AVANGARDA

Pravci u knjievnosti 20. stoljea nazivaju se avangardom

(fra. Avant-garde prethodnica, prvi borbeni redovi ).
Avangarda se ne odnosi samo na knjievnost, nego na
umjetnost openito.
Zajedniko je svim ovim smjerovima osporavanje tradicije i
potraga za novim izrazom.
U avangardne pravce ubrajamo:
- Futurizam (talijanski i ruski)
- Ekspresionizam
- Kubizam
- Imainizam
- Dadaizam
- Nadrealizam
- Socijalistiki realizam
- Egzistencijalizam

EKSPRESIONIZAM
Franc. expression izraaj
Razvijen u Srednjoj i Sjevernoj
Europi, osobito u Njemakoj,
gdje je od 1910. do 1924. vodei
knjievni smjer.
Znaajke ekspresionizma:
- pisci izraavaju svoja unutarnja stanja
- najee obraene teme: smrt, sloboda,
osamljenost, strah, pobuna
- karikiranje je nain da se deformira
stvarnost i da se na taj nain izrazi vlastiti
doivljaj stvarnosti
- od knjievnih vrsta prevladava lirika i
drama

Glavni predstavnici:
Franz Werfel
Georg Trakl
Gotffried Benn

Edvard Munch: Krik

DADAIZAM
dolazi od djejeg tepanja DA
DA (besmisleno)
Nastao je u Zrichu 1916. jer
se tu sklonila veina
knjievnika za vrijeme Prvoga
svjetskog rata.
TRISTAN TZARA je pisac
manifesta dadaizma u asopisu
Dada.
Sljedbenici okupljeni oko
caffea Cabaret Voltaire.
Zagovaraju apsurd, nihilizam,
ismijava vjenu ljepotu,
negiraju drutvo i tradiciju,
protive se logici.
Izrazite knjievne djelatnosti
nema, ali je utjecao na sve
pravce.

NADREALIZAM
Pojavljuje se u Francuskoj dvadesetih
godina 20. stoljea.
Nadrealistiko slikarstvo nije apstraktno
ve figurativno: stvari i oblici su
prepoznatljivi, ali su povezani bez ikakve
logike.
Predstavnik nadrealizma u slikarstvu je
Salvador Dali.
Jedan od glavnih predstavnika nadrealizma
u knjievnosti je Andre Breton.
Znaajke nadrealizma:

- zasniva se na snovima, mislima,

asocijacijama
- najznaajniji pravac jer je dao
psiholoki roman, roman toka
svijesti
- trai se AUTOMATSKO PISANJE
(spontano pisanje, kako vam doe,
bez razmiljanja, proizvoljnost)
ostali predstavnici VIRGINIA WOLF,
JAMES JOYCE

Salvador Dali

KUBIZAM
lat. cubus kocka
U slikarstvu se pomou
geometrijskih likova,
osobito kocke, prikazuje neki
predmet iz vanjske stvarnosti.
Glavni predstavnik kubizma u
slikarstvu je Pablo Picass0.
Kubistima je blizak francuski
pjesnik Guillaume
Apollinaire koji povezuje
klasino sa suvremenim,
uzvieno sa svagdanjim, a
posebno ga je zanimao grafiki
izgled pjesme.
Pablo Picasso

IMAINIZAM
franc. image slika
Ovaj knjievni pokret pojavljuje se 1912. u
Engleskoj.
Utemeljitelj mu je Ezra Loomis Pound.
Razvio se i u Rusiji, gdje je glavni predstavnik tog
smjera Sergej Jesenjin.
Znaajke imainizma:
- umjetnost je katalog slika
- na itatelje nastoje utjecati bojom i ritmom
Sergej Jesenjin njegovo seosko podrijetlo
progovara i u njegovim pjsmama; ivot u gradu
pridonio je da se s nostalgijom prisjea djetinjstva i
evocira ga u pjesnikim slikama.

 Pjesma o kuji:
- Jesenjin iznosi bol majke koja
gubi svoju djecu
- Kontrast ljubav i okrutnost
- Oholost i nemilosrdnost
ovjeka koji unitava prirodni
sklad
Pejsa:
boje oslikavaju kujina
emotivna stanja
slui kao prikaz smrti
kontrast jutra i veeri je
kontrast ljubavi i mrnje,
dobra i zla

FUTURIZAM
Lat. futurus budui
TALIJANSKI FUTURIZAM:
- Prvi futuristiki manifest objavio je Filippo Tommaso Marinetti
1909. i u njemu iznosi glavne smjernice futurizma:
- opiranje tradiciji
- ljubav prema opasnosti
- elja da se izrazi ljepota brzine i dinamika suvremenog ivota

- Talijanski futuristi slave rat kao jedinu higijenu svijeta i zbog toga se
zbliavaju s talijanskim faizmom.
RUSKI FUTURIZAM:
- Vladimir Majakovski u pjesnitvo uvodi gradsku tematiku,
argone i vulgarne rijei.
- Ruski su futuristi protivnici rata.

SOCIJALISTIKI REALIZAM
U umjetnosti se promie socijalistika ideologija ime se
nastoji odgojno djelovati na ljude, osobito radnitvo.
Jedan od prvih pisaca koji istiu potrebu povratka
realizmu, s posebnim naglaskom na drutvenoj ulozi
umjetnosti jest Maksim Gorki.

EGZISTENCIJALIZAM
franc. existence postojanje
Pojavljuje se nakon Prvoga svjetskoga rata.
U knjievnost ulazi egzistencijalistika filozofija
iji su glavni predstavnici u filozofiji Karl
Jaspers i Martin Heidegger.
Glavni predstavnik egzistencijalizma u
knjievnosti je Jean-Paul Sartre.

I. RAZDOBLJE SVJETSKE KNJIEVNOSTI(1914. 1929.)

Franz Kafka: PREOBRAAJ

- novela utemeljena na fantastinom motivu preobraaja
ovjeka u kukca
- Kafka je intervenirao u logiku svijeta, u prirodne zakone
da bi svijet sagledao iz druge perspektive
- temelj njegova razmatranja je odnos pojedinca i obitelji
- obitelj, koja je trebala biti nositelj sigurnosti i ljubavi ,
hladna je i okrutna, ne pokuava otkriti ljudsko u
Gregoru, ne prihvaa ga i na kraju je sretna to on umire
- u djelu se javljaju znaajke nadrealizma, ekspresionizma,
egzistencijalizma i dadaizma

 F. KAFKA:PROCES, 1914.
- tema sudski proces pokrenut protiv bankovnog
slubenika Jozefa K.
- protiv njega se ne vodi klasina graanska
parnica, on ne zna tko ga je osudio i zato
- ne nalazi izlaz iz svoje situacije i mirno eka
krvnike i doputa im da ga ubiju
- Kafka problematizira krivnju, osudu i kaznu
implicirajui pitanja o smislu ljudskoga ivota

 Marcel Proust: COMBRAY

- roman Combray je prvi dio prvog romana Put ka Swanu ciklusa U traenju izgubljenog vremena
- Combray roman o djetinjstvu glavnoga junaka koje je kao djeak provodio u Combrayu, u

kui tete Leonie

- keltsko vjerovanje Proust na poetku djela iznosi da su due umrlih zarobljene u nekom ivom

biu, u biljci, ivotinji ili neivom predmetu i tako stvarno izgubljene

- isto je s naom prolou ona je skrivena u nekom predmetu(kolai Mala Madeline) i izaziva u

ovjeku uivanje i uzbuenje

- znakovit je i opis crkvenih zvona protjecanjem vremena mijenja se kut gledanja i isti motiv

izgleda izmijenjen
- doivljaji su subjektivni i zato relativni
- istina nije u vanjskom svijetu, duh mora pronai istinu
- monoloko-asocijativni tip romana u kojem autor iznosi uspomene, analizirajui pojedina

emocijonalna stanja i niui situacije

EKSPRESIONIZAM U HRVATSKOJ
KNJIEVNOSTI
Poetak 20. st. (izmeu 1910. i 1925.)
Znaajke:
- nastojanje da se izrazi unutranjost, vlastita dua
- iskrivljena slika stvarnosti
- motiv preobraenja (unutranjosti u pjesmi, due u
stvarnosti)

Predstavnici:
Ulderiko Donadini
Antun Branko imi
Miroslav Krlea
Ivo Andri
August Cesarec

ANTUN BRANKO IMI (1898. 1925.)

Potkraj 1917. pojavljuje se asopis Vijavica, a izdava mu
je A. B. imi
Otvoreno se zalae za ekspresionizam u knjievnosti
Negira tradicionalno stvaralatvo
Uvodi u hrvatsku knjievnost slobodan stih
PREOBRAENJA
u samom nazivu prepoznajemo imievo
ekspresionistiko shvaanje umjetnosti
imi iznosi motive tipine za ekspresionizam strah,
nemir, bol due, smrt
Nain iznoenja ovih motiva: slobodan stih, odbacivanje
interpunkcije, naputanje opisivanja,
pojednostavljivanje izraza

 A. B. IMI: MOJA PREOBRAENJA

- imi shvaa ivot kao stalnu promjenu
- ovjek je u ivotu vezan za dva elementa vodu i zemlju,
ali tei treemu zvijezdama
- time eli preobraziti vrijeme patnje u vjenost i smirenje
- smrt ne mora predstavljati kraj, ona ne negira ljudske
osobine
- zvijezda moe predstavljati i umjetniko djelo u kojem e
itatelj pronai pievu patnju i suosjeanje za ljudske
probleme

 A. B. IMI: SMRT I JA
- smrt imi doivljava kao neto sasvim realno i
svakodnevno, ona je u nama od roenja, ivi u
nama i ostaje poslije nas
- ona znai kraj tjelesnoga, ali zbog nae
ogranienosti ne shvaamo njenu bit

 A. B. IMI: HERCEGOVINA
- u pjesmama sa zaviajnim motivima imi ne
doarava stvarni pejza, nego pejza vlastite due
pun strahova, nemira, usamljenosti i slutnje
smrti

 A. B. IMI: RUAK SIROMAHA

- u socijalnim pjesmama iz Ciklusa o siromasima
imi govori o osjeajima siromanih (stid,
strah, gaenje zbog siromatva, otuenost,
nemo)

Opomena
ovjee pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda!
Pusti
da cijelog tebe proe
blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za im ne ali
kad se bude zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
prijei sav u zvijezde!

 A. B. IMI: OPOMENA
- imi opominje ovjeka (pazi da ne ide malen
ispod zvijezda)
- sugerira potrebu ljudske tenje za viim
ciljevima i idealima kako bi osmislio vlastiti ivot
- pobjeda pojedinca koji e umjesto u prah prijei
sav u zvijezde

DRUGO RAZDOBLJE U SVJETSKOJ

KNJIEVNOSTI (1929. 1952.)

 utjecaj nekih modernistikih pokreta je smanjen, neki su iezli

zastupljenost svih lirskih vrsta; naglaena misaonost
tei se izvornosti i eksperimentiranju jezinim mogunostima
velika pozornost pridaje se pripovjednoj prozi
roman postaje najitanija knjievna vrsta
kazalite apsurda naputa tradicionalnu dramsku kompoziciju
naglaava se besmislenost ivota i kritiziraju se drutveni

odnosi

KAZALITE APSURDA
Najznaajniji predstavnici:
Eugene Ionesco
Samuel Beckett
Antidrame drama znai radnju, a u njihovim djelima
nema radnje
Razlike u odnosu na klasinu dramu:
- nema radnje u tradicionalnom smislu
- u oskudnoj radnji prisutna je rascjepkanost
- odsutnost uzrono-posljedinih veza, nema logikog slijeda

EUGENE IONESCO: STOLICE

tema stolice, odsutnost ljudi, cara, Boga, tema
drame je nita
likovi Stari (95 g.), Stara (94 g.)
Ionescova lica ne govore o apsurdu, nego ga
gledatelj mora osjetiti
moe se iitati stav o ivotu u svijetu nema
komunikacije, ivot se svodi na gomilanje
predmeta

SAMUEL BECKETT, U OEKIVANJU GODOTA

drama ima dva ina; u oba ina dvojica skitnica Estragon
i Vladimir ekaju Godota (spas)
drugi in je zapravo ponavljanje prvoga uz neke
promjene (Djeak koji u prvome inu donosi vijest da
Godot nee doi u drugom tvrdi da dolazi prvi put)
antidrama nema radnje, nema komunikacije, junaci su
antijunaci, vrijeme postaje antivrijeme
drama govori o ivotu: ovjek je marioneta koja iekuje
spas, a spasa nema