregata to je lako uoljivo iz
sljedeeg grafikog prikaza.

Slika 17: Odnos snage i brzine

izvor: http://www.motopuls.hr/images/stories/TESTOVI/T067/068TE_Aerodinamika.pdf

Silu otpora zraka moemo prema formuli Fotpora = 0,5 * Cx * A * v * , kod ega je Cx koeficijent
otpora zraka, A je povrina eonog presjeka (m), v je brzina (m/s), a je gustoa zraka
(kg/m). Da bi izraunali snagu u kW koja se troi na savladavanje tog otpora i to tako da se
Fotpora pomnoi sa brzinom (m/s).
Otpor zraka izazvan je:
a. tlakom zraka na eonu povrinu vozila (r1)
b. trenjem zraka o uzdunu plohu vozila (r2)
c. depresijom i vrtloenjem zraka iza vozila (r3) i moe se odrediti izrazom:

Rz= r1+ r2+r3= p*A*c (N)

12

Otpor kotrljanja
Pri malim brzinama najvie snage agregata, oko 10%, troi se na savladavanje otpora
kotrljanja, no kako se brzina poveava ta razina otpora se znaajno ne uveava kao otpor
zraka.
Da bi se vozilo pokrenulo potrebno je savladati sve vozne otpore (R). U tu svrhu moramo na
krajevima pogonskih kotaa ostvariti vunu silu P, koja e biti jednaka sumi svih djelominih
voznih otpora.
Koeficijent otpora kotrljanja Fk predstavlja vunu silu u N po 1N teine kotaa na tlo.
Taj koeficijent fk ovisi o:
a. tlaku zraka u gumi kotaa
b. izvedbi i stanju ceste
c. izvedbi i stanju pneumatika
d. titranju (lepranju kotaa)
e. voznoj brzini
U sluaju da je pneumatik idealno elastian, energija utroena na deformiranje potpuno bi se
vratila kotau, meutim budui da materijali kotaa nisu apsolutno elastini, uslijed postojanja
unutranjeg trenja u naplatku i trenja na povrini dodira obrua s tlom, dio energije utroene na
deformacije prelazi u toplinu koja se predaje okoliu, s time da se kod motocikala ta toplina
koristi i za postizanje boljih performansi i voznih osobina samog pneumatika.
Prilikom pokretanja motocikla na pogonskom kotau se poveava povrina u podruju gdje se
ostvaruje kontakt izmeu pneumatika i tla. U koliko je pogonski kota stranji te se na njemu
poveava povrina prianjanja na prednjem uslijed sila ubrzanja ta povrina se smanjuje.
Koeficijent trenja ovisi o stanju ceste i kotaa te u pojedinim sluajevima iznosi:
za asfalt 0,5 (suho) 0,2 (vlano)
za cestu od kamena 0,6 (suho) 0,3 (vlano).

13

Kawasaki ZR-7
Na Japanskom otoju postoje etiri svjetski poznate marke motocikala koje su poznate pod
imenom Japanska etvorka koju sainjavaju Honda (1947.), Suzuki (1952.), Yamaha (1953.) i
naravno Kawasaki (1961.). Treba napomenuti da su sve etiri Japanske tvrtke za vrijeme
drugog svjetskog rata proizvodile neke proizvode koji su se koristili u izradi oruja ili ratne
mainerije Japanskog Carstva. Nakon poraza u Ratu tvrtke se okreu proizvodnji bicikala,
kunih pomagala a kasnije i motocikala.

Tehnike karakteristike:
Dimenzije:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
7)
8)
9)

ukupna duljina: 2105 mm

ukupna irina: 785 mm
ukupna visina: 1215 mm
osovinski razmak: 1455 mm
udaljenost od ceste: 130 mm
visina sjedita: 800 mm
kapacitet spremnika: 22 lit.
masa bez tekuina: 210 kg
raspodjela mase po osovini
a. optereenje prednje osovine: 111 kg
b. optereenje stranje osovine: 117 kg

Minimalni radijus okretanja: 2,8 m

Podaci o agregatu:
1) tip: 4-taktni, DOHC, 4 cilindra
2) hlaenje: zrano
3) promjer i hod klipa: 66 x 54 mm
4) zapremina. 738 ccm
5) kompresioni omjer: 9,5:1
6) maksimalna snaga: 56 kW (76KS) pri 9500 o/min
7) okretni moment: 63 Nm pri 7500 o/min
8) sistem karburatora: Keihin, CVK32 x 4
9) sistem pokretanja: elektrini starter
10)sistem paljenja: baterija i zavojnica (tranzistorski)
11)podeavanje pred-paljenja: elektronski nadzirano
12)podeavanje paljenja: od 12,5 BTDC pri 1100 o/min - 1300 o/min do 37,5 BTDC pri
9000 o/min
13)tip svjeica: NGK DR9EA ili ND X27 ESR-U
14)metoda brojenja cilindara: s lijeva na desno 1-2-3-4
15)redoslijed paljenja: 1-2-4-3
Ulje za agregat:
1) za model ZR7-H1
a. tip ulja: API SE, SF, SG, SH ili SJ sa JASO MA
b. viskozitet: SAE10W-40, 10W-50, 20W-40 ili 20W-50
2) za model ZR7-H2
a. tip ulja: API SE, SF, SG, SH ili SJ sa JASO MA
b. viskozitet: SAE10W-40
3) za modele ZR7-H3~H5
14

a. a tip ulja: API SE, SF, SG, SH ili SJ sa JASO MA

b. viskozitet: SAE10W-40
4) kapacitet: 3,6 lit
Pogonski i prijenosni sistem:
1)
2)
3)
4)
5)

tip: lanac i stupnjevi prijenosa

omjer redukcije: 2.550 (27/23 x 63/29)
tip spojke: mokra, vie spojki
prijenos: 5 brzina, mehaniki mjenja
omjer brzina (zupanika prijenosa)
a. 1. brzina: 2.333 (35/15)
b. 2. brzina: 1.631 (31/19)
c. 3. brzina: 1.272 (28/22)
d. 4. brzina: 1.040 (26/25)
e. 5. brzina: 0.875 (21/24)
6) pogonski sistem: lanac
7) omjer redukcije (zubi): 2.375 (38/16)
8) broj okretaja: 5.299 u najvioj brzini
Okvir (asija):
1) tip: cijevna s duplom kolijevkom
2) kut nosaa volana: 25,5
3) razmak nosaa: 93 mm
Pneumatici (bez zranica):
1)
2)
3)
4)

prednji, za modele ZR7-H1~H2, dimenzija: 120/70ZR17 58W

prednji, za modele ZR7-H3~H5, dimenzija: 120/70ZR17M/C 58W
stranji, za modele ZR7-H1~H2, dimenzija:160/60ZR17 69W
stranji, za modele ZR7-H3~H5, dimenzija:160/60ZR17M/C 69W

Ovjes:
1) prednja suspenzija
a. tip: teleskopska vilica
b. dozvoljen hod: 130 mm
2) stranja suspenzija:
a. tip: uni-trak (jednoredni), slobodna vilica
b. dozvoljen hod: 130 mm
Konice:
1) prednje: dvostruki disk promjera 300mm s dvoklipnim eljustima
2) stranje: jednostruki disk promjera 240mm s dvoklipnom eljusti

15

STABILNOST VOZILA S DVA KOTAA

Vozila s dva kotaa oslanjaju se na dvije toke, uslijed toga su nestabilni pa pri odravanju
ravnotee prilikom vonje bitna uloga pripada vozau.
Brzinu vozila s dva kotaa, s obzirom na stabilnost moemo podijeliti na:
a. Brzine ispod 15 km/h voza sam mora odravati vozilo a u zavoju vozilo striktno
prati zaokretanje upravljaa.
b. Brzine od 15 40 km/h vozilo ima vlastitu stabilnost te u vonji odrava skupa s
vozaem pravac kretanja ukoliko neki vanjski utjecaj ne poremeti sistem ravnotee.
c. Brzine iznad 40 km/h vozilo opet postaje nestabilno, ali to nema nekog posebnog
znaenja sve do brzine vonje od 160 km/h.
Za ponaanje vozila s dva kotaa vane su njihove geometrijske i konstruktivne veliine:
a. Osovinski razmak - to je osovinski razmak manji vozilo je okretnije za upravljanje,
ali tee odrava pravac vonje.
b. Zatur kotaa to je zatur kotaa vei, vozilo je manje okretno za upravljanje, ali
ima bolja svojstva odravanja pravca vonje.
c. Nagib osovine upravljaa to je nagib osovine upravljaa vei, vozilo je manje
okretno, ali bolje odrava pravac vonje.

Slika 18. Konstrukcijski odnosi motocikla

Izvor: Doc. dr. sc. Zovak G., Literatura za Fakultet prometnih znanosti

Poloaj teite (voza + vozilo) najbolje je kad su podjednako optereena oba kotaa
vozila. Vee optereenje prednje osovine uzrokuje tee upravljanje vozilom a manje
optereenje prednje osovine ima za posljedicu smanjenju mogunost promjene pravca
kretanja.
Za stabilnost vozila na dva kotaa vanije je svojstvo, da im moment tromosti prednjeg
sustava oko osi upravljaa bude to vei i da velika os elipse momenta tromosti po
mogunosti upada u os zakretanja upravljaa.

16

Slika 19. Teita motocikla

Izvor: Doc. dr. sc. Zovak G., Literatura za Fakultet prometnih znanosti

Koenje vozila s dva kotaa

Tehnika i nain koenja direktno utjeu na mogunost izbjegavanja nesree.
Kod vozila na dva kotaa, prednja konica aktivira se rukom a stranja nogom, izuzetak su
bicikli gdje se najee i prednja i stranja konica aktiviraju rukom.
Kod vozila s dva kotaa (bicikli, bicikli s pomonim motorom), koja ne ostvaruju velike brzine,
najee se zaustavljanje vri pomou zadnje konice koja e dovoljno efikasno zaustaviti
vozilo a da ne ugrozi stabilnost vozila.
Kod motorkotaa, gdje se radi o veim brzinama vonje, vozilo se efikasno moe zaustaviti
samo upotrebom obje konice, s tim da se kod veih brzina prvo koi prednjom konicom a
potom i stranjom.

Vonja vozila s dva kotaa kroz zavoj

Pri vonji vozila s dva kotaa kroz zavoj, na vozilo djeluje centrifugalna sila koja se ponitava
naginjanjem vozila.

mv
R

G
g

g - gravitacija, m - masa vozila,

G - teina vozila, v brzina vozila,
R polumjer zakrivljenosti putanje kretanja vozila

Pri naginjanju vozila u vonji kroz zavoj, teite se pomie u odnosu prema toki dodira kotaa
ime se stvara moment ravnotee izmeu centrifugalne sile i mase vozila.

F h cos G h sin
Na taj nain nastaje odgovarajui kut nagiba vozila to odgovara vrijednosti koeficijenta trenja
izmeu kotaa i podloge.

tg

F
G

Brzina vonje kojom se moe svladati zavoj proizlazi iz izraza:

v R ab

ab g

17

ab bono ubrzanje, koeficijent trenja, g gravitacija

G teina vozila, F centrifugalna sila, nagib motorkotaa

Slika 20. Odnosi sila na motociklu kroz zavoj

Izvor: Doc. dr. sc. Zovak G., Literatura za Fakultet prometnih znanosti

U praksi se prilikom vonje motora kroz zavoj rijetko postiu nagibi vei od 20, emu odgovara
ubrzanje od ab=3,6 m/s2

Izbjegavanje zapreke
Pri padu motorkotaa, i voza i vozilo klize podlogom u pravcu dotadanjeg smjera sve dok se
trenjem o kolnik ne poniti njihova kinetika energija.
Budui da se pri klizanju kolnikom struganjem tijela vozaa ostvaruje vee usporenje (oko 9
m/s2) nego struganjem motorkotaa (oko 7 m/s2), duina klizanja motorkotaa uvijek je vea, pa
u sluaju udara u neku zapreku voza ima manju brzinu.

Sudari s drugim vozilima

Pri sudaru vozila na dva kotaa razlikujemo slijedee situacije:
a) Nalet ostalih vozila na vozilo s dva kotaa
b) Nalet vozila s dva kotaa na ostala vozila
c) Sudar izmeu vozila s dva kotaa
d) Nalet vozila s dva kotaa na pjeake
Vozilo na dva kotaa i njegov voza u prometu djeluju kao cjelina sve do prvog kontakta sa
drugim vozilom kad se voza vozila na dva kotaa, uslijed sudara, odvaja od vozila i nastavlja
kretanje neovisno od vozila.
18

Slika 21. Prikaz putanje tijela vozaa motocikla u sudaru s automobilom

Izvor: Doc. dr. sc. Zovak G., Literatura za Fakultet prometnih znanosti

ODBAAJ TIJELA VOZAA MOTOCIKLA ILI MOPEDA

Pod odbaaj tijela vozaa podrazumijeva se razmak od mjesta naleta do konanog poloaja
tijela bicikliste nakon nesree.
Odbaaji vozaa kod djelominih eonih naleta i kod bonih okrznua vrlo su razliiti s obzirom
na nain kontakta tijela bicikliste i vozila.
Odbaaj vozaa relevantan je podatak samo kod potpuno eonog naleta. Ovisno o veliini
trenja motocikla s podlogom, mogu se pri istoj brzini dobiti sasvim razliite veliine odbaaja
motocikla.
Kod djelominog eonog naleta i bonih okrznua, odbaaji su pri naletnim brzinama znatno
krai.
U trenutku kad vozilo s dva kotaa, nakon naleta, svom svojom stranom bude u kontaktu sa
podlogom, dobiva upravo onu brzinu koju je imalo vozilo u trenutku kada se motocikl odvojio od
njega.
O toj brzini i vrsti podloge ovisi i duina klizanja motocikla nakon nesree.

19

Slika 22. Dijagram klizanja tijela prilikom sudara

Izvor: Doc. dr. sc. Zovak G., Literatura za Fakultet prometnih znanosti

Mehanizam ozljeda
Tijelo vozaa i suvozaa pri naglom zaustavljanju vozila inercijom zadrava dosegnutu
akceleraciju vozila koje je do trenutka sudara bilo u pokretu, te bude odbaeno s motocikla po
putanji kosog hica, da bi onda palo na nekoj udaljenosti od zapreke i tu zadobilo odgovarajue
ozljede.
O veliini sile inercije ovisna je duljina odbacivanja i opsenost ozljeda koje nastaju u trenutku
dodira tijela s podlogom i klizanja koje slijedi.

VANOST PSIHOLOKOG STANJA OVJEKA U PROMETU

U uzrokovanju nepanje glavnu ulogu imaju:
a) distinkcija - stanje odsutnosti, iskljuivanje od primarne zadae koju ovjek treba
obavljati, izazvano nekim sporednim podraajem. Mozak je ogranienog kapaciteta, pa se
dio perceptivnog polja, kojega smo u nekom trenutku potpuno svjesni, nalazi u sreditu ili
fokusu panje, dok ostala zbivanja mutno zapaamo ili uope ne primjeujemo.
kolovanjem, vjebom, i iskustvom ovjek stjee umijee da prikladnom razdiobom i
brzinom izmjenjivanja usmjeri svoju pozornost na primarne znaajke koje su bitne za
sigurnost prometa.
b) krivo oekivanje stanje pojaanog uvjerenja da e se u blioj budunosti neto
odreeno dogoditi. To psihiko stanje moe znatno utjecati na ponaanje ovjeka, pa ak,
u ekstremnim sluajevima pojaane aktivacije i napetosti, uzrokovati haluciniranje tj.
umiljanje da se neto dogaa to realno ne postoji.
c) razina budnosti - budnost je kontinuirani niz stanja, koja su s jedne strane, zakljuena
dubokim snom, a s druge strane aktivnou psihofizikih funkcija u maksimalnom
obujmu. Razina budnosti neposredno je vezana za stupanj uzbuenosti odreenih dijelova
20

sredinjeg ivanog sustava, osobito tzv. retikularne formacije koja kontrolira i modelira
sve ulazne i izlazne impulse za sredinji ivani sustav.

Uloga ljudskih osjetila u sigurnosti prometa

ovjek prihvaa podraaje svojim osjetilnim organima za komunikaciju s vanjskim svijetom.
Slui se osjetilima: vida, sluha, ravnotee, opipa, njuha i propriocepcije ili kinestezije.

Vizualna percepcija i brzina reakcije

Vrijeme od percepcije do reakcije je interval izmeu pojave nekog objekta ili stanja u vozaevu
vidnom polju i poetka reakcije
Komponente vremena od percepcije do reakcije
Detekcija - Vrijeme od percepcije do reakcije poinje kad neki predmet ili stanje, koji su od
interesa, uu u vozaevo vidno polje. Taj prvi korak zavrava kad voza postaje svjestan da je
'neto' prisutno.
Identifikacija - U ovom je koraku dobiveno dovoljno informacija o predmetu ili stanju da se
moe doi do odluke o radnji koja se mora poduzeti, ako je uope potrebna. Identifikacija ne
mora biti sasvim kompletna u detaljima. Na primjer, nije potrebno znati je li predmet ispred
kamion ili stijena, sasvim je dovoljna spoznaja da je neto ispred vozaa, u to on ne eli
udariti. Ako se to neto to je otkriveno kree, ili je u stanju da se kree, takoer je vano
odrediti to ono radi. To moe zahtijevati procjenu brzine i putanju kao dio nastojanja da se
predvidi njegov budui poloaj.
Odluka - U ovom koraku voza mora odluiti koju akciju e poduzeti i je li ona potrebna. Pod
pretpostavkom da se odlui za neku radnju, odabiri obino zavre promjenom brzine i/ili smjera.
Reakcija - U ovom koraku, centar motorike u mozgu daje naredbe odgovarajuoj grupi miia
da izvedu traenu radnju/radnje.
Vrijeme za reakciju - Kad pojedinac doe u doticaj s potencijalno tetnim poticajom, reakcija
povlaenja zapone bez svjesnog sudjelovanja osobe o kojoj je rije. Na primjer, ako se rukom
dotakne vrlo vrua povrina, osoba e je brzo trznuti. Vrijeme od dodira vrue povrine do
poetka povlaenja je obino oko 0,10 sekundi. To se naziva refleksna reakcija.
Refleksna reakcija je u biti programirana. Ono to se zapravo dogaa u sluaju vrlo jakog
poticaja, kao to je peenje, jest da signal putuje preko ivaca osjetila do lene modine,
izazivajui ondje stimulaciju odgovarajuih motornih ivaca, to dovodi do reakcije povlaenja.
Poticaj takoer putuje uz lenu modinu do mozga tako da pojedinac postaje svjestan
problema, no do tog vremena reakcija povlaenja je ve otpoela. Umanjujui koliinu vremena
u kojemu je tijelo u kontaktu s potencijalno unitavajuim poticajom, takvi refleksi imaju jasnu
zatitnu funkciju.
Openito, to je vei i intenzivniji poticaj, to je vrijeme reakcije krae. Reakcije e biti bre s
rukom koja se inae ee koristi (desna za denjake, lijeva za ljevake), a bit e bre bilo kojom
rukom nego sa stopalima. Razliiti osjetilni modaliteti daju razliita vremena reakcije. Na primjer,
vremena reakcije su openito kraa za audio nego za vizualne.

21

Interval odluke - Podaci iz istraivanja pokazuju da e vozai obino uiniti izmeu 2 i 3

pokreta glavom (provjeravajui ogledala ili gledajui na stranu), gdje svaki troi 1,0 do 1,5
sekundi. Kad se ukljue pogledi na cestu ispred vozaa, otkriva se da pripremna vizualna
traenja traju od 3,7 sekundi bez prometa do 6,6 sekundi kad je promet prisutan. Drugih 1,5
sekundi bi bilo doputeno za promjenu traka, inei zaokrueni zbroj od 8 sekundi. Bez sumnje
da je poetna toka kad voza odluuje da je takvo ponaanje poeljno ili potrebno, tj. na kraju
onog to bi se normalno smatralo intervalom odluke.
Tabela 1. Vrijeme reakcije i prijeenog puta u metrima kod razliitih brzina
Izradio: autor

Planirana
Detekcija i
brzina prepoznavanje
(km/h)

Odluka i
poetak
reakcije

50

1.5-3.0

4.2 - 6.5

65

1.5-3.0

4.2 - 6.5

80

1.5-3.0

4.2 - 6.5

95

2.0-3.0

4.7 - 7.0

115

2.0 - 3.0

4.7 - 7.0

Radnja Zbroj vremena /

promjena (prijeen put u
trake
metrima)
10.2 - 14.0
4.5
/ (141 - 195)
10.2 - 14.0
4.5
/ (191 - 261)
10.2 - 14.0
4.5
/ (228 - 313)
11.2 - 14.5
4.5
/ (295 382)
10.7 - 14.0
4.0
/ (341 446)

UTJECAJ OKOLIA NA ZDRAVLJE I SIGURNOST SUDIONIKA U

PROMETU
Oneiavanje atmosfere
U ispunim plinovima motora se emitira 68 raznih kemijskih spojeva. Glede tetnog
uinka na ovjeka istiu se ovim redom:
- ugljini monoksid
- ugljikovodici
- duini oksidi
- olovo i njegovi spojevi
- aa odnosno neizgorjele krute estice fosilnih goriva i raznih sredstava za
podmazivanje
Snieni tlak kisika - Kako se ulazi u sve vie slojeve atmosfere, atmosferski tlak pada, a kisik
sve slabije prelazi u krv. Organizam to pokuava kompenzirati brim i duljim disanjem te
ubrzanjem rada srca, i to je uinkovito do nekih 3.000 m visine. Nakon toga se mora poveavati
koliina kisika u udahnutom zraku ili atmosferski zrak udisati pod sve veim nadtlakom. Na
visini veoj od 12.000 m mora se udisati 100%-tni kisik uz poveani tlak.
Poetni znakovi trovanja ugljinim monoksidom su:
- glavobolja i vrtoglavica
- teko disanje i lupanje srca
- munina i povraanje
- bolovi u trbuhu i umor
22

- zujanje u uima i psihike smetnje sa slabim prosuivanjem, opijenou i

smuenou
- gubitak refleksa, ubrzano i povrno disanje, grevi i smrt
Bolesni je u poetku blijed, a kasnije postaje crven i umire. Prva pomo se sastoji u tomu da se
omogui dovod istog zraka ili da se otrovana osoba iznese na ist zrak, da se obavi umjetno
disanje ili da joj se daje da udie koncentrirani kisik.

Utjecaj buke na ovjeka i sigurnost prometa

Definicija buke moe biti:subjektivna, jer se osjea kao neugodni, nepoeljni jaki zvuni
podraaj bez obzira na akustine kvalitete objektivna, s kompleksnim zvunim podraajima,
ponavljanim ili bez ponavljanja, u ureenim vremenskim intervalima kvantitativna, koja se
odreuje vremenom , frekvencijom (Hz) i intenzitetom (dB) te kvalitativna, koja moe biti
kontinuirana, impulsna ili eksplozivna.
Uloga ovjeka u prometnom nesretnom dogaaju, koji prema dosadanjim procjenama iznosi
85%, predouje se uzrocima koji uvjetuju zakazivanje ovjeka glede sigurnosti u prometu.

23

ZAKLJUAK
Obzirom da ivimo u vremenu kada je vrijeme jedan od vanijih imbenika svakodnevnog ivota
a rastrgani izmeu poslovnih obveza i eljom da im vie vremena provedemo u krugu nama
dragih ili voljenih osoba ili da se im prije doe od toe A do toke B a ne gubiti dva puta
dnevno u prosjeku 45 - 60 minuta za prevaliti udaljenost od otprilike 10 km. Sve vei broj
vozaa svake godine posee za jednom od alternativa urbanom gradskom prometu a to je
kupnja mopeda ili motocikla.
Iako su prometne nezgode, statistiki gledano, rijetki dogaaji, odnosno u ukupnom prometnom
sustavu predstavljaju iznimku, naruavanje kohezije i sigurnosti prometnog sustava, neovisno o
tome, moramo ih biti sposobni predvidjeti i pravilno reagirati u sluaju apstraktne / konkretne
opasnosti.
Nadalje, moramo eliminirati (ili svesti na minimum) sve imbenike koji pridonose nastanku
prometnih nezgoda, a posljedica su naih 'postupaka' (tzv. "subjektivni inioci" - npr., vozako
iskustvo, opijenost, psiho-fiziko stanje, kontrolna logika, vjetina vonje, informiranost /
obrazovanje...). Nekoliko je najeih vrsta prometnih nezgoda u kojima sudjeluju motociklisti.
Svaku od njih potrebno je analizirati te savladati tehnike izbjegavajuih manevara, kako bismo
ubudue mogli predvidjeti pogrena i potencijalno opasna ponaanja ostalih sudionika u
prometu te izbjei njihove posljedice.
S koenjem treba zavriti neposredno prije promjene pravca kretanja. Nagla promjena smjera
vri se pomou obrnutog upravljanja - nikada prebacivanjem teita (radi potrebne brzine
izvoenja manevra).
Razlozi koji to uzrokuju mogu biti razni, od naglog istravanja pjeaka ili koenja treeg vozila
pa do ulja ili rupa na cesti i tome slino. Deava se i da se vozai zaustave 'na zeleno' jer su se
jednostavno 'zamislili'.
Kako bismo to izbjegli, potrebno je uvijek odravati dovoljan razmak i pratiti ponaanje vozaa.
Dovoljan je razmak od jedne sekunde (ukoliko su uvjeti loi/ji, min. 2 sek.), neovisno to teorija
uglavnom govori o minimalnih 2 sekunde (reakcija motociklista u pravilu je bra od vozaa
automobila). Da biste, prostorno, odredili razmak od jedne sekunde, u vonji pogledajte u neku
fiksnu, bonu, toku ispred vas (moe i zamiljenu). Nakon to vozilo ispred vas doe u liniju s
tom tokom, izgovorite "tisuu i jedan". Ukoliko ste to "normalnom brzinom" govora uspjeli
izgovoriti, a da niste preli fiksnu toku, odravate dovoljan razmak. Nakon nekog vremena,
razviti ete sposobnost iskljuivo vizualne procjene potrebnog razmaka, specifinog za pojedine
brzine kretanja.
Neiskusni se motociklisti, nakon ulaska u zavoj "prevelikom" brzinom, najee uplae kada
vide kako im "ponestaje" ceste te, nesvjesni mogunosti nagiba motocikla, izlete iz zavoja,
umjesto da motocikl, uz eventualnu korekciju gasa/konice, polegnu jo jae i nastave vonju.
Nikada ne smijemo gledati u prepreku (vozilo), ve u onaj mali dio prostora koji nam je
"ostavljen" za izbjegavanje. Ljudska je tendencija kretanja u smjeru gledanja. Gledajte u
prepreku i u njoj ete zavriti! Pogled treba, "najblie", usmjeriti u krajnji/rubni dio prepreka,
primjerice u branik vozila. Ukoliko vam putanju presijee manja ivotinja, a zaobilaenje bi bilo
opasno / teko izvedivo, prebacite teinu na stranji kraj motocikla, dodate gas (otvorite
zaklopce karburatora) i nastavite. Ukoliko ste uvjebani(ji), povucite na tren polugu spojke.
Nakon to s prednjim kotaem prijeete preko ivotinjice, prebacite teinu na prednji kraj
pomicanjem teita.

24

Neiskusni se motociklisti, nakon ulaska u zavoj "prevelikom" brzinom, najee uplae kada
vide kako im "ponestaje" ceste te, nesvjesni mogunosti nagiba motocikla, izlete iz zavoja,
umjesto da motocikl, uz eventualnu korekciju gasa / konice, polegnu jo jae i nastave vonju.
Naime, u trenutcima kada motocikl treba polegnuti do ekstremnih nagiba, neiskusni voza
(pod)svjesno misli kako e pasti s motocikla, spusti li ga jo malo te niti ne pomilja na tu opciju.
Zato je potrebno izvoditi vjebe na poligonu, granice svog motocikla u nagibu najbolje je
spoznati na pisti / zatvorenoj voznoj povrini, a vonju prije svega prilagoditi vlastitim
mogunostima pa tek potom mogunostima motocikla (rije je o poetnicima, odnosno relativno
neiskusnim vozaima). Rijedak je sluaj da su nae mogunosti vee od mogunosti kvalitetnog
motocikla.

Savjet za kraj
Vjebajte, predviajte postupke drugih sudionika u prometu, u glavi konstanto pronalazite
naine izbjegavanja, drite dovoljan razmak i prilagodite vonju uvjetima na podlozi. Ukratko,
ponaajte se kao da e svi sudionici uiniti neoekivano. U mnogo sluajeva, to e uistinu i
uiniti. Preduhitrite ih!

25

POPIS LITERATURE:
[1] Dipl. ing. Brozovi M., Predavanja iz kolegija Vozila, Veleuilite u Karlovcu, 2013. godina.
[2] Doc. dr. sc. Zovak G., Literatura za Fakultet prometnih znanosti, Zagreb 2009. godina.
[3] Kawasaki ZR-7S, Service Manual, Fifth Edition, Jan 25, 2005
[4] Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011. 2020. godine,
http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_05_59_1321.html
[5] Zakon o sigurnosti prometa na cestama, http://www.mup.hr/142.aspx
[6] Statistiki podaci MUP-a, http://www.mup.hr/10.aspx
[7] Zakon o zatiti okolia, http://www.zakon.hr/z/194/Zakon-o-za%C5%A1titi-okoli%C5%A1a
[8] Broz V., internetski tekstualni lanci

Popis mrenih stranica

[9] http://www.prometna-zona.com/
[10] http://www.motori.hr/
[11] http://cro-chopper.forum-2007.com/
[12] http://www.motopuls.hr/
[13] http://www.motorevija.com.hr/

Popis slika
Slika 1. Prvi motocikl (str. 3)
Slika 2. Motocikl Megola (str. 3)
Slika 3. Smjetaj agregata na motociklu Megola (str. 4)
Slika 4: Izgled rastavljanog agregata Killinger und Freund (str. 4)
Slika 5. Motocikl Killinger und Freund (str 5)
Slika 6. Moped tvrtke Tomos (str 6)
Slika 7: Moped skuter tvrtke Gilera (str. 6)
Slika 8: Suzuki GSXR 750 iz 93 godine (str. 7)
Slika 9: Kawasaki ZR-7 iz 03 godine (str. 7)
Slika 10: Kawasaki GTR 1400 (str. 8)
Slika 11 Yamaha XTX660 (str. 8)
Slika 12 Yamaha XT 600 iz 95 godine (str. 9)
Slika 13 Yamaha YZ450F iz 2013 godine (str. 9)
Slika 14: Hyosung GV250 Aquila (str. 10)
Slika 15: Chopper motocikl (str. 10)
Slika 16: Aerodinaminaka motocikla (str. 11)
Slika:17: Odnos snage i brzine (str. 12)
26

Slika 18: Konstrukcijski odnosi motocikla (str. 16)

Slika 19: Teita motocikla (str. 17)
Slika 20 Odnosi sila na motociklu kroz zavoj (str. 18)
Slika 21. Prikaz putanje tijela vozaa motocikla u sudaru s automobilom (str. 19)
Slika 22. Dijagram klizanja tijela prilikom sudara (str. 20)

Popis tabela
Tabela 1. Vrijeme reakcije i prijeenog puta u metrima kod razliitih brzina (str. 22)

27