ANTIKANCEROGENE FITOKEMIKALIJE

eljko Sobotka, prof. kemije

1. ZDRAVA STANICA
1.1.

Zdrava stanica potuje 2 bioloka zakona.:

1. zabranjena je reprodukcija, osim u sluaju zamjene mrtve stanice u
susjedstvu;
2. obvezna je apoptoza- samoubojstvo stanice, kod koje nastanu
nepopravljiva oteenja na DNK. Do apoptoze stanica moe "nakupiti" i
do 67,000 oteenja na DNK.

1.2. Zdrava stanica svake sekunde proizvodi dovoljno sposobnih enzima za

sve popravke novostvorenih greaka na DNK u jezgri i u mitohondrijirna,
greaka uzrokovanih prvenstveno slobodnim radikalima iz redovnog
metabolizma stanice.
1.3. Stalnu ravnoteu izmeu brzine stvaranja greaka na DNK (koju
uzrokuje koncentracija slobodnih radikala u staninoj tekuini) i brzine
popravljanja greaka na DNK (koju uzrokuje koncentracija sposobnih enzima
za popravke istih greaka) nazivamo stanjem normalnog metabolizma
stanice.
1.4. Povienu razinu slobodnih radikala u stanici mogu uzrokovati
prvenstveno:

3. razliite molekule (kofein, nikotin, opijati, otrovi, kortizol, itd.);

4. ubrzani unos kisika u stanicu kod poveanog napora;
5. oslabljeni metabolizam stanice kao uzrok nakupljanja slobodnih
radikala iz metabolizma stanice.

1.5. Brzinom metabolikih procesa u stanici upravlja koncentracija "dobrih"

i "loih" staninih superhormona (eikosanoida) i redovna opskrba stanice s
Pi-elektronima iz viestruko nezasienih masnih kiselina.
1.6. Koncentraciju "dobrih" staninih superhormona podravamo redovnim
unosom omega-3 masnih kiselina iz lanenog ulja (alfa-linolenska kiselin) i iz
ribljeg ulja (EPA i DHA).
1.7. Koncentaciju "loih" staninih superhormona podravamo redovnim
unosom omega -6 masnih kiselina iz sjemenki ostalih biljaka, oraha,
badema, ljenjaka, suncokreta, bue itd. (gama-linolenska kiselina, linolna
kiselina, arahidonska kiselina).
1.8.

Zakljuak: stanje normalnog metabolizma za svaku od 60 bilijuna

stanica ljudskog organizma moemo odravati s izabranim stilom ivota, koji

ukljuuje:

6. redovni unos viestruko nezasienih omega-3 i omega-6 masnih

kiselina (dnevna potreba: 3 ajne lice lanenog i tri lice ribljeg ulja te
dvije june lice maslinovog ulja);
7. redovni unos proteina i ugljikohidrata iz prirodnih namirnica u omjeru
od 1:1 za profesionalne sportae do 1:2 za znanstvenike i inovnike;
8. dnevnu prehranu kroz najmanje tri priblino jednaka obroka, uz bar
trostruku masu svjeeg zelenog lisnatog povra prema ukupnoj masi
proteina i ugljikohidrata iz namirnica u obroku. Na primjer: za osobu
od 60 kg dnevno treba konzumirati 54 g proteina ( kroz 3 obroka po
18 g proteina) te prosjeni obrok ima sastav:
9. 100g ribljeg mesa (18g proteina) 150 g krumpira (21g ugljikohidrata)
250g ukupno (45g ukupno) i bar 135g svjeeg zelenog lia u salati
(jer 1g proteina ili ugljikohidrata zahtijeva bar 3g salate) uz 250g
pirjanog mijeanog povra (jer 1g energetske namirnice zahtijeva bar
1g povra);
10. umjesto vode pijenje do dvije litre mlakog aja od dijelova biljaka,
bogatih antioksidantima i drugim korisnim spojevima u prevenciji
tumora;
11. svakodnevno bar jedan vono-oraasti predobrok (komad voa i jedna
aka oraastih plodova):
12. ukljuuje izbjegavanje unoenja tetnih tvari u organizam (pesticidi i
ostali otrovi, nikotin, kofein i ostali opijati, dioksin i ostali otrovni
plinovi, cjepiva, antibiotici, citostatici);
13. ukljuuje svakodnevnu etnju kroz umu od najmanje 90 minuta;
14. ukljuuje metode brzog oputanja u stresnoj situaciji;
15. ukljuuje dovoljno dnevnog odmora i nonog sna.
2.

PRETVORBA ZDRAVE STANICE U MALIGNU STANICU (hipoteza)

2.1.

Ljudsko tijelo dnevno stvara od 1,000 do 10,000 malignih stanica.

2.2. Organizam bez bolesti neprestano i uspjeno uklanja tetne molekule,

mikrobe-uljeze, novostvorene maligne stanice i mrtve stanice iz tjelesnih
tekuina, iz tkiva i iz organa za detoksikaciju (jetra, bubrezi, crijeva, plua,
koa i slezena).
2.3. Ulaskom veeg broja tetnih molekula u tjelesne tekuine (odjednom
ili dugotrajnim unoenjem) poveava se mogunost da se odreena koliina
tetnih molekula probije u stanice iz okoline.
2.4. Zatrovane stanice mijenjaju svoje elektrino polje (svoju auru). To ini
elektrokemijski signal za nakupljanje mikroba-uljeza oko zatrovane stanice,
koji nastoje ui u tu stanicu kroz tiene prolaze u opni stanice.

2.5. Poveanjem koncentracije tetnih molekula u stanici, prolazi kroz opnu

stanice ostaju bez zatite, te virusi i bakterije nadiru kroz takve prolaze u
stanicu. Enzimi u stanici, uz pomo slobodnih radikala s kisikom, unitavaju
viruse i bakterije sve dok se ne iscrpe obrambene snage stanice.
2.6. Ukoliko su virusi uspjeli blokirati gene za apoptozu i gene za kontrolu
diobe stanice tada je otvoren put pretvorbe u malignu stanicu, tada stanica
moe izbjei oba bioloka zakona -programirano samoubojstvo i kontroliranu
diobu.
2.7. U stanici se preinauju biokemijski procesi tako da ona postaje sve
manje energetski ovisna o dobavi kisika i postaje sve vie ovisna o dobavi
glukoze. Time se stanica pretvara iz benigne tumorske stanice u malignu s
tendencijom ubrzane diobe.
2.8. Ubrzana dioba trai dodatnu dobavu glukoze i gradivnih tvari. Razvoj
primarnog malignog tumora zahtijeva dodatno oiljavanje (gradnju dodatnog
spleta ila). Otputaju se posebno zatiene maligne stanice u krvotok sa
svrhom traenja pogodnog tkiva za metastaziranje. Ova krajnja faza traje od
nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Prethodne faze razvoja tumora traju od
jedne do trideset godina.
2.9. Treba naglasiti daje maligna stanica vrlo osjetljiva na enzime s
peroksidnim radikalima i na stanice ubojice koje se slue peroksidnim
spojevima za unitavanje malignih stanica.
3.

ANTIKANCEROGENE FITOKEMIKALIJE U AKCIJI

3.1. U biljnom svijetu postoje sljedee najvanije skupine fitokemikalija koje

usporavaju ili sprjeavaju pretvorbu zdrave stanice u malignu stanicu:

16. polifenoli s podskupinama:

flavonoidi (antocijanidini, flavoni, flavanoni, flavanoli, flavonoli,
izoflavoni, tanini);
fenolne kiseline (hidroksibenzoati, cinamat-hidroksidi);
neflavonoidi (kumarini, lignani, stilbeni);
17. terpeni s podskupinama:
karotenoidi (alfa-karoten, beta-karoten, beta-kriptoksantin,
zeaksantin, lutein, likopen);
monoterpeni (mentol, pulegon, timol, cineol, kamfor, geraniol, nerol,
limonen itd.);
18. saponini s podskupinama:
triterpenoidi (skvalen),
steridi ili fitosteroli (stigmasterol, beta-sitosterol);
19. spojevi sa sumporom s podskupinama:
alil-sulfidi (alicin, dialil-sulfid, dialil-disulfid, ajoen);
izotiocijanati (sulforafan, alil-izotiocijanat, benzil- izotiocijanat, 2-fenil-

etil-izotiocijanat, 3-metil-sulfinil-propil-izotiocijanat itd.).

3.2. Najvanije i najdostupnije namirnice koje mogu pomoi u usporavanju
ili sprjeavanju razvoja tumora (s najvanijom fitokemikalijom) su:

brokula (sulforafan),
crveni kupus (indol-tri- karbinol),
enjak, crveni luk (dialil-sulfid),
limun, grejp (limonen),
groe (resveratrol),
rajica (likopen),
soja (genistein),
jagoda (elagna kiselina),
borovnica (delfinidin),
kurkuma (kurkumin),
zeleni aj (epigalokatehin-tri-galat).

3.3. Sprjeavanje rasta izoliranih stanica agresivnog raka mozga

(meduloblastoma) s ekstraktima povra poredano je u postotku
antikancerogenog djelovanja:

0% bez ekstrakta povra

25% rajica
27% bijeli kupus
42% bua
48% krumpir
49% mrkva
63% brusnica
66% bijela repica
76% crveni luk
98% crveni kupus
99% ratika
100% repa
100% enjak

3.4. Kod namirnica iz porodice krstaica (kupus, brokula, bijela repica,

rotkvica, povrtnica, dajkon, draguac, cvjetaa, kelj pupar, ratika, kupus
ratan, kineski kupus, riga, goruica bijela i crna) skrivene su fitokemikalije u
mnogo veim molekulama od nekoliko molekulskih blokova. U posebnim
dijelovima biljnih stanica smjetene su molekule enzima mirosinaze koji se
vakanjem oslobaa i sloene molekule rastavlja na manje antikancerogene
molekule.
3.5.

Kuhanje od 10 minuta unitava fitokemikalije i enzim mirosinazu u

krstaicama. Zato se preporua vrlo kratka termika obrada krstaica ili

najbolje priprema u obliku salata i zelenih kaa iz blendera.
3.6. Najaktivna fitokemikalija meu izotiocijanatima u sprjeavanju razvoja
tumora je sulforafan iz brokule.
3.7. Zakljuak: u svakom obroku treba konzumirati bar dvije namirnice
koje sadre antikancerogene fitokemikalije. Na taj emo nain sigurno
zatititi svoje tijelo od najtee bolesti dananjice - tumora svake vrste.
U Zagrebu, 22.10. 2011.
eljko Sobotka, dipl. in., prof.
KORITENA LITERATURA (dio)

20. HRANOM PROTIV RAKA, Richard Beliveau i David Gingras,

2005/2007*, Mozaik knjiga, Zagreb,

21. BILJNI ANTIBIOTICI, Stephen Harrod Buhner, 1999/2011, ID

ESOTHERIA, Beograd,

22. PRIRODNI ANTIBIOTICI, John Mc Kenna, 2003/2009, Mozaik knjiga,

Zagreb

23. 101 NAMIRNICA KOJA VAM MOE SPASITI IVOT, David Grotto,
2007/2010, Mozaik knjiga, Zagreb,
24. NAJZDRAVIJE NAMIRNICE SVIJETA, George Mateljan, 2007/2009,
Planetopija, PROFIL, Split zdravi grad, Zagreb-Split,
25. TERAPIJA ZA SVE BOLESTI, Hulda Regher Clark, 1995/2004, Zoran
Stanimirovi, Beograd,
26. RAK-PROBLEMI RJEENJA, Johanna Budwig, 1999/2007, Omega-lan,
Zagreb,
27. FITOAROMATERAPIJA, Stribor Markovi, 2005, Centar Cedrus, Zagreb,
28. BIOKEMIJA, Lubert Stryer, 1981/1991, kolska knjiga, Zagreb,
29. KEMIJA ORGANSKIH SPOJEVA, Carl R. Noller, 1957/1973, Tehnika
knjiga, Zagreb,
30. RAK POBIJEDITE PREHRANOM, Patrick Quillin, 2005/2010, Kontakt
inenjering, Zagreb,
31. BIOKEMIJA, Peter Karlson, 1984/1988, kolska knjiga, Zagreb,
32. BEZ STARENJA U ZONI, Barry Sears, 1999/2003, Algoritam, Zagreb,
33. OMEGA RX U ZONI, Barry Sears, 2002/2004, Algoritam, Zagreb,
34. LJEKOVITE BOJE HRANE, James A. Joseph, Daniel A. Nadeau, Anne
Underwood, 2002/2003. Mozaik knjiga, Zagreb,
35. PROTIV RAKA VITAMINIMA I DODACIMA PREHRANI, kedar N. i K. Che
Prasad, /2004, CID-NOVA, Zagreb,
36. SPREAVANJE RAKA, Rosy Daniel i Rachel Ellis, 1999/2002, UGPK,
Zagreb,
itd.
* Prva godina je godina originalnog izdanja, a druga godina prijevoda na hrvatski jezik