Professional Documents
Culture Documents
Knjiga ll-III
Sonje.." 1974.
Or Muhamed
REOAKClONl ODBOR :
Mehmed f\.,uj ezinov i
Hadij ah i:
Mahmud
T ralj i
Tehni k i
Mehmed
u rednik
Mujezinovi
IZDAVAC : Gazi Hus rev-begova biblio teka, Sarajevo, Obala Pari ke komune 8
Z.~ !tampariju :
Besim Avdaai
ALIJA BElTIC
slUdiju o SabilU i uope o poetskom izrazu II ilirskoj knjievnosti , pri emu se Baagi
veoma uno, mislim i s pravom, okomio i na Rypku i na njegova uzora Ferida b ranei
S3hita II sm islu neprikosnovenosti njegove slobode II umjetnikom,'Jijcsnikom izraavanju. Baagiev polemiki rad o loj lemi iziao je II listu Gajre/, X/ 1926, II eliri nas-
'
Iz onoga, ~to je dosad napisano vidi se da je Sabit bio ploda.n, talentiran i ose
bujan pisac- pjesnik . Iznad toliko drugih turskih pjesnika uzdie ga originalnost u ob radi i srazmjerna iStoa jezika {izostavljanje suvg~ih arapskih i perzijskih rijei). Osim
glavnog djela Dh'alla, kompletnog zbornika pjesama razliita sadraja i poetSke forme
(tu je i 45 kronograma koji se odnose na vrijeme 1091 '" 1680 - 1124'" 1712), koji je
sauvan u brojnim rukopisima (u samom Istanbulu ima ih blizu 40) , Ua samo po sebi
.oovari koliko je ovaj pjesnik bio .raen, ostavio je i slijedee zasebne spjevove: Zafername ( Pjesma o pobjedi) , Edhem 1/ Huma (pripovijetka u pjesmi) , Berber- n'ame
(Pjesma o berberu) , Dere -., nulne.~druga imena Hikayej Hoca Fesad i Donlu - Dere) te
itnlTj Lays. Ostavio je i cjelo iz znanslvenog podruja Hadisij erba 'in , terC/ji.le vt/efsir; ( "Cetrdeset hadisa, prijevod i komentar"~ , jedino djelo 'koje je pisano u prozC i
to samo djelomino . Na glas su Sabita iznijele naroito dvije poeme! u Diva1lu.Miradtijja
i Rama~allijja, te ZJ!,fCFl1anla
Taj posljednji Sabitov spjev zavre uj e zasebnu panju. To je, utvrdio sam na
osnovi sad rine Zafernam e i savremenih komparativnih obavjehenja (Silahdar Tarili;,
11 , 440-45, i Tarilli Ra!id, ill , 67), ep o pbbjedi krimskog kana ~Selima Giraja (i krim
skih prineva)'nad Rusima i Poljacim.a na Krimu maja j juna 1689. Ima naroi t znaaj
za historiju narodne knjievnosti srpskohrvatskog jezinog podruja po tome UO je
spjevan po uzoru domae muslimanske narodne e pske pjesme i to, prema to me , pred
stavlja nov, a starij i trag narodne epike u naoj zem1ji. Takav zaklj u ak mogao sam iz
vesti po pojavi ukrasQ.ih pridjeva, poreenja , upravnih govora , karakteristine du~ine epa
(852 stiha) i.hladnog na ina izlaganja u spjevu , a nadasve po na dlaku istom Wag.anju
dogaaja i gotovo identinOj kompoziciji cjeline, poeni od pjevaeva uvoda (koji ni
ovdje nema veze sa samim dogaajem) do naina zametka pjesme. Ep je,jo da nave
dem valln podatak , Sabit zavr~io i Podnio sultanu Selimu Giraju u Edreni u februaru
1690, ka.d tu se Selimove jedinice k!imskih Tatara vratile iz Makedonije i sa Kosova ,
gdje su poluile pobjede protiv jedinica generala Veteranija (bitka kod K aanika
1690. i dr) , koje su bile prodrle dolinom Morave i Vardara sve do Skoplja.
U Bosni i Hercegovini. kao i II dubini TUrSke (pokazao sam) najvie je bio iren
njegov Divan. Na to ukazuju tri sauvana rukopisa toga djela i na ovom podruju: jedan
se nalazio II Baagievoj kunoj biblioteci (vidi kasnije), a dva Su II Orijentalnoj zbirci
JAZ U II Zagrebu , rukopisi h r. 285 i 1060.
Svi ti Sabitovi radovi , osim to Unaju vrijednost openitog knjievnog spomenika svoga doba, predstavljaju solidnu i zanimljivu grau kako za daljnja izuavanja sa
me Sabitove pjesnike linosti i vremena II kojem je on ivio i radio , tako, posebnO,"Za
analizu kretanja turske knjievnosti. Sabitova poezija nastala je uoi samog preporoda
turske knjitevnosti i po svome dosta specifinom , rjeniku novih , proranih rijei ne
predstavlja samo uvod u period moderne turske knjievnosti ( 1700- 1850) , nego slll ion
korak u .nQv nain poe~sk.og izraavanja, koji jc,.po.mjerilima e.tike , oye savremene, oza
konjen tek u naSe vrijeme.
Uza sva obiJja sauvaniJl izljeva njegova duha , o njegovu linom ivotu znamo
veoma malo, i svaki prilog u tome smislu p redstavlja , mislim , ko rist kako za bo lje upozo
navanje autora velikog pjesnikog opusa, tako i za samo osvjetljavanje ku lturne historije
naih naroda pod turskom upravom. Ono pri stupano i glavno, Sto govori o Sabitu u
ovom drugom pogledu , kazuje da je Sabit bio po struci i sluio kao muderis, mu/tija,
kadIja i mulla, i to u viSe mjesta Rumelije i Anadola , pa i na Krimu, i da je zakJopio oi
3. evala 11 24 = 5. se ptembra 1712. godine u Istanbulu .
Baagi je po turskim biografmla Sa/aiji i Sejltiji (a po Ba~giu i Ha ndi u
uvodu u prijevod Mirad.ijjc) dao i podatak o Sabitovoj slubi u Sarajevu: naveo je, da
je Sabit doao u Sarajevo za bosanskog muUu poetkom muharema II1 2=18- 27.V I
1700. i da je nakon etiri godine premjeten u istome svojstvu u Konju , a H andi je po
tome, shvatio i napisao da je Sabit .etiri godine proveo na slubi u Sarajevu. I u naJno
vljem radu o Sabitu , Uo ga je dao Omer Faruk Akun na navedenom mjestu, imaju krat
a1i drugaiji podaci o slubi ovoga ovjeka il Sarajevu . Tu stoji da je Sabita imenovao
za sarajevskog mullu ejhul- islam Seyyid Feyzullah umuharemu 1112 = juni/juJi
1700 , to se priblino slae ,s Baagievim na1azom , a u pogledu vremena njegove slube
u Sarajevu navedeno je , da Sabit nije bio zadovoljan tekim prilikama u kojim se Saraievo nalo poslije razaranja u austrijsko- turskom ratu 1683- 1699. i daje umuharemu
111 3 = jun i/juli 170 I , tek poslije godinu dana slubovanj a u Sarajevu, otiao s toga poloaja i iz 'Bosne.
Ve sama Ulje n ica , da se nijedan od tih autora ne poziva na arhivaine izvore,
ne daje uvjerenj e da su ti podaci pouzdani. Drugo , pisci se razilaze u pitanju koliko je
Sabit bio u Sarajevu , i to mnogo, a to po Sebi predstavlja j' nepouzdanost i golu neodre
enost u tome pitanju .
kt
U priliCi sam da unesem ndlO vie svjetla u vrijeme boravka i rada zname nitog
pjesnika u Sarajevu . Osnovu za to predstavljaju novi izvori , i to jedan kaligrafski sti lizirani kronogram iz medl1lue u orije nta1noj .zbirc i moje bibliOlCkc , zatim nekoliko dokumenata iz Zbornika bosanskih memorijala 1672- 1719. Abdullaha Drnilije (original TU-
U svih pet dokumenata Sabit se potpisuje kao a/- kadi bi medine- i Bostla
Saray. Samo ime u 'imzi (potpisu) u e tiri isprave glasi Sabit Alauddill. a u jednoj obrnuto , A lauddi" Sabit. to ima znai ti . da je kadija i pjesnik obiavao pisati svoje ime na
dvojak nain .
Ni u jednom dokumentu nije naznae n njegov priimenak Utiatljll (Ui evi) ,
ali to ne dm'odi u sumnju identitet linosti , jer je Sab itovo dvojno ime dosta specifi n o ,
a, s dru ge strane , o slubovanju Sabita Alauddina Uianina u Sarajevu u ovo vrijeme
govore i drugi, ve navedeni literarni navodi , nastali sasvim drugi.m osnovama. Uosta
lom , i Abdulah Drnilija do nio je jedan podalak iL.Tavno i u lome pogledu : uz jedan
mahlar od ll. evala 111 2 = 2 1. III 1701.dao je na margini II Zbonriku pod svojim datu
mom 13. Sevala J 112 = ~3. III 170 l . ovakfl.v svoj dopisak : ,.u vrijeme U i an ina Sab,ita
Alaudin-efendije . kadije u medini Saraj - Bosna, i potovanog vezira Halil - pae, muhafiza Bosne" S,rollo 47 a.
Tih pet novih dokumenata . koji predstavljaju i jedine poznale isprave to ih je
Sabit pisao i. izdao kao saraje,vski kadija. osim to nedvosmisleno potvruju da je Sabit
U i anin bio u slubi u Sarajevu. pokazuju sad i odredenije vrijeme njegova slubovanja
u ovome mjestu. Uz im ajui u obzir samo ove izvore proizlazi sasvim odredeno da je Sa .
bit slubovao u Sarajevu najmanje od 24. septembra 1700. do 17. februara 1702., ukup
no 16 mjeseci i 24 dana.
Samo se po sebi razumije da izloeni dalurni ne moraju predstavljati pr
vu donju i kraj nju go rnju vremensku granku , jer je 10 samo ono vrijeme koje u
ovoj prilici naeni izvori. Mogue je. nieutim , od red iti i ono maksimal"o~vrijeme. u kojem je Sabit mogao raditi kao kadija u Sarajevu , a u tome pogledu daju nam pu tokaz
sasvim odreeni spomeni Sabi tova prethodnika i sljednika na poloaju sarajevskog ~adi
je. Neposred ni prethodnik. na ovome poloaju bio je Ibrahim HaI/efi Vizevi. javlja sc u
nekoliko prilika, a krajnj i datum kad se spominje i I?otpisuje u Drnilijinu Zbornikuje.
ste poetak !abana l J J l = 22 .1 - 1.11 1700.S1r.23. a. S druge strane , njegov sljednik
iinenom Abdullah javlja se takoer u vie isprava. a prvi put sredinom muharema 1114 =
7- 16.VJ 1702. Str. 23 b. Prema tome. Sabit Uianin bio je sarajevski kadija 17001702. u maksimalno ni()'guem .vremenu od 22. januara 1700. do 16. juna 1702. to
bi ukupno iznosilo 2 godine, 4 mjeseca i 26 dana .
Ve prvi nalazi sa datiranim spomenima Sabita kao sarajl:vJkog kadije Pokazu .
ju da ne stoji navod turskog piscaO . F. Akuna(la.ie Sabif sluio u Sarajevu samogodj
sljednika pak proizlazi da se ne mote prihvatiti ni Baagievo odnosno Hand ievo pisanje da je ovaj kadija bio na slubi II Sarajevu e tiri godine . Pokazano je i dokazano. da
je Sabit bio kadija II Sarajevu noj mafIje 16 mjeseci i 24 dana , a Ilajvie 2 godine, 4 mjeseca i 26 dana .
U normalnim prilikama j okolnostima slubovanja. ako su onc bile takve , Sabit
nije mogao sjediti II Sarajevu ni kroz itavo naved eno vrijeme od 2 godine , 4 mjeseca i
26 dana . f':Saime . redovan i uobiajen mandat jednog kadije trajao je dvije godine. a
mogao se produiti po odluci $ejhut- islama samo iznimno. i to na zahtjev naroda, koji
sc morao i ob raz.loiti . Da je 10 tako bivalo ba II Sabitovo doha i II samome Sarajevu
ima jedan izriit primjer u Drnilijinu Zborniku, Krajem safe ra 1118 = 3- 12. juna
1706. saraj. Illuderis Abdullah (to je' autor Zbornika. Abdullah Drni~ija) smijenjeni
banjalu ki kadija Jusuf te ugledni sarajevski gradani Iejh HadU Hasan , Iejh Hasib i
kjlt seyyid Abdulfe uah. mevlevija . napisali su mahzar Po rti da se.tadanji sarajevski kadija Muhamed - Emin ostavi na Svom sadanjem poloaju jo due vrijeme (m udde ti
medid) . U predstavci se navod i da su poslije provale dumanina ( misli se na proval u i
poharu Sarajeva Eugena Savoj skog 169 7) sarajeVSke kadije, koje ovdje borave po dvije
godine . ostajali takorekui bez prihoda , jer je narod osiromaio . i lada se zbog loga i
naveden i kadija ovdje jako zaduio (pa je potrebno vrijeme da popravi svoju situaciju) .
Sir. 27 b.
Analogno pokazanoj praksi ni Sabil nije boravio u Sarajevu vie od dvije godi
U svje tlu takvih postavki dobiva na znaaju navedeni B aSagiev podatak . da je Sabit
doao u Sarajevo poetkom nmharema 111 2 = 18- 27 . juna 1700 , je r se otada do prvog
poznatog spomena njegova sljed nika Abdullaha . a to je Sred . muharema 111 4 =
~1C .
7- 16. juna 1702. nam iruj u dvije godi ne, dakako po bukvainom na i nu ra unanja . I dr
t im da se taj dalum moe uleli kao osnovan i la an. Njega po t vruje na posredan na
ini i O. F. Akun .koji je naveo. pokazao sam, da je Sabit imenovan sarajevskim kad ijom
u muharernu I t 12. U tome smislu' govori i jedan drugi zapis u kaligrafskoj med mui,
Sabitu savremenog kaligrafa l3anj o lu anina Mellmed- efe"dije. poznatog i pod imenom
DeflerdaT atib, koji je svoju medmuu , zapravo z birku kaligrafije izrad io reb. evela
1112 16.VIII _ 14.IX 1700. Zapis predstavlja kronogram upravo Sabitova dolaska u
Sarajevo. dal je u kaligra'fsko m izrazu, a glasi u prijevodu doslovno ovako : " Dolazak
Sabit ~fe ndije Uti anina u medinu Sarajevo radi provoenja propisa naeg uvaenog
gospodina (pao je) polovinom mjeseca safe ra hiljadu SlO dvanaeste godine od hid t reta
Vjerqvjesnika' . MedimIla II orij. zbirci moje biblioteke. br. 242. Polovina mjeseca safe
ra obuhvata drugu dekadu toga mjeseca i pada u vrijeme od 28.VI I do 6.V II I 1700 . go
dine . Zapis o vremenu nastupa Sabita na slubu u Sarajevu je vjerodostojan , jer je savremen , a dao ga je ovj ek. koji je. oi to. cijenio Sabita kao knjievnika pa, po tome.
smatrao potrebnim i korisnim da zabiljei njegov dolazak na slubu u Sarajevo , i to na
jedan zaseban, gotovo svean nain.
Navedena dva datuma o Sabitovoj slubi u Sarajevu , Baagi u , po. muharema
11 12 - 18- 27 . juna 1700 . i ovaj iz dogaaja savremene medtmue 28.VI I-6.VII I 1700 ,
ne protive se jedan drugome , naprotiv . slau se i potvruju : Baagiev datum predstavlja,
naime , vrijeme imenovanja (nasb). koje je izvdeno na Porti , u Istanbulu , to potvruje i
O. F . Akun a zapis u Mehmed - efendijinoj mcd mui je datum njegova nastupa na dut
nosI u Sarajevu , kako 10 doslovno i stoji u zapiSU (murur) Takva pOSlavka je, uzim aju
Spomen - upis o Sabitovd dolasku ~ Sarajevo u medmui banjolu kog kallgnfa Mehmed - efcndije iz
1700. god. (faksimil)
i u obzir potrebno vrijeme putovanja u ono doba , jedino i mogua . Treba, naime, znati
da je u ono doba put od Istanbula do Sarajeva iznosio u hodu putnika ok6 trideset
konaka , a to je i vrijeme koje popunjava onu daliranu razmaicu od Sabilova imenovanja do samog dolaska u Sarajevo. Sabit je neposredno prije nastupa na dunost u Sarajevu bio na slubi mudcrisa i muftije u Tekirdagu (Rodoslo, u edrenskom vilajelu).
pa i po tome je sasvim realno vrijeme od mitksimalno raspoloivih 48 dana od donoknja
berata O imenovanju do stvarnog dolaska Sabitova u Sarajevo iz oblasti Edrene. To je
vrijeme tim prihvatljivije ako se uzme u obzir, da se Sabil morao i spremiti za dug put i
da je. moda , putovao i s porodicom , koja nije niukom sluaju mOgla biti pokretljiva
onoliko koliko drugi putnici, pogotovo glasonoe .
Te iste vremenske zakonitosti putovanja putnika i poUe izmeu Istanbula i Sarajeva moramo primijeniti i na razrjdenje Sabita sa poloaja sarajevskog kadije . imaju i
II vidu to, a i inj en i cu, da je kadija ' Abdulah kao Sabitov sljednik ve najdalje u prvoj
polovini (7 - 16) juna 1702. preuzeo dunost od Sabita , proizlazi , daje u Istanbulu izvrena Sabitova smjena najdalje do po~e(ka maja J 702. Uporeujui taj datum sa sasvim
oitim datumom Imenovanja, uzimam ga zaokrueno, 6.V III. 1700, proizilazi da je Sabit
obna~ao as t sarajevskog kadije mal/je od dvije godine , upravo maksimalno 22 mjeseca.
Do loga istoga stava moe se doi i putem podataka o njegovu stvarnom boravku u Sarajevu : ako se, po zapisu u medmui, uzme I . avgusta 1700. kao zaokruen datum Sabitova preuzimanja dunosti II Sarajevu , a ve imamo poznal datum kad se javlja novi sar.
kadija odnosno kad je sasvim sigumo-5abit bio ostavio taj poloaj , a to je , uzev!i datum
zauk.ruteno sa 7. junom 1702, Opel vrijeme od dva mjeseca do namirenja pune dvije
dine .
Iz date analize proizlazi siguran podatak da je Sabit Alauddin Vianin imenovan sarajevskiml::adijom u treoj dekadi.juna 1700 ,a razrije!en najkasnije do maja 1702,
zatim da je stvarno boravio u Sarajevu i vrio dutnost sarajevskog kadije na licu mjesta
go.
..
od krajajuJa 1700. pa najdalje do po etkaju flo 1702, u svakome slu aju najvie 22 mjeseca, ili, jo odreen ije, vrijeme koje je manje od 22 mjeseca, a vie od 18 i po mjeseci.
L maju i pred sobom iznesene podatke , da je Sabit i teoretski i prak ti no bio
saraje vski kadija manje od 24 mjeseca . a i navedenu praksu , daje mandat kadije u normalno m hodu slubovanja, barem II 10 doba , iznosio 24 mjeseca, sasvim opravdano je
misliti da postoji osnov navoda turskog knjievnog hi storiara O . F. Akuna . da Sabit ni
je bio zadovoljan prilikama u Sarajevu i da je, po tome , bio razrije Se n dunosti sa rajevskog kadije prije isteka normalnog mandata, a to pogolOvo moe bili tano po lome ,
~to Akun navodi kao razloge lome posljedice ratnih razaranja, koje su, stvarno , postojale jo u Sabitovo doba i u Sarajevu i u itavoj Bosnj 1 bile veoma teke .
Vrei slubu sarajevskog kadije Sabit je obnaao as t i bosomkog millie. jer je
te dvije funkcije ovdje obavljala jedna linost. Kompe tencije sarajevskog kadije kao bosanskog mulc nisu uopte i5traene , kao, uostalom , ni samo sud sko ureenje junoslavenskih oblasti pod turskorll vladavinom , za to ide ozbiljan prigovor naoj nauci , i za
sad se moe rei , na osnovu pojedinanih podataka kojim raspolaem, samo lo , da je
poloaj sarajevskog kadije kao bosanskog mulle predstavljao najvii rang (prvi i drugi
razred) cjelokupnog korpusa sudaca. Iz raspoloivih dokumenata ba ~ u Drnilijinu
Zborniku vidi se , inae , da su rang l11ulaluka imali nJf junoslave nskom podru ju poe t
kom 18 . stolje a jo samo Beograd. a u itavu evropskom dijelu Turske Carevine, upravo u orta-kalli Rumelije jo Edrefla. Ploviv (FWbe) i Sofija (raspiS .ejhul - islam a o disciplini u pr avosuu mullamaEdrene , Plovdiva, Sofije , Beograda i Sarajeva iz god . 111 8:;
1706 / 07) SIr. 32 O.
Cini se , da sc kompetencija sarajevskog kadije kao bosanskog mulle , tj . vrhovnog kadije Bos. ajaleta protezala u prvome redu na davanje miljenja , arzova Porti u
onim potrebama koje su se odnosile na cio aj alet i podnosile isp red naroda ita ve ze mlje. U Drniliji nu Zbomiku bosanskih memorijala upad ljive su preds tavke , upravo obavjetenja takvog obima , a i onog, gdje se radi o inter1!sima pojedinih krajeva koji nisu spadali u sarajevski kadiluk . l na e, ostaje nerazumljiva pojava u dokumentima u Drnilijinu
Zbomiku. to se javlja sarajevski kadija odnosno bosanski mulla kao predlaga brojnih'
rjeenja koj a se odnose na sluajeve sa teritorija drugih kadiluka .u Dosn i i Hercegovini.
Ima indicija . da se u ovome teritorijalnom okviru nadlenost sarajevskog kadije odnos
no bos. mulle odnosila i na prijed loge Porti o izmjenama na poloaj ima kadija pojedinih
kadiluka u Bos. ajaletu , iako su, vidi se sasvim odredeno , takve prijedloge davali jo sami
bosanski vez iri ili uglednici zemlje neovisno od sarajevskog kaJije kao bos . mune . Jedan
takav primjer postoji u samome Drnilij inu Zbomikll upravo u Sabitovo Sire vrijeme . a
odnosi se na mjesto kadije kadiluka Nevesinje sa Stocem : saraj. kadija Mehmed po . reb.
I 1107 = IO- 19 .X 1695.. izvjehava Par tu. da je umro dt>tadanji "mutesarif' kadiluka
Nevesinje sa Stocem Mostarac Kotlo (Mostari Ko tlevi) J-1 asan -c fendija i predla2.e da se
na to mje sto postavi uven i muderis Sulejman eJebija iscvi (Isa -zade) , razrijdeni
(infisal) muderis sa 40 aki dnevne plae . Str. 19 b.
Sarajevski kad ija nije se potpisivao, barem u meni poznatim izvo rima , i kao
muli a ajale la . A da je to ipak bilo tako , kao i to . da je sa rajeVSki kadija . odnosno muli a
jednog vilajeta u o p e, morao i[llati najvie s tru no obrazovanje u Carstvu , pokazuju slijedei primjeri : arzom (prijed logom) od po. abana IIII =krajem januara 1700. sarajevski kadija Ibrahitv lianefi , i ta se iz potpisa , dao je Porti prijedlog da se Abdullah
Drniljja (autor Zbornika bos. memorijala) postavi za muderisa na Ma1ko -efe ndijinoj
med resi u Sarajevu , a sam Abdullah Drnilija kao autor Zbornika stavio je dopisak na
vrhu akta, da mu je taj arz blagoizvolio napisati i poslati bosanski milila ( Bosl1'l mllli(J.\ i J
umrli i Bogom oproteni Ibrahim- efendija Vizevi. SIr. 23 a. Godine 111 9'" 1707 / ti.
beogradska ulema i odlini graani napisaJi su i poslaJi Po rti mahzar. i ovoga pUl:.! lJ ko
rist Abdullaha Omilije: predlau , da se mjesto sadanjeg beogradskog kadije K e rpi i
zade Mehmedefendije, kad on ode , ustupi muderisu Abdullahu Drniliji i da mu se na
taj nain dade beogradski mullaluk (Beligrati.mclllelli),ycli). SIr. 29 Q. U jednom drugom
mahzaru iz 112 J 1709 / 10. ili oko toga doba istie sc, da je Abdullah Orni ~ lija zavrSio
med resu sahna (sa/m i'libar;"da medresesij i da ima s tepen mulle (mevlcviyyet pay
es;) te se predlae da mu . se dadne gdje sluba u loj as ti . Sir. 32 o. J sam Ab
dullah Drnili ja kao sarajevski muderis ll . dum. II. 11 25 = 5. VII 17 13. moli
Portu da mu 'se dodijeli sluba sarajevskog kadije i pri tom i sti e daje zavrio medresu
sa stepenom salma . Foto strana 129. I beogradsk.i muhafiz Ahmed - paa je 8 zilkade
11 28 = 24 .X 17 16. predloio Porti s li no: da se Abdullah Dr:nilija postavi na I>oloaj
sarajevskog ili beogradskog mulle , im koje od tih mjesta bude upranjeno, i pri tOllle
istakao. da Abdullah Drnglija ima zavr~nu medresu ranfla. Fato strat/o 148.
U inj eni eksk urs u primjere sudskih prilika u l1usni dat je s posebnom namje
rom da se posredno osvije tli i Status samoga velikog du hovnog stvaraoca Sabita kao kadi
je i muHe. Proizlazi . prvo , da je poloaj svih kadija. pa tako i samoga Sabita kao sluhenika te vrste bio gotovo jadan i emeran , je r , prvo, nigdje i nikad. dok su bili II toj slu
bi, nisu imali kue ni ku i~ta. morali su se se ljakati. a time mu i ti i rasku3v3ti svake
dvije godine, i to pod llYjetom , ako je gdje bilo slobodno mjesto , je r je bilo dos ta i ob rnutih Sluaje va . te , drugo , da prihodi kadijski nikad nisu bili stah'i i sigu rn i, ovisili Su
od veli ine kadiluka (broja stanovni~ tva) , materijalne moci, i naroito. razvijenosti
dru~tvenih odnosa u kadiluku . ukratko od broja i vrste sudskih intervencija . Usljed toga
su , oito , pojedine kad ije bilo isku~enjem bilo otvoreno dolazili u priliku. da zav la e ruke u d2ep graanina. odnosno da uzimaju viSe od onoga to je Se riat i ferman propisao. I
iz Sabitova vreme na i onog kasnijeg doba po~nato mi je vic narodnih tubi Porti kako
kadija jed nog kadiluka uzima za rasprave na sudu vi~u taksu od propisane . ili hoda po
selu . tjera da se raspravlja o diobi ostavine umrlog i kad to nasljednici ne trae, ili pros to
izmilja i trai posebne dae u svoju korist , za koje nema osnova ni po kOkJn fermanu.
I jo~ jedan naroit zakljuak ba~ o li nos ti samoga Sabi ta: iz dokumenata je
vid ljivo da je mjesto kadije II rangu mune moglo dobi.ti samo lice koje je zavrSilo najvie
nJuke II drtavi. pa posredno tome. da je i sam Sab it diplomirao na Fatihovol1l ili Sulej
1II ~1I10VU111 .fa /mu ili na njihovim depand ansi ma (ml/sile; sa/m) ti Istanbulu . S obzirom na
visok stepen Sabitovih duhovnih vrjednota tn se moglo samo po sebi i zakljuiti, a sada
se. evo. i dokumentarniIll puteni. barem , po sredno , i potvruje .
Ako su poloaj i egzistencija kadija bili , kao UA sam naveo . nezavidn i, ondaje
sam Sabit Ui:min u toj nezavidnosti, sluei u Sarajevu. bio, sigurno , jo u slabijim
prilikama . Bilo je tO veOma nestalno vrijeme. prve godine poslije okonanja st ranog
bet ko- turskog rata 1683 - 1699, i dani kad su sc jo~ uvijek i vidjela i osjeala zgari~ta u
samom Sarajevu koja je ostavio princ Eugen Savojski 1697 . godine uni~tivi ivim og.
10
njem doslovno cio ovaj grad . Sabi t je ovdje zate kao stanovniltvo uasno p ror ij e en o rao
tom. kugom , gladu i drugim vrstama neimatine i koje sc . makar i takvo. tck v raal o na
ognji~ta i zgarina i poe l o ih kako tako obnavljati. Zatekao je i nenormalne odnose u sa
mom dru$tvu bilo da se gra a ni grijele o norme zakona ili o ponabnje prema komlija
ma . Upravo takve prilike ogledaju se i u dokumentima koje je Sabit pisao i potpisivao .
Evo i sadrtaja tih do kumenata.
Ve iz navedenog nedatiranog njegovog arza vidi se nenormalno stanje u drutvu . nad 'kojim se Sabit i kao kadija i kao nosilac knjievnih vizija sigurno snebivao, U
ned avnoj provali kaura. veli se u predstavci , izgorjela je i damija II l'aadi h adt.iNesuhovoj mahali Ina periferiji grada . na B ardakijama), a oi t o i sama mahala. pa sc
stanovniUvo ., nalazilo. kako je ko znao. mogao i umio, Imam te damije i, ujedno.
dema tski muh tar hadU Ahmed Pokro (Pokro- zade)poslije katastrofalnog potara nalao
je utojl te u Mokrom kraj Sarajeva , Primio je imamsktl dunos t dlemala Mok ro i. oito,
zbog tdkih prilika u Sa rajevu nije se vraao na pogo rjela ognjilte. ako je i bio i Clan i
mu lu ar mahale. U m e uv re menu se stanovniltvo mahale kako- tako snalio i d o dvije i
pol godine poslije katastrofe uspjelo nanovo izgraditi. m eu ostalim. po palje ni ma halsk i
mescl id , Tada su mahalja ni, sasvim korektno. zatraili da sc njihov stari imam vrati na
dunost. je r je o i to bila oskudica i u toj vrsti ljudi. Pokro je po nudu i poziv odbio. pa
su predstavnici mal\3Je od nosno damijskog dema tadolli na mehemu Sabitu Alauddinu .
izloili mu sve to i tako i jo op tu.ili Pokru. da je I Hlae nepoUen i poroan (fasik ve
fad ir) ovj e k , i da je demat nekoliko puta teglio ltetu zbog njega , U takvoj prilici Ij u
di nisu ir.lali drugog rjeenja. nego zatraili da sc mijenja berat. odnosno da se h3d2i
Ahmed Pokro smijeni , je r je jol uvijek bio formalno imam beratlija tc damije. a na
njegovo mjesto da sc postavi drugi njihov mahaljanin Salill - Itallfo. sili Mllstaj1l1. za ko
jegjoi istakoe , da zadovoljava njihove elje i potrebe,
Kadija Sabi t regis trirao je ita v taj sl u aj, prihva tio zah tjev mahaljana i dao
svoj arz Po rti da se stvar rijdi kako je predlol.eno . Drni!lijin zbornik. 24 a.
Dana 8. ziUtide 111 2 = 16. maja 1701. Sabi t je rjeiavao pitanje formiranja
vojnog garnizona u rangu oga/u faJ u Grada c u kao preven t ive za sigurnos t putnika i
ob ran u onih strana od even tualnog novog napada naprijatelja. Pred Sab itolll ,sigurno kao
II
bos. mullom, dao je izjavu Bajramaga, sin Ibrahimov, da se prima poloaja age novog
odjela (farisan-i dedid) u gradu (ka]'a) Gradacu i obaveze da izgrad i arda
kove te iskopa rovove (hendeke) du Save od skele Skove do uta Tolisc . Sabit je , registrirajui tu izjavu, dao i svoj potpis na vrh u teksta: Sabit Alauddin . kadija u Sarajevu.
konjikog
16. ramazana 111 3 = 14.11 1702. Sabit je pisao i poslao Porti arL u vezi neuobi
poslovanja mutevelije Skender- paina vakufa u Sarajevu. oito kao posljedice
prilika koje je donio rat i provala princa Eugena Savojskog 1697 : Ahmed , sin Salihov ,
poznat i pod imenom RedtebboIa- oglu damadi. u svojstvu mutevelIije navedenog vakufa . s plaom od 5 ak i dnevno, podig:i.O je zakupninu poslovnih objekata ovoga vakuf!
preko iznosa zapisanih u carskim defterima . Pored toga all vakufsku imovinu koristi i
za svoje osobne potrebe i na laj llain vakuf potkrada upropa! lava Tako su na sudu pred
Sabitom Alauddinorn iznijeli pouzdani ljudi pa i sami zakupnici vakufskih objekata i do
dali , da je 'lluteveIlija upravo !lezasit u navedenoj raboti. Zatraili su , da sc on skine s
poloaja i na taj nain zauStavi ~te l a narodu , a da se na to mjesto po opoj saglasnosti
graa na postavi kao novi mutevelija Ali- italiJa. sin Ahmedov. Sabit Alaudd in je uvaio
taj iskaz i prijedlog. iznio ga doslovno POrli i predloio da se Ahmed sa dunosti skine,
a novi berat da se dadne Ali- halifi. Dmiflijin Zbornik, 2J b.
ajenog
vlastima , koje jc pisao kadija, i takve su ove, Sabitovc . Sabit nije mogao izai iz okvira
svoga vreme na , i on se , stoga, drao ustaljenih formi i u njillovu okviru sao pavao predmct koji je bio aktualan. Dakako. unutar te forme postojao je dio slobodnog prostora za
izraavanje o konk retnim injenicama , ali sama priroda dogaaja i svrha sudske interve n
cije bil~ su takvi, da su se tu redali goli faktografski podaci , i to u !to kraem obliku , i
ni ha vie.
Uza sve tO navedenih pet dokumenata imaju vrijednosI i znaaj spomenika
Sabilova rad a uope i predstavljaju nove priloge za kompletiranje njegova opusa.
Vrijeme Sabitova boravka i rada u Sarajevu nije bilo ni izdaleka sree n o. ali je.
s d ruge strane, u tome gradu bilo, kao i ranije i kasnije, odredeno druUvo vie neob raz.
be, u koje m je Sabi t kao pjes n ika dua Sigurno nalazio naknad u za ono . to nije imao u
drugome vidu u ovome mj estu . Ovdje , u Sarajevu je (Jois ta u njegovo doba ivjelo i aktiv
no djelovalo viSe intelektualaca , medu kojim je bilo , zna se pOllzdano , i knjievnika. l
ne samo da l1ije mogu e da Sabit nije odravao s tim krugom veze , nego, naprotiv , ima
indicija da je ovaj kadija - pjesnik kao intelektualno superiornija linos t na taj isti krug
vr~io i izvr~io izravan u tjecaj, i to baS u samom knjievnom stvaralaJtvu . Evo samo neko
liko li n osti toga kruga , koje sam mogao utvrd iti po raznim vrelima, u prvome redu po
ispravama i zapisima u Drnilijinu Zborniku:
se ptembru 1697 . l neposredno poslije smrti bos. valije Mehmed - pae Kore, kad je
13
Bosna ostala "bez glave" ) prvaci sar. arije izabraH su ga za l ana odbora koji e uprav.
ljali gradom . Sak - sidtif II (iJJ biblioteci br. 131 , 101 - 102.
Muderris Abdulkenm nosio je ' prezime Miri- zode po ocu li usejnbegu Alajbego
v i ~ u koji je takoder bio llluderris i knjitevnik, umro u Sarajevu , a imao pjesniko ime
Miri.
- Sej" Ahmed Cerimovi (Kerim - zade), sin navedenog muderrisa Abdulkerima (Kerim. Cerim) , veoma ugledan graanin Sarajeva, e lnik neke tekije , i, inae , imam
Careve Mumije (nasljedna slu2ba po ocu!):bslovljava sc "stoerom Sejhova ". U katastrofi grada u oktobru 1697. Izgubio je sve io je imao imetka, a ve bio zaao i u godine.
Dana 13. januara 17 12: tadanji bosanski valija Ali- paSa predloio je Porti , da se ~jh
Almledu dodijeli ivak iz prihoda sa zemlje u selu Docu kraj Sarajeva , koja se vodi kao
has ..bosanskog beglerbega , isti u i pri lome da je ulema i. inae , upao u gnjile godine
(piru ihtiyar) . . DrniSlijill Zbornik. 336.
- Mehmed KlIrellija (Kurevi- zade) , sin hadi Ahmedov, astronom i muderris,
prije bio-asistent (mulazim) glavnog carskog astronoma (reis- ul muneccimin) Ahmed erendije (u Istanbulu) , kad je ovaj po drugi put zauzeo laj poloaj god . 1087 =1676, a
predavao je pune 24 godine na Musabegovoj medresi u istanbulu sa primanjima od 40ak
i dnevno , $to je Samo po sebi bilo (i u ono vrijeme isticalo se kao) dokaz visokog prore.
sorskog ranga . Vratio se u Sarajevo najkasnije 1692, kad je kao muderris potpisao jedan
mahzar Porti. Sak - sidlil u GH8 130. I lob ":' /Ja. Godine 1703., upravo sred inom Sevala 1114 :: 28 . II 1703 , ivei u Sarajevu , predloio ga je sarajevski kadija Abdullah za pro
resora u rangu harid! na MaIkoevoj medresi u Sarajevu na upranjeno mjesto mev/a,w HlIsej" - e/e,,dije. koji je imao isti protesorski rang i umro "prije nekoliko godina" (to
je knjievnik Min'. otac pomenutog muderrisa Abdulkerima Miri- zade) . Kad ija
hvali
Mehmeda kao o\jeka koji se sav okitio (zeyver) naukom i pros\jetom . Drniflijin Zbor"ik, 24 Q. Njegovi potomci. nosei isto prezime Kurevi i Kurelli-zode. sretaju se u Sara
jevu kroz cio 18. i 19. vijek . Sidtili u CH biblioteci br. XV. 12 i 38. XVI, 57, 75 i 80.
XVIII, 16 7. XIX. 13 i LI, 32. 41 , Stara kua Kurevijaje pod Alirakovcem , upravo naspram Hadtijskoj dtamiji. Tako mi je to priopio l-lamdo Aganagi , dana~nji vlasnik te
kue. Bez sumnje ovdje se radio ku i i samoga Mehmeda Kurevije : u jednom zapiSU od
januara 1694 . muderris had i Mehmed ef. Kurevi-zade dao je izjavu, da mu je tadanji
bos. valija Mehmed - pa~a (Kora) izmirio dug (iz Yfemena Topal Husejn - pae) i podatak da stanuje. u Vekil- hart mahali (a to je mahala Hadtijske damije, uz koju je i na\'edena kua) . Sak- sidt ilu GH8, 130, 34b- 35a.
- Sej/t sejjid Abdul/etta", Sejh Mevlevijske (Gazi Isabegove) tekije na Bendbai
i mutevelija Gazi Isabegova vakura u Sarajevu, kad je izumrla loza Gazi Isubegovih ne sa
mo sinova , nego i osloboenih robova, kojim je on jo1 1462. povjerio tu dun?st. Predloen za mutevelliju po. bbana 1107 =6 - 15. III 1969. Dmiflijill Zbornik, 180. Veoma
ugledna osoba u gradu , sreta se prije I poSlije Sabitova boravka ovdje kao po tpisnik v i~
peticija Porti. Sudei po tituli sejjid. koju su dobivali navodni Muhamedovi rodbinski
sljednici , nije bio domai ovjek . I nae je slovio i k;lo pjesnik . U okviru svoga potpisa.
koji nije predstavljao golo ime (jmza), ugradio je dvostih u kojem vrve perzijske rijei i
koji je jezino vezao za ime Fettah kao svoje skrae n o ime . Dn/illiji" Zbornik, 300 i "a
vile dmgilr strano. Godine 1703. (i prije) drao je predavanja ~ders) u danliji u Kebkebirmahali , to sc vidi iz popisa stradalih damija 1697 u CH biblioteci (dokume nat ~ rao
14
mu, na zidu). Umro je na preac (smrt ga zatekla na Ilidi. kod Ruslem - pa!ina mosta
na Zcljell1ici) na putu u Travnik , a pokopan u nekada velikom mcvlevijskom groblju na
Bendbasi kojeg danas gotovo i nema. Kadieev Zbornik, V. 181. ISp. i M. Mujezinol>i.
- Sejh Osma" Suglija. derv i ~ kadirija.ejh GaziJerske tekije , hatib Ali - p~ine
damije i pred ava za od rasle (ders.r amm) u toj istoj dtamiji. Veoma ugledna linost u
gradu i i tavoj Bosni na prijelazu iz 17. u 18. vijek. OviMtenje (icazel) za obavljanje
~hovske d unosti dob io je od Serif-efend ije. ejha Tophane u Istanb ulu. Davio se i
knjievnim radom . Autor je jedne medmue koju je naveo i koristio 1709. godine
Abdullah Omilija . DmiIliji" Zbornik , 50 Q. Za tu medmu\I zna sc i pO drugim podaci.
ma kao i to, da je u njoj Suglija vod io ljetopisne biljeke svoga vremena. B ie da je iz te
medmue ijedan op~iran maluar Porti od po. muharema 1124 trea dekada februara
17 12. koji je ispred Saraj ljja potpisao i poslao !ino Suglija iznose i cio niz faktografskih i zanimljivih podataka o trikim prilikama Bosne i Hercegovine i traei da sc u
Sarajevu gradi novi grad (t vrava). DmiJliji" Zbornik. 52b - 540. Suglija je bio. poput
15
njegova savremenika Sabita , i pjesnik , to pokazuje jedan njegov dvostih koji se od~osi
upravo na Sarajevo, a kojeg sam naao zab iljeena u Dmj!lijillu Zbom ikll. 500. Umro je
IS. nlliharema 1127 = 21. januara 17 1S. Isti izvor.[otolisl 1 35.~r Njegovi po to mci pod
istim prezimenom ivjeli Su ba II AIi - p ~ inoj mahali u dvije ku e jo u drugoj polovini .
prolog vijeka , Uo se vidi iz popisa stanovnu tva Sarajeva 1867 - 68. godine (rukopis II
Muzeju grada Sarajeva). O njegovu potomstvu u tOJ mahali podaci su u sidIiJII II GHB
53, str. 58. i 97 , SIr. 152.
- Mehmed 5ehrija (Sehri), kadija. esto se nalazio u Sarajevu. pa tako i u
Sabitovo doba , aJi uvijek kao b i ~i kadija i u drugoj slubi. 1 in ae je on sluio u Bosni
u vie mjesta ba kao kadija . Sjede i u Sarajevu bio je 22. X J 697. potpisnik peticije
Porti za pomilovanje u Po itelju utamnienog vezira Da1taban- pae i za njegovu pos ta.
vu na poloaj bosanskog va1ije , a u jednom drugom mahzaru od 23 j111 70 1, pisanom
t akoe r u Sarajevu , navodi se u potpisu kao bivi uiki kadija. TFrni!lIj'irt Zbom ik 4 70 i
58b. Sluio je jo II istoj funkciji 1102 = 1690 / 9 1. II Fo i (Arhiv GH bibI. br. 2625),
zatim u Banjoj Luci. II Akermanu i dr. God ine 1703 , sjede i u Sarajevu izvan redovne
svoje slube , drao je predavanja za odrasle (deni amm) u damiji tl Mahali Mula Arab
dedid , to se vidi iz Popisa stradalih sarajevskih dIam ;ja 1697. u GH biblioteci.
U isto vrije me , god. 1703 . navodi se u iStome popisu , zanimljivo je , jo jed an
Se/vija, Ahmed- efendija kao predava u Duradikovoj damiji u Sarajevu. I on je bio
kadija i ivio ovdje van redovne kad ijske slube najkasnije od septembra I ~ J7. kad se
javlja kao razrijereni kadija Alasonije. Sak - sidi;! II GHB, J31 , 102- 03.
mud~rri s
ili
kad ija, inae pjesnik . Ostavio je kompletan divan , u kojem ima i jed na pjesma o Saraje.
vu i jed na druga II kojoj opijeva upravo Sabita Uiianina i hvali ga na sva usta . Postoji
stav da je puno ime ovoga pjesnjka Muhamed Rllldi odnosno Mehmed Re/id. Isp. Kadi
rei' Zbom ik IV. 270- 275 / 2, V. 2- 4, 52, 65, v. i 66 i 80. M. Ha1ldti, Sarajevo, II tur
skoj J.: mni, Glasnik IVZ 1943.242-43, i S. Sikiri, Divan M ehmed Refida, Priloziza
or;jelllalnll filologljll etc VI -VII/ J956-57, j5-75. Tvrdnja, me~utim , nije ni i m do
kazana. Samo donekle je podupire i nje nica , !ito je Reid znap i cijenio Sabita , it II vezi
s lim , to postoji jedan drugi rukopis Sab itova divana, gdje je u samome djelu navedeno
da ga je prepisao nekakav.M ehmed Rctid .sod. 11 57 = 1144. S. Bajagi. Bofnjaci i Herce
16
govci u isl. knjiievllosti, CZM 1912,379. Veliku sumnj u u iden titet toga Mcluned Re ~ i
da iz 1744. sa onim iz Sabitova doba ( 1700- 1702) predstavlja injenica ~ to je tu po
srijedi prili no ve lik. gotovo neprihvatljiv vremenski i radni razmak. S druge strane, postoji opravdanje da se pjesnik Reid identificira sa Ismail Retid- e/eno.ijom, koji je, prema sauvanom Popisu sarajevskih dtamija stradalih 1697. god. 1703.kao muderris dr1.ao
predavanja odraslim u Jahja - pa ~inoj damiji le , po jednom drugom savremenom zapisu,
iste le godine sa Musta/a-e/elldijom ~l ataradijom (i ovaj je bio mudcrris!) odnio u
Edrenu predstavku naroda za pomo za obnovu damija i za plate slubenika i pobo iz
Saraj eva tano 2 . reb . I 1115 = 16. juJa 1703. Sak-sidiil u CH biblio teci br. 131, 146.
Kadiev Zbornik, V, 66 i 80 . U svakom sluaju potrebna su daljnja ispitivanja za punu
identifikaciju linosti pjesnika Reida , a za nas je ovdje dovoljna i sama utvr ena pojava
iedno2 pjesnika u Sarajevu, koji je ostavio ak divan , a bio u krugu s kojim je Sabit mogao od rava ti veze
Pored tih linos ti , u Sabitovo doba ivje li su u Sa rajevu i 1703. godine navode
se ovdje (u navedenom popisu stradalih sarajevski h damija 1697) i sl ij edei ob razovani
ljudi ka6 osobe koje su drale predavanja za odrasle (ders-i amm j u pojedinim damijama i na drugim mjestima: Asim JIISU/ u Havade Durakovoj damiji. Hasan Logavija u
mesdidu H asei , Musta/a Rll2i II Buzadijinoj dtamiji , Sejhu /- kurra hafiz Husej" u
Carevoj damiji , Mehmed Pljel/liak (Taslidevi) II Gazi Husrevbegovu hanikahu , Mehmed
Broani1l (Brodi) II damiji Hode Kemala, Hasan Kamili u Sara Alijinoj damiji,
Suleiman Oiovtanin u mesdidu Peltlivana Hasana . Mehmed Uzu"iia u mesd idu
Sagraki , Mehmed TaJ6c u damiji Kalin hadi Ali . Ibrahim Ibrikti (Ibriki) u mesdi. du H alaa Davuda , Alija NakaJ u Bagd adijinu m.esdidll , Kara AIi)'a II Had i- Osmanovoj
buk'i (specijaliziranoj medresi) itd.
U isto, Sabitovo, vrijeme ovdje je ivio i niz ejhova kao elnika dervikih
tekija. Osim ej hova o.smana Suglije , Ahmeda Ce rimovia i Abdulfettaha, o kojima je
bilo rijei, ovamo spadaju i 1703 . dral i su vazove tei" Abdu/kadir u Carevoj damiji
teih hadii Hasall u Buzadijinoj ,l.fei" Ha.bib u ej h- Fer rahovoj, Jejl! Ismail u Ferhad begovoj , cjh Mehmed Bistrigl),a t akoer II Carevoj i fe;" Hasan u Mclunedbegovoj , pa
.fejl! Hasib i teil! l arahim, koji goo. 1703 . nisu bili angairani u slubi propovjednika . Taj
posljednj i, .fejh Ibrahim, kadi rija , bio je cj h Hadi Sinanove tekije , koja jc II katastrofi
Sarajeva 24 . oktob ra 1697. gotovo u po tpunosti stradala (ostali su joj samo vanjSki, kamen i zid ovi) i ivo se borio da se tekija obnovi i otvori biju i lino dva arzuhala Porti,
uzilkadetu 1116 ma rt 1705 . i S. reb . II 11 20 = 24.V I ) 708. Dmi.fliiill Zbon/ik, 26a i
51 a- 5Ib. Po tim arzu halima , koji obiluju sufijskim rjC~nikom , koje je, bez dvojbe , pisao sam cj h Ibrahi m, njihov autor pokazuje .se kao vrstan stilist i veoma ob razovan o
vjek. tovie , svoje arzuhale je pisao na nain koji gotovo prelazi ustaljenu rormu akata
oYt , vrste i pokazao da je imao prefinjen osjeaj za lijepo i za estetiku u arhitek turi , ho
up rr.-o iznenaduje obzirom na vrijeme II kojem se ta pojavajavJja: sklop objekata nave
dene tekije valorizira ' doslovno izrazom velianstveni spomenici (asar-i ce lilele ri) . Tako
je ovaj kadirijski ejh i elJlik Hadi Sinanov~ tekije sigu rno prvi ovjek II Bosni koji
je van redno osjeao i pisanim putem izrazio misao o arhitektonskim objektima kao spomenicima kulture i historije.
2 - Anali
17
S. KNlIZEVNI ODNOSI
Ne moe biti sumnje da je kadija, muli a i velik..i pjesnik Sabit Utianin odra.
vao naune, diskusione pa i knjievne veze s navedenim krugom obrazovanih ljudi svoga
vremena U Sarajevu, barem s onim koji su se i sami bavili knjigom i pisanjem , a pokazao
sam da je i takvih ljud i bilo u 10 vrijeme u Sarajevu. Na 10 navodi ne samo Sabitova po.
pu larnost u Sarajevu kao Uianina, jer je Sarajevo i prije toga odravalo s Uticem pris.
ne ; prijateljske veze, i kao pjesnika. nego naprosto sama pojava da je i ovdje i prije i po.
slije Sabit3 postoj31a neka vrsta knjievnih salona po priv3tnim kuama, pa ak i po ka
fanama, gdje se tumailo pjesnHtvo. naroito perzijsko, ili se izlagala temalika iz pred.
meta fUologije, had isa , tersim. II na..roCito istorije islama (teva rih) pa diskusije i slobod ni
razgovori o istoj i sli noj lematici (sohbet). Sjetimo se u tome pogledu samo stihova sla
rijeg mostarskog pjesnika Medtazije u opisu ba! Sarajeva: 'Kaf"Jle su visoka poloaja,
razga lj ujue i razveseljavajue , nauka , diskusija i nevezani razgovor, sve tamo postoji".
Isp.
Mufi /I Gl. IVZ XIII /l962. 368. Ne treba misliti da su i pred(lvanja za od rasle,
koja su ve rtavedeni muderrisi dral i po damijama i buk'ama , bila samo ona popularna,
za iroke slojeve, i tu su se lumaile pojedine disci pline.
o.
Sabit, kad je doao u Sarajevo, bio je ve pOIpuno i zgraen i afirm iran pjesnik,
i s pravom se moe poslaviti pitanje od interesa za kulturnu historiju. je li on.ovdje inte
lektualno i knjievno primao , ili davao. Za tu prvu Stranu nema podataka, ali se sa zado
voljstvom moe rei da je bilo aktivnosti te druge mic. Osim loginog rezoniranja. da je
Sabit i lao i svoje i tue pjesme u navedenim knjievnim klubovima i kruocima, koji su
ovdje postojali i u tu svrhu , o emu posredno govori i injenica da je savremeni kali
graf i defterdar- katib Mehmed - efendija smairao zna ajnim da i pisanim , kaligrafskim
putem ovjekovje i datum Sabitova dolaska u Sarajevo. ba!. u tome pogledu imamo i je
dan najneposredniji primjer,knjlevnu pojavu ve navedenog pjesnika Re!ida. U njegovu,
Rdidovu divanu (rukopIS u CH biblia leci , br. 1- 3384) ima i jedna pjesma od 70 stihova
koja je kao p'anegirik posveena upravo Sabitu i u kojoj on Sabi ta i kao uenog ovjeka
i kao pjesnika upravo veli a To jo~ ne znai da je Sabit u primjeru Rdida knjievno
davao , ali je upravo krunski dokaz da se Re~ id nalazio uSabitovu dru$lvu. i da je tana
ovdje izloena misao da se Sabit sastajao s ob razovanim Sarajlijama i s njima vod io dis
kusiju . pa i onu knjitevne naravi. Medut im. upravo u Relidovoj poeziji imamo izravan
primjer i one druge vrSle, da je, naime, Sabit ovd1e. tl Sarajevu. vr!io i knjievn i utjecaj .
To je Rdidova hagiografsk:l porma Mlradi/ija, kojaje na e lu njegova divana i koja po
samoj temalici ukazuje na povode nje za Sabllom. odnosno njegovom poemom iste te
matike i istoga naslova. I ne samo to . Utjecaj Sabitove Mirad:tijje ogleda se u Rdidovoj
pocrni doslovno u kompoz.iciji i formi stiha. ak i u pojedinim aijelovima. koji su u oba
spjeva vrlo ~ini.lmaj ()$ pjesama u Rdidovu divanu gdje se opata o il Sabitov utjecaj .
Pri ovome ne treba nipo!to Rd idovo stvaralatvo svoditi na kompiJat o rstvo , j~r se moe
flilditi i o namjernom i uhodanoIll putu da pravi "naziru" (p.i!slIla po ugledu neke druge.
knjievna par~cla toj drugoj), ali se ne moe pore i Rdidovo povoenje_za Sabitom i u
ovoj i u nekim drugim pjesmama , ak i misaono, kako je to na dosta velikom prosIoru
izloio i na sasvim prihvatljiv nain dokazao S. Sikiri u navedenom svom radu .
e .
je li Sabi! radio odnosno pjevao i II samom Sarajevu. U tom pogledu postoje dvije
indicije. jed na slaba i druga sasvim oi l a , potvrd na.
Nasupro t tome Ipak POSIOJI jedan drugi saSVlm vrst oslonac da je Sabit knj i
evno stvarao dok Je biO u Sarajevu . I zn l l primjer u lome pogledu je njegova pjesma,
zapravo panegink u ast /Jalil- paSe, registman u mtegrainom tekstu u samom Sabitovu
divanu . Taj Halil - pata . o kOjem govon l J . Rypka i istIe ga kao poznanika i prijatelja
SabltO\d , ilije IlIko drug. nego bosanski val ija Cose lli Defterdar lIalil- pofa. roe n i
Slambalija , koj i Je poovao na BOSni ba u vrijeme kad je Sabi l bio kadija i mulla u Sara
Jevu . Halu- pasa je, UStanovIo sam po drug.m prvoraz.rednim izvotIma , bio bosanski va
liJa od oktobra 1698. do oklobra 1702, pune e l iri godine . a Sabi t sarajevski kad ija i
bos. mulla od avgusta 1700. do apnla 170 2. :1 U najd uem moguem vremenu do juna
1702. PrOizlazi kao sasvim sigu rno da ~ Sabitovo vrijeme slubovanja u Sarajevu u pol
punosti . I s jedne I s druge strane : uklapa tl neSlo $Ire vnjeme kad je Ha1il- paJa bio
beglerbeg BO!.aoskog ajaleta . To Je bila l sasvim od ree n a vremenska osnova da Sabit pje.
va hvalospjev paSI, III prvi III po~lj ednJ1 m Sabitov, niti drUgih pJcsllIka. Kao posredan.
al i nepobitan dokaz da Je Sabit pjesmu u slavu Halil- paSe spjevao upravo u Sarajevu jes.
te I sama tema Ilka PJcsme , kaja Je iskljU I VO programska I prigodI/a; ona je im ala
raISOIl d etre samo kad Je pjesnik biO u neposrednom kontak tu ili bar kakvoj izravnoj
uzajamnos ti s Ilavedemm paM>nt , a to je bilo Jed ino onda kad Sll obOj ica radili zajedno.
Halil- paa vod io upravu, a Sabit pra vosu e Bosne I HercegovIIle. Taj Isti Halil - pa!a,
usput da navedem, nije oS lao onakav kako ga je Sabit oli IO. ilije bio takav barem pre
ma pjcsmkovu V;tJ.cu I derviJima, kojima je i Sab it pnpadao. S l uei kasnije u Beograd u
1714-1 7 15. kao paSa Smederevskog sand zaka i muhafiz Beograda vrtio je bru talnu
ikanaciju uglednog u i kog ~jha Muhameda, a k dao zapal il i njegovu tekiju u Uicu,
koje je bilo tl sastavu Smederevskog sandaka. a htio se i tiva ~ej h a dokopati. Sejh Muha
med je izd rt.ao te nasrtaje pa je do trideset godina po HaliI- pa$inoj sm rti (umro u Beogradu 17 1S) i on spjevao dvije pjesme, u kojim spominje HaliI - pau, ali d rugaije, opi
lO
19
o.
SUMMARY
POET SA BIT ALAUDDlN FROM UZICE AS CADI OF SARAJ EVO
AND BOSNIAN MULLA
On the grounds of new data the author .brightens up Some details from the
biography of the famous poet in turkish language Sabil, a native of Uice. The author
pays mention particularly 10 hjs serving in Sarajevo, where he was the cadi from the
end of J uly 1700. to June 1702, and iri the same ~ime he filled the honour of Bosnian
muHa. Sabit sojourned in Sarajevo in a very dimcul! time in the history of this town ,
after . the invasion and ravage of Prince Eugen of Savoya, and he found there the popuJation decreasing in number by the war, pestilence, hunger and other misfortunes. The
author brings out the cOf!tents of five documents, made by Sabit him-self, expressing
difficult situation . At that time several intelectuals and writers were practicing in Sara
jeva, the author ciles them by name. Sabit is cited also. During his sojou m in Sarajevo
Sabit made literary works (Sabit's panegyric to the Bosnian vali Halil-pasha is from this
period).
.
20
s rimom mi kraju st iha , B o~nj a k je spjevao u metru Hezed, s rimom Ila slovo " i" a broj i
J05 st ihova (210 distih - bej tova) i iz re ena je u pohvalu Fususa, u ob ranu 'sejhi Ekbcra , o stupnjevima d uhovnog uzdizanja koje vodi spoznaj i Boga ,
B udui da njeno razumijevanje pretpostavlj a stanovito tesavvu fsko - tarikatsko
predznanje i za osobe koje znaj u ilirski jez ik, neophod no je ukazati bar na neke karakteristike tog znanja . U B o~nja k ovu kasidu vrlo vjeSto su u tka ne vrlinske odlike , da rovane Bojim poslanicima, iskazane u jednoj rije i (mozaike mud rosti) i to tenn inima
koje je teko doslovno p revesti. S toga je u cilju boljeg razumijevanja prijevoda kaside
neophodno upozoriti na Men- aref dersi i Sej ri suluk, literarna obja~njenja:
21
:t.
MEN - AR EF DER$ I
Men - are f dersi (predavanje o spoznaji) odnosi se na poznato tesavvufsko nahad is ranijih pejgambe ra, koje glasi: Men arefe nefsehu fekad arefe rabbehu. to
zn ai , - Ko je spoznao svoju duu (sebe), spoznao je i svoga Gospodara (80ga). Doivljavanje i proivljavanje tih spoznaja , te uitak koji se u tome osjea, odvijaju se kroz
proces Sedam mekama (boravita) , odnOSilO Sedam faza (A lvar). kroz koje prolazi d ua
na putu (tarik) spoznaje Boga (ma rifetu llah) i priblizavanja Bogu (tekarrub ilallah) .
Kroz spoznaju , dua se prib liava i zalj ubljeno p r imi e sve blie i bli e Bogu .
Ruh - duh. Ners - dusa. Ka1b - srce i Akl - in telekt. su subjekti u spoz
naji Boga unu tranj i lik ovjeka. on i su nae JA. I koliko spozna svoje JA toliko si
spoznao i Gospodara 130ga.
Duh i Dua nije posve iSlo . Duh je bil u ovj eku , a dua je poj ava biti pred um
nom spoznajo m. Fiz i ki nevidljive spoznaje idu preko srca i duhovnih organa Srca, a
fiziki vidljive spoznaje mogu se ostvari ti i preko osjelila. U obad va sluaja prisu tan je
i Akl (intelek t, razum. svijest).
Za Sedam mekama, od nosno faza. postoje imena. s razlikama u z n aenju. kao
IO su npr. du h i dua. ' Mekamati- seb'aje ranija tabela mekama , a Alv\j.ri seb'aje kasn ija tabela faza .
elo,
Mekamal i se b'a
I. Tevhid - uI - eral
2. Tevhid - us- sira t
3. Tevhid - uz- Zat
4 . El- Dem'u
5. Hadretul - De m'i
6. De m'-ul-Dem'j
7. Ehad ijjct- ul- Dem'i
Arapsko jezi n o znaenje prednjih imena prelo je u perzijski i tu rski jezik kao
areb izmi , pa se i ne prevodi , aji je u konstruk ciji reenice prilago eno pravilima perzijskog jezika (l zafet) to su primili i Turci. .U prvoj tabeli, u tri prva mekama, zajednit:ka
je r ije " Tevhid " , a u posljednja eti ri mekama, zajedni ka je rije " Dem' '' . U drogoj
tabeli r ij e "Nefs" vidimo u svih sedam mekama.
Tevhid. de m' (at) i nefs su turcizmi u srpskohrvatskom jeziku.
Nazive mekama (faza)
n eemo
na i n,
opis-
no.
22
.I
na 8. i 9. ajelU S3. sure koji glase: "Summe dena, fe-tedella, fe kane kabe kavsejni. ev
edna", IO zna i : " A o nd a sc pribliio (4) , i spustio (S). paje bio kolik dva luka (blizu
kao dvije one trepavice (6), ili joo blie (7).
Prije laz iz mckama u mekam nije po ~kolskoj naobrazbi ili stau II tarikatu, nego po s teenoj spoznaji o Bogu , o blizini Bogu, o milosti Bojoj i Ij l!bavi , u krugovima:
c riat. tarikat , hakikat , marifet.
U e tvrtom mekamu zavrlava se period pribliavanja Bogu , to je Devriakre
bijje t. Ce tiri mckama pribliavanja zovu se i ovim imenima: K urbi feraid (Obavezno
pribliavanje), Mera tib m-~uhud (Basamaci osvjedoenja) i Dtenani- Erbe'a (Cetiri
srca),
, Ce lvrti mekam u mikatu ie kao sedda II namazu, jer kad sc izvrli sedda.
zavden je jedan reka t namaza. pa se stupa na drugI rekat. Kad se u tankatu zavrSI pribli
tavanje. onda nastupa usavravanje: Devri - ekmelijje t. ili Kurbi- Nevafi1 (Neobavezno
pribliavanje),
Za prelaz u pe li mekam treba .ejh , zbog dezbe koja neu pu e n e ljude moe i
zavesti. Kad Srce pos tane is to za prijem d uhovnih spoznaja. ono postaje kao magneti
zirano od pri v laenj a Bogu. Oezba moe biti o tvorena i zatvorena. A ik Oezbe , (ot
varena dtezba) je poeljnija , Preko dezbe se pre jjvljava kur'anski aje t: Ve ma remejte
iz remejte velakinnaUahe rema , u p uen Muhamedu A.S. povodom Hidret3 u Medinu .
Na estom mekamu postie se osposob lje nje za irSad (mudid) i zadatak slube
ej ha. Sejh je vod i i u i te lj u tarikatu, Sedmi mekam je dar od Boga odabranim robovi
ma i istinsko nasljedstvo Starjdinstva u vjeri. Samo osobe koje su u volji Muhammedu
postignu kao dar ovaj mekam. To su stvarni nasljednici pejgambera u pitanjima vjere i
vj~ rskih istina.
Menaref deni je kao more , a ovje kova rije ili pe ro su kao iglene uice, I koli
ko moe zahvat iti morske vode u~ica od igle, toliko i ovje k moe kazati ili napisati o
moru z nanja i spoznaja o Bogu. Na ovom putu , uitelj je ljubav a ~ko l a je utnja. Poljubi
u ruku uitelja ljubavi i bud i nijem. ali se trudi da naui! i da se odgoj i!. Ne dopusti da
vrijeme trom u beskorisnom.
U razradivanju teme o SpOznaj i sebe i Boga slue nam za primjere: Sunce i dan ,
duh i tijelo , usijano eljezo i pe od t eljeza , more i morski valovi, jedan i nula ( 1-0) i
sl i n o .
Znati . n a i i biti (bil mek, gormek i olmak) predstavlja putanju tarikata koju
o bjdnjava cj h .
(Iz poeme " Tuhfa" od Sejh- Selim - Sam i- efe ndije. Ruko piS na uvanj).! kod
Sejh - Hadti- Haf'iz- Fahri efcnd ije Ilyaza u a kov ici).
Uvjeti Za
~ej h a
Kod izbora
~jha
I. da poznaje vjeru.
2 . dD je spoznao Uzviknog Doga,
3. da poznaje me todiku duhovnog uzgajanja (inad) i
4 . da je ovlaten od svog ejha na inad .
Znakovi po kojima se poznaje ejh koji slijedi Pejgambe ra jesu:
-
b. SEYR t- SUlUK
Scyr- putovanje, se fer - pohod i s uluk -pona~D.njc slova kao tcsavvufsko tari katski termini Ila putu pribliavanja Bogu i spoznaji Boga. Svaki ovaj termin ima svoju
nijansu razlike u znaenju, a onda prirodno i u tum aenju. U teoriji tesavvufa to je grupa (bab) pod imenom "Slova i rije i ".
Termin Seyci su luk je sintagma rijei Seyr iSuluk (Seyrisuluk) i slovi danas
kao najadekvatniji naziv za tasavvufsko-tarikatske pojmove pribliavanja Bogu (Tekarrub i1ellah) i spoznaja Boga (Marifemllah) .
Sejrisuluk ima e l iri stupnja ili dionice puta , i to:
I. Seyr i1al1ah - put do (spoznaje) Boga ,
2. Seyr fi1lah - put u (spoznaji) Boga ,
3. Seyr meallah - put sa (spoznajom) Boga i
4. S~yr ani1lah - put od (spoznaje) Boga.
- Seyr iloUa". Covjek kao da se budi iz sna utonulosti i nez nanja, te eli i
trai da se priblii Bogu i da spozna Boga . On po inj e u Srcu osjeati lj ubav prema Bogu
i spoznaj e da je on samo silni atom u odnosu na postojanje Apsolutnog Gospodara Stvoritelja Boga, d. S. Covjckovo postojanje se utapa i nestaje ga u Bojem postojanju. To
je individualno nestajanje u Apsolutnom postojanju.
- Seyr fillah Kroz to utapanje i nestajanje srce postaje i sto i ovjek odbacuje negativna svojstva, a kili se samo lijepim svojstvima i postaje stvarno dobar. Pod djelovanjem lijepih Bojih imena ovjek posmatra svijet i pro s uuje , ulazi u kosmos s veim s poznajan~a o Bogu i osjea se blie Bogu .
24
e) PRIJEVOD POEME
Se;"" Ekber,
25
posfae
nai e! zanosan
26
POSlignue!
Bies brano koja sloji izmedu dva skupa i Si1kupfja ih (DIem itl - Dte m 'jj ,
jedan je skup gospodarski, a drugi skup je robovsk;.
27
28
29
Neka je Bolji blagoslov i mir Ila ogledalo pojava iz Skupa Bio (Muhammed).
On je prva pojava sovriellSlava i On je drugi cilj (poslije Boga).
Onda, na njegove dnigove, rodbinu. ahbabe; pristate.
kod kojih su vjera i nauka IIa1l; podrlku i osloll.
Izmedunj;h je prvi Ebu Bekir. grad istine i t antlja svjetla.
a oI/da Omer. grad pravde i tuvar vjere.
Svojom mi/oUu obaspi Bote i OSmallOll/l dU! Il ,
On je drug pejgamberov i olienje Stida i zI/anja.
Svojim selamom poasti Bote i prvaka AIi- A be.
olienje vi/ajeta. jahaa Duldula, cara junaka - Alij u.
HaSiJIIQ, Husejna ; Fatimu. i du!e svijul/jih.
prica Tvoje dobrote EhU- Bejta ; sve dntge koj; su is li.
Sa svojom ljepotom oblIeseJi i du!e slIih klUbova.
a da II srcima odabranika provre voda susrela s Tobom.
30
dao profeso r. (Imao sam s reu da sam dese tak prvih poglavlja iz FUSUS3 i t ao kod
prof. d ra Sa ir a Sikiria. Koliko znam , Fusus je svojevremeno prevodio i IUmaio Irav
ni koj ulemi Sejh Hadi hafiz HU$ni ef. Numanagi , tr avniki muftija , ali ga nisu zavr~ ili. r euah ef. Reuf. b i v~i muderris Fettah medrese II Skoplju. a kasniji slubenik Ins Ii
tuta za nac ionaJnu historiju Makedonije, pravio je ispise o zajednikim tak ama FU$usa i Marksov3 dija l e k ti k og ma te rijalizma . Vjerovatno Su ti ispisi sauvan i).
Kavli mutebe r (priznato mi~ljenje) je, da je Ib rahim htio rtvovati (zaklati II
kurban) svog starijeg sina Ismaila. dok ima pojedinih mi~ ljcnja da je to bio Ibrahimav
ml a i sin Ishak . Ibni Archi, a i Bo~njak . prihvataju ovo d rugo miljenje . Detaljnija obrada ovoga pi tanja prelazi okvi re ovoga rada_
Ibni Areb i, a i BoSnjak , ubrajaju Halid ibni Sinana u pejgambe re. Halid je ivio
u hid askoj pustinji prije Muhammeda. Bio je hanif- jednobotac. Po jednom narodnom
prianju ,(izraen om u pjesmi u Ha1idovo doba pOj avil a- se je u p ustinji vat ra(vul kan,moda
nafta) koj a je poe l a d a se ~ iri i sve uni~ t ava. M eu ljudima je zavladao strah i panika.
Ha1 id je u trnuo va tru i un i ~a u d rijelo (og vulkana. Njegovi si novi i suplemenici pres lra~ i li su se i po e li ga zva ti i dovik ivati. On je izaao iz idrijela i ukorio ih Io su ga zvali. Rekao im je d a c tog a sa u mrijeti. pa da ga zakopaju u grob i poslije 40 d ana otkopaju . On e lad a iza i iz groba i kaza ti im sve potanko o zagrobnom ivotu. Iz st raha od
sramo te, da ih ne p rozovu " Djcca iz groba iskopanog" Sinovi nisu postupili po oevoj
uputi .
Jednom prilikom do~ l a jc jedna cna Mu hammedu iz t-I alidova plemena i predstavila mu se. Na to je Muhammed rekao : "Merhaba. kerko pejgambc ra kojeg je njegov narod upropastio". Kad je ova ena ula da Pejgamber ui " Kul huvellahu chad ,
A1Jahus-samed" rekla je: I moj otac (djed) je to isto uio.
Na Halidova usta (bni Arebi je protumaiO rije "Samedun" (AlJahus- Samed):
vezanost i ovisnost ovjekovu o Bogu , istinu o smrti i nai n zagrobnog tivota.
31
SUMMARY
32
Ac- hisa. ri. Journal Asi::alique IV, 1824" 213- 226, 283- 290.
2) At::a'1 Ncw'j- ud'::a At3ullah, H:ld:liq al- haqaiq fi lakmibt al- bq::aiq, Istanbuj ' 1268, s. 584.
3) Mustafa b. AbdulJ:lh Hagg Halifa, Kalf al- zunun i Faz]ak::a,j Tarih , Istanbul 1286 /87. I , 380-381.
4) Evli ya Celebi, Scyah::atnome V, 446: Evl,iia CcJcbi, Putopis. Odlomci o jugoslavenskim zemljom::a.
Preveo, Ilvod I ko mentar napisao HlZim Saba novi. Sarajevo 1967 . s. 13 1- 134,
5) Franz Babinge r. Die Geschlchtschrc!bc r der Osmanen und Ihre We rke. Leipzig, 19 27. s, 144 t45.
6) Safve t- beg Babgi, BoSnjaci i Hercegovci u islamskoj knjievnosti, Sarajevo, 1912,
7) M. Tajib Oki, Hasan Kjan Pruiak - nu najvei mislilac XVI vijek:J, Gaj re t (Sara,ievo) br. 21.
1927 . $tl. 327- 329.
8) Muh::ammad al- Hangi al- Bosna wl. AJ- gawhar al- una fl taragim ubma'wa Su :JJ::a'
KaIro, 1930, 50- 59.
Bosna.
9) Haz.im Sabanovi, Hasa.n Kafi Pru!:Jk . Prilozi za orijentalnu nJologiju XIV- XV , Sarajevo 1969,
sir, 5 - 31.
3 - Anali
33
I.
cevic L Obranio ga kao magistarski rad na Univerzitetu u Kairu , ali ovo dje lo na arapskom jeziku. naalost. jo~ nije objavljeno.
l'lasan Kati je napisao filoloke rasprave: Risala fi tahqiq lafz e lebi ( Rasprava
O utvrivanju z na rnja rij ei elcbi). Tamhis al - Ialhis ti 'ilm al - balaga (Djelo O arapskoj poetici. stilistici i retorici). Iz oblasti tikha znaajna su njegova djela: Hadiqat fl
!a rh muhlasar as- sala I i Risala fi ha!iiyat kitab ad - da'wa li Sadr a~-~aria , ali mu je najznamen it ije filozofsko djelo Usui al- hil'mm fi nizam al- 'alam (Temelji mudrosti o ureenju svijeta) koje je prevedeno Tla francuski (1824) , mall arski ( 1909), njemaki ( 19 11 )
i na na jczik (19 19). Prevod na na ~ jczik jc od dra Safvct- bcga Il aagia tl Glasniku
Zemaljskog muzeja XXX I. (165 - 181).
Ka ko saznajemo iz njegova biografskog djela Nizam al - ulama prvo njegovo pi.
~no djelo jest filoloka rasprava o znaenju izraza ~e/ebi CRisala fi lahqiq lafz elebi"
i 10 iZLlledu 983 i 988 ( 1575 - 1580), Ovu raspravu Kati je napi sao zato jer je uoio da
izraz eiebi gubi u upotrebi svoje osnovno zLHlenje koje jc imao do njegova vrcmena.
Neemo ulazit i II to koliko je Kafi II svojim djelima, pa i II ovoj raspravi , bio origi nalan.
Kao islamski u e njak pripadao. je o rtodoksiji pa je ukazivao na sve one pojave koje su
moglc privu i nje&?vu pa nju. U tom smislu napisao je i ovu risalu. Ovdje nas zanima
\Iasan Kafiji na risala , naroito kao njegovo prvo napis:lIlo djelo. a posebno zala je r je u
pitanju filoloka rasprava napisana od stranc na~eg ovjeka . Ris.'l l:l (traktat) je pisana
arapski. a mi smo se koristili prepisom koji se nalazi u rukopisu br. 946 (fol 51 r- 52 r)
Gazj- Husrevbcgove biblioteke u Sarajevu II kome , izmedu oSlalih djela. ima jo jedna
risala H3san- Kafijina iz podruja fikha. Ova risala nel113 naslova. Drugi primje rak risale
nali smo II rukopisu fa 746 / X- L 123 b - 124 3 ORIJENTALNE zbirke JAZU u Zagre
bu . Ovdje risa la ima potpuno iSli tekst. a to je posebno vano ima i naslov: Hadihi
Risa1atun fi tahqiq.i alga lab i li Mawlana Kali al- Aqhisari.
Kako je risala o izrazu tc/cbi kratka donosimo fotokopiju raden u prema rukopisu iz Gazi- Husrevbegove bibiioleke.
34
G~;Jv;JIJ~UI;.)~;J"?.)~JJ~J
.,
.
..
('!'tJ-~~~pWI~~'-'r) ;;.J~
r~ e I;kf;J;;ilj J ~ (YI;
~~-:UI:J~":f4J,,:,~Il);;:
J'
35
'I
JltV[;t~IJJ IfJ'J~1~';;";'YjJ
~'_
'm_' _ .~>-'):;
c.fi-'!?,~dlt?r..wlc(.~ &[1011
.! - ':fJ'; ~;,J,7 ~ ;Ju'ct, II;Az- '.>{;:..; I
--'f(j<>... .:4.~ <)~~J!-'~
.. \ ~,~"'.J~~v.A.~.:;;..)P.:(
.'.
.
j
j'
I .
'JUI,~""p.J;j)~iil","~;
l"'UJ&~'vtJ~t~!J ~?~
~~t",,"J~rJA~0'J
~81~~;.i,,-lI:.J;''';~UI.t.W'
~~q';JI~~;*~~.jrV!
/.I..~'rr./{iJJ~~)if;y'lr;,tf!J
jj'.f.lyO~JI~~~-U-:-~
.J ..;:., A~J:-jI",,;.~b-:IfoJ,;, ~
~4){,t<,;)1 ~~ U
.
36
(y)[~I:J
U ime Boga sveopeg dobrotinileIjo. m ilostivog. Slava Bogu koji je polItio tovjeka onome fro (tovjek) Ilije zhao i neka je spas Ila Muhameda, gospodara Arapa j
N earapa, i Ila njegovu porodicu i drngove, iZI/orc zl/ollosli i mudrosti. A zatim, ja kotem,
a od Boga je uputa i II Njegovoj je n ici klju ustanovljenja. znaj da je izraz talab voka-
liU Kur 'ana i SUI/neta 14), uitelja Ilasih uitelju, I bn Kemal - pase 15), neka mu uzvi!elli
Bog oprosti oltoliko koliko hoe; kad je, upitali za alla, rekao jedan distihaIl'
.),;jY..
~..).<~ .~~
- ,
tl.\ .
c.I-
~I'
_
tS-'-"
141
IS)
U rukopisu
Ibn. Kemal Pa~ je znamemti uenjak XV I st. ivio u Carigradu. Kafi je izvjesno vrijeme u
Cangradu bio uenik njegova asisten ta (muida) Haci Efend i Kara Yilana.
37
koji imaju oJ!ozemaljskll ~'alllOsr /6) kao Jevreje i ostale lI eJ'jemike. "na njihoJ'im licima
je prailla i all; su zafwali ncvjerl/ ici" 17). VIjeem se BoglI da budem jedan od /leZI/afica, s/aJla Bogu, gospodanI svjetoJIa!
Na kraju je prep;sil'a traktata dodao bifjeku: "Ovaj trakat je od I/ofeg spomell/llOg profesora Hasnila Kaji /:.jelldije. IIII/rlog spomellu lOg dali/ ma" 18).
Kafi pOl puno I<lno tumai da rije elebi dolazi od turkmenske rijei (I/(lb
Bog i zato moe biti atribut sumo l)Qboznih muslimana koji se istiu uenoSu.a ne moe sc upot rebljavati za sve osobe koje sc istiu porijeklom , ugledom i imetkom .
Ovdje se potreb no osvrnuti na razloge koji su naveli Karija da napiSe ovu r<lspravu II kojoj je et imoloSki objasnio porijeklo rijei e/ebi i zn a enje koje bi prema lome
trebala ima li. Upotreba ovog izraza u tu rskOj administ raciji u naSim krajevima jc raznolika . U prvo vrijeme jc u prvobi tnom. osnovnom znaenju , a poslije, onako kako to na
vodi l-lasan Kafi. u iskrivljenom znaenju. Tako su "elebijc" imami. uenjacI, zavjeStai vjcrskih zavoda. Oni su titulu e/ebi stck li odredenim svojim zaslugama dok ih ima isto tako koji su se rodili s tim nadimkom jer Sll potom ci uglednih. begovski h porodica .
Ova tit lll:! .Ini h'jela je slinu sudbinu. kao i t itule beg. paa i druge koje su se is p oetka
davalo: lI JSIH1U sa BlO rijetkim velikodostojnicima. a kasnijc jc njihova upotreba bila mnogo esta i rekli bismo neumjesnija .
Tako se u prvom popisu vakufa i lllulkova vilajeta Bosna u Defteri mufassalu
J 7. 1540. g. spominje mulk Alije eJ ebije, postojanog imama !J'rdol'e Akilisar ( Prusac)
koji je postavio uvjet da sc njegovi prihodi troSe za slubcnikc i mujezine damije koju
je on sagradio 19).
Pokretai akCije prepisivanja orijcn talnih rukopisa u sk riptoriju u F oi, tC za
vjeta i (vakifi) koji su pok re nuli i organizirali prepisivanje. bi li su ugla\'nom imami i
ha tibi b rojnih foa n skih d2:amija . Kao prepisivai i zavje~tai rukopisa komen tara. zva
nog Sad r- a- Sari' J sa podru j a islamskog prava od Ubaydullah E. Mrs'ud. zvanog
Sadr aS- Sari'a ~ Il adi. koji je komen tirao djelo a1- Wiqaya od svog djeda Mahmud b.
S<ldr u- arra Stariji. spominju sc Ali CelebL hatib Alad a d2:amije i Ibrahim elebi.
zvani Magribi. imam .
Prepisiva nje djela u 6 tomova zavreno je 996 (1587) godine 20).
U vakufnami r-,'lustafa- paSe iz Skoplja iz 910. (1514) spominje sc da je Mu stafa
paa iZllledu ostalog zavjetao dva kompleksa zcmlje u tctovskom krtdiluku koje je ~u.
pio od nekog Sulejm a n-elebije. sina umrlog Mehmcd - beca. si n:! Mchlllcd - agina . 1).
Ahmed
efebi
1)0
redu rodenja je
!.. .
U rukopisu, ~ . ITl'b:J ~
Cit:1l iz Kurana. LXXX, 40 i -l 2. Ilrvi ,tio ,'il:t1a iz 40. *'13 u KUT'anu glasi:
\ _
Jo
pa nijc IIo~lovl1o Ilrcnijet nego je utkan u teks t tZ\.
O~ -U~
..)......o..T.
0.r:- ~
.-oJ.
'
I ;
'. II I
"iktib:hom". a dru)!i
f
~
dio jc iz 42 . aj, ta i glasi nl'promij~'nJcno.
.
.
.
18)
U prcthodnom ~rakatu .i~\O!! rukopi~nog l o,Id .. ,a llJvedell !c ~r?nogromskl datum smrJ!..
Ib sana Kon l' ru aka. lj. 15 . sabana \025 (28.V UI t616. godmd.
19)
Dcftcri-i r11llfa\'JI-i 1iva-i lJo,ua. o ri~inal II Ar hivu preoJ".i('(lnHtva vladc II l ~tanbu lu. kOPIJC II
Orijentalnom in'tinL!u II S:lraj,vu. lO\. 399 .
20)
Dobra a Ka,im. Skrilllorij II Foi II XVI ,I. Anali Ga1.i- l!uQevbcgove biblio teke. I. Sarajevn.
1972.
21 )
E\cwvi. GliSa. Tur, ki 'p'ltlwnil'i. kn!. l -v. 1. str. 726. Beogr3d 194 0.
22)
Isto. str. 474
38
""
"
O nast anku i kasnijo4 upOlrebi izraza telebi pos toji viSe radova. O ovome su pisali: K. Foy 24), r..lclior:mski _5), V. Smirnov 26, Baron Rosen. N. N. Mitrinovivi tch 27)
i drugi. Izr3z e/ebi pojavljuje se prvi put II knjievnom jeziku II jednom pisanom doku
mentu u XIV s t o lje u u Anadoliji i ispoctka se daje samo najkru pnijim linostima bilo
duhovne ili svjc tovne aristokracije . Prva poznata osoba koja je ovu titulu nosila je ue
nik i sljedbenik t-.1evlana Delaluddlll3 RunlIJa . OSIllVa<l mevlevijskog tarikala. Celebi
Husamuddin (umro 1284) 28)
26)
21)
2th
29)
JO)
Ji)
32)
JJ)
N3 iSlom mjestu
M;ttcilungen d...s Scmin3a fur or;cnI31;schc Spr3chcn. W c~ t:ls i :ltischc Sludien II. 124 .
Zapi~ki vostokovcMnij:l ... XV. 42.
Zapiski ... XV III. 13 i dalJc.
rhe Turkish "chalabi". J ourn:!l of Ihc Aml'rican Orient:.1 Sock-t}' 54 (l934l. sir. 194 - 199 .
h 13m An ~ ik1opcdisi. ("jlt III. s. 369 - 370. Ist3nbul. 1945 .
KOg3 11c3 je nazvana Cclcbl - paz'!.t ~ ~Il-.hllll: tl - Cc lc.bij i I sabc!;.lJ.v iCl!.lUr~"1J111 ~V~PV<.l;1I u lc mll~'
l'avlov;a . Pod3Ia k o OVOlllI.' u knJIZI: II:mm Saba novI: B o~an~kl IMsaJuk .Sar3Jcvo. J 959 .. s. 187 .
I-I u ~ey n Ka zim Kadri. Turk Lugali. Ikind cilI. htanbuL 1928. ~ Ir . 39 1- 392.
ISlo
Juliu s Theodor Zl'nker: Turkbc h - anbi~ch - persischc~ lI and\\O rIC rbuch. II izdanje . lIil","
schl'il1l. 1967. Sir. 363.
Doz). R. Supplement aux dictionnaires arabes. Paris 1927. ~tr . 204.
39
."
eu ropeen) - autrefois: prince du sang. Herr, fru her ein Prinz yon Gebiut. jetzl gewohnl.
ein vomelune r Griechc ode r EU fopaer.
U arapskom svijetu, na periferiji osmanskog carstva, rije e l ebi dolazi II geni.
livnoj konstrukciji sa rijeju mizog II jednom sasvim novdm znaenju za koje ne moe
mo utvrdili porijek1o. To je znaenje koje navodi Dozy II Supplement aux dict ionnalJes arabcs: 33),
Kako se II !Urskom jeziku poela sve vi~e koristili &rka rije e/endi, izraz
elebl postepeno iSezava da bi se do nalih dana zadrao samo II rijetkim poslovicama
kao: Scn cc lcbi ben cclebi. ati kim kasar - T i gospodi n, ja gospodin , ko e timariti kaIlja. a $10 opet odgovara naSoj poslovici: Aga ja, aga ti , ko e na vodu'?
SU M M AR Y
This work consists of faxunil. translation and comment of the tractate about
teml " e lebi"' from Hasan Kali P ru ak (AI- Aqhisari) one of lhe most important representatives of the on odox Islam ln BOSnia and Herzegovina in XV I century and
scholar aflirmed by his philological , philosopluc and lheological trcatises, P ruak points out here thc irregular use of the term "elebi" , that slgnilied 10 the fi rsl place t he
lordship (indicating the re ligious superiors and people mil laled \fl religious sc ience), wh ile ul his lim e thc temt "e l ebi" looses this meaning and designates all reach people
withou t regard 10 origin and religion_
40
KA SIM DQ BRACA
pronafli
SIllO
(Dar i poslastica onima koji se klanjaju Bogu, v. br. rukopisa 4509). Iz dalUma na kraju
vidi se da je dovr~eno godine 12 16 / 1801. To je krae djelo, prirunik na turskom jeziku , vjersko-moralnog sad raja, o molitvi (namazu), pobonost uope i lijepom vladanju.
Pi ~c mu je na teolog i mistik (alim i sufija) Abdulvehhab epevi (iz epa), ZVo IIhamija . Djelo je sve dosad bilo nepoznalo i, koliko se zasad zna, ovo je njegov jedini primjerak koji se sauvao. Primjerak je dospio II ovu biblioteku iz Tdnja, kao pok1on ta
monjeg Udruenja ilmije , godine 1964. Bu dui da je to nepoznat rad i od naieg pisca,
a uz to. ini nam sc, interesanl3n iz vie aspekata, to smo smatrali za podesno da ovdje
damo njegov prikaz. kako bi mu bar sauvali spomen. Pristupajui pak izradi toga prika
za, osjet ili smo potrebu da neto ire zahvatimo i izloimo ivot i rad pisca navedenog
djela . Ovo tim prije Sto sada raspolaemo nekim novim podacima o piscu koji ranije ni
su bili pozna ti. No ova studija jo uvijek ostaje samo jedan skromniji prilog za izrad u
obu hvatnije i potpune Ilhamijine b iografije. Da bismo dali vjt:rniju sliku i prikaz jed nog
pisanog djela i djelatnosti njegova autora, a naroi l a ove vrste, tj . sa d uhovnomoralnog
pod r u ja , treba se bar krat ko os\'rnu li na prilike i vrijeme, u kojima je njegov autor ivio
i djelovao, a o nda na ivot i rad samog autora. Kad je rije O llhamiji. ovdje e nam po
m oi njegov cjelokupni dosad poznali rad, u kom nalazimo neke nove, iako sk rom ne,
pod atke o njegovom ivotu .
Abdul vehhab 2:epevl Ilhanuj3 bijae znaaj na linost. kOJa Je imala VIdnu ulo
gu u vjerskom i kulturnom tivotu Muslimana krajem 18. i poetkom 19 stoljea . On
spada u red mnog1il uenih ljudi nae krvi i roda. koji su prije i poslije njega pIsali ne sa
41
na orijentalnim jezicima - arapskom, turskom i perzijskom - nego i na naem domaem. ili kako su o ni uvijek govoril i. "bosanskom jeziku".
1110
O njemu su kod nas ranije pisali nai kuhurni historiografi: Safvelbeg Baagi
(Znameniti Hrvati. 34: GZ~ I 1916.226.266): Scheich Seifuddin Kemura (Serbokroa tische Oichtungcn Bosnischer Moslims. Sarajevo 1912. str. XV III Einleitung i 38): Mehmed lI andi (Knjievni rad, 92; ll hamija Z.cpak. muslimanski pjesnik iz Bosne ....
Hrvatski dnevnik od 21. 1 1940. su. 14) i M. Il adijahi (Hrvatska muslimanska knjiev
nost prije 1878. godine. Sarajevo \938). Pisanje svih ovih historiografa je dosta sumarno.
nepotpuno i meusobno s li no. jer u nedostatku potrebnih podataka oni su se svi sluili is tim raspololivim podacima ili su ih prenosili jedni od drugih. Zato svi konstatuju da
su podaci o livotu llhamije oskudni. lI andi (n .m .) sa .taljenjem uzvikuje: "0 njegovu
Livotu ne .tnalllo gotovo nita~. Oni svi nisu lnali Z3 ovo njegovo djelo. niti su znali da
tum njegova rodenja. I>ogotovo sc nisu uputali u iH! analizu njegova rada, u vezi s vremenom i prilikama, u kojima je on ivio i radio . Pa i pored neto novih poda taka do kojih smo doli. moramo i mi ostati pri njegovoj ranijoj konstataciji. da su podaci o ivoIlI
Hhamije JOS uvije k oskudni .
Pravo i pllno imc ovog alima i sufije je: Abdul vehhab b . Abdulveldl:l[J i.epevi
(epak)
k:lko je 10 on sam naveo u uvodu svog gore navedenog djela . Iz tog njegova
navoda razabire sc da i o n i otac mu nose isto imc. Zato se ponekad po tpisivao:
Abdulvehhab sin Abdulvehhabov. Na njegovom pak nadgrobnom spomeniku (nia nu)
napisano mu jc ime: SCjjid elHad Vehhab . Nije jasno, lato IllU je ime II ovom hatpisll
unekoliko i1l11ijenjeno. Pripadalo je dervikol11 redu Nakibendija. Ph ami (Ilhamija) ili
llhami baba je njegov derviki nadimak. po kome je on najvie poznat, pa emo ga i mi
u tJaljnjeJll illaganju .tadrzati. U zbirci (divanu) njegovih pjesama (ilahija) prepisiva IllU
je napisao imc: Sejh es- Sejjid Abdulvehhab Ilham i- baba el- Bosnevi. Naziv "Scjjid"
(to II arapskom jeliku znai gospodin) nije uobiajen. jer se ll' islamskoj literaturi taj naliv daje samo Ul ime Muhamedovih potomaka. Orl.imo da je ll hamija uzeo i taj naziv
lalO to je sebe smatrao duhovnim pOlOIllkom Bojeg poslanika . To je vje rovatnije .
nego da je naliv da t samo u znaenju: gospodin. kao poasI. Na?iv "l,aba" je poas n i
derviSki naliv koji je najvie II upotrebi kod sljedbenika dervikog reda Bek iaSija. Ovdje
je dat salila kao poasni naziv. ier ll hamija nije bio pripadnik Bek taSi iskog reda. Vjerojatno mu je taj naliv dao neki njego\' potivalac. Naziv ci- haM" uha.wje J a je posjt'tio
Kabu i obavio had, to se razumije i i.tjedne njegove ilahije.
Ilh:l111ija je roden II e p u, godine 11 87. po I-l idl.ri. odnosno 1773 . po ls. - ka
ko nam 011 10 sam kale na kraju ovog svog rada (Viladetim t:lrihi bin YUl sekse n yedi ),
to do sada nije bilo pOlnato. Umro je tragino II T ravnik li 1237. odnosno 182 1. kada
je medu Illllogim uglednim Bonjacima i on pogubljen pu 1I,llogu Aii Oe lal- pae . U
Tra vniku je i sahranjen.
Prema tome. 1973. godine je upravo i dvjeslogodiSnjica njegova rOdenja . Neka
ovaj prikaz njegova ivo la i ra da bude na skrom ni prilog tome jubileju.
Otac mu je umro dok je on bio malo dijete. Iako da ga nije ni zapamtio. a kasnije mu je umrla i majka. pa je OSl30 usamljen, bez rodi lelja. To razumimo iz jednog njegova kraeg spjeva na naemjeliku. u kom kae: "Majke nemam, a pedera (oca) ne pamtim'" .
Na kraju ovog prirunika dao nam je jo neke podatke o se"" j kuji unose vie
svjetla u poznavanje njegove linosti. Tako vidimo da je. u vrijeme zavIse ika ovog svog
42
rada . bio teko bolestan . Pored duev nih pat nji. zbog tekih prilika u kojima je ivio i
zbog grijeha i mana njegova vre mcna, o it o jc patio i od neke tjelesne bolest i. koja se
odra avala II jakoj glavobolji. Pri tisnu t tegobama s jcd ne i druge strane , on sc tada nadao
smrti . oeki v ao i pri\'idaI1 An:lilu i pripremio se la smrt. oprostio se S3 prijate ljima i sa
svojom porodico m. ;. u. lili t:.Hla nijc um ro. kako je oekivao . I}remu navedenom datumu
zavretka ovog rada (ako je taj datum taan , a zasad nemamo dovoljno osnova za SUtnnju u njegovu ta nos t ). on je iv io poslije toga jo dvadeset godina,
Umro je. kao to znamo. od drugog uzroka i pod dru gim okolnostima. Sudbina
je, naim e htjela. da on doivi i primi mueniku smrt. na drugi nain. Umro je nedu
nom smru , kao rtva nasilja (zuluma). prottv koga se borio duhovnim srcd stvi ma i svojim moral nim au torite tom . Pogub ljcn je. bez suda i su enja : on. koji sc itava svog IC gobnog ivo ta borio za pravdu i pravedno sudcnje svima ljudima, Nije nam jasno, kako i
zato je, zap ravo. bio opt ue n i zato jc. u stvari. pogubljen , tj . Ua mu se konkretno inkrimini ralo kao glavni grijeh . zbog koga je trebalo da ilgubi livo t. O tom nemamo ni
sigurne predaje, ni pisanih podataka . Znamo sal11o. da ga je vezir Ali De lal - paa pozvao
sebi u Travnik. da se on tome pozivu lojalno i spremno odazvao i sam talllo o t iao. te da
je. po nalogu velira. pogubljen . OpenilO se dri. kao to je i n<ijvje rovatnije. da su uzrok
njegovoj smrt i njegove o Ire kritike, koje je on neumorno upuivao na ra u n svojih su
vremen ika. kako obi nih ljudi. tako i najviih drzavnih i vjerskih dostoja nstve ni ka. koji
su.se odavali raznim porocima i slabostima. nanosei tako HelU ne samo seb i. nego i I.:i
jelom drutvu - kako je on smatrao i govorio. Iz kasnijeg izlaganja o njegovu vremenu I
njegovu radu . to e se bolje i jasnije vidjeti .
Ovdje Heba rei da llhamija u nekim svojim kasidama na ilirskom jCl' iku iui ito spominje D2.e lal- pau . U jednoj koju imamo pred sobom nije o njelllu otvoreno
nita loe rekao . ap rotiv. o njemu se ovdje lijepo izraava ("Svoga roba Delal - pal1
uputio si - Boze - pravdi. Bosanski gazije su grijeni - DcJa lova sab lja Tvoj jc dar",
v, Divan I . 3 1). To je. ini sc. njegov prvi dojam. e lja i nada ii' prvih dana po painu uu
lasku , Odmah poslije tc kaside nalazi se st rana lU )aljka na vrijeme i prilike, U njoj is ti e
koliko su. kroz svu ljudsk u povijes t plemeniti i nevini ljudi trpje li i bili mueni od sva
kojakog nasilja. Po tom uzvikuje: "Vojska .;a tana Il e miruje: nas ne voli Boji nep rija telj ...
llh amija mnogo pati - isto l . 3 1- 3J ,. Iz ovog je. po svemu s udei. Dze lal - paa ral..umio
alu ziju na sebe i svoj poslUpa k i neoprostivo I..amje rio llhamiji.
ta je bilo po nj egovom dolasku u Tra vnik prije pogub ljenja i k:lkav se razgovo!
vodio izmedu nj ega i vezira. ako se jc uope vodio - o to m sa sigurnou nita ne 1..11 :1mo . O sve mu tome moe Illo saJllo I.akljuivati na osnovu njegovih radova koji Sll nam
se sauva l i. kao i iz prilika i okol nosti II kojima je zivio. L ogino je ovdje pomisliti . da
je pogublje n pod jednom od dvije okolnosti: ili samo na osnovu podataka i informacija
koje su o njelllu dosta\'ljene Dela l- pai. a da ovaj s njim uope nije TUl'govarao; ili na
osnovu rugovora. koji je Dl..elal - pasa s njim. vje rova tno, imao . U svakom s l uaju. vez ir
je imao informacije o njemu . Te informacije su mogle bi t i samo najgore po IJhamijll. jer
su ih sigurno dostavlja li njegQ\ i brojni nep rijatelji. mrl..itelji i uope ljudi niskog morala i
karakte ra. koji se nisu ustruavali ni najnizih podvala i neistina. samo da bi onemoguili
svoga protivnika . Ko i kakvi su 't o sve bil i ljudi. kojima je smetalo i koje je ul..llemiravalo
IJhamijino propovijed anje i njegova uporna propaga nd a protiv svakojaki h grijeha i l.ala
- vidjee se ta koder il. naScg kasnijeg izlaga nja. Zna se , da su o ni. sa svoje strane podu-
43
zimali svakojake spletke. Moglo se je desiti, da vezir izda nalog za pogubljenje ovjeka
po informacijama iz takvih izvora, iako on za to nije imao ni pravne , ni moralne ni eri
atske osnove.
Ako je pak Delal- paa imao razgovor sa Ilhamijom , - najvjerovatn ije je da
ga je imao, - onda mu je, drimo, morao postaviti zahtjev i zatraiti usluge, koje Ilhami
ja, kao dosljedan Uitelj i pobornik vjerskog morala i humanizma , nije mogao prihvatiti
To je morao biti udan susret i udan razgovor.
Aji, ma ta bilo od svega navedenog, injen i ca je, da su Ilhamijin ivot i smrt
bili otpor i protest proliv zla , nepravde, nasilja, bezakonja i raznih ljudskih grijeha i opa
ina.
Gdje jc sve na~ pisac iviO i kretao se, gdje i kako se kolovao, nije nam poblie
poznato. O svom kblovanju i svojim u iteljima, Ilhamija nam nije ostavio nikakvih podataka, izuzev to je zabiljeio na poetkU ovog rada samo toliko, da je on uenik nekog
"el-Had Kerimizade (I-Iadierimovia ili '-Iad ierim i a). Nije nam poznato ko je taj
ovjek, kao to nam nije sasvim jasno, ko mu je Uitelj (ejh) u mistici i ko ga je uveo u
derviki red (tarika t).
Prema prili n o oskud nim podacima o ivot u llhamije, moe se zaklju iti , da se
je on kolovao u svom rodnom mjestu epu i u Fojnici. To znai da je od formalI1ih
kolskih kvalifikacija imao samo srednju naobrazbu. Dalje , u vee nau n e centre i na via Uilita, pa ni u Sarajevo, po svoj prilici , nije odlazio. Njega, na primjer, ne spominje
Baeskija u svom ljetopisu, iako su, bar donekle , suvremenici , to lllote samo znaiti daIlhamija jo nije bio poznat u Sarajevu, dok je Baeskij a radio. U epu i Fojnici radile
su u XV II I stoljeu medrese , koje su , po svom radu , bile vie provincijske i skromne , ne-
44
go poznate. Pojava Ilhamije pak odskae i izdvaja se iz sredine i prilika , II kojima se ~ko
lovao. Da bismo ipak dobili jasniju predstavu i pojam o njegovu kolovanju i duhovnom
razvoju , moramo se malo opirnije osvrnuti na prosvjetne prilike i na okolnosti tl njegovoj sredini i okolini, gdje je on ivio i razvijao sc.
Rodno mjesto l1hamijc , epe , koje leti na pruzi Sarajevo - Brod , udaljeno
od Sarajeva 123 km. prvi put se spominje II XV sto ljeu pred pad Bosne, a nije se nikad
posebno isticalo II kulturnom pogledu . Istina, po dolasku Turaka , ovo malo naselje se
n~to razvilo, lako da je ve polovinom XVU vijeka (1655) imalo tri damije, a II XVIII
s t o ljeu sagraena je i etvrta damija. Ni na jednoj od tih damija nema ni natpisa ni
damIna, niti su se sauvale njihove vakufnamc. Jedva su poznata i imena njihovih graditelja , i to ne svih. Glavna je , a ini se i najstarija damija Ferhadijja, koju je sagradio neki Ferhad- beg. ~to ga narod u :lepu zna i spominje pod imenom Ferhad - pa ~a. Po
Muvekkitu (1 , 150), to bi bio onaj dobrotvor Ferhad-beg, koji je kod nas podigao joS:
dvije damije. poznate pod nazIVom Fefhadijje, i to u Sarajevu i u Te~nju. Ako je tako,
onda je ova Ferhadijja u Zepu sagra ena prije godine 1568 . Uz damiju je postojalo
osnovno i srednje islamsko u i1i~te (mek teb i medresa), koji su , iako u skromnom stanju , radili do pred Drugi svjetski ra!. (V. H. Kre~ev lj akovj, Zepe, Sarajevo, 1930,
str. 3- 7).
U ma lom broju znamenitih linosti iz epa , svakako su vrijedni spomena i
dvojica islamskih uitelja (tcaloga): Aluned- efendija Karahoda i iUlamija. Prvi je ivio i radio u drugoj polovini 18. stoljea, a drugi na prijelazu iz 18. u 19. stoljee .
Karahodaje bio imam Ferhad - p~ine damije i profesor (muderris) Ferhadijje medrese.
Karahodta je poznat i po jednom , na na~em jeziku sastavljenom pounom
spjevu , koji u epu nazivaju " no~njakuS:a" i koji su mnogi znali napamei , a njegova
autora se dugo sjeali s osobitim pouovanjem. U tom spjevu Karahod a o~t ro prigovara
svima onima koji se nemarno odnose prema svojim vjerskim i moralnim dunostima , ne
~tedei pri tom ni stare i silne kapetane, ni arijske ugovee i esnafe.
llhamija je , vrlo vjerojatno, uio kod Karahode. - jer svakako e biti da se,
u Ferhadijji medresi, iako to on sam ne kae. Njegovo prilino solidno teolmko znanje i lijepo poznavanje arapskog i turskog jezika, koje je on stekao - koliko znamo - samo II Zepu i Fojnici i koje nam je predstavio u ovom sVOm radu , ukazuje nam
da je bio darovit i vrijedan uenik i da je imao sposob nog muderisa'koji ga je uio . Ima
mo puno osnova tvrditi, da mu je taj glavni uitelj bio spomenuti H ad.ierimovi, ije
on ime. zapravo samo prezime, navodi u poetku svog rada, kad kate za se , s prizvukom
ponosa, da je njegov uenik. Iako o tom ovjek u ne znamo ni~ta vie nego to ~to nam je
IIIIamija rekao, l ogino je misliti,' da je 10 bio .neki muderris II Zepu, koji je drao pre
davanja bilo u med resi, bilo priVatno. za odre-en broj svojih s lu~atelja. Sudei po nekim
okolnostima , mi smo skloni pretpostaviti, da je on i Karahodta istovclI1a osoba. kojoj
je Karahod a samo nadimak, fl pravo prezime - J-Iad ie rimovi. Jlil3lnija , razumljivo,
izbjegava upotrebu nadimka , a radije' navodi prezime za svog ui telja . Ovu pre tpostavku
zasnivamo na injenici , to se zna da je Almled - efendija "Karahodta" radio kao muderris, i djelovao na vjersko- prosvjetnom polju u epu, krajem druge polovine 18.stolje a , dakle ba~ u ono vrijeme , kad je llhamija u io i izgraivao se i da je on bio jedini poznati alim u to vrijeme u svom mjestu, jer se ni jedan drugi ne spominje iz tog vremena .
Ako Uhamija navodi kao svoga uitelja ,!ekog potpuno nepozna tog H adicrimovia. onda to nema biti ko drugi nego Karahoda. (Karahoda je umro poetkom 19. s toljea ,
~ko l ovao
45
ncgdjc oko l803 .}. U protivnom. ako ova prctpostavka nijc tana: on~a je spomenuli
Ilad:ierimovi neki veoma uen i vrijedan ovjck. o kojcm llam nijc poznat nikakav
njegov vlastiti pisani spomcnik. niti je ko drugi I.abiljcio ma ~ Ia bilo o njcmu. ili sau
vao ma kakvu bilo uspomenu , - a to je tc~ko lIsvoji ti.
Od svog uitcija Hadiierimovia. odnosno - po na~cm mi~ljcnju - Karaho
dc. Ilhamija jc. vidi se. porcd solidnog znanja o vjcri. pnmio i lijcp vjcrsko- moralni
odgoj. a posebno kritiki duh i Strog kritiki odnos prema svojim suvremenicima i nji
hovim s13bostim:l
StO se tie njegova ob razovanja u mistici (Icsavvufu) i njcgova stupanja u derred . o lom 13koder nemamo nikakvih pisanih i pouldanih podataka . Naime. ne
nalazimo nigdje podatke o lom. gdje i kod koga je primio svoje Icsavvufsko znanje i
gdjc' i ko ga je uvco u derviki rcd. - kako smo tO gore nnpomenuli. U tom j>ogledu
imamo samo neke historijske injen i ce : olo.oll1ost i, iz kojih mocmo iLvcsti zakljukc i
lako doi do nekog saznanja o tom pitanju .
vi~ki
injenica
panj u tesavvurskom odgoju. ~ejh ga uvede u de rvi~ki red jo~ II njegovim mladi k im go
dinama , dajui mu nadimak Sirri (upuen u tajne) Po preporuci svoga ~ej ha lIuscjnbabe , mlad i dervi~ Abdurrahman uskoro se oenio jednom udovicom i.l sela Oglavak ,
nedaleko od Fojnice . Tu . gdje je jo~ odavno postojalo naselje. koje je uni~tila i opustila
kuga. podigao je on. takoder po preporuci ~ejha, tekiju , iji je on postao starjdina
(~ejh) . To je bilo poetkom 19. stoljea, negdje oko godi ne 1802. Tako je nastao drugi
sufijski centar u blizini Fojnice.
U jednom od ova dva centra. i kod jednog od dva navedena ~ejha, stekao je os
novno sufijska poimanje i im30 prve dodire i poznanstva s pripadnici1113 tarikata n3~
ll hamija . To zaklju ujemo po tome. ~to nije poznato daje on putovao u dalje cent re rao
di stjecanja naobrazbe - kako smo to ranije rekli. Prirodno je onda, da je i svoje I.nanje
i sufijski put na~ao u svojoj najblioj okolini. koja mu je to omoguavala.
Prema predaji , koj:! se prenosila u derv i ~kim redovuna kod nas, IlhanllJ3 Je uce
nik (murid) u tesavvuru ejh - AbdlLrrahmana Sirije . Sudei pak po nekim historijskim
i njenic ama , koje ranije nisu bile poznate ni uoene . ta nam se predaja ini neprihvatlji
vom . Sejh Sirrija je. naime. bio isuvie mlad i jo sam nedovoljno upu en II tesavvur. u
vrijeme kada je morao bi ti uitelj (~ejh) llhamiji , koji je in:! e znatno starij i od njega po
godinama tivota, kako sc to vidi iz prije navedenih datuma njihov:! rOdenja . U vrijeme
kada je IIIIamija dovr~io svoj rad . o kame je ovdje rije . imao je dV3dese t i osam godina
tivota i bio je ve upuen i izgraden alim i sufija (mistik). To je bilo 1216. (180 I.), ka
ko je tO zabiljeeno na kraju njegova rada. ejh Sirrija je mogao tada imati 16- 17 godi
na ivota . Da bi mogao izgraditi vrsnog uenika (murida) i mistika kao to je llhamija,
morao je i sam biti vrstan uitelj (~ejh) u tesaV\'ufu i poeti poduavanje prije tog datuma bar na dvije- tri godine. dakle jo~ u vrlo mladim djeakim godinama. a neprirodno
je i nelogino . da postane takav rejh i vrstan uitelj u tako ranoj mladosti. Z3tO je,
drimo. pravilnije uzeti da je na~ llhamija uenik (murid) ~ejha Husejna iz Zivia. kao
i Sirrija . Predaja, koju navodi Dr. Sair Sikiri. (v . njegove radove: Pobotne pjesme lIahije - ejh Abdurrahmana Sirrije. Sarajevo. 1941 . Str. 5 i Tekija na Ogla\'ku. Kalen
dar "G3jreC' 1941. SH. 45). po kojoj je Sejh I hhdn proizveo
dervi~a i ~ej ha jedjnog.
svog murida Sirriju. neodrtiva je. jer t3ko uen so!Jh. kao ~ t o je bio Sejh Hu scjn. sa svojom tekijom koju je sam podigao j vod io. Sigurno je imao vie uenika , medu koje mi. s
velikim stupnjem sigurnosti. ubrajamo i llhamiju. ( O nigdje ne nalazimo pisanog spo
mena o tom. pa ni kod samog Ilhamije.lo ne moe biti prepreka na~e ll1 mi~ljenju .j er sve
okolnosti ukazuju daje ono ispravno. a nekih osnovanih protudokal.a nemamo.
Pored svega reenog. sude i po mnogim okolnostima. s tj ee se dojam. da jc
kod njega samo izgrudivanje bilo znaajan rakIOr u njegovu duhovnom ral.vitku . On se
oi t o sam u savr~avao i t anj em vjerske i. posebno . tesavvurske literature i njenim raZr:l
divanjem no svoj n3 i n i prelila svom shvaanju. U tom mu je pomagala okolnost. Sto je.
ini sc, bio \'eoma bistar i nadaren ovjek. a uz to je posjedov;lo marljivost i jaku volju.
Njegov nutarnji , duhovni i\'o t bio je veoma jako razvijen . Naroito se mnogo bavio Sll'
fijskim meditacijoma . Kral sve 10. on je II sebi izo~trlO sufijska osjeanje i poimanje . ko
je je lako il.mJ.avao II SToku ili stihovima na nakm i ~ulskom jCLiku.jc l je imao pjesni
kog dara. Ako muje tTebalo. onje. na primjer. u stihove na nakm jeziku be.l UStruava
nja uplitao i utki\,ao arapske. turske i perzijske rije i. Sve tc svoje sl>osobnosti. osjeanje
i poimanje. a naroito svoje sufijske meditacije. on je smat rao nadahnuem od Boga. pa
je sebi i ul.eo pjesniki pseudonim "hami. ~1 0 bi znailo: nodahnUl; (od arapske rije i
il ham - nadahnue) . To se ra.lumije iz njegovih vlasti tih izlaganja o svom sufijskaIll
pravcu i dostignuima:
VRIJEME I PRILIKE
Jlhamija je ivio i radio na prijelazu iz 18. u 19. sto lj ee ( 1773- 182 1). To je
vrijeme koje predstavlja jednu od najburnijih epoha u Evropi uo pe . kao i u Turskom
carstvu posebno. Ta dva svijeta: Evropa sa svojim ev ropskim narodima i kranstvom, i
Tursko carstvo s islamskim narodima i islamom - predstavljali su. u to vrijeme, dva mo
na bloka , koji su se s uo avali u sukobu meusobnih njihovih interesa. Bosna je tada bila u sastavu Turskog carstva i islamskog svijeta.
kroz 18.
48
osnlva
nak.!ibcndijskog reda,
kao granino podruje. bila - tako reku - direktno izloena udarima neprijatelja iz
vana i tako ugrotena u svom miru i opstanku. Samo podruje Bosanskog pa~aluka Bosne. koje je za dulje vremena bilo vee od podruja koje su drali nekadanji bos;mski kr;!ljevi , Slal no se povremeno. od rala do rala. smanjivalo.
Uz to je. naroito muslimansko stanovni~tvo u llosni. tokom 18. stoljea. stalo
u svom razvitku. usljed pogibija u mnogim ratovima i strahovitog ])omora od kuge. koja
je esto harala . Samo u Rusiji i Perziji izginulo je oko 20.000 najboljih bosanskih vojni.
ka , a po tornje doJla kuga. koja je mnogo ljudi pomorila, i mnoga sela opustila Raibijena tako i razasuto. muslimansko stanovniJtvo ostavlja sela i siJaLi u gradO\e . Bilo je slu
aj eva. da je muslimanski seljak prodavao svoju zemlju bogata~illla. dol;17io tl grad i do
biveni novac olako troJia. pa brLO ostajao bez igdje iSla. prisiljen da radi na nadnicu ili
da se zaposli kao sluga.
Na sve IC nedae dole su jo mnogobrojne drutvene sJ;!oosti: ?naUlO opad'H1je
reda . disciplin e. LakonilOSli l morala. Dok su nekad prije. s t oljeima. sve tc vrijednosti
bile na uzornoj visini. dotle su one tada bile uzdrmane. ugroenc i napuJtcne . Neznanje.
razuzdanost neodgojenih ljudi. svakojako nasilje pojedinih si lnika . spletke i podlosti ~i
ardtija i egoista. uzinwle su maha na sve strane i davale svoj negalivni peat drusIvu i
vremenu . WP rava i vojni ka organizacija takoder zn aIno slabi. p:l sc poj:l\'ljuju svakojake
bune i hajdu ije.
Borba oko ukidanja starog vojnog reda janiara i zavodenje moderne regularne
vojske(nilama).proulTokova!i su i nanijeli mnoge pOlCkoe i Lla u Bosni i odnijeli mno
ge dune i neduZne ivote.
U lakvim okolnostima. razumljivo je. da je prosvjeIno stanje muslimanskog Sl;!novniSIva bilo posve zaputeno. l jihovo kolstvo. poscbno. poslijc nckadanjcg cvjctanja
i naprctka bilo je lada u slabom i primilivnom slanju .
Slutbena " uicma". poscbno ll1uflijc. nisu ni htjeli ni umjeli nita uiniti la 1'0 .
bolj:mje stanja u muslimanskom skolslvu i prosvjcli.jer su i sami bili Laostali i nesposobni , a imali su, uz 10. sasvim druge zadatke i id calc. M onicima toga vremcna kao da je
bolje odgovaralo pokvareno sveenstvo i primitiv:tn narod . U takvoj sredini ne i70staju
ni negativne zna ajke . kao Sto je glupi. nerazumn i konzervatizam i faT1alil3m II vje ri.
(Baeskija navodi siuaj iz tog vreme na. da su dvojica mladia 1lluslir1l3na. koji su puS ili
uz ramazan. bili objeeni).
Isto tako. u nedostatku pravilnog i zdravog vjerskog obrazovanja. narod se oda
vao svakojakom praznovjerju i loSim navikama. to biljee mnogi dokumenti iL lOg vreo
mena. strani i domai. ,l3aSeskija nabraja poimence. mnoge. koji su se bavili praznovjer.
jem kao zan atom . Naroito su mnogo bili uobiajeni zapisi. razni wlislll ani i hamajlije.
(Muslimani su. ponekad , Iraili zapisc i kod ka t olikih redo\'nika franjevaca) .
O ito. daklc. jcdan lo upravni i prosvjetni sistem odrazio se negativno na
mentalitet i duhovni profil st:movnitva. To se najbolje vidi i po lom , Sto se medu"musli.
manima. u to vrijeme , ~ir i broj onih koji javno piju. pa a k i onih koji OIvaraju krme . U
Sarajcvu . koje je s t o lj eima bilo uzor po ljepoti i is toi grada. kao i po Irczvenosti i
kulturi s tan ovni~t\'a. rI.lIJ/J!:t se 1784. godine 11 mejhana. gdje su se opijali naSi gradani
svih konfesija. pa i muslimani. iako su vlasti pijanstvo kanjavali batinanjem . Pijani ljudi
su lada napadali none slTaa re:a opijala sc i str-dla. kao Sto su mnogi pili j kod kue.
kako nam to sve pria VI. Skari.
4 - Anali
49
SO
Na turskom jeziku mu jc, pored gore navedenog prirunika "Tuhfctul musallin" . zbi rka pobonih i pounih pjesama (ilahija i kasida). To je zbirka pjesama,
koja zapravo ini Ilhamijin "Divan" , Jedan (ukopisni primjerak toga Divana nalazi sc
II Gali Husrev-begovoj biblioteci (pod br. 3056). To je jedini primjerak ovog Divana . la
koji sc samo donekle saznalo. tek kad ga je pronaao i spomenuo Hadi Mehmed Hand i (v. njegov navedeni lanak. - Hrvatski dnevnik od 21.1 1940 .. str.IS). o, H andi
tada nije identificirao ovaj primjerak, jer - po svom ustaljenom obiaju - nije uope
naveo ni gdje se on nalazi, ni pod kojim brojem. On samo kae: " Preda mn om je jedan
primjerak llhamijina Divana .. .". Iz toga se nije uope moglo znati gdje je taj primjerak ,
pa je sve ostalo nepozna to i ist ra iva ima nepristupano , kao d.a primjerak i ne posIOji.
Pi~ u i o ovoj temi za AI/ale. mi smo istraivali i prona~1i ovaj primjerak Divana u Gazi Hu srevbegovoj bib lioteci , i uvjerili se da se kod Handi a radi ba o ovom primjerku , ko
ji ovdje iznosimo na svjetlo dana, kako bi bio pristupaan is tra ivai ma na~e kulturne
batine. Naslov zbirke u ovom primjerku napisan je crvenom tintom u vrhu prve strani
cc , a glasi:
Divani Sejlt el- lJadi es - SeHid Abdulvehhab lI11ami- baba cI- Bosl/cvi (Zbirka
pjesama ejha Hadi- Sejjid - Abdulvehhaba I1hami- babe Bonjaka). Zbirka je malog for
ma ta (1 8 l( 12 cm, pismo 1S l( 9 cm), sa 37 lista. U njoj se nalazi po nekoliko Ilh amijinih
pjesama na arapskom i na naem jeziku , ali ih je velika veina na turskom jeziku. Prepisi
. va je, vidi se. nastojao da u jednu zbirku sabe re sve l1hamijine pjesme do kojih je doao,
bez obzira na kQme su one jeziku. Od toga su na arapskom jeziku etir i spjeva i nalaze
sc na poetku Divana . Na naem jeziku je jedanaest pjesama u drugoj polovini Divana .
Ostalo su pjesme na turskom jeziku , a ima ih 38. Na zavrSetku je jedna pjesma takoder
na turskom jeziku, od nekog drugog pjesnika .
Prema zabiljeenom datumu na kraju. vidi se da je prepis ove zbi rke dovrien
1259/1 843. Prepisiva nije zabiljeio svoje ime , ali - sudei po njegovu prilino lije
pom i pravilnom rukopisu, bio je dosta pismen ovjek.
U najnovije vrijeme pfonam smo jo jedan primjerak I1hamijinih pjesama. Ovaj
primjerak nije u zaseb nom svesku, nego je uvrten u veu rukopisnu zbi rku pjesama i
lanaka podru ja tesavvufa. Pjesme su velikim dijelom od naih autora. Zbirka je vlas
ni tva Vi soke tekije. U njoj su pri kraju sab rane zasebno Jlharnijine pjesme. na 18 lista
velikog formata (28 ,5 x 17). Tu se nalaze pjesme na svim gore navedenim jezicima, ali
ih ima ve i broj nego u prethodno navedenom Divanu. Na arapskom jeziku su i ovdje
4 spjeva. na naem jeziku (13) a na turskom 46 . Sve pjesme, koje se nalaze u ove dvije
zbirke, nisu iste , nego u svakoj od njih ima ih po nekoliko , koje se u drugoj zb irci ne na
laze. Iz datuma na kraju vidi sc, da je prepis.ove druge zbirke neto malo sta riji od prepi
sa prethodne zbirke , jer je ova druga "visoka zbi rka" prepisana 12 56/ 1840. Prepisiva
je ove zbirke neki Salih Emin koji je. koliko sc vidi , bio prilino uen ovje k i imao li
jep rukopis. To su najvee zbirke Ilhamijinih pjesama za koje do sad znamo. Liiep broj
njegovill pjesama na naem i turskom jeziku nalazi se i u Kronici l\ ]uhal1leda . Enveri
K adia. - to ih je on zabilje ~o iz nekog izvora. (v. Kronika sV. XIX. str. 319- 328).
Dvije lIham ijine ilahije na turskom jeziku, koje se, istina, nalaze i II go rnjim
zbirkama, nali smo prepisane II jednoj Medi.mui, vlasnistvo naeg naunog radnika i
istra ivaa. ing . Alije Bejtia (Orijentalna zbirka II biblioteci Ing. Alije Bej t ia. epaka
medmua br. 168).
.
4'
51
Od svih njegovih r3dova kod IHIS sC. uglavnom. do sad pisalo samo o o nima na
naSem jeziku. Ali i u tom ~ to je napisano i reeno o njegovu radu, nije se niko uputao da
da siru analizu sadraja i smisla njegovih radova. 'kako bi bilo jasnije ha je naS pisac htio
i cmu jc tctio u svom cjelokupnom knjicvnom stvaranju. Zato sc ovdje elimo posebno osvrnuti i ukaLali na sadraj. z na cnje i cilj llhamiji na rada . Glavne ciljeve svog stvaralaStva on je izlotio u sastavima na naSem jcziku. Za to emo se, pri analiziranju log pitanja posluZiti najvie primjerima iz tih sastava .
Ovdje se moe odmah openilo rei da su svi njegovi radovi moralnopounog
sadrzaja i da su proe ti tcsavufskim duhom . Sve Sto je pisao i govorio odiSc iskrenoSu.
toplinom i jakom cljom. da se lime probudi i ozivi vjerski mora l njcgovih suvrcmcnika
i da sc uklone rnnc manc, sl<lbosti i grijesi. u koje su oni bili ogrezli, - kako to o n es t o
iSl i c s osj cajem bola u duSi. On je svoje ilahije i kaside nizao prema pot rebama i za
potrebe svoje sredine i svoga vremena. Iz njih vidimo ka kvc su bolcsti m u il e njegove
suv rcme nike. i prcma njcgovoj dijagnozi. kako je on elio lije i l i le bolesti. Njegova ra zma tranja i pouke u tim spjevovima dati su, uglavnom . n<l popul:mm nain,jednos ta vno i
kratko , bez nekih i rih objanje nja.
Nakon razma tra nja i upoznavanja svih slabos ti svojih sugrad<lna , llh amija je
bio miSIje nja, da treba dali najefikasnij i lije k. a 10 jc. po njcgovu shvatanju , vjerski preporod , duhovno budenje i moralno ozd ravljcnjc putCIl1 vjcrskc ob novc . putcm pravilnog
vje rskog prosvjeivanja,koje je bilo zam rl o i izgubilo sc . Zato je njeg\)\ pril:v duhovnom
budcnj u i mo ralnom uzdizanju drutva bio kroz vjersko p rosvje i vanje I \Jerski rad. billl
to II ob liku pounih spjcvova (kasida). bilo u ob liku k ratk ih pri ru nika la vjersku pouku
Jedna od najznaajniji h njegovih kasida na naSem jczik u jc svakako ona. kojoj
bismo mogli dati naslov , prema njcnom poCe rku "Cudanlcman nastade!" U njoj se sast av lj a tu i Ila svoje vrijeme i ljude svoga vremena. lU ralne dru~ t \'c n c predsl3vnikc
I
fak to re, a posebno na ulemu. T u n.am on. zapravo. daje slik u vremena i svijeta oko sebe.
kako ih je o n vid io. Svakako jc intcrcsantno, bar ukratko. izl02it i to njegovo glcd anje.
Ljud i su svoji m grijesima i zlodjeli ma. svojim odstup<l njem od vje rsko-mo ral nog zivota i
puta, dali peat svom vremenu, pa jc i ono posta lo "udno". neobino , - kae llhamija.
"('Ildall :(,lIIfl1ll/(I~I(1Je,
,-,.
Sluiben ici koj i su u narodu koji sprovode dravnu po litiku. veinom su losi.
nesposobni i zli ljudi. pa plelllenitom ovjeku ne ostaje d rugo nego da "hudi" (vehne i
s:lI11ire). kad to sve vidi:
"Ko je dobar. I'rlo hudi.
kad je I'ife :lijeh Ijlldi. ..
On' IIh.u nijin\.' rijet i (v. M Hanall!:, Knji.i.cvni rad, Sarajevo. 1933. str. 93).
pred stavljaju suprU!lius l. s I1Jc.'!!U\ im gornjim stavom
Kao brilan narodIIi pnmjelllc.'lj. on svoje savreIllenike joS pOLiva da sc prih\:Jt ,
n:lUk[' i k1ljige
lj (0111 slllis/II. 011 ko;c:
Sll lljC'.
Ilije:
53
U kasidi "Dervifluk je t/ldan rahat". prema verziji u izdanju $ejfuddina Kemure (n. m. 4 3). etvrti stih se ponavlja kao refren , II glasi: "I/ajde derviI /I rekiju!" Pre
ma Kapetanovia ve rziji, mjesto tih rijei. refren je: "A llah. reci li!"~.
U ilahiji: " Potlje Jednog ne miluj! " , prema dosad poznatim i objavljenim verzi
jama. rcfrcn je: "Drt' se dobro fejha svogl" Meu t im , prem a v~r7iji te iI<lhij e, koju smo
nali nedavno II jednoj biljeniCi iz godine 1840" dakle pisanoj do dvadeset godina po
slij e smrti autora. nema toga refrena o ejhu (~eh u) , nego je refren: ''A J/ah. AJ/ah, alkul
1011 ':
U kasidi "Sto god radi, pravo radi , drue! " - neko je zab iljeiO refren: "A llah,
Allah . udrisllbljolll Vlaha!!" - u strofi koja , prema toj verziji glasi:
Nu MiloSa. ja {'Ildno Itajafa.
On Mosko vu mlogo daje grofa,
AI S'all pla!i od wrskije dufa,
Allah, Allah, ud'i sabljom VIahaI
Isti refren nalazi se i u Rukopisu iz Biblio teke visoke tekije (v . l. 75). U izda.
nju . koje je objavio Kemura (n . m. 50), ta strofa i refren glasi :
No Miloa, ja lldlla "ajosa.
Od Moskol'a puno pn'ma grosa,
Allah. AllaIi, fra e bir od vlaha l?
Prirodno je i jasno, da sve ove verzije. sa svojim razliitostima , nisu i ne mogu
biti autentine u odnosu na njihova autora . Namee se onda pitanje samo po sebi, Ha je
od toga autentino a ta nije , iako ovakvo pitanje - koliko nam je poznato - do sad
kod nas nije niko postavio. Da bismo mogli dati siguran odgovor na ovo pitanje , pot reb
no bi bilo imati originalne llh amijine sastave, koje jc on pisao svojom rukom (autografe)
- to mi. na alosI, nemamo i ne znaJllO d:! oni uope postoje, Kad je to ve tako, onda
je potrebno bacit i pogled na cjelokupni IIh amijin rad i II njemu nai njegovu glavnu, os
novnu sm isao - vodilju , njegovo naelno milje nje i stanovite, duh koj i proima i usmje
rava svo njegovo u enj e, pa prema tome od rediti ta njemu pripada i ta mu moe pripadati II razliitosti tih verzija. kad ve nemamo njegovih autografa .
na ela
S4
55
Ako bi sc uzelo ili pretpostavila. daje predmetni refren ipak auterlli a n . onda
sc on odnosi samo Ila ra ~ :!\ sluaj . Ovdje je. malda. vrijeuna p<llnje injenica. daje kasi.
da u l..ojOj Sc - prema nekim verzijama nala/i dotini refren sPJe\'ana I data ba~ u VCLI
tadaSnjih buna na Balkanu i onih ratova s Austrijom i Rusijom. - Sto sc' vidi i7 njelin3
sadrlaj3 .
(... Der i=r'edi Alijll i= gradu,
pa pogleduj li OJ l 'lallu juda
Krimll podaj odsl'ul.. le imdudu (pomoi).
\'1110 c.' lIdl/il, ud Mosl..ora judu.
turaj Njel1lc.'e SI'(' te liri SITUI/('.
Den'enl - Broda u i /wk SUII(,.
Od Zell/lll1a di Vlasi jaTU lIe
Nil Mi/oSa. ja (' /iljila ltujIJ!a ... )
U \lnL);um slucaju. kad ia:lI "VI3h" llla i S31ll0 neIllusliman. koji je inae loja
l:1n gf3d;lIlin. onu3 Ilh3mija nikild ne bi rekao. Illti bi mogao rer ili prcpvrui t i. da se
preliiiI njemu IlwSe lli ud:!r;L ')abljoll\ TiJl..\'{' riJcci. II o\';rk\'om ) Iuaju. hile hi II suprot
nO')li S:1 Seri.nom . :J OSl1o\lIi prilll.:i]1 1I lralllijin:J tesa\,vu(:1 je poUi\'anje !e ri:lIa. n3roit\)
CI cisto pr:J\,llim i humanil:Jrnim pitanjil11;1. kad sc l1al:'IIi itrii::it Se rialSl..i propis. ]..ao il l'
je II 0\ om pi t aliJu ]>U/I1:IIO je .llIedu! im. kol il..o Seri:t tsko pr:l\o uaje ,aSt Ite ta].. \ 0111 '!raua
ninu II iSI:II11S\...Oj drL:I\i. i IlInil..ad ni\...o \iSe nije 1l10~:l0 ndto od sebe proil\oljno llodali
ill odu/cli ]>o\...r:rj lU~a. Illi 11:rI:lIiIllO llhamijll1e :rulentine rijei II 10111 pIIanju u njego\U gla\l1ol1l djdu 011 sc' lu dOlie 0\ og pitanj:r. govorei o t!os toj.mslnl i pra\i11l:t mje
1..:1 uopte : ('arst\"o ud:! i Illudrosti O\'a\...o je S:lldalo i i/gr<ldilo ovje]..a. II sv rhu da o
\Jek trajno uka/uJe na BOljU \"eliCinu i jedinstvo. poStO je S:l/dan tako. da u S\'ojoj gradi
sad rll tolike tajne i mudrosti. lTeba ovjc]..a pO~IOV:Ili. a ne smije se uni~ta\ali. npr hespravno ulJi!1. jer il lOga nasIaju raLne leSke posljedice i nen:di (fitne len Ako bi nd..o
pitao. I3SIO bi ubiSl\om nc\jcrnib nast:!le teS\...e posljedice incredi. odgovor je: Nevjel'
nioi (bllr1er) su lojalni isl:'II1lS]..Oj lajednici. i olli loja lno \TSe noje dt4/1l0SIi. a ima nade
da i nevjernik postane jed nog dana \jcrnik Ali glavni i na.iia i OSIlO\ njihovih prava SII
Ir:l ;si (Muhallltllcdove rijei): Njihov:! ast Je I:lStitena I...ao i na!:1 a sI. a tako i I1Jihm
imetak : oni imaju prava kao i mi. a i r;radanske obavele
Lehum 111:1 len:1. \'C alejlrim
ma alcjna" (v. "Tuhfetul- nlllsal1in. J l l) . K:!d sve 0\0 ll/lllemO tl ublir. onda lI:1m postaje logi n o miSIjenje da predmctna p:!rola (refren : Udri sab ljom Vlah:!!) nije il\orno
llhamijina
56
U drugim svoji m kasidama. Ilh amija sc osvre ll:! r:lL.na vje rsko Illorain:! i
uruStvena pilanja. dajui s\"oje savjele u vezi s nji m:!
Zna ajne su mu kaside izda ne pod naslovom " Razgovori"' (v. Kemura. Il. m.
38) To su. uSlvari. Ilhamijina razl11iSljanja o dui (J a upilah svoju lIUSU. kati mi sc ko si
li? ). o svijetu i njegovoj gr:!di. o Stvoritelju sv ijeta. o bezvjerSl\'u i o grijehu ljudi. On tu
poslavlja kratka pitanja i daje ~ratke odgovore. uzete obino doslovno i7 Kur ana. ali
vjeSto komponir:lIlo
tini se da se ll hamija. u s\"ojim kasidam<l. ugledao na svoje prethodnike. a naro ito na Razijll (~1c-hllled cr Vc1ihodi.i. IV. R:!7ija. il Sarajeva. umro 1200 (1785) i na
Karahodl.ll (v . gore).
Djelo '7illljcllIl IIIIISIIIIi,,'". IlO red n:!vedenih kasiJa. ocrt ava nam puniji IIha
rnijin oullo\"ni lik . ]):1 se s'lli !! pO/abavil1lo obradom toga djela
OI'C I J>QCU
1)
tJj,:;o j . rJ ' P() h lI l' Il. , 11 I U l () ! (1'I111..(JliJill1(J ) ' ri pogl:lvlJ:I (bllb ) l:IvrSc tak ( hll .
lill/lI).pol om (Jporuka i savjel i (I 'l'sajll). te Douatak silvjelima (ZC'jlll('\uja ).
VrsI!! pisllla je arapski nOli !Iesll. i l:lk i lijep . ali u piS:lIlJu lill!! takvih grcSaka.
113 osnovu kojih lakljuujelllo. da rukopis nije aUlograf. nego je prijepis nekog nepO/na
tog prepi si\aa. koji sc nije pO l pisao
Tursk i je/ik. kojim je 0\'0 djelo napisano. nije ni klasi ni lurski ni noviji knji.
evni IlL rski jelik. nego \ ie naS bosans!..i jezi!.. po duhu j logki. pre\eden na lurs!.. i je/il..
ili iaacn turs~im rijeima To jc. dal..Ie. lurs!..i jCllJ.. Jednog UoSnjaka. koji misli na
svom jeziku i duhom slog jczika. a lo onda iaai;.I\:1 turs~illl jC/i!..oll1 ~ I nori na~lljllui.
naro i t o u kasnija vrelllena. [liS3li su pa i govori li t:I~\L1ll Jelikom. a pravi Turd
(" 'TurkuSe J S(l 10 primjcivali i n3./l\ali "bnS:lns~o - turski" Takav mu jc turskijc/ik i
II kasid::lI11a i ila hii:lIll:l ~Ilil' k 11;1 lI1m kllku dao
Sadrl:lj i sistcm obrade Oluje. ra/hf-uJu se od oni h II prijaSnjim prirunicima
m'c vrstc, 11am(:jlO II "i lrllilHllim:J'. !..oji su \eillom pisani na lLobi <lje n S:lb lon s~i n:lin.
Ul ogranienjc na ror111:1[ isl i ko I U111i1enjc odrcJenih pilanja ( ist;II11S~ i i il11;lImki S<l rlm'i)
Ovuje pak. pored glavne temc o 11all1il/ll. govori sc joS o osnov nom naelu isl:lmskog
vjcrov<lnja (kelilll ei!ell(ldel )'(' (('I-Ilid). IC o lijepom pOIll.Sanju \jernika. o moralnom III
diL.anju ovj eka u islam u.
Sve ove glavne lellle ralTadcne SlI sranujerno dosl:l opSirno . krol IllIlIa enje
mnogobrojnih pitanja. koja su s njima tl vezi i koja ih osvjeiljuju U \0111 tumaenju. pi
sac sc IlC J:1II'a:\vlja na opi<:iv:lnju i i/laga nj ll forme pojedinih vjer~J.. ih lI~t:ltlOV:1. proP":1
i dll i.nosli. npr. o namaIlI i drugom. nego nm je tcliSle na izlaganjU i ohjanjenju duhu
kog \'jerskog i mora lnog 7naellJa i smisla tih propisa i duznosti. I>osebno o\'a~\'a obja~
njenja daje o pojedinim propisima II vezi s namalom i o njegovim sastavn im dijelovima
i svi m onim SlO sc "1Il:i" \I nal11MlI . Govorei o odgoju ljudi i njihovim slaboslima. on
pokuSava da dadne Siri Il:luni pristup lome pitanju. pa posebno gm'ori o bIoloSkoj pn
rod i c.;m'jeka (lI1sandc dOri tabia i) i njegovoj psihologiji. razumije sc u granicama njego
57
I
,\
va onovremenog zna nja i poimanja. To znanje zasniva se na postavkama i shva tanju stao
re g rke filozofije , koja je prenesena u islamsku filozofiju , poseb no u tesavvuf, i na pi.
sac nije nina odmakao od tog starog gledanja i shvatanja o svijetu i ovjeku. Tumaenje
vjerskih i moralnih pravila i principa , nije suho teoretiziranje. nego je u prilinoj mjeri
povezano sa stvarnim prilikama koje su vladale u dru~tvu onoga vremena, kadaje pisac
t ivio i radio. Tako nam ovaj rad, unekoliko, pruta sliku onda~njeg dru~tva kod nas, u
vjerskom, moralnom , kulturnom i socijalnom pogledu uope. Ilhamija je napisao ovaj
rad "na traenje nekih uenika i dobronamjernih prijatelja", kako kate u uvodu. U
njem je, vidi se. nastojao da kod vjernika pobudi interes. da ih potakne na razmi~ljanje i
da im pruzi [akvo objanjenje islama,kako bi njegovo tumaenje lako prihvatili i usvojili.
U svom razmatranju i tumaenju vjersko- moralnUI propisa i ustanova islama.
kao i II izlaganju svojih p.ogleda o svijetu i tivotu. 011 se i u ovom radu pOIpuno dr7i
umovanja mistika (sufija), smatrajui da je 10 sve u okvirima islama i nastojei da tako
bude .
Odlomak sa temom o g rije~nim rijeima. koje su hereza. koje izvode iz vje re
(eJ/az i- ku!r) interesantan jc po tom. Sto u njemu navodi mnoge fra ze na naScm jeziku,.
koje su, iako primitivnog sad rfaja, kolale u ondanjim m:lIlje obrazovnim krugovima i
sluile za uvescljavanje i alu. On takve Sale osuduje kao nepristojne. a za neke kae da
znae otpad od vjere.
Na poetku se nalazi opiran sadraj dje la (Fihristei Zubdewl- hai'in) . koji je.
drzimo - napisao sam prepisiva . To je, zapravo, kratak prikaz ovog rada i kritiki osvn
na njega u kome se veoma pohvalno govori o piscu Ilhamiji i njegovu djelu. Na osnovu
toga zakljUUjemo. da je prepisiva djela i pisac ovog sadraja neki Ilhamijin uenik ili
veliki po~tivala c.
...
Na kraju, u posebnim poglavljima su sufijska razmi.siljanja autora, njegove poruka i savje ti. Tu on spomi nje i svoja tri sina. za koje se moli Bogu .
KRATAK PRIKAZ SADRAJA
UVOD
58
Po etak
S9
I'R VO i'OGLAVLJI
Tuma enje kur- anskog ajela: Irma aredna'l emanete :.Ies scmava ti vc'l.erdi.
koje gm'ori o BOljoj ponud i vjerskih obaveza (emaneta) nebesima i lemlji (sura al
AIll:lb,7.'!).
EUUlIICI
svoje
tuma enje
Uzvi~eni je taj emanet ponudio nebesima. lenllji i planinama, pa su sc oni ustegli da ga primc i da se obavel.u da e ga vr~iti Samo je ovjek primio (ponio) taj em anet kao obavelu Tako je ovom tlmmetu (sljedbenicima islama) postala dU7 nOSl (rard)
nosi li i odrzav:lIi taj ema net do Sudnjeg dan3. BOlj3 volja je oduvijek (ezeliden) htjela.
d:. sc 13 du-nost i obavet:a odnosi na ovjeka. kao umilo bic Ncbesa. zem lja i planinc
nisu umna stvorcnja , le ne mogu ni biti zaduleni (rnukellef) nekim dui.nostima i obave
pa Ma and:. znai i kakvu sm isao ima BOlja ponuda neke dUinOsti. konkre lllO
zama.
nanl:lz:t (molitve,. njil11a? Oito. bukvalno .ma c njc tc ponude ne IlIOIl' ~C lIlCli Slili
S:IO jc toga <l l cgorian (ll1cdi.aza t). jer sc tim h lje lo ukazati na !leke finese. t:lJ:Jllsl\i.':nc i
viSe Jlludrosti i korist i ove du/no::.l; II veli S3 ovjekom Tako sc tHOIC is tae; slij\!Je~i
~ llIi s:Jo:
vjeno
sveznanje:
o\'je!..a.
~to
ul..:lI:tti da JC eo\'jek sposoban /a primanje i \'rscllj(' raznih nUui.enj:J i z:Jkollsl.. ill IHOpis:!. ~ to )\:! Illela. materijalni s\ije t neba i zemlje. nisu spo::.obna:
Sla\ ili lio /11;111;1 ljudima. \...ad grijce i ine Ilo. ua to nano~1 ~1\' lu cije lom svijelu. prirod i i IlICIWIll normalnom rat.vitku Isto la\..o. !..ad je co\je\.. dobar; POIlIlvaIl.
njegova dob ro t:1 i PUllli\ nOSI il11aju povoljan ou raz illi svijct 01..0 nje:;:
pol1\':lla
ista i
ovJo.:ku:
ub/a l i na ni/:.ll.. pad tdo ste pcn:.l predmeta, on ih grcSnika I..oji do~ t ojnu i pra
viln o ne llose ellHlnet t ne- \ho.: 11:.1111:.1/ ):
upomriti da j(' emil'!.. op':enito r.13vno s tvorenje (as/) medu svim stvorenjillll:
iswi
da su s\c bla'"
q
I
, , , . . I(
ovjeka .
Je od el iri poela. et i ri elcment;1 (Illusir; erbea) i peru BOljeg odrcdenja i sudbine bi lo je nlredeno da to lapiSe n:J "sit;urno cm'anoj tabli" gdje se ispisuje sudb ina Ta e l in
elelllenla ljudske grade su ista oila od I..Ojill jc S:JV materijalni svijet izgraden: Lem lja. \'0d:J. vaIra i ual.. Vje nom BOljem svelnanju bile su jasne unaprijed sve kretnje i akth
nOSI o\jeka po toj njegm'oj priroJi . p;! Je peru sudbinc bi lo naredeno da ih zapi~c.
60
Dalje. pisac tumai. kako je ostvarenje tc zamisli J plana o stva ranju i postoja
nju ljudi lahtijevalo stvaranje lemIje i hrane na njoj za ovjekovo boravi$te i livo t To je.
opet. izisk ivalo stvaranje ki~e i a tmosfere. a ovo. st\'aranje nebesa itd. tc je tako SH'
stvoreno lbog ovjeka i radi ovjeka.
Time je. vjerovatno. pisac 11Iio
"73r Ile ddite.d:! je Allah
Lul..lIl.III.10).
protumaiti
poti n io
i uredio
kur'anske
tl \a~u
r ijei:
koris t s\'e
~ tO
je na nebu i na
IC mlji? .. (sura
\.hU
Da bi se pak ljudi Jlmozili i odravao ljudski rod. kao i sljedbenici prave vjere_
trebala je ovjeku lena od njegova roda. i Bog mu ju j(' SIVO rio. Kako je ovjek slab i
lako pogre~iv_ t reba da sc moli Bogu. a Ircbajo neko ko e la nj('ga moliti. U ovu svrhu
je Bog stvorio jedan uio meleka, pa se i oni mole za oproSt ovjekovih grijeha
U svom tumaenju i razglabanju pojedinosti o svije lU i/ivoltl, I1ha l1lija nastoji
da svako svoje slanov ite i l1li~ljenje po tk rijepi rije i m .. i poslavkal1l<J il Kur-ana. No. on
sC' ponC'l\ad udalj ujC' od Ku r-a na,a ponekad daje n:Hlno sla b;] tumaenja II svojim opse r
vacijama o svije lu , jer je oito bio ogranien shv3talljelll i dostign uima nauke svoga
vremena i svoje sredine. 1)0 njega o il o nisu bila do~la nova olkri<1 i sai na njOl o prirodi
i ovj eku. koja je donio novo. a na roito njegovo 18 stoljcee. II kome Je on "ivio i uio .
Osim loga. njegovo ..manje o islamu i Kur-anu nijC' bilo na \isini lnanja najistaknu tijih
islamskih uenjaka.jcr on nije imao priliku ni sl ll ~ali ni ilali ist:akn ute uitelje islamske
nauke . On se oito II1nogo oslanjao na surijsku intuiciju i inspiraciju i bio je u svom posmatranju svije la. ivola i vjere pod njenim utjecajem. :! inspi racija je nesigurna i dosta
puta je mnoge preva rila. - kako sc 10 oilo pok:llalo kro? ralvi lak ope kulture i vjerske nauke. Zalo on nije bio siguran ni imun ot.! ralnih gre~aka ni u s\'om teolo~l..oll1 ni u
surijskom izlaganju . No. kao da i sam oSjea da e IllU bi ti prigovoreno s IC strane. pa odmah daje jedno upozorenje i s\'oju obr:allu:
O li iskre ni uenie. uvaj se prisITasnosti II prosuivanju mog tumacnja! Ako
se . naime. II mom !ulrt'Jenju nae nC'~lo vie i Sire. ili ne~ t o manje od onog IO je lapisano i navedeno u djclima o t umaenju Kurana (tefsira). nemoj kaza li: Ovaj je samo po
svom li n o m m i:ljenju i nahodenju tumaio Kur-an i tako je dospio II hereLu (k u rr).
jer sve je od Bojeg poslanika preneseno. I nae. tumaenje Kurana i vje re nije ograni
e no ni na samo MuhamIlledovo asno druSt\'o (ashabc ). Za to je p og re~ l1 o i l1eosnO\':Ino re i d:l je z na e nj e Kura n:l ogranieno
:.amo na o noUo u tOIll pogledu dal i pm
musli mani (se le!). Ovdje sad vrijed i pravi lo : "Ol\i su ljudi. a i mi smo ljudi 'kao i on j" .
pa je i nama svako m do~uStcno da iz Kur- ana c rpimo prema svom zna nju i svojim Ulllnim mogunos t ima S vjeslan da tako slanovite mogu korisIiii zlonamjerni ljudi. on sc
ograduje. i II vCl.i S li m prelaLi na iLlaganje principijelnog sl,lIIovita. koje uvijek Ireba
imati pred o im a pri tumaenju Kurana. U tom izlaganju oS\' re sc na Muhammedovu
izreku : " Ko tUlll ai Kur-a n samo po svom mi:ljenju i nahodenju (bel naune osnove).
iziao je iz vjere!" On t u osuduje zlonamjerno i tendenciozno isk rivljavanje kur-anskog
smisla . kao i bukvalno tumaenje nek ih rijei, koje su date II alegoriji. " Tako ndlo mogu i nili samo pri t:ljelll 1ll'\Jl'nll..:i (mlInafikler) i OIpadnici- od vjere (zenadika). koji
Kur-an prevode prema svojim proh tjevima" - kaie o n
Nakon loga . II posebnom kraem poglavlju. osvre se opet na prirodu ovjeka.
koja je u njemu nastala o tuda. Sto je ovjek sastavljen. stvoren, po njegovu shvatanju. od
etiri elementa . Na osnovu te injenice. u ovjeku sc - kae - nalaze eti ri glavne tjelesne osob ine (naravi - dort tabiai). Te osebine su. po njegovu shvatanju: hladnoa
(studen, burudijjet). toplina ( hararijjet), vlanost (rutubijjet ) i suhoa (jllbusijjer). Svaka
od ovih naravi ima mnogobrojne koristi i svrhe. Iako. prema vje rskom uenju, Boja
dje la nisu "uzrokovana" nekim ciljevima (agrad). ipak ovakve stvari sadre u sebi mna
ge mudrosti i ko risti. Potom izlae Sta je i u emu se manifestira svaka od tih naravi.
kako nastaje poremeenje , a kako ozdravljenje svake od njih, te kako se od rava ravno
teta medu njima svima. Sredstva za normalan ivot data su u prirodi oko nas.
Uk ratko: "Bog vam daje od svega ~to traite . - i, ako biste htjeli nabrojati sve
Boje darove, ne moete ih izbrojati. Ali, ovjek je velikj grdnik i nezahvalnik!"' (Kuran , sura Ibrahim. 34).
Kad je tako Bog dao ovjeku mnogo dob ra - ~ to nije morao ni bio duan - on
da i mi treba da iskaemo svoj u zahvalnost i pobonost prema Njemu - SlO SIllO duni.
Time je pisac htio da pokae ovaj " veliki svije t" oko nas i poloaj ovjeka u
njemu. U vezi s tim. on dalje kae da je ovjek - slika. primjerak ve likog svije ta u ma
lom .
Covjek je, dakle ... .ali svije t" (mikrokozmos, - lIusJUlislIgra). koji u sebi ima
u minijaturi sve to ima veuf... i svijet. Ako bi neko postavio pilanje: Kakve veze i slicnos
ti ima mali ovjek s ve likim svijetom oko njeg? - pisac na to daje svoj odgovor i objaS
njenje. U izlaganju ovog objanjenja on je ovdje dosta opi ran. On tu , na prvom mjestu,
kae da je ovjek medu stvorenjima samo formalno. po svom tjelesnom izgledu, mali
svijet , "dok je on, u stvari, kod Boga velik! svijet. No, razna pojedina stvorenja i pojave.
koji se nalaze u prirodi, nije tdko nai i u ovjeku". U doku. te tvrdnje pisac ovdje pa.
ralelno razglaba ta dva svijeta. kosmos i eovjeka. na njihove dijelove i istie slinost iz
medu tih dijelova . U loj poredbi on prolaz.i kroz carstvo najveih stvorenja neivog, ma
terijalnog svijeta. zatim kroz carstvo ivo tinjskog svije ta . onda kroz carstvo bili ns Iva , te
kroz oblasI prirodnih pojava. i svugdje nalazi sli nos ti sa ovjckovim djelima i svojstvima . Tako on izlae oko stotinu primjera navedene slinosti . Poimanja radi. da iznesemo
samo nekoliko njegovih poredenja: "StO je kod ovjeka glava , II Svemiru je A~ (najvee
svemirsko tijelo, ~to ga je Bog stvorio i stavio na najviSu visinu, iznad svih drugih nebes
kih tijela , koja ovise o njemu i veu se II svom odravanju za njega) . Sto je na nebu sun
ce i mjesec i njihovo kretanje, to je II ovjejem tijelu duSa i njeno kretanje. kad on
spava . Na nebesima grmljavina, - II ovjeku gromko vikanje. Sto je na nebesima svjetlo,
kod vje rn ika je vjerovanje (iman). Na nebesima zvijezde - u ovjeka oi. Sa nebesa pa
da kia - ovj ek prolijeva suze. Sto s nebesa pada kia nebeskog gnjeva - to je od ovje
ka zu lum i nepravda; ~ t o je s neba blagoslovena kiSa - to je od ovjeka pravednos t; IO
su nebeske knjige - to jc kod eovjeka duboki razum: nebesa se nekad zatvore - ovjeka
nekad zahvati nemar (gafleI). Medu ivotinjama su e t ve ronoci. ovjek ima noge i ruke.
Po ze mlji raste trava - na ovjeku raste dlaka. itd.
Misao o ovjeku. kao mikrokozmosu. oi t o je uz.eta iz stare grke filozofije.
Ho je nalo mjesta i oMiva II mistici mnogih sunja. odakle je to primio i naS Ilhamija .
Sve tO ovjek t reba da vidi i da o tnlll razmilja , da bi se probudio iz svoje duhovne umalosti i neznanja . Namaz je najbolja prilika ovjekova duhovnog buenja i
ivota. Ra zmiljajui tako i vl1ei namaz, ovjek u neku ruku odraava pokornost pre
ma Bogu, koja mu odaju sva stvorenja, i tako ivi s njim u skladu; a u suprotnom slu Caju, on kao da ini te tu drugim stvorenjima je r se ponaa suprotno svima njima tl pogle.
uu od nosa prema Bogu.
62
Zato ovjeka, kao veliko Boje stvorenje , treba potovati , a ne sm ije se uni~ta
vati, npr. ubojstvom - jer iz tog nastaju razne te~ke posljedice i neredi (fitncler).
U vCEI s tim dotie se pitanje odnosa prema onom koji nc ispovijeda islam pa
kae da se ni on, kao ni vjernik, ne smije bespravno ubija ti. Za takav islamski stav iznosi
brojne razumske i ~eria t ske dokaze, - ~to smo naveli ran ije.
Na kraju prvog poglavlja osv re se na pitanje popravka i izgradnje nemusliman
skih bogomolja u islamskoj zemlji. Pri tom on pravi razliku izmedu idolopoklonika i
sljedbenika objavljenih religija u korist ovih potonjih.
a to onda dodaje, da je zbog postupka nekih zu l umara, "u nae vrijeme" ve
liki broj raje o tkazao pokornost i sada se pOlla~a grubo i uvredljivo prema muslimanima.
Ako se ovako nastavi, mOe doi vrijeme da se raja posve otme vlasti i ot rgne od pokor
nosti pa, kae - da nas Allah sauva od zla podmitljivih zu l umara!
Drugo poglavlje govori o vioj svrsi i koristima namaza i sevabu za nj.
Namaz se, po svojoj formi. sastoj i iz etiri raz l iita ina ili kretnje I-.I:lTljaa:
stajanje uspravno, pregibanjc, padanjc liccm na tle i sjedenje (kijam, ruk'u. sulltull I
ku.ud). T ime ovjek opona~a stanje i poloaj etiri vrste ivih i neivih stvo renja u pri
rodi oko sebe: stabla i bilje, te tveronone ivot inje, gmizavci, kamenje i brda . Poto je
Bog sva stvorenja stvorio rad i tovjeka, to je u skladu sa svojom mudrosti stvorio tovjc.
ka Sebi , tj . da bude posveen (mahsus) Bogu - il da bi ovjek bio zahvalan za sva dobra
i blagoda ti to mu ih je Bog dao. propisao mu je namaz, koji sadri sve vrste zahva lnosti
ovjeka prema Bogu za od redeni dan. i svaki taj in je simbol i znak (hizmet idelalet)
toga dara. Kad se tako namaz shvati i obavi, onda jc on "potpulla pokornost" Bogu
(l o'alilamme).
63
Na Sta ukazuje injenica. SlO illla 113111;1 l3 od dva. Iri i {;ct;r; rekala'!
ZaSIo ncma namaza od je 'lOg rekala? ZaSIO nema Scst namaza, nego samo
pCI '! ZaSIO sc klanja
etrdeset
rd,;I':! II 24 s:lta'!
.:!~
do 29 sIrane.
TWllotellje pojma ''f)o:ji prijatelji (cvlijaullah. ili kod nas samo "cvlija") i
'imjateiji Iej1QIIO" (cvlijauS- Sejtan").
BOlji prijatelj jc
To jc prvi stupanj .
II
Pobotni ovjek (cvilja ) vieg stupnja ima tajne moi. duhovni utjecaj na ralne
pojave. SlO mu jc da rova n.' od Boga (kerumet) .
Prijatelj ej tanu jc grenik. 1 njih ima vie slUpnjcva Tu Su i oni koji sc bave
Tal.1l11l1 proro ans t v ima i gatanjem. kao "derv;i otpadnici" (lcnadikai- dcrvian) . Njih
eka te ~ ka kalIJa na onol11 svijetli
Ptlt')1ll se ponovo vraa na temu o namazu . Prctinosl uleme nad neukim ljudima . Ovdje postavlja pitanje: Za~to, u "naSe vrijel1le", il.glcda da u eni (ulema) viSe prave
greskc II vrSenju nalllata nego neuki'! To opet ne I.nai - odgovara on - da je namal
neukih pribraniji kod Boga i da su oni bolji od uleme, jer su vjerski il.vori izrii t o dilli
prednost ulemi, a nehotina greSka sc opra ta, "Ovaj ponizni smije rei, da je i greka,
pa i sa n uenih ljudi. bolji od ibadela neukih!" Sejtan napada ulemu kao Sto kradljivac
napada voe koje ima ploda.
DullOl'iro d(l\i~II-. .: III/tkaj. - U nae vrijeme. u e ni ljudi (ulema) prilal.e i priklanjaju sc itllU1'tl!l 1 lh.:/Ii.U ;";.lllla a obramo sc ne dogaa: imuni neznalice ne prila le
Ile priklanjaju )(' u(;c ni1ll ljudima. Za~to je 10 tako'! Ovaj "siromah" na 10 odgovara:
l ' eni ljudi. iaku Sll I1c1113rn i prl!lLla dUlljaluku, ~ llajtl \,;jcdnust il1lc tka i l.atu I',il<l/('
imu nim
grije~nosti
Ovdje tuma i kur-anske ajctc, koji sc od nose na ovu tcmu: " Poslije njih doe
naraStaj ljudi. koji su ostavili na1ll3Z i poli za SVOjim strastima, Oni e dOivjcti zlo!" (Sura "Mcrjem", 59).
Ncobavljanje dunosti nama /a lina petnaest tc t nih posljcdica, od kojih neke
zadese grenika na ovom svijetu . J1d,~ lI.l casu njegove smrti , a ncke na grobu (kaburu).
64
~....c
,
Zavrle tak "Tuhfetul- musallina ... "
s - Anali
65
10
66
!'S1l\:1I1jl' \lersl-lh svelilIja 011111 1-1'11 Ill' Ispovijedaju islam. moi;e dU\e).(lI l-ufr.l-ao SlO
p).u\aIlJc MaflJc'. Isukrsta, Svetog Sa\'c, Pavla. Nil-olc. llijc" Po I1l'l-illl:.l, II l:.Ik\c grlo
JChl' sl'aJa p~o\:!nJc l'uJeullllh diJel{wa ljudskog lijela. glaH'. u~ta , uha. du..,c.
IHlrOl:IIU
.ll-l) jc \o l;Jdi \)I!I;Jh)\a"nanJIl \l'lil-0l; BUljet'. djela
JC
,\'('/.. 1 i;nei. Jru:l' I rt/I'cl /lU bo.\llllsl..o/ll j<-:il..//" ;".IJ( \1/ 1:.1"//('11. ,I 1'0 111'1..;",,,
;II/I({'
IIflkl-/
od ..j('rt:
'"HOK S IUbo/ll'" (al..o ~I' mnli 1",1..1'(1/1/(1 :IIUl'CII/l'. t/ IIIjn/" /l, '::11 J.
ostar"
':5/Jogomhajde'"
"Rabbi jessir, :,f{rabi:u :.ir";
'ilUah adi. pira sladi":
"/;'III'da, "ira tlebela ":
"I.a jialIe iIIdlah. klltl tlje1'Ojke, ,m/ i ja ":
"A lIulIlI ekber, Ila killi berbl'r, Ila b~>rb('ru rog, libio /(' !l0K":
"T('rluJ/lu je smok i
"'/bmhim i MI/SU.
I/(J~
~J.. illi
je Bog oo:
kupil ll' klisur:
'r,',
'1'/
/llIIti IIIilIU
fl'l/U
1/('
tl,,":
\i"
"hUU 11l'1.011/ r('kllll : /lajdl' II II:llmilll. tlu 011 (l</gOl'orl. llllu. IIIJ{' IIIt Jt' flt/l('
ili. "DIllIi ud I.In't' IJO/c'dllll ; II d::'llIIlIj'tI '''. ''011\(; IWul.u; O\llIlIl/t,l:.lI, illi lt
\e rurl'it' '':
"Ul/O
je l/Ind
L IJe 1111:111111;1
Po(lll:lsl(l\()IIl: Sjd(l llj" 11(1 .\ lIIrI. go\llri o priprem:ulI:.I 1:1 uJla/:11- 11:1 UII:l j ).\ijel.
To je " d alek i PlU", 1:1 kOJI Heba pripremi t i o pskrbu i 1:.1 r:.l/11e pri iiI-e i susrele, I-oji co
vjeka lal110 e k aju, trcb:.l pon ijct i darovc. Za p rvi susre t n:.llOI11 pUlU, l :.l susrct s A trai
10111 (melekol11 SIIH II. koji u/ima dUSc \.I Tcba da vjcrnlk ima slijedece da rove: Pro livnil-c,
~ kojim:! sc je sporio. t:tdovolji t i: i~ IHtniti Jll~mc i () b :l ~c/e prel11:1 Bogll: pol-aj:lll sc la
"rijehe I prih\ali ll la uuhr:1 did:!. Il' \ Ilaha la\oljell I t 111111 '>lIlislll 1I:.1\OLll JUS lIel-uli!"tt
\lIsrc t:J kOie e \'Jernll- IIIIalI 11:1 Imducl'lll svileIll i JJ s\ al-i ).usrel o/n:IC!~\a I-oji e IllII
.trUI i ohro doi, :.ll-o Ih mogne IHu/.HI. To su )\e !Jogu ugodna I plemen Ila djela.
Om/atal. lJ Slll'jl'ljlllu ( /.I'jli I '('wjll), je posljednje pogla\IJc, II kOll1e sc pisac po
obr;l':a neposredno qrrnh:lI11a s kra t kim 5a1jc tillla i 31lCltma, i 10 Ila nain kOjim
upr:I~1:1 \k.l ilji I. 1 u .. ] \1\ .J~ ,\ Ill'la
IIU\O
~'
"O rtaIIi, 1It'J.." W"lII' !\('/uI1l J l !"uma' .. ,\ (,W 1'0111 //(' "litiC' dowd"o S/l ,W/;
fJ!"II~ 1.11/1 '" :.1 1',1\ milit. Siti \lI/lit i IIk:.:''''C' dh'ci. II/uli/e "rore'Ibti' 01"0 SI'C' ka:lljC'1I/ /I
67
ime Boga, radi l'as, da bismo zajedlliki ullili u dtellllet .. , Zaboravljajui Bogo. postao
si prijatelj i dntg ejtallll, Zaboravljajui ollaj sl'ijet. :apao si II kult ovog svijeta. Kupuje
ovaj svijet, dajui za IIjeg o llaj svijet...
Bral e ''iemie. nema lj ubavi prema Bogu, U 'ieri si na l'elikom gubitku. Od
pral'c uleme bjeii i tako se od dtemata udaljujes. Dabnt u/emu ne I'oli. Lo!u u/emil ne
mr:iS. Nema! hrabrosri rei istil/u. U igri oko dUll la/u ke dobiti, pravi si peh/i l'atl. U
pmlo l'ima oI/og sV/J'ela lIel'jeI si i gubi$.
Dozil'oo som, li Ile gleda!, kazivao sam. li Ile s/u$Q!. 001'00 sam pouke, a li kao
do ne Ijentjd SalljefOl'ao sam, o ti ne prima$. Zna li odakle la ? Ne nada! se sjmra
umrijeli, llaromom si se lIallroll;o, "aromom se obukao. Ne drteci se reda i prol'de, pos/aa
si :ulumc(Jr. "A Bog lIece izvesti Ila pravi PUf zulumeare "(sura el - En 'om, J44).
Ulcmu ka lja i kl'ari ( tj. ometa im napredak i lIspjeh II poslu ), zavidnost. Visoke
slu:bellike hari zulum. Gospodu (begove) kvari ohO/OSI. Imune ljude hari njilIovo
/)ogalst ~o. Siromane hari siromaIva. Trgovce iskl-ari polt/epa. f1adt ije hari ime (l ilU'
la ). Se/jake hari i vodi Ila stranputicu nezllollje. Arape ishori i baci II nazadak nj ihovo
porijeklo. elle pokvari llakit (z illet). Djecu iskvar;se rodite/ji. Djevojke kvari aiklllk.
Momke kllare manguparije (e!eklllk ), Uenike hari lijenost. Pobo:ne km"i Iicemjers/l'o.
Sijela hari tra (g ibeI). - La ilahe illellall, odoe Sili II pakao.' Sla da {.til/im .WIIII ? U:a /II'
dan je to posao, ..
Ako si dobar, ma/o razmisli! Ne daji odgovor liti svako pitanje. Ne tvreli () Ij lldi
mo 0110 Ito Ile znal i!to lIisi vidio. Ako se OSiOIIi! samo Ila pamenje. pogrik!irf. Ako
slijedi! svoje strasti ; niske i1lferese ( ne/s), poinicef grijeh ... Ne odbacuj /. . lIjige. j('T(:(!f
ostati osramoell .... Ne otvaraj us/a Ila svako je/o. Ne priaj sl'e !frJ I'idi!. NC:lIl1liClllllu
i neodgojellim ljudima Ile kazuj SI'OjU rojnIl! Ne prosipoj drago kal/ll'llje prcd Ol/C /...oji
mu Ile znaju vrijedI/osti.
Ne bjef i
fl
Suci imaju .mnoge varke ( hiJe). Osjetaj prMallosTi (illsof) sada I/ClIIlIjU. Slici
ma Ile reci II svemu : Da!
Ne dOPUSli da podlle mrlja Ila ll'Oju Pjeni.' Jer ko 10 ui1li lI('srelO11 je.
Prodi se fejta"a, bjeti Bogu.'
Brare, dodi da idemo da gledalIlO BO#II Jjeporu. /iCJlOfll. /jepo(lI11ajvi!e / stille.
Ja vile nemam strpljenja, Ile mogli da tekom. PUli .\lllll o.\j('("ajlwsti, Ile mugu izdrfa/ i.
Dalum moga rodel/ja je 1187/1773.
No asu smrti. Ilapomelli Ill i selU/dcf (lal l-.ill), da Ile bill o/il ao I/a oI/aj sl!ije / bez
imal/a (vjere). Za/I'ori Illi oi, neka se "iko m/melle lit! prestra!;. Neka iIIIami (ho
dte) llemaju potelkoe i lI:llelllir(,1Ija. Neka se tijelo Ile u!c,'lIje dugim :adrtavalljem.'
Neka braa Ile vide tegobu i boJ. L ijepo i brzo Sl't! dOI'rlife (o ko moje opreme). da vjero
nici nemaju lIikoki'e tegobe II; c/osadirallja :bog moje sahrane (diel/aze).
Koliko motel. moli se.' Oprosti moje I/edoslalkei Ja S1'akom opra!tam (11010'
lim )...
Azrail jc' doau, drute.' Pla(l i zbog sIruh" fid Boga.' Prodi se sada razgOI'oro o
dlll/Jalllku l Abdll!J'e""obo l'e ume Oll'ori lag(JIli1I',;\rakom, kako bi izgallorio: La ilalIe
il/ella", MllllOlIIlIICdll1l resll/llllall . U i. l-jem ic'('. (.Icl koji gOl'ori o Botjoj milosl;. Mojoj
dusi jc' d0510 l'eo/flO tdko. Ujepo i dobm gOllori, I'jemie.' SI'efl/oclli je doo tetak bo/
mujuj glOlIi. Ja Ile plaem :0 ovim svijetom i Ile vetem se za lIjega ile ideale. Izal ao sam
I'e II prelawi sllijel (benah ). Moj grob sam mIio dosad, Sad sam telim da budem od
ollih l'jemika koji ce bili spaseIIi.
Muji sillOl'i MIlIlamed, Emill i /lalillleka SlI /Jogu Ila amallet (Allllli al/Illllel
o/su Illa), ,vd.a ill U;l'i!(,lIi 1I1mli islilli i prm'um pIllII, ~ du lice //UI/ku i dtl se oki/(' isIII/II\ /.. II/ ot/gojf'fll :
da ja ( ; bog Ilji/I ) III.' Korim /I d:e/,('III I('IIIII i dUll!' (/~/(III(!m ;;(1 prurili I'j('I'II;/..u,
Nd,u jc III'{/II/ I II/trllll, S/Iurill.'ljll i C;ospodart/ oba sPIjeto ' ...
Mi SII/o dll:lli stili/U do slu!'ili lluIIk" l'jere,
SUMMARY
The author analyses the manual known under the aforesaid title. writen in tur
kisli language 1216 (1 80 [) by Bosnian writer from .epCI.', Abdulvehhab llhamija . The
writings include thc religious and mora~ con tent s and treat. mainly. prayer. picty in ge
neral. and good behaviour. The particular value of these writings is that llhamija has
in teresting observations about condi tions in his lime . Ilhamija is seve re crit ic of people
and conditions. so his o pposite attitude was the cause th;!! he had been executed in
1821 by vizir Dzelaluddin - pasha . Dobra Ca considers circumstan- tially Ilhamija's lire ,
work and his time,
69
FEH IM NA METAK
l-lasan Kahn!. pjesnik, tribun sarajevsk ih sirom ani h masa. bio jc predIlle tom
nekoliko manjih lanaka . O njelllu su dali svoj sud l3aagi I ). lI and1i:!) iSabanovi 3).
Moda najpotpunije O njemu govori I-I adijahi 4) , Carovi i Kem uT;! su uvrstili neke
~ ' os
l-lasan Ka illl i je roden II prvoj polovici 17. s t o ljea tl Sarajev!! ~dic jc stekao os
novno ob ral.Ovanjc, a pOlom od la zi II Sofiju gdje jc pred Sejho11l \\ u}li hudd inolll il
Ulica stekao po tpunije ob razovanje i prislUpio halvet ij skom tarikatu II !..ome jc dobio i
t(lUlu hali fa (nasljednik). Po povra tku II Sarajevo postao jc cjh Sinanove lek ije koja je
p ripadala. barem II posljed nje vrijeme. kaerijskom redu . l za Kaimiju postoje podaci
da je bio kaderija 5 ). ali se ne zna ta no kad je priSlU pio lom larik allI .
Zbog /astll panja masa koje su 1683. godine tra ile da se pod ijel i boga tako Li
10. Ka imi je d oao u su kob sa saraje vsko m ulemo m i vlastima koji su Lbog toga. a i zbog
njegovih proroanskih pjesama. isposlovali da bud e p ro tjeran iL Sarajeva. Kaim i se na
stanjuje u Zvorniku gj\;' provodi ostatak ivota i umi re 11 03 (1 692 93 ) godi ne
Svoja "nada hn ua" (Waridat) spjevao je u fo rmi kasid a koje su kasnije prepisi
vane tako mnogo da ih i danas imamo II velikom broju primjeraka sa uvane . POi'llalC su
i dvije njegove pjesme 113 n:lcm jezi ku . Jedna o tetnosti d uhana a druga o osvoje nju
Kandije .
U Orije nt alnom institutu II Sarajevu posIoji deve t ru kopisa pod naslovom
Qasa idi Qaimi (br. 3794 - \. 4782. 2098. 841. 3034. 225 4. 4613 . 3268 5. 22 L'!) od ko
jih su m noge kasid e zastupljene i II njegov u Diva nu .
l. Safvetbcg. Ba ag i - BonjaCi i IlcrcegovC'i II i,l:llmkoj knjiil'vno'li. S:HJjl'VQ t 911 . ,tr. 98 100 .
l Mehmed H andi - AI - G:I\~ har al - a~na fi tarag.im a1- ' ulam:!' II a \ u ' ara' 8 I.NI:I . Kairo I ~JO . ,tr.
~ trana
353 - 357
4. Muhamed H adijahi - lI a\:ln Kaimija i nje!!ovo turbe na Kuli u Zvorniku. Zvornik. 1966 , Ir, 8
5. Ovaj podatak ~l' nal:li:i u ru kopbnom primjerku njegova Divana koji sc nalazi u Univerzit etskoj bib
lio leci u Kairu, .. iji' fOlO ko l)iji' po,jeduje Oriji'n ta1ni institut u Sarajevu . Vidi poe t :'l k prijevod:!
Divan:!.
71
I
I
Kaim i je ostavio i kompletan Divan ije prepise nalazi mo u svim pozna tijim
biblio tekama ; u samom Carigradu ih ima 24. a II Sarajevu 6 primjeraka. Mi smo se slu
ili prijepisom iz bibliot~ke Dar al- kutub al- Misri br. 6798 u Ku iru jer je kompletan,
i sl. lijepo pisan i nema nikakvih dodataka. Sadrava iskljuivo Kaimijevu poeziju na
turskom jeziku . Nu naslovnoj strani stoji: Manzuma al-byh Hasan Efendi AI - Sahir-bi
al - Qaimi al- qadiri adib Turki . Kao uporedcnje smo uzeli i Divan (nepo tpun) , u kome
takoder posIoji uvodna ka sida koju mi dajemo u prijevodu. a koji se nalazi II Orijental
nom insti tu tu u Sarajcvu pod b rojem 1732 (prije Balkanski inst. br. 325).
Interesantan je podatak na koji jc nain Balkanski ins titu t doSao do ovog rukopisa
Kaimijina Divana . Na koricama ovog rukopisa je nalijepljen zapisnik slijcdee sadrine:
ZAP IS N IK
o zamJclll 2. rukopisnih turskih divana
Gospodinu un iverzitetsko m pro fe soru Dr Franzu Babingeru iz Bcrli'la ustupili smo
jedan rukopisni Divan od A~iqp'aSe koji se nalazio u zbirci o rijentalnih rukop isa pod brojem 325 II Balkanskom institutu.
Zat o nam je G. Bab inge r ustupio i obeao u najkraem roku poslati Divan od
Kaimije. Ovaj S1110 na ~ primjerak mogli ust upit i zato to imamo jo~ jedan istovje tni eg
lemplar pod b r. 312.
Prof. Dr. F. Babi ngc r
Sarajevo, 16 j X 1928.
Prisutni
VI.
Skari
Dcrvi~
M . K orkul
- 4 2 v - 44 r
- 4 5 - 55
_ 55 v _ 58 r
Stihovi i biljeka iz ga tanja i prorica nja od kojih je kod nekih oznaen autor.
_ 59 r - 61 r
_ 61 v - 62 r
I'ro roanska
II
- 62 r - 64 r
_ 64 r _ 65 r
_ 65 v - 66 r
- 67 r - 68 r
Talismani za
_ 68 r - 69 r
- 69 v
-69v-7>r
pele
_ 70 r - 37 r
Pored OV3 dva primjerka Divan3 od kojih jedan IL fotokopijama a drugi tl ori
ginalnom prijepisu, kojima smo se i sluili. postaje i primjerci II GaLI Husrev begOVOJ
bibliotcl'i \I S:uajevu pod brojevima: R 1904 i 2725 .
l OIlJl'ntalnom institutu nalu.e se joS dva primjerka Kaullijina Divana pod
br.
2.t ~ 3 l ~.t.t7.
Ova poema pripada SeJhu Hasanu cf. poznatom kao AI - Kaimi AI- Kaderi.
podrijetlom Sarajliji. zakopanom II gradu Zvomiku preko pUla gornje tvrave teka Ul
vieni Allah uini sretnim njegove tajne, neka prekrije njegove manc i opros ti mu grije.
he . UsliSaj. Gospode!
lj ime Allaha opeg dobrotillite/ja milostil'og
7l
Sl'ojim znalIjem i gOl'orom ( retorikom) 011 je problIdio 110 toj lIa ilI iSlillll, ro: 11111 i misli jl/umu/, I'oi:o i ejh(l Ile mogli doprijeti do Ilje.
011
/I
/I
II
01l1ll'iie4 pil(l:a OI/U SlO mti, :0 prSi/ (SIIlillll) ()I'e ot/ubranC' fiCI/OSli,
Plll koji ~c' I'id; i tije SII ~ I(llIic(' IIgodlle, mj lijega Nj(,1II11 I'odi km: IIjegol'O srce,
Njegov gospodar Ilije lli lIoprli'ed I/i po:adl, lli deSilO lli lijel'u, II; gore lli dolje,
Ako je ol rol/II/OII jedall I'oda, ul/aj koji l'ieK(llIegira,
/I
1/('10.11 11(',~ira
le l'
1/1
1JIj{J
it'
T/
~i
hill
"I/rll
,\ a hl ',:.:.a I /II i~/jllu poglet/a/(I, ()I I j j' {H/SlUa Ijllb/muC' ("'n'i~u, /'u sl'e IO postoji
11(1 \l'ij(,/II I '11I/IIO;C (Jb ilj(,~(!II/J(': :II(1hU,
Nupoljll jr 1('t/lI/lf halm'o lIebeso Jo kojil! dopiru olli knjI SII prejilIjeIIi, 01'0 II:'
d;:ullje je 1II~1tI istilIo, lIadi se II ~rell (}I'e slji'ti/jkc '_
lu srCII se I'idi sedam :asloru. ttli olli .nt mrll'i,
CemprelU Irebu l'cli/..a .frel:a dOI/ade II sebi lajIle
Ollaj ko se os/olli 11/1 I'pulja,tllos l gori 110 sedam oglljel'u,
Spasio S( o I/aj ko ll' "mhl/ti;" i: ()I'ug Sila i 10 je 0110 IO 011 ima,
Due kuje /ll'Ije/.. slij('de Hil/III, J ue koje ciSle boju so pOl'ril1e,
Dlle ko;C lijega ()I'dje Ol}('( :ajll, IIillI slUl'iJe pOl'rill1l sl'oji" zol'iesa,
( /I
/I
()I'om
(lPSOI/lI/l1ll1l
I\.110
\fl
Sto \I(lmllr
/1
smili ':/u StIIlll1og " lIiie oSflll'io dolje (l/lI 01'0111 sl'ije tu ) lIIiri-
( lIi/.;u/.;rog Iraga ),
III(/\/(J
!l0gln/ai /1111'11';1111
II
((lj
p(lsao,
IIjl'gm'o bi(',
:(II'i{'~('.
_/
,I, ,/111
'll/I..f/ \lTt
'f
"d
'n'l/lII
uflwlllllllll
(N l' postoji lIiko osilII Tch('j, ,ju/(' elllfII II/'/III/,y I:u 10/ (Sl' pmtojc djda sjcII C' dn/gill bogol'lJ ),
Olli kuji jedulIpIII dou/! 1/(1 rira; \1 ji.'I, ' /\li/lOI1/ POSl(ljll iSlil/iti,
Olli OSllIi/( fII('tllI II: ,';::;I'I/illl i lIIil'l\lI 1_/lfIr~A i 11/0IIS,
UspIIi Sl' (IfJ (J1'og l'i vI/.;og IItIdIlI. J!I , III r/\il/(' d('l'('1 sj('/'(I
1/ 'j/l bm' 1'1'('/1111 (;(11/1""111'/1 / 1/(' :1I/llIrt1L'j i mc ollog koji prara
Paslic:c!
IstilIO koja
Sl'
11(1) /o
I ~ rillu koja jl' o{'i':('Utl /Itl )I'o/..{' ~w"l/je, II srce nemoj sral'ljuri dn/gl' Olim Ilje
(Jlli I..oji uCi,,(' pmlil/II '\1'IIg(l ja" (egoi:lIlaj, u lli smjll ' 101illll " ide POlllllt'1f
lIog{/ ( II: istillll/,
\jt',I:01'01II l'"jlll'lIlII l ' jul' hl': :al'jese S1'Oj(' lice, lialll II Iicc .
.\l/n/tll
t'/'/('
7'
Nagrada Ile mote biti dar, kamen kunje je slld oI/oga to ima (postoji)
Svjedoci sl'ega Slili omm jedjllsml borci :0 IjCnt,
Ollj Sll pral'j slIjedoci n'oje slI/ille, ordje /l emu pallOl'ljunju,
Moj Gospoe/ille,
smIlIlIje.
1/
'II
drago m (mislei
76
liU
iZl'/lk/a
77
,~-:,,;~~..w;;,.!)o
~";,,,,)~..Y;:~
78
SUMMARY
KAH.trS INTRODUCTORY VI RSI.S
1lasan Kaimi Saraji (XV II e.). poet. rollower or the dervish's order or kaderija.
was very prominent person or his time. The pocms in which hc rore le1ts the panicular
events arc well - known . Il e roretold the bad luck or the Venelian Re1)u blic. bu t did not
observe with opt im ism even the development or the Osman's empire. Moreover hc waS
the leader or the people or Sarajevo in revolts sea rching ror ce real s rrO!ll the reach
people. For this hc was exiled in Zvornik where hc died. Il is discipies ed .fled h im there
a modes t mausoleu m.
1lcre arc published the introductory verscs or thc first kasida or llasan Kaillli"s
Divan Where. slightly. cou ld be divined his myst ical contemplation or lire and his
meeting wi th mystical love. Besides this collec tion or poetry collected in Divan. e).ists
also Varidat with a great number or preserved copies prmlllg that those works were
transcribcd very ortcn by populari lY or Ihe author and Ihe ideas that he
tral1scribed very orten by reason or popularilY or the author and the ideas Ihal hc had
propagatcd . There exist several copics or Varidata in Gazi lI usrev bey's llbrary and in
orielllalistical librarics in Sarajevo and Zagreb.
7<)
I ) !reba.dakle.lspravlti moju biljd ku uz citirani lanak gdje je po~rd no navedeno da je to djelo odstampano u Kairu. kao i rij e i tl naslovu djela "fi ma 'Tire ti' na' fi c rh '''.
6 - Anali
81
'I,
cf.
J li> !II pl j
...,-,#.j\; ~J ~I j tJ..IVI
~I;; J" .A.! jo ~)I J j_)1 )L;.I "":I~ J ~~;:;I .:..~.:,I .s J)!1 I~.'
J,_~ I .::~ j ~ J,JI r~':" r}o:ll ;IJ) , '":" VI ;':".I ~ ,lo 1<.\'1 l;" JI';
~L';, <..0-1
'-!
~I,
~I. I ,Iy.:.-'IJI .sJ. yl ....!!J ..; j4:Jl J .!-: .A~I J ~ ,~ )II.,.:).:. p:y J
~ :~II ~ 'J.ill ...; j,l,--i JI J)I.A:.IJ r)'6J1 'i-j ~11.;..)l1 ~ r)IS:J1
l::,
,
f.:. ./ Jia>
c: .:.5
;:1... JI ~,} "':'..I.,!,jij '\,. J.,...
.~I
rr-L:;', <:.....ll <.\~ rr:}i .1 .... L' ~!' c: l) JJ;J '-':l- "I<"I ('J
~Ii J rrL;~\;: j Ir: 0k J .)k.;.\l1 .JJ-,-;.l;;'. oJ,:I1 ,,1->:; :1"
J;'. \I ,,'
p: 1.Ji <LJI .;.,1;1-.11 J <,ul :;}-I r.-J -,: j J .I.....:JI JI .;.,~)I ;SJ
,,<
....-L-.:r .;.b.)1
t,:...>.:.... t... J:_-I J> .!u:'. .,.:-~)I JO J <:,1-I ' .. , .:::... j rP
JI; (' ,\1
tt.. -<:~
.,l;.i\ ~ i#\J .:.. .J\>"'-'. ...L4ill ~IJ \.Ak> -. ..,.ul .1;;..1 l.li
, ~I VOL;.
Lr. & .;~ \lIJ< -'~ .:r '::.r'; <5-,, 11 iJ:'-O )\1-,:" \I t..~ ,j~ o~
.:;
r~J~ l.
83
o"':' J
\' J ;'1:.j.:!1
'~11.1
.JI':; "i 1:;11 ,,;\_.1 1:1"c., J15' j t::b ..,,6.:__ I"i JI,';'I.Jie;
,:Ii ,;,.. j
.1~I-"; ':ls.)"IJ
J..:.II;IJ)J .t;,. Ju. <;ll J:-~ tj (;W~'I .,1"') ",,_~':'I ;.<>1 J-I. ;~.. YI
,,-:-:>\.-YIJ" ~IJ~I l.I.I~I",h'IJ~ Ifl>",jIJ ':'" ~'I.w..J
<..lt-IJ .::.WII..I .::.t;U~ .:,1J.ill J ":I_ ~I .::.I;tl' J .J,.OI JlI J cf.' ",>I J
I. ?,I~::'i J' ..I d-"II':" J:'ir- .<>IJL:
Pt ';1'\III. y
.r~ J I. -:'-J
j,:.(JI .:.. ;",.J;.!f::"1 ""~'I ",,-I;J (,II"IU.l,i <)1 loil- J ':6.: __ ;'1
.:XJI.,..IJ;)I.,..I;I .:..
,
J ~J.l1 ':'\::,'\11
J \i..I __ ~1.s:l:-J1I (""oi J')
~ o- "':1) ... )'1 ~I <;lb 'J .Ii:-: JI'; ;'Il.,ij ~i (1 '::J:.<II) ,
rJ.;L...,..
'.ul
J'. -uJ)
.l.1:-L-1 t,:. J ~I.jo JJ'~\;)I.I .)jji, -",.:..JI J:\j .. ..r~' \:iI J <::,.,)1
ir
u:: .~~ '\II SUIJ' J~I-,:- 'YIJ r ;I",=,-,;JI ':,;.:JI il(,.. ~' I cf'!
jj.
,,:.11 o;.;>
r-):JI.l'".. J~ JI ;:,JIJ
.u' .J, ..,.I\;. .u'
JIJrJl
84
J'
i)L!I J ;)\-\1,
Rece nzija - tari(iz. koju je napisao hadi Halis--efendija. d ersve ki1 - ~jhul 'isla
mov zastupnik za vje rsko n a u nu nastavu , a koji je poznat kao kapacitet svoga vremena
i rijetka pojava u historiji; kome se po opem sudu pripisuju vrline uzorita karaktera i
koji slovi kao nau n i autoritet za sve obrazovane ljude nj ih ove nau ne struke - arapske
knjievnosti .
Neka je hvaJa Allah u, koji uzd ie na dolinu visinu cijenu knjievne obrazova
nosti. i koji odlikova njene st ru ne ljude i nosioce iznad onih koji sc die i ponose svo
jim porijeklom, soje m i imetkom! Neka je slava, lijep i trajan spome n Bojem poslaniku
Muhammedu, koji ponie iz najasnije i najplemenitije kue i porodice arapske. da bi
svoju zajednicu prosvijetlio i naputio na pravi put , pomou jasnih i neporecivih doka
za; a takoder j njegovoj asnoj porodici i potomstvu, te njegovoj vjernoj i odanoj drui
ni. koji bijahu predvodnici naratajima, zvijezde naputka i sunce s ree kako s poe t ka
lako i do kraja!
A pOlom : Poznata je sIvar. da se ljudska rij e dijeli na nevezani govor. prozu i
na s roeni povezani govor, pjesmu ili poeziju. Pj esm a opet im a veliku djelotvornu m o
na ljudska srca. a pjesn ik uiva prednost pred prozaistom kako kod lutala kog nomad
skog svijeta. lakO i kod sjedilakog. Cijenu i vrijednost pjesniku ne moe unizili niko
osim neznalice . a grdit i ga nee niko osim neotesanaca. Pjesma u sebi sadri u da n uticajni fakIO r pri s h vaanju sri raznih znanosti i veliku djelotvornu mo u poimanju njihove suUinske dubine i finesa. Zar se ne vidi i ne Lapaa: da se muna i zakuita mjes ta
u kur'anskim objavama kao i Idko razumljivi stavovi u izrekama Bojeg poslanik a ne
mogu ispravno i temeljito shvat iti osim. nakon Boje pomoi i oaputka, samo pomou
onih pomagala , koja predajom namrijee st runi znalci knjievnosti i prenosioci pj esni
kog blaga arapSkog? Pjesma u predislamsko doba preds tavljala je kod Arapa zbirku nj i
hova znanja i polje njihova mud roslovIja . Njom su se sluili u ivotu , ona im je bila kao
krajnji ideal sve do smrti. Medu njima se nalazilo primitivnih nomadskih pjesnika. ali i
pjesnika umjetnika od velike knjievne vrijednosti, koji su vod ili estoka i u na pjesni.
ka natjecanja i duele asovito skovanim pjesmama pred narodnim skupovima iprigod
nim zborovima.
U pjesmi je sadrana mudrost , njom se otpoinju govori i vdi djelotvoran utj e
caj na slu3oce . Taj znaaj pjesmi daju i rijei Muhammeda : " Izvjesna pjesma zaista sa
dri mudrost , a poneki govor bez sumnje je u stanju da opara ". Pjesme su riznice veli
kih misli i dubokih znaenja ; rudnici velikih koristi i uzvienih ud i i vrlina . Pjesma
biljei prve po etke jezinih pravila , onaje sak uplja i spona razasutih i raz~a canih koristi i blaga. U njoj je sauvana povijest Arapa i njihova rodoslovlja, razna wivanja u
nj ihovoj prolosti , borbe i ratovi. Ako hoe , moe se i to re i da je ona osnov knjiev.
nim znanostima. Iz nje Su crpljen a os.novna znanja arapskog jezika kao: ftlologija , gramatika , sintaksa. poetika i stilistika . Pjesma je utkana i u stru na znanstvena djela pisa
ea eriatsko - pravne fdozonje , nauke o Hadisu, mistike i eriatskog prava. Zar se ne zapaa da su se strunjaci - pisci djela iz islamske dogmaUke posluili kao dokazom . sti
horn pjesnika Ahtala, iznosei pravi smisao ovjejeg govora;2) a eriatski pravnici da
2) t'isac misU na stih arapskog pje1rl1ta kI~anfna Ahtala:
ito :t.np i :
U srcu je pravi govo r. a jezik je samo
Tuma onom. JIO S' u SlCU umijljeno skriva.
85
Su dokazivali znae nj e rijei " karu n" - enska peri\lda - i "nikjahun" - vje n anje
pomou stihova pjesnika A '!la- a i drugih ..Takvih primjera ima mnogo. Komenta torima
Kur'ana najpotrebnije je da se slue arapskim pjesni tvom pri ra~lanjivanju i dokaziva
nju kur'anskih lnaenja i finesa. Tako je naprimjer imam nestor - tumaa Kur'ana
Abdulah ibn Abbas
Allah ih obojicu svojim zadovoljstvom i milo~u nagradio! odgovorio ao' Ibn Ezreku. koji je pripadao sekti haridtija. na dvije stotine upita u pogledu tumaenja Boje knjige Kur'ana i u svakom svome odgovoru pozvao se na dokaz
iz arapskog pjesngtva. Pri a o tome je duga_ a spomenuta je u djelima islamske knjiev.
nosti. Kao primjer tome moe jo~ posluiti i sluaj s hal ifoll1 Omerom .
Ou je jednom prilikom sa minhera u. damiji prouio rijei iz Kur'ana :
jc'huzchum
ala tchavvufin" i daljc do kraja ovog ajclo poglovljc "Noh!"' ojcI47
pa je rqkao I)ejgamberovoj d ruini 3sh3bima: "Sta vi veli le u pogledu z naenja ovog
kur'anskog ajeta, naime u pogledu pravog3 smisla rijei teha",,"! u njemu? " Prisut ni
za~utj cSe . U tom se dite jedan uglednik iz f-l uzejl plemena i ree: ''To je rije naega
narj eja, o vladaru pravovje rn ih" i "e ltehavvufu" z nai "e ll enekkusu", - tj. umanjiti
cijenom poniziti. Omer ga na to zapita: "'Da li su ar3pski pjesnici tu rije upotrijebili tl
lom z na enj u ? " Ovaj odgovori: " ])a ; na pjesni k Ebu Kjubejr opi s ujui svoju devu veli:
a to
e rei
86
PjesniStvo kod Arapa u takvom staniu bilo je i os tal o sve do vremena vladara
dinastije Umejjevia i l\ hh:J,mia Tada se joS povea.c e lje i sklonosti pjesnicima i
poe~ im sc dijelili ,lad..r5.1..1 pukloni i davati obilne nagrade . U tim vremenima rijetko
se odrao koji sastanak uz halifu ili skup U7 d\Orskc ljude i dravnike. a da u ILjima nisu
sudjelovali knjievnici i pjesmci kao Sto su biII Dlerir Ahtal i Ferezdek . Vladari iz tih
razdoblja birali su kao odl!oittelje svojoj djeci pjesnike i knjievnike . Oni bi im kazivaH
i ooduavali ih krae i dulJI." raznometarske ali odabrane pjesme glasovitih arapskih
pjesnika. Tim i takvim J...IIJI/cvnim gradivom oni su njihove mladenake du~ i srca isli
li od raznih natruha i Drljavtina kao Sto su: Skrtost. nasilje . la. vjerolomstvo i izdaja .
straljivost i slino . S druge strane pomotu pjesniStva oni su ih nukali i bodrili da se joS kaC?
mladi ljudi obdare i okite vrlinama veleduja kao Sto su : dobroinstvo i plemenitqst.
vjernost, darel1jivost i hrabrost. Ti su vladari pokrivaJi potrebe si romaSnih pjesnika
zbog jedne pjesme koju bi im oni ispjevaH da bi iskazali svoju elju da im vladari prue
pomo . Oni bi takoder opra tali griiehe krivca zbog jednoga stiha kojim bi se on sliko
vi to prikazao svoje slanje i okolnos ti ,-bog kojih je po inio krivicu PB isprikom tra1.io
milost i oprost. Takode r je ope poznato. kakvim obiljem nagrada su oni obasipali Ije
i t e govornike i iSlaknute jeziarr i knj ievnike.
Kasniji narataji slijedili su svoje prethodnike i nas tojali da ih u takv im pOStup'
cima oponaaju. Predaja je zabiljeila: da je ha1ifa Ebu Da'fer el Mansur jednom prilio
korn nai ao pokraj svo.ga sina El Mehdije. a on reciti raSe svome odgojiteij u l:l Mufeddal
ibn Muhamedu pjesmu pjesnika El Musejjeb ibn Alesa. koja poinje st ihom :
t.">.Y.Y~."r~J ' ~
,
"
"
: .. l . ,
."....
,8j.-;u
\ :.L.
-0'" .2.l.,..~~
'_ .... U
_
_
~
Jorama i izrazima s vie znaenja. A kako bi nam to moglo biti bespotrebno , kada smo,
u odnosu na tc prethodnike. u neznanju i u velikoj potrebi za lim i takvim obiljem jezinog bl aga? ! Mi se, bivi u ovakvom stanju , obraamo Allahu , jer nema m oi i pom oi osim samo od Njeg. Na svoje se slanje , teke brige i nevolje , ne tuimo d rugom osim
Njemu, i ne tfatimo pomo od drugoga osim od Njega.
J kao da jc Allah uslibo nau molbu i odstranio nae tualjke kada nam je namijenio i uputio znalca nad zna1cima arapske knjitevnosti ; darovitog s tru njak a znanja
i poznavanja arapske his torije i rodoslovlja ; ronioca mora fil ologije arapskog jezika, doraslog da iz njegovih dubina crpi i vadi dragocjeno biserje; koji je zapamtio i u svojoj glavi nosi mnogostruka znanja i koji uva i zahiuje njihovu ast i veliinu; koji im se
dos tupno oduuje. vrei obaveze prema njima pa tako obnavlj a njihova stjec i ~ta kojima
se obraa svijet eljan prosvjete i obrazovanja. Neka ga uzvieni AUah dug niz godina
poivi na dobro o nih , koji imadnu priliku da se s njime drue ! Neka ga , dakle , Allah
nagradi za njegova dobra i korisna djela , kako njega tako i njegova oca! Neka se po.... ea
broj uzoritih primjera kao ho je on meu uenjacima njegove struke!
Ovu blagodarnost inim i upuujem dovu Svevinjem zato , to je on sakupio
pjesme Pejgamberove druine - ashaba , koliko ih je on mogao sakupiti s obzirom da su
one bile raZasute po raznim knjievnim djelima , i to je o njima napisao ko mentar pod
naslovom
, ..
~ . :J
"U~ .>......,!.I 7 r d "u \SU I ~
..
(..:.,
....
- Lijepo i ugodno druenje i razgovor u komentaru na pjesme Pejgamberove druine . I, tako mi moje vjere , on
je piu i svoje djelo uinio neobino lijep i krasan i do krajnjih granica originalan izbor
kada je odabrao izme u pjesnikih umotvorina onih najboljih i najodabranij ih one koje
,~~ ~
ashabi pjesama . jega u toj nau
bi bilo d o li nije nazvati ..) \ \: t .
_!\
, \ ".....
.;s
..
.;;,
noj knjievnoj disciplini nije niko pretekao , AJlah mu to dulji ivol poklonio!
Sakupljai pje sni kog i drugog knjievnog blaga i znalci arapske knjievnosti
iako su sakupili , sredili i napisali zbirke pjesama pred islamskih pjesnika ; pa pjesnika koji
su ivjeli u predislamsko doba te doivjeli pojavu islama i prdU na islam , zatim islamskih pjesnika prve islamske ere kao i onih pjesnika iz poznijih epoha; Ul to jo zbirkI!!
odabranih duljih i kraih pjesama kao to su zbirke koje je sakupio i sredio El Mufeddal
ibn Muhammed - EI Mufedda1ijjat - pa one zbirke pjesama koje su svojedobno bile ob
jeene o Kja'b u - El Muallakat-. i zbirke junakih pjesama - El Hamasa i druge , pa o
njima napisali i komen tare, ali ni jednom od njih nije paia na pamet n'e to Slino ovoj
umotvorini. Ta umotvorina je naroiti dar, koji je uzvieni Allah p ripremio i njemu ,
Dabiu, uputio . S toga , o vi koji elite da izuavate znanje i nauku i koji teite da ste
e t e knj ievno ob razovanje , ja vam toplo i srdano es titam pojavu tih riznica , ispunjenih nanizanim najkrasnijim i najskupocjenijim bisefjerrr! Ujedno vas obveseljujem radosnom vijeu , da su ugledali svjetlo dana ti blistavi dragulji , koji prije toga ' OlIahu u riznicama skriveni i pohranjeni.
. eka svemogu i AUah oDuJem sree l zadovoljstva nagradi trud tog darovitog,
dubokoumnog i pronicljivog saJ.ru pfja a njihova, uglednog i potovanog A1i- Fehmiju.
Mostarea , biv ~g muf tiju za Hercegovinu a sada profesora za arapsku knjievnost na
Darul - tununu u Istanbulu! On u Svome djelu sakupi- Bog nam udijelio koristi njegovim
dugim tivo tom , a studentima dao da u obiliu iscroe riznjce njegova znanja! - mnogo
88
3) AzI.IZ efe.ndlja nije mC?gao .ovl a~a l i tl.lrs~im.iezikom iako je dugo godina tivio I.IlJlanbuJu. Slabim
turskim Jezikom on JC .!aJ SVoJ sud (r.iJc~1 ll}u je njegov slulalac doslovce upamtio pa Ih meni,
prenio) ovako Izreklo: 'Valjahi. ben JeglTffil sene ISlanbuJdc. Cok alim gordi vc garuji!. Fakat
ValIahI. All Fehmi efendi gibi alim hi~ I!onnedi!"
'
89
nainkako
Str.
9- 10,
c) o vjerodostojnosti te druine. str. ID- II i
d) Ua sainjava pjesmu " ~i 'r" i ~ ta treba znati u vezi s pjesmom, s obzirom na
izlaganje predmeta u ovome djelu. str. 12 - 16.
tree , ob rada materije djela , str. 17- 362.
U pristupnoj rijei pisac neobino bogatim i kienim stilom prvo izraava
zahvalu Bogu , divei se Njegovu sveznanju . svemoi i sveumijeu, koje ne mogu dolino
shvatiti ni opisati pera svih uenjaka. ma kako ueni bili. niti rijei pjesnika. ma kako
ge nijalni bili. Zatim Mu se utjee u ime Njegova miljenika Muhammeda , koji ponie iz
najodli nijeg i najplemenilijeg roda Ha imovia . od oca Abdullaha i majke Amine i koji
bjee uzor rjeitosti i izraajne snage , i koji bi odlikovan od Allaha najveim odlikovanjem - objavom - Kur'ana , namijenjenog cijelome ljudstvu; i jo u ime Njegove svije tle
vjere islama. koja u svoje krilo primi i u njem okupi dotadanje na krv i no~ zavaene i u
idolatriju ogrezle Arape . pa ill u Svom krilu odnjiha , preporodi i zbratimi i nazva lj udima
i narodom , dostojnim svoga imena , h~ale i spomena. I donoseri salat i selam, trajnu
zahvalnos t i blagodarnost Bojem poslaniku Muhammedu , tc njegovoj asnoj porodici i
vjernoj i odanoj druini. pisac Alija sin Sakirov, Mostarac, gost prijestolnice Istanbula.
poznat pod prezimenom "Dabi" navodi Ua ga je ponukalo pa je odluio da saku pi po
raznim knjievnim djelima razasute pjesnike umotvorine Poslanikove druine - ashaba.u kojima se oni dotiu raz.novrsnih tema iz tadanjeg ivota islamske zajednice . Svrha
bi tome bila : da pisac svojim djelom itaoce prenese u ono prvo doba ivota islamske zajednice pa da tako uzmognu sagledati i zaimati vjernu sliku ivota , misli i djelovanja u
njoj , te da iz tog crpe pouke i dobivaju nadahnua za svoje misli. rad i stremljenja u t ivotu .
Ali. - veli pisac - kako dosada ne vidjeh napisanu knjigu koja bi sadravala
one teme koje sam telio obradi ti. ve su materijali bili razasuti po raznim knjievnim
djelima. Sam sebe pitah , kako se smijem usuditi i uobraziti u ndto , ega se niko dotada
ne poduhvati. niti iija noga na 10 polje zakorai. Pa i pored toga, sjetivi se pjesnikovih
rijei: "Sta i ~ ta toga predanji osta vie potonjima!" i budui da mi je namjera bila iznijeti djela i umo tvorine Poslanikove druine , (uzdanjem u Boga i molei Njegovu pomo
i naputak , odluih SC da pristupim radu . I zasukav~i rukave prihvatih SC posla ; poeh
ist raivati stihove te druine . Te , napokon. sakup ih i zapisah poam od jednoga stiha
pa do odu lje pjesme stihove vie od dvije slatine ashaba. Tako materijali bijallu prik upljeni i knjiga se Bojom pomoi pro~iri. I ja ne zapisah sve ~to naoh u pojedinoj knjizi.
ve
90
Iri dijela , pravei poredak u njemu na taj nain. $10 bi redom dolazili stihovi po arapskoj
abecedi. drtei se pri tome krajnjeg slova u rimama stihovil. Prvi dio komentara bi
obuhvaao stihove, poev od onih ija se rima ,vdava na prvo abecedno slovo "hemzc"
pa do slova "r", Drugi bi dio poinjao sa slovom "r" i sezao do slova "''' ,:I trei od s\ova "j" pa zakljuno do slova "j", kao posljed njeg u arapskoj abecedi .
Radei na laj nain uspio sam zavrii!i prvi dio komentara. U njega sam unio
ndlo preko sedam Slot ina i sedamdeset stihova od Sezdeselorice ashaba . Donosei njiho-
va imena drao sam sc redosljed a prema prvom slovu iz njihova imena po arapskoj abe
cedi. Nadalje. navodio sam iZvore odakle su stihovi uzimani. a po kraju Slih ova oznaio
sam i njihovemetrume po arapskoj metrici.
Pisac pri kraju uvodne rije i napominje jO$ da je ovo njegovo prvo pisano djeo
lo . a svaki poetak da je teak . Zato se ispriava pred itaocima ako u njemu nadu gre
laka . Tim prije. ito on za veinu stihova , uvntenih u djelo. nije nabo komentara ni u
jednom pisanom djdu . UOStalom. u e ni ljudi. ulema. pravili su manje ili vee grdke u
svojim pisanim djelima ; jer. koje bi djelo osim Boje knjige Kur'ana . bilo po~ ted eno od
njih. kae on. I uz molbe Allahu da mu dade naputak i prui pomo kako bi uzmogao
z.avditi i preostala dva dijela komentara. zavr!ava uvodnu rije .
U prvom. drugom i treem razdjelu uvoda svoje knjige pisac je saeto donio
sve Sto trcba l nati o tome ko se smatra drugom Bojeg poslanika "cssahabijju" , i ko sve
moe spadati u tu asnu druinu. Nadalje , kojim se putem dolazi do saznanja da je neko
sahabija . navodei razne naine da se doe do tog saznanja. J. napokon. izloio je i
podrobno obrazloio pojanl vjerodostojnosti sahabija, iznosei slono mi!ljenje "ehli
su n neta" - sljed benika iste izvorne islamske nauke - da su oni svi vjerodostojni udulun. i navodei neka mi~1jenja kasnije islamske uleme koji prave izvjesne razlike
medu sahabijama i stavljaju neke ograde u tom pogledU. Pisac se odluno prikJanja
ehli- sunnetskom sudu O njihovoj vjerodostojnosti. a odbacuje kao neosnovana mi~lje.
nja koja prave razlike medu njima i stavljaju ograde. pa ih i kori zbog toga.
U etvrtom razdjelu uvoda. u kome govori o tOIll ~ta se ima sma trati pjesmom
"!i'r". pisac je naveo nekoliko primje ra kako se je Boji poslanik Muhanlmed odnosio
prema pjesmi i kakvo je miiljenje imao o njoj. Tako on spominje predaju od Aik ene Pejgamberove, a keri Ebu Bekra, koja priCa:
- Jednom prilikom Boji poslanik pro~ i\lak svoju obuu. a ja sjedih predUi
vunu. Pogledav$i ga opazih da mu s lica tee znoj. a iz znoja se prosijavak svje tlo. Neo
bino se iznenadih i zaud ih tome. On me tada pogleda i 7apita : "S ta ti je pa se udil? ..
Odgovorih mu : "Boiji poslanie, pogledali ti te. elo ti se lnoji, a znoj parada svje tlo.
I da te je vidio Ebu Kjubejr El 1luzelija. shvatio bi i zakljuio, da si ti s najvik prava i
najdostoj niji njegovim stihovima. On e na to: "A haje to rekao Ebu Kjubej r EIIluze
lija?" "Slijedea dva stiha" - odgovorih mu i reclllrah stihove :
91
92
mentar u dva velika sveSKa I aa Ce uskoro izai iz ~tampe. Dalje napominje . da Dtabi
svoje slobodno vrijeme rtvuje u obiL.tenju istanbulskih biblioteka . i s tratujui i prei~
avajui materijale. Iz toga bi se moglo pretpostaviti da je Dtabi tada ve bio uspio na
pisati bar drugi , akO'ne i tre i dio svoga komentara i da ih je prei~av ao i spremao za
nampanje . Zato bi bilo neobino vatno znali, da li je on uspio za tivota u cijelos ti za.
vriiti zapoeto djelo. Ako jesI. da li su i ostala dva dijela ~tampana. A ako nisu ~ Iampa
na, da li su ona sauvana u rukopisu . Akojesu, gdje se nalaze.
U pro~lom , ve citiranom lanku rekao sam da je Ota bi napisao i komentar
pjesmi "Lamijji", koju je ispjevao Pejgamberov amida Ebu Talib . Taj komentar!tam
pan je 1327. hidtretske godine takoder u ~tampariji "RoSen " u Istanbulu . a nosi naslov:
\
. ...
,
UD> <.S ' ~.-,) .:.....,
~\'~
.... .'"
,'~~'
z na i
~tampanih
Od interesa je
da na kraju dadem sumarne biografske pOdatke o Dabiu: 5)
Raden je 1853. godine u MOStaru. Nauke je uio u la mo~njoj med resi pred hadi Arif
4) Ebu Talib je im30 deselorieu ive br)e i po:'t sestara. sve pcl pjesnlklnJ3. Aliku Safi.Liu. Berru.
Umejmu I Ummu Ilaklm. Otac im Abdul- MuttaJib zateli lod nJih z3tra.ti da. one JoJ zli njegova
tlvota ispje~3ju IUtaJjke I u njima .opla$u ~JI'gOVU sm~~. I one iSPJl.'v~k t~~v.; pjl.'Jme prije nJq:ove
~ mrti. Tc pjesme su donescne u djelu Salratui a.r3b - Arapske pJesmklnJe
od Bdlr Jemu ta .
~tampanom u Bcjrulu 1355 / 1934. g. U niemu ~u uvritene pje~me od oko dvije stOl Inc pjesniki
nja Iz prcdi(lamskog i 15lamskolt doba.
5) Slijedei redci 5U napisani na osnovu podalak:l koje mi je svojedobno dao sada preminuli hafiz
Omer efendija Otabi. mOSlanki muftiJ3 i roak mehrum Ah Fehmi erendije. Nadal/'e na osno
vu onog3 SlO su ml rekli merhum Muhamed Sekrct cfcndij:l Kurt. tullamki muftija. hadi li u
~jn d endija R aiidagi. imam iz erapske kod Doboja. kOJ i ~u uili u Istanbulu I poblie pozna
vali Dhbia .
93
tr
efendij om Kajtazom. Kada je za vrijeme okupacije 1878. poginuo tada~nji mos tarski
muftija Karabeg , Dabiev otac hadi Sakir efendija jc naimenovan mostarskim muf tijom i onje lu dunoS t obna.ao do svoje sm rti godine 1886. Iza oeve smrti, jo srazmjerno mlad , II trideset drugoj godini ivota , Ali Feluni efcndijaje zauzeo taj visoki polotaj .
Uz vrSenje muftijske dunosti od ravao je predavanja iz niih i viih nau kovnih predmeta sve do 1899. godine. Te godine kada je izbila afera sa Fatom Omanovi, on se
stavio na elo pokre ta za vjersko prosvjetnu autonomiju Muslima na Bosne i Hercegovine .
Proglaen zbog toga buntovnikom od okupatofskih vlasu, svrgnut je s mufliluka, 3 na
njegovo je mjesto postavljen had i Abdullah efendija Rianovi.
Kako pokret za vjersko- prosvjetnu autonomiju tada nije mogao dati povoljne
rezultete , jer su se okupatorske vlasti lOme protivile i opirale , odlueno je da Dabi
zajedno s joS petoricom drugova - saradnika iz pokreta odu u Tursku s misijom da se
lamo nasIavi rad i stvar pokreta nastoji pospjditi. Kasnije se svih pe l njegovih drugova
vratilo u Bosnu, ali Dabi ostade' u Istanbulu. Nije se htio vratit i jer je odve mrzio i
prezirao austro- ugarsku ok upatorsku vlast.
Kako je gore reeno , D abi je postavlje n profeso ro m arapske knjievnos ti na
istanbulskom Univerlitetu . On se posvetio predavanju toga predmeta , a ujedno je ob ilazio tamonje bogate biblioteke, prikupljajui grad u za djela koja je naumio napisati. Ali ,
ni stvar pokreta za vje rsko prosvje inu autonomiju i za boljit ak svoje domovine Bosne i
Hercegovine on nije isputao iz vida. l u tom pravcu on je radio i djelovao koliko god je
mogao. Tako, kada je turski parlament bio izab ran j sazvan, on napisa na arapskom jeziku brou ru pod naslovom:
;,~.r.' ~.j '--rl \ ~ ~ .j-"':"' <y: JVJ. \ ; > \....ll ;..fje. ~ <-.~ ~~
(Ovo je predstavka j promemorij, upravljen ugled noj ipo~tovanoi ~ospodl narodnim poslanicima iz arapskih zemalja u turskom Parlamentu, da bi znali i razumjeli
suStinsku stranu problema pokrajina Bosne i Hercegovine na osnovu podataka koje im
ja pruam , jer vei n a gospode poslanika nisu po tpu no upozna ti sa suti nsk im stanjem
prilika i probl~ma lih zemalja, kao to .ni mi ne poznajemo pravo stanje i prilike nj ih ovih zemalja; a stvarne prilike Bosne i Hercegovine jesu ... )
Iz samoga naslova te broure se vidi i razbire to je au tor njome htio
re i
i po-
s ti i.
Red je spo men uli i to , da su merhumi O tab i .j Ahmed --efen dija Dizdar napisali krasan i iscrpan uvod - mukaddimu na arapskom uz djelo, koje je napisao poginuli
muftija Karabeg. 6)
6) T3 knjiga na llTapskom jezLku ima naslov :
.)",.. "ll .:.. ur c"":" cl ".. "" ..:.~.r ..9-< j"..LJ\, ~ ~ l Ona jc ko mentar glC$l n:a "Mlraf', pozn:ato i veo ma uvaeno djelo turskog uenjaka Munla
Husrcva o filozofiji isl:amSkog k'ri:atskog pr:av:a. Stampano je godine 1316. po H. u Ort:avnoj
Stampariji u SllTajc'fu. a obuhvaa 532 str:anice velikog formara . Pisac je poginuo a daje nije do~~io, kako se to spominje u uvodu i pri kraju 'tampanog izdanja. Puna ozn:aka au torova imena
Je: Mustafa Sidkt Kaubeg, ~tn Ahmedov, muftija, Mostarac. I povrian pregled tc knjige ostavlja
utisak da je pisac odlino vladao ne Urno arapskim knjitcvnim jezikom, ve i filozofijom Jerialskog prava - u5ulul - fikh-om .
94
Merhum Otabi je stanovao II kvartu zvanom "Ahar' II Is tanbulu . Njegovu kusu mnogo posjeivali ueni ljudi , kako domaI , tako i stranci koji Su iz raz.nih islamskih zemalja dolazili II IstanbuJ. Tako , kada je glasoviti uenjak i pisac, vlasnik i ured
nik ~irom islamskog svijeta pozna le i itane islamske naune revije "Elmenar" Muhamed Re~id Rida pohodio Tursku i Istanbul, obavio je posjetu i Ali Fehmi - efendiii
I vrati~i se II Kairo, nap,isao je II jednom broju "Elmenara .. uz ostalo i ovo: da II islamskom svijetu nije vidio jednog nearapa da je bolje z.nao i svestranije poznavao arapski jezik i knjievnost od Ali Fehmi efendije.
u
U Otabievoj kui II Istanbulu se je uz ramazan klanjao teravih namaz [eravija. Demat su sai" javali ueni ljudi iz toga kV3r1a i poneki kom~ija . Redovno je
u dtematu bio i gore spomenuli pisac recenzije, lada~nji ders- vekil hadti Halis efendija.
Dtabi je prolazio kao imam pred demat. Iako nije bio 'llafizi Kur'an", u svakoj teravj
ji je mijenjao uenje iz raznih poglavlja Kur'ana; a to sluti kao dokaz daje vladao Kur'
anom napamet. Iza zavr~ne teravije slijedili su ue ni razgovori i akademske rasprave , i
tre tiranje raznih pitanja i problema.
Dabi je umro u Istanbulu 12. augus ta l q 1g I!o<ii ne, ~to bi znai l o u ezdese t
godini ivo ta, dotivivi ostvarenje vje rsko - prosvjctnc autono mije u svojoj do
movini. H. j'lusejo efend ija R a3;idagi mi je \ekao . da mu sc mezar nalazi na grob lju na
Edirne kapiji blizu mezara Imami Bergivije ?
etvrtoj
7) Povodom D13blcve snuti rurisao je Muhamed Emin Dizdar topal nekrolog uSanjevskom
listu, god. XLI / 19 18, broj 20 (I7.lX ), str. 4, pod naslovom Merhum muftija Dtab i, u kome je
iznio glavne momente Iz ivota l rada ovog zaslunog muta. HadI Mehmed !landiJI! se je tako
der osvrnuo n3 knjievni nd Dbblev II svome Knjitevnom radu bosanSk o-he rcegovakih musli
mana . Sanjevo, 1934 ., strana 76 - 78.
9S
SUMMARY
96
ZEJNIL FAJ IC
"MALA HISTORIJA
DOGAAJA
U HERCEGOV INI"
7 _ Anali
97
o piscu nema dovoljno podataka. Zna se da je rodom iz Treb inja i da je za vrijeme turske vladavine bio nekakav inovnik od 1274 - 1294 / 1857 - 1877- 8. godine. Kasnije je ivio u Mos taru gdje je i napisao ovo djelo.
Hajrudin Cl\ri pisao je o ovom rukopisu li
Glasniku Vrh ovnog islamskog
starjeinstva u SF RJ , br. 4- 6 / 1954, a parcijalni prijevod je u slobodnoj interpretaciji
M. H andia.
Iz tog Bra kov i eva ruko pisa ovdje donosimo prijevod Prvog poglavlja i Dodatka ,
jer su ova dva dijela, ini sc, najvanija .
PR VI DIO
"flercegovatkim sandiakom. prije njegova bivfeg muresamfa Alipafe Rizvallbegovia -Stotevia. mie se upravljalo kao sandiakom. Svakim kadilukom upravljalo se preko jednog mUleselimo - do maeg plemia. Svaki od njih bio je samostalall u upravi.
Samo bi se II vanrednoj situaciji mllteselimi obraali v.aliji u Travniku, koj; im je bio
Iwdletall. DJizju i prihode dumroka, gdje su olli pos!ojali. slali Sll u Tra vI/ik. Veina lih
muselima bila je u meusob noj borbi zbog granica kadi~uka ili zbog dmgih stvari. lj 10
vrijeme spomenUli Ali- pafa bio je muselim stolatkog kadiluka. pod imenom Ali- aga.
Bio je iskreni pn'vrlenik !Urske dr!ave. lj dr!avnim ralOvima. koji su se dogaali za vrijeme sullana Mahmuda Pravednoga. pokazao je jUllaJtvo i viteftvo, zbog tega mu je
podarelI rang pate i hercegovotki ntutesarijluk Ila samostaIllu upravu. Pria se da ni
1244/ 1828. godine. kada je Hu sein- kapetan Gradaftevi. zbog ukidanja jenjiara i zavoenja nizama, listao protiv sullana Mahmllda i razvio bajrak neposlufnos ti ; kada Sll
se svi slano vnici BosIle i veina Hercegovine pojavili za njim i lIeko vrijeme srljali u dolini nepos/ufnosti. spomenuti Ali- pafa nije napustio sJu!enje drtavi. 011 je. lraiei Ila
Cino kako da iskate svoju iskreIIasI u siutbi, pokazao pr~ma bosallSkom valij; Morali
Ali Namik - pafi, koji je bio u Travniku. u vrijeme kada je ovaj bio prisiljen da bjeli iz
Bosne i kada nije mogao da se vrati putem kojim je dofao. nego preko LivIla, DuvIla i
Ljubllfkog ode u SIo Iac. izvanredne poasti i goslOprimslvo kako je i zaslu! iJ!ao i zdravog i POlPUIIO opskrbljellog o tpremio do Dubrovot ke luke. Kada je sligao LI Sfambol ,
predotio je caro aVli uslugu i iskrenosI Ali- agil/U. flo bi uzr.()kom uzvifelle carske IlaklollOSt; prema njemu ".
"Kada se Ali- Pafa R izvan begovi povratio iz Stambola u Hercegovinu, uzeo je za
sjedifIe svoje uprave Mostar i uredio administraciju. Muselime kadiluka ostavio j~ Ila
svojim mj.eslima. a dohotke koje su stoillo slali bosalIskom valiji odredio je za svoju bIo
gojnu. Koliko je od toga slao drtavlJoj blagajIIi. Ile zlla se ':
"A Ji- pafa Ile samo da je bio pobotan i imao visoke moralIle osobilIe. lIego je i u
upravIlim poslovima bio sposobou ovjek. Kako je tada bio odlikovali afu vezira. za
vrijeme lIjegove uprave od 124 7/ 1831. do dolaska u BOSIIII serdar Omer- pafe 1265 /
1848- 9. godine. u Hercegovini je vladao red i mir. Iako se stQllovmJlvo lIahije Grahova.
koje je pripadalo rrebilljskom kadilliku II spomenutoj livi, a koja uohija je bila Ilas tallje-
98
"
99
iI
menu log hriJianina. uJao je zajedno sa kavaz-baJom. Kavaz -bafa podnese prijavu pro
liv hriJianiflll. A li- pafa se okrenu optutenom i ovaj prizna Ita se dogodilo. Ali kada
napomenu da je ro osvela za ;Slo lakvo djelo koje je u~;nio kavaz - bafa njemu, A li-pafa
IlO to re~e hrifaninu : A/erim. dulo, lijepo si uradio! Odobri mu to i nagradi ga poklo. ".
'JIma
"Prita se isto rako kako je jednog ljeta u fIllIliji Dubrave gdje se nalazio AIi- paJin
pao jak grad i obio; uniIrio rve usjeve. Neki Leko, laljiv~ina iz spomenute nehije.
do:Oo kod Ali- paJe koji ga upita da li je grad oftetio ili nije njegov ti/luk. na Ito mu on
~gol'ori: Nije, gospodine. Cudo Botje. sve usjeve komfijo uz vaJ ifluk grad je obio i
uniftio. a "'alem tifluku Ilije nimalo naudio. Ali-paJo ree: Tako je lO. moj dragi. ja dajem potpun; zekat fill moju imovinu pa Bog sigurno ~uva moj imelak. A kad Leko izae
od Ali- pole. ree Ali- pafinim slugama: lako sam rekao da mu grad nije obio lfluk.
Ile bi li dobio bakljI. Ile dade mi ga, a bogami je grad dokrajio " njegove sve usjeve. Sluge prelzesofe Ali- pafi Ita je Leko rekao. Ali-pafa pOliO vo pozove Leku i kada ga upita
Jta se desilo. Leko odgovori: Gospodom . nemam para, po sam slagao da grad nije obio
tvoje usjeve ne bi li dobiO bokIiI od tebe. Na to se paladobro nasmjja i darova Leku II0 Vcem"
~;/1uk
"A li- pafa je u upravnim pos/ovima live bio apsolutista, Ali ne samo da se onli
no pridrtavao t!asllOg Jeriata. nego on sam sobom "'Je ni vodio poslove koji su se odnorili bilo IlO graanska prava bilo na krivine prestupe. To je prepuf/ao odluci kadije i
/etvi".
"Osim tet/ske djece. Ali-pafa je imao t!et;ri sina. Najsta fIii je bio NA FIZ-poJa
brigadni general, srednji RIZVAN- pafa i RUSTEM- beg i najmlai MEHMED A LIpafa, sada divizijski generaJ':
"Kako je serdar Omer- pajo koji je bio odreel' J265/ 1848-49. godine da uredi
Bosnu, odnOSilO da zavede re/orme, dofoo sa jednim dl/elom carske vojske II Sarajevo,
Ali- paJo mu je poslao svoga sina Rizvan-poJu da mu izrazi dobrodojlicu. Ali, Omer:'
pafa je "'e bio oliIDo da sredi prilike II Krajini. pa se Rizvan- paJo bez odobrenja vrali
ocu u Mostar. Poftose muslimansko stallovnitvo Mostara pobunilo protiv akcija Omerpae, Ali- paIa je sa svojom porodicom i svirom ol;Jao u stolatku tvravu i tu se ZalVOno. Islo tako njegov sin Rustem-beg sa jedn;m dijelom njegove svite zatvorio se II AIipal inim konacima koji su se IIO/azi!i II Mostom. Kada je sve Slallovnitvo h ercegovakog
sondf aka bi/o pozvato od strane mostarskih ustanika na jedi1/Stvo, trebinjski muselim,
Alipalin protivnik Hasan- beg je 10 iskoristio, pa je sa 20-30 trebinjski" prvaka.preko
Gacka i Fo~e orifao pravo Omer- pai. U 10 vrijeme, bosanski valija /Jajnldin - paa sa
svojom svitom i jednom brigadom carske vojske iskrcao se u luci Sutorini odakle je dofoo u kasabu Trebinje. Kada je odal/~ krenuo preko Stoca; Duvna II Tra vIlik, Ali- pafa
je iz poas ti s njim pos/oo svoga silJa Nazif-palu kao pratnju. Ali- pafa je tekao u sto/aUoi tvravi da carska vojska doe u Mostar. a njegov kavaZ- baa. ra"ije spomenuti
Ibrahim- aga, stao je IlO t!elo pobwrjenika i. da bi sprijeio dolazak carske vojske II Moslar. olilao je umjeslo Rapce (ili Vrapie) koje je Ila putu dva sata Ila ovu stranu od
Konjica, Tu se utvrdio, a da bi pribavio pojat!anje. on je li~"o poIajno otifao II Foll.
Kada je pukovnik Skender-beg sa jed"im odjelom carske vojske stigao do spome;rutog
mjesta Ropci ( Vraptii). zamemu!a se borba u kojoj se lIstanici lIisu mogJi oduprijeri
carskoj vojsci BiJi Sll porale,!; l fOsIJera"i. a Ske" der - beKije pobjedonosno ulao II Mos-
100
tar. Dan- dva poslije toga i Omer-pafa je doao. Pa iako je Ali- pala odmah krenuo jz
Stoca i dolao Omer-pali. bio je zajedno sa svojom porodicom smjelten u jednu kuu
kao zatvorenik. Kad se nakon dva- tri dalla Omer- pala vratao u Saiajevo; sa sobom je
poveo Ali- paju i cijelu njegovu porodicu. Neki od zarobljenika u borbi u Rapcima. a
koji su dizali i podstrekavali IlO ustanak, obueni su u vojsku. a neki su okovani i luzo
zatvorenici poslati u Travnik. KQtJa je Omer-pafa krenuo jz Sarajeva prema Banjoj Luci. s njim se nalazio i pritvoren; Ali-pafa. Jedne noi u latoru u kome je spavao Alipola, navodno je slutajno opalila pulka njegova tu vara iolovllo zmo pogodivIi AIi polu uiII" kraj njegovu tivatu. Bog mu se smilovao!"
DODATAK
CIVIL NA UPRAVA U HERCEGOVIN I
"PoIto je u pn/om dijelu ove nofe Male istorije ukratko objafnjeno A Ii -paSmu
uprava. ,la ovom mjestu se IIee ponavljati. U lIOstavku e se objasniti samO alla fto se
odnosi Ila d nlgi dio knjige i kako je trajalo do okupacije ".
"U MmtalU koji ic bio siedifte lil'e nalazio se mutesarrifsa odredenim rangom.pos
tavlien uzvife"i", lermanom od strane dTlave i viiee koje je bilo u "iegovoi
nadlelnosti. sastavljello od viriinih t lanova; m uftije, kadiie. upravnika za finamiie. upravnika
za korespodenciju i od pet-fest izbomih lallo~'a uglcdnih muslimana inemuslimalla
pokraiine. Ovo vijee sastaialo se dva puta sedmit na u specija/noj kancelariji uprave i
raspravlialo o upravIlim poslovima koii su se odnosili Ila 1i~'U. O svoiim odlukafIIQ obavieftavalo ie mazbatom sjedilte ejaleta u vriieme kada je Hercegovina bila vezana za
BoSllu. a u vrijeme kada nije bila vezana za BOSIlu i kada ie bila samostalna izravno velikom veziru (Porti). Isto tako. u kozama postojalo je vijee sastavijello od mudira. koji
je postav~'a" bujruldijom t1Iwesarrifa i od pet-fest lanova uglednih i cijenienih muslimona i nemuslimana. Uniemu ie sjedio takoder 'laib kaze. Oni su se lakoder sastajali u
mudirovoj kancelariii u prostorijama uprave. Raspravljali su poslovima koji se odnose
IlO upravu kaze i
stvar;nlO za koje je bilo potrebno obavietavali su mutesarrifa,
maz batom. Medutim. ako bi se pojavila kakva z natajna stvar i ll11tfeSarriji u iiI/alila i
mudiri u kazama imali su pravo da vanredno sazovu svoja viiea. Medu hcrcf!govatkim
kazama jedino ic kaza Trebinie 1276/ 1859- 60. godine. zbog svog posebnog polotaja,
formiralla kao kajmekamluk.
llienog kaimekama odredivana je litt/ost izmedu drlavnill slulbe"ika carskim fermanom i jedan sekretar sa dovolinom plaom i " 0 tai nain
je njome upravlialla do formirania vilajeta':
za
101
lana
2.ANDARM ERIJA
"U cenuu live. a u nadlelllosti mlItesarriJa postojao je jedan oficir u illll majora,
kao konwndallt zadulen za javni red i pod njegallam komandom oko stotinu plaenih
tandara-konjanika i pje!aka. 1s/0 tako u kozama se nalazio po jedan quI i II Z lijega takoder dvadeset - trideset vojnika- konjanika i pjeIaka. KOl/janicilila je plaa iznosila
150 grofa i jeam i Sijeno za svakog konja. a plaa pje!aka iznosila je osamdeset grola.
Svima njima posebno je bilo odreeno dnevno po jedna oka hljeba. Meutim. kako su
odjeu i ondje kIIpovali iz svoga diepa, nisu bili uniformirani. Obrazovanjem ialKlarmenJe 1276/ I 859- 60. godine u sjediliu live, a ulIadIel nosti mutesamfa bio je major
bataljona i pisar i za CIJeli salIdtak osam ela, za svaku etu po jedan kapelan, pom
nik, podlIQrednik i koliko je polrebno au!a, polIjerenika balaljalla, kaplara i ob inih
vojhiJro (talldarma). Ukrotko. popisan je iformirart jedan balaljalI. od njih je. koliko je
bilo potr..cbno. izdvajano za svaku kaznu. konjanika j pjcIak~, i bili su u floti/efnOSti
kajmekama kaze. Odjea i oruije i sve O~lale potrebe podmirivalle sllod strane driave.
Njihovi dnevIIi tro/kovi i plae bile su regulirane mjeseno u jednakim ratama. Ukratko,
bataljalI ove tandannerije ureelI je u obliku regu[ame vojske. Preko "jill se Ilastojalo
odrtavati jovlli red i mir u livi. Ali. ipdk. Ilakon nekoJiko godina olli Su oduelli da.
navodilO, kvare red".
102
I,
"Rail/Je je. prilikom davalIjo desetine zainteresiranim. vrfena javna dralba u pomarto mjeseca. koji je smatrali poetkom finansijske godine. No poziv mutesarrifa iz svake kaze do!li bi zainteresiralli zakupci zajedno s upravnikom koze u sjedi/le
live. Tu je II prostorijama uprave. uz poziv telola, obovljana javno dralba. Na kome god
bi ostalo cijena. bilo 1IalllJa ili selo ili desetina cijele luzu. njemu bi bila davana odluka
o lOme. U njoj je zaillleresuanom navoena rara ,. uslov da do kraja godine ispIlili
(uvni) nagodbu IIZ vrsto jamstvo. Njemu je takoer dal'an slutben; akt o tome. Komi
je. II godinama koda mje bilo pobuna. mutesarrifi su u odreeno vnj'eme lino ifJi u
/wze. da bi davali deset;flu u zakup. Deselinu nahija ili selo oni bi davali zaillleresira
lIim. lakoer. uz jamstvo. za naknadu koja je bila pravina. Desetina za koju se nije do
bUa "oiena naknado. oSlovijena je u driavnoj rei;j,~ Od Strane vijea odredili bi se
povjerljivi slutbenici uz jamstvo i oni bl od poljoprivrednika uzimali IInalllri. pn'hode
kao f to su : pfenica. jeam. rat. filj. kllkllruz i..... (neitko? J. Ovi prihodi slovijeni su i
unofeni II ambare, koje je driava napravila u svakoj naIIlJi specijalIlo za ove prihode.
Vlasti su veoma mllogo spreavale da se poljoprivrednicima ini nasilje ; nepravda prili
kom zakupa deselille. ali ipak neki su se mnogo obogatili ovim zakupom, a IIeki su zbog
togo prelrpjeli gubitke i ostali praz nil' faka ':
etku
" Vergijo kao dr[avni porez ispoe lM je bio sedam-osam grofa po do ma;tlStvlL
U nekim kaznama bio je manji l1i vei od toga. Vef'Kija koja se odnosila Ila domainstvo
svakog sela ili mahale rozrezivana je medu stanovnil tvom zavisno od imoVlllJg stanja.
Naplaivana je od vlasnika postepelJo (Ila rate) preko muhtara i predavana u blagajnu
kaze. Kako bi ponekad pilanje ovog ubiranja vergije bilo nemarno provoen o, kod mnogih ljudi bi se vergija nakupila za nekoliko godina.. O,!a ~rsta dugova bi bila prenqfena
iz godine u godinu u knjigama blogojne kaze. po bi na kraju ovi dui nici imali velikih potefkoa da plure svoje zaostale dugove. Svora koja se uzimala od nemuslimana spoetka
se zvala dtizja. o kost/ije je promijenjena u vojnicu. l ona je, lakoder, preko muhtara IIbira,1O ,. predavalla II blagajnu kaze. Medutim , koko je dmge godine, nakoll formiranja
vilajela u BoStli, zapoeo popis imovine u Mostar je do!la jed/lO popisna komisija. koja
je iZl/nila popis kaza: Mostara, Stoco. Nevesinja j Konjica. U ovim kozama umjesto Sla
rog poreza po~eo se "aplaivoli porez " a pnhode".
"U svakoj /wz; llO/azio se po jedan fenauki sudija koji je Imenovan ukazom
fejhul- islama. Do formiranja vilajeta o,,; su tivjeli od taksa koje Ju. uzimali za gradanske parnice koje su vodil; ,. od ostavinskih rasprava koje su vodili. Od fonnirallja vilajeta
suci su uzimon; u sluibu uz odgovarajuu plau. Kako je taksa za administrativne trofkove i taksa za ostavinske rasprave, kola je uzimana na osnovu zako(la o voenju tra-
103
danskih pamica i ostavinske rasprave. pripadala drlavi. ovu vntu prihoda od stranki su
uzimali sekretar Okrotnog sua II /iv; kao i pisari graomkog suda u kazama. Oni su
zajedno s drogim prihodima graanskih sudova svakog mjeseca bili utvrivani od strane
sudskog vijea i prema ustanovljenom defrem predavani u blagajnu ",
UCENJACI
"Pri~a
"Prita se da je. prije nego flo se spomelluti vratio iz Stambola u Trebinje, u Treb;
nju zovludalo neznanje medu slanovl/iltvom. Osim drngih zabranjenih stvari, to~ellje v;
,/iZ doseglo je do stepena dozvoljenog; u ~arlijj. Ila pijaCi. lamO-O~'amo poSlalo je javilo.
Pravili su pijanke; zbog zla pijallStva medulljima "is/l manjkale lU e i ubojstva. Koda je
spomenuti dolao. odmah je po~ea svijet buditi propovijedima i savjetima i upuivao na.
pravi put. Bog mu se smi/ollao!"
"Dolje opisana pria, mada je se ja ne sjeam. pa malda nije podesno da se ovdje
uvnti, po ollom provi/u kad spomeneI jedno. moral i dnIgo. ipak je UlJrilella'~
"Pria se da je spafnenuri hodU Hasan efendija prioo sljedeu priu : POUlat;
Laz Hasan efendija. koji je bio njegov u~jtelj u Stom bolu. esto bi plakao. To su gledali
,,,'egov; uenici ; kadq su ga upitali zbog ega plo~e, ispriao je: kada je Oil bio mlad,
so svojih 16-17 godilla. krenuo je sam u Stambol da se obrazuje. Na svom putovanju
bio je goSI kod nekog popa u jednom selu. Nakon veere. ulavIi u jednu proznu sobu
koju je pop za njega pripremio. uzeo je abdest i poslije obav/jenog aklam - "amazafve
emje molitve), uzeo je Kuran. ko;; je sa sobom 1I0S;0 i poeo da ub u KuhI"". Pop.
domain kute. slulao je u~ellie Kurana spomenutog efendije iza sobnih I'ralo i ,, ~ellje
Kurana djelovulo je Ila njegovu dulu i njegovo se srce ispIInilo svjel/olu prave vjere. pa
104
je insistirao da mu otvori vrata. Ali, s obzirom Ila 10, da je, kada je spomenuti efendija
ulazio u tu sobu, pop ga upozorio. zbog ope nesig urnosti u tom mjestu. da zakljua
vrata i da ih nikome ne otvara, on se kolebao da Otvori. Meu tim , kada je pop objasniO
da hoe da postane musliman i rekao do teli ui unutra kako bi go Oil uveo u vjeru. Oil
je otvorio vrata i popa uveo u vjenl. Obojica su zajedno poslije ponoi krijui izofli i
k retIUli IUJ put. Koda su u zom stigli do jedne vode. tu je Ila jednoj lil'odi bilo dm! tvo
.rve u odorama uleme. Vidjevl; da se pripremaju do klanjaju i njih dvojica uzele abdest
i umijelaie se u spomenu to dmttvo. Svaki od njihjedall drugog su uzimali za ruke ip~
/Urali da bude imam, a kako se svaki sustezao. na kroju su spomenutog popa proturili za
imama i zapoeJi molitvu. Koda su pali na sedtdu i kada je ovoj podigao glavu sa sedtde,
ispred "jegovih se oiju izgubilo i spomenuto dn.tltvo i pop. VidjevIi da je sam ostao.
izbezIImio se. Tako je talostall uigao u Stambo / gdje je studirao. Kad god bi mu palo flO
um da je spomenuto dtuftvo bilo dobri ljudi i da je i on propuS/io priliku onda kada su
ga nudili da bude imam. a 011 se Sustegao tad zaplae. odgovorio je ".
"Spomenuti je u io flauke u Stambo /u sa oitroumnim utenicima koje je proizveo
Sarajli muf ti- efendija. Pod kraj Ali- pat ille uprave II Mostar se vratio Kajtaz Arif efendija izapoteo drlat; predavanja. Kasnije su se iz Stambola sa srudija vratili: M.ustafa
Sidkl Karabeg. Kreso Salih. Humo Omer. Temim Salih i Milovi Fevzi efendija, pa je
najsposobmji izmedu tljill spomenuti Mustafa Sidki efendij'a /Xls tav/jetl za mostarskog
muftl/u. On je takoder poeo da liri IIauku i drt; predavanja. Otli koji su vife od svih
uinili usluga za napredak zIIanosti mnogi su sposobni u enici. obrazovatli kod u ite
Ijo rukJije. kojo je otvorena u Mostaru 1275/ 1858- 9. godine. Ismail efendije. a kasnije
Anlllutovio Omer efendije. od kojih su neki svoje znanje u$Ovltavali i dobivali diplome
kod Mustafa Sidki- efendlje ili kod Arif- efendije, a jedna grupo II Slambolu i Otl; predslovljaju danoJnju nau u/emu':
"Pervanagi Salih efendija koji je bio utenik umrlog Sarajlia mufti- efendl/e, a
nalaz io se u Trebjnju. takoder je drtao predavanja. On je u lefsir unosio novoIanje. a
imao je i pjesnikog talelIta. Cak je spjevao jednu kasidu sa kronogromom o ratu koji
se desio iz medu Turske i Rusije 1271/ 1854 - 5. godine. tiji je potetak (Gazi AbdulMecid hakani- TaMe calisi Suleyman sanO, a /I kojoj ima i stih ( Tabli ievket UII etti
101110110 UII Ru5iya korklldan oIup merhum). Spom enuti takoder ima i d rugih kasida
Ila penijskom i turskom jeziku. o kojih se ja sada Ile sjeam. kao i veoma laganu i korisliU brolllru o tetvorokutlma. Umro ie 1282/ 1865-(i godine. - Bog mu se sm ilovao!"
"SlO se tite mostarsk og muftije spomenutog Karabega MIlstofa Sidki efendije bio
je uell . vrijedan, pametan i veUki ,ovomik. Oiim ""uke i predavalIjo 011 je pomagao
mUlesorrifima II rjetavanju z naajn;" stvari u liv;. kao i ollima koji su bili nesposobni.
Njegovo Z1/allje potvruje jedall op!iran komelllar. koji je IUJpisao tla djelo "MIR jj T ':
Umro je tragillo - bio je ubijen. kako je llopisano Ila kraju dmgog dijela nale Male
historije. - Bog mil se smilo vao ':
'1zmedu gore spomenute uleme Kreso Salih efendija je lakoer neko vrijeme
t irio znanost U Stocu':
"Pri~a se da su se muslimani. kada je u Mostani on'orella m ek tebi m IdIjo, suste- .
zali i kolebali do falju djecu u ovu fkolu. a ako bi bili podslicaIIi i podstrekava"i od
strane vlast; IlO to. jol vile bi se opirali lome. Medutim . kad bi lIeki koji 511 bili svjeslliji
i na p%tajima SJ,'oju djecu slali u spomenuru Ikolu , to bi II izvjesno; mjeri podstaklO i
druge':
105
"Cudno je: ol>dje. a vjerovatno i na dnigim mjestima, uflo je bilo II obi~aj da 110rod u po~etku odbacuje i ne teli kad god vlost uspostavi i osnuje tkolu koja treba da
sluii opoj koristi, kao i dnlge sline korisne stvari i kad poIle podsticoti ljude na to':
"Za vrijeme Ali- pote u Hercegovini nije bilo nikakvih drtavnih zgrada osim tvrava_ Sto se tiCe puteva, oni su bili neuredIli i Ila veini mjesta gotovo neprohodni. Cak
u ro vrijeme iz bogzna kakvih razloga nisu preduute nikakve mjere da se popravi put
koji je vodio prema Dubrovniku, preko koga se obavljalo mlIogo prometa i Ila kome se
nalazilo carinamica_ Obino je bio u takvom stanju da se nije moglo ni na konju proi.
Kasnu-e, odnoSIlO kako je objanjeno u drogom dijelu nate Male historije, kada je fonn;ran vilajet. zbog toga tto su svi stanovnici - mutkarc; osim djece, bolesm11 staraca i drogih bili obavezni da hesplamo rade teSl dana na izgradnji puteva, /I svakom kraju live je
poela izgradnja puteva_ Spomenuri pur prema luci bio je napravljen kao savrtena cesta.
Uz zauzimanje kojmekama,kaze .Beograan~na Ali- bega.a kasnije i Podgo rianina Salih pate, takoer je poela izgradnja jednog kamellog mosta IlO rijeci Treb;fnj;ci.
"Potto se ukazalo u drugom dijelu nate Male historije, II mjestima koj;111O je pOt rebno zattita live, od strane driave su ;zgraivane kule i kasame, a u Mosturo je izgrae
'lO jed,1O vojna kasanIO j nekoliko kula u mjestu Skakala za 1I0jnu municiju Ila kOlljaf/i
kom pUlU u bUzini Jablanice jedan teljezn; most, II MostonI jedall mekteb-i rutdija i jedan zatvor. takoder. Osim ovih gotovo do m/e bilo drtovnih graevina to.
' 'Budui da je Mostar bio sreditte live i !rgolloko mjesto ovdje je stal/ovnu/vo
pravilo "lOgaze, a neki hrifanski trgolIci kue na evropski llain U dnlgim krajevima
live, po kasobama bilo je veoma malo izgradnje. Cak kue trebinjske tvrave" drugih
tvrava bile su trofne i u rufevnom stanju" u vei"i Iljih m/e bilo mogue stanovat;".
VAKUF! SANDAKA
Za vrijeme AIi- pafe nmtevelije su raspolagale prihodima vakufa dtamija i mesdtida koji su od ranije ostoJi, a alle dtam ije koje nisu imale prihoda potpomagali su dobrotvori. Ali- pafa je sagradiO u S/ocu jednu dtall/iju. na BUlli jednu dtamiju i u Mostaru
jednu tekiju. Za "jihollo izdrtalla"je odredio je jedan dio prihoda od zgrada i drugih
prihoda koje je ullakufio kao ellladijjet vakuf u Stocu i MostanI ':
''Posllie Ali- paJe do okupacije postojeim jav"im vakufima upravljalo se na opisa"i natill Osim mahalskih dtamija koje se nalaze u Mostaru postoji jof sedamnaest
dtamija. Prihodi su bili toliki da su lleina njih mogli izdrtavati trofkove opralIke i platalije vakufskill slu fbenika. Samo kod Karaoz -hegove, Cejvan- begove i HodU Bali
diarnije Ilokufski prihodi hili su lIei od rashoda. Ipak. mutcvelije su se trudile ojatallju
vakufa i povealIju vakufskih prihoda Ilad rashodin"" Kado je rije o dtamijalna koje se
nalaze u kasobama i selima. veina IIjih nije imala vakufa. za njihovo ;zdrtavanje nastojalo se da ih izdrtallaju dobrotvori, koko je gore spomenuto ':
106
CARINE U HERCEGOVINI
"Za vrijeme Ali- poJe, giovIla, ak ijedina carinarnicu bila je olia kojo se llalazi Ila
giovIlom putu prema Dubrovniku. jer je Dubrol'nik u to vrijeme bio zu ove krojeve jedini izvor trgovine. Polto je to bilo mjesto za prodaju slOke, koja se ;zvozila iz titove Hercegovine i veine krajeva Bosne, pa tak ,- iz Srbije, Oil je bio mjesto i za kUPOI'illu trgovake robe. Zbog toga je ovaj put donosio mlloge pos/ove i II vezi s lim mnogo cadn
skih prihoda Carini. U ostalim krajevima /ive uzimao se takoder iZI'leSlan broj dodi bitla
pod imenom wIlItraftIje corine (kara gumrukJ i trine takse f.badt)."
"Poslije Ali- paJe spomenuti kara - dumruk i badt ukilluli su carskom naredbom.
KosIlIje je otvorena luka uMetkov iima. Trgol'atka roba iz polovine Hercegovine i jed1I0g dijela BosIle, uvoz i izvoz - sve je bilo okrenuto prema ovoj luci. U Gahcli je hilo
uzeto mjesto za carinu i od s/rane drtave podignuta je uredena carinamica. Budui da je
ova carina stalno rasla, ona je, s obzirom na prihode, daleko prema!i/u cariml Corine ( 110
{vanici ili Su tori,,;). PoIro se nalazilo jot granitnill prelaza koja S/l pripadala ovim
dl'jema skelama, u njima je bio odreen po jedan slutbenik da bi se ubirala carina. U
Mos/ani je form irana Uprava prihoda koja se sastojala od jednog- dvojice pisara i jed
1I0g blagajnika pod lIpravom f1Iudi(a. Svi slulbellici carina i slut benici drugih Iest poreza, koji su uspostavljen'- u svakoj kazi, kao npr. porez na duhan. bili su u nodletnosti
ovih slutbenika".
"Za vrijeme A ii- paJe bio je vrlo lijep posIlIpak izmedu aga ,- ti/ija. Cak je vei
'10 aga smatrala ti/ije kao t lanove s))(}je porodice. Po islamskim propisima, iako se teIle - tmlsJimanke kriiu, ofl tiftija se nisu krile. Kadgod su dolle tl/ije , age bi im iZl/ijele jelo. Kao 'lOhadu za silile poklone koje su ti/ije dOllosi/t!'svojim aguma, kao npr. 'kiselo mlijeko, sir, kokoti i jaja, o od agine kute niima je davatla hrana, odiea i drugo.
Ukratko, naknado Za njihove poklone bila je molda za tri- teliri Pil/O vea ( vrednija).
Cak ako i[tija osiromaJi i pojede dio koji pripada agi. pa i ne ispuni obavezu prema
agi, opet. kad tre.ba do se odrli u tivo tu , o braao bi se agi za pomo. Ako se l/ija potali svome agi, koda vidi nedostojan postupak kod nekoga, pa ak i kod roenog agitlog
brata, njegovoga bi odmah pritekao II pomo. Premo tome, s obzirom tla to da je bio
dobar postupak izmedu ij1uk - sahibija i ti/ija, rijetko Su se medu njima defal'ale
JXlmice rIO sudu, po tak se nisu nikako ni dogaale".
"Poslije Ali-pole, iako se opet naSlovio stari postupak. hriJalli nekih nahija diza
li su bUllu ; ustanak protiv driave. Smatrajui da slllljihovi ustalIci samo zbog togo l/o
se nisll mogli sporazumjeti sa tij1l1k- sahibija"1O za svoja prQJIa. drtova je uspostavi/a
pr(1lJilo ugovora izmedu tij1uk -SlJhibija ,- i/ija. ZbOg Mga ,- zbog dnl8ih stvori su se,
iako se na taj tlaili stvorila neka vrsta nesigurnosti, medu njima; pojavljivale lutbe.
Te tut be tI;SU bile ope i opet su bile rijetke. Doskora .te pofrivao prelhodn; postupak
dviju SIralIo ".
107
, I
POSTE
"NakolI fto je 1275/1858-9. godine otvorena po/ta
rati po jedna pota /I n'akom sjedif tu kaze~
/I
SUMMARY
FROM BRAC KOVIC'S AUTOGRAPH " LIlTLE HISTORY OF EVENTS"
IN GAZI HUSREV- BEY'S LIBRARY
The author gives the translation of selected fragmen ts from afo resaid manuscript, writen in 13 13 ( 1895) by one represen tative of the old sctIool of Bosnian Mos
lems'h.istorians. The chapters relating to XIX century are translated here : the administration of Ali-pasha Rizvanbegovi in Herzegovina, and then , abou~ internal state situatin in He rzegovina, gendarmerie, payment of rates, sheriatic jud ges: theologicaly educated men , cultural monuments, foundations , customs, treatment of serfs, trad e and
about mail.
\08
SALIH TRAKO
109
kg profesora arapskog i perzijskog jezika na Filozofskom fak ulte tu u Sarajevu (preminuo 22 .1 X 1966. i sahranjen u selu Oglavku kod Fojnice). Onaje sigurno nastaJa u spo
menutoj dervi ~koj porodici prije stotinjak godina na Oglavku, u cen tru Bosn e, odakle je
decenijama. vrkno snat..no kulturno i prosvjetno zrae nje medu bosanskim Muslimani
ma (a koje ni do danas nije prestalo naroi t o medu onima koji su naklonjeni islanlSkom
misticizmu). Takvih medtmua ima u krajevima centralne Bosne u prili nom broju.
Ova medtmua je u kotnom mekom povezu domae izrade , sa utisnutim
"cmsama" na koricama. Broji 92 lista (20 x 13,5 cm) bez originalne folijacije. koju
Smo radi lakkg uvida u sadrtaj naknadno obi nom olov~om un ije li od lista 1- 92.
Medt..m ua je pisana " nesh" pismom , s vrlo malo ortografskih greSaka , c rn im i po negdje
crvenim maslilom .
U Orijen talnom insli tutu je zavedena pod brojem 4689.
Ne moe se sa Sigu rn ou rei ko je sa kuplja ove med :t.mue koja je gotovo ci
jela ispisana iStom rukom. jer se on nije nigdje potpisao. Kako je reeno. ova med t mua
pOlj ee iz po rod ice Sikiria. pa postoji velika vjerovatnost da j u je sakuplja o i ispisivao
Sakir , mladi sin ejha Sirrije ( os niva a i prvog ej ha n ak~ibe ndij s ke tekije na Oglavku).
za koga se z na da je bio pjesnik. da je dobro poznavao arapski , turski i perlijskijezik i
da je naslijedio starijeg b rat a. Abdullatifa na ej hovskom poloaju ogl ava ke lekije I ~
Ovaj Sakir nam se javlja u medtmui (liSI 76) sa nekoliko svojih kronograma 2). Jedanje
ispjevao povodom sm rti nak~ibendij s kog ~j ha Nebli Ali ef. (za koga se ukronogramu
kate da je umro 9. rebiul-evela 1282 .. na " Ruz-i Al i" (tj . na Aliun - Ilind a n) - 1.VIII
1865. Drugi kronogram je vezan za smrt nekog Hamid - ef.. pripadnika nak ibcndijskog
dervi ~kog le rikata, koji je od kuge umro u kasabi Visoko 1283. hid retske lj . 186667. godine . Na iSto m !istu se nalazi i k.ronogram iz 1287 (1870-71) oSmrt i Muhamed ef., imama i ha tiba II kasabi Fojnici. U ovom kronogramu aUlOr nije kazao svoje ime ,
ali se ini da je i ovaj kronogtam iz pera spomenutog pjesnika Saki ra. Cetvrl i kIOl1ogram
se nalazi na pOsljedl\jem listu ove med!mue (list 92), a pjesnik Sakir ga je ispjevao povodom gradnje jedne esme koju je sagradio neki kahved t ija Dervi 1lasan 129 1. ( 1874)
g. (vjeroja tno na Oglavku ili negdje u blizini).
Nave~emo
S iki ri. Tekija na Oglavku . "Gajre," za 1941 . goo .. Sarajevo 1940 .. S. Trako K, onogrami Sara
jevskog muftije MUhamed-Saku er. Mu k1ovita. Anali G.azl llusrcvbcgoV\' biblioteke, I . Sar:ljc'
vo. 1972 . god.
2. U ovoj medf.mui nam sc javljaju dva pjesmka Sakira. Naime. sas t avlja mcdf.mue pjesnik Sak ir je
zapisao kronograme svoga imenjaka sar:ijevskog muftije Muhame-<ia Sak ira Mu idovia. a onda je I
sam Ispjevao nekoliko kronograma (o kojimaje ovdje rije) . O kronog ramima Sak ir:! M uidovi:. VI
di lanak: S. Tr:!jko, Kronogrami sarajevskog muflije Muhamed - Sakir er. M uidovia, An:.li G:azi
lIuSR'vbc20ve biblioteke. I. Sara,jevo. 1972. god.
11 0
Osim pojedinanih stihova i drugih proznih zabiljeaka u medtmuu je uneseno 170 uglavnom kraih pjesama gore navedenih pjesnika . NajviSe ih je na turskom , il
onda na arapsko m, naSem i perzijskom jeziku.
Prostor '1c dopuSta da se opirnije ulazi u bogati sadraj med t m ue . Mi emo se
ovdje ograniiti na to da lalinikim pismom saopima samo alhamiado pjesme (pjesme
pisane na naStm jeziku, arapskim pismom). iji su autori dva domaa ovjeka: Sejh
llhami iz epa i Scjh Sirri sa Oglavka kod FOjnice . Neka od ovih pjesama su ranije
objavljene u naSim naun i m publikacijama , ali e naSem itaocu dobro doi ako ih .
nae n<l jednom mjestu .
Struluak e takoer moi da zapazi varijante u tekSlU.
NUTKI SIRRI - SIRRIJINA PlES"" \
(ll
ME02:MUI NA LISTU 7)
JJ
lJ
JJJ
3. Radi uporcdcnj3 poglrd.Hi: Scheich Seifuddin d. Kcmura und dr. Vladimir Corovi: Serbo
kroatische Dlchtu!1~ e n bosnischer Mos!ims au~ lkm XVII . XV III und XIX Jahrhundert, Sarajevo
1912. i Dr. Saclr SIkiri : I'obotne pjesme (ilahijc) k'Jh - Abdurrahmana Sinije. CI3snik Islamske
vjerske zajednice. IX / 1941. br. 12, 5tr. 371 - 37 3.
I. Prija telju! 2. Napusti nisku, podlu tud! 3. O Bofe! 4 . Sa JjUb3VIJu. od Srca izgov:lraj, Allah!
5. Strast dovedi pod zakonske normc. 6. Oitovanjc Boljeg jedinstva. 7. Ljub3v prema Bor-u.
8. Misao na 80130. 9 . Spominjanje Bojeg imena. 10. Nemarnost, lijenost, neh3J, indolencija.
ll. on3j ko st:tlno ne obavlj3 n3m:u. 12. ovisnost prema Bogu, obr:at3nJC s molbom Bo!;u.
13. l'ria, obm3n3, 'rtkJa - kaza1a". 14 . Ne budi zaljubljen u imetak . 15 . N:lUtl najnutnljl' ovje.
ri i ivotu na ovom svijetu. 16 . P05tuPlllj po odredbama krla la . 17 . Stalno, neprekidno, uvijek
iskazuj zahvalnost Bogu.
III
Sejh Sirri je ovu pjesmu ispjevao tako da joj svaki polustih poinje novim
vom arapskog alrabeta, a to je i u prepisu pjesme u medmui oznaeno .
dt
lt
A
b
lt
ln
II
,,
z
s
s
I
slo-
Ve
la
l. Pogrdna nauka , krivi put. 2. Priznanje I oitovanje Bojeg jedinstva. 3. Nepravda, nasilje, vrije.
danje. 4. Ne uzvra8j zlo za zlo. ne ini osvetu. 5. Cini ono !IO je dob ro. 6. Ne teti za dob r im~ ovog
svijeta. 7. Spomln/' I Bolje Ime . 8. Trai i moli Boje zadovoljstvo. 9. Spas. IO. Budl zahvalan Bogu
kada tl je lako. l . Slrpi sc u nevolji. 12. Duiu dobro oisli. 13. Niskim strastima ne dopusli da le
nadvladaju. 14. Radi po uzoru na poslanika Muhammeda. 15. Odbaci nemarnOSt. 16. Obligalna
vjerska dUnOSI. 17. Nadoknadi propultene molitve (namaze). 18. Cuvaj se oholosti. 19. Primaj
lijepu ud. 20. Zlu ud odbacuj. ZI. Kloni se zabranjenih stvari I poslova. 22 . Uvijek trai duhovo
nog vodia. 23. Ne hvali se i ne lai. 24. Tajnu trai i otkrivaj u "elifu" lj . u rijei " Allah".
2S . Allah je ist (subhan) od svih ljudskih osobina. Allah je''Sulla'n'' - neog ranieni gospodar
26. Za sve bolesti i nevolje lijek jc Allah .
11 2
/
qq
Der~illlk
nemojle
je
lli
~lIdon
Ila
/0
rahal.
/I
mO/IOf.
"
II
,ekiju 2/
hajde. dQ:ll!/,
II
,ekiju'
"
III
"/
VII
II
tekljll!
I. GriJl'h. 2. l)odi, prijaleiju u tekiju . 3. Sava je jaero u Iranu. S8km udaljeno od ISloimenoggrada.
Zovi ga i Ilavzi ~ultan 4. Zaljubljeni lu Alb.ha). S Susret, videnje (~ Bogom) . 6. hkren. 1. VjeroJat.
no da autor priziva d3 sc dervi! prcruli u derviYuk.siroma$ku noSnju, 3 d3 iude- Iz "hJv3r3 ',JtojC"
po svoj prilici ~mDtrano k30 p'rofana i bogat:rll:a odjea. 8. od knjiga. 9. Nevjernika. 10. Trai oprosI od Boga. 1 l . Izgovaraj' L3 italu.' i113.1Iah" - AU3.h Je ~amo jedan. 12. bogougodno~t. J3. Os~u
raj liebi neposrednlkom:!kl s Bogom .
8 - An ab
IlJ
,I
NUTK I ILlIAMI -
11I~AMIJI NA
PJESMA
/I
VI
III
VII
/V
I. Osim. 2. (Pravi pu!). 3. Neznanje. 4 . Nevjerstvo. 5. I kad \jediS i kad 1eti~ . 6. Uvjerenje 11:1 ~i der.
viS. 7. TJ. napusti dobra ovog svije ta. 8. Vjerojatno misli da ncma nii tBod dcrviU:og naina :tivOta .
9. Vjerojatno :teli da kate da d e rvl~ kl nain tivota pere I is ti od loih osobina. 10 . Gunah - grijeh
ll . !ladti Bajram Veli je osniva dervjjkog tuikata Bajramlija. livio je u doba osmanskog sultana
Murata II (vladao 1421 - 1451. g.). Roden.it' u jednom selu blizu Ank:ITe. Nakon zavretka Skolova
nja bio je neko vrijeme mud erris u Ankari i Buni. a onda sc u Kajsuljl prik lju io SeJhu Hamidu
Aksaraji kOlfa nije napu~ tao sve do kj hove smrti u Aks.araju. POSlije sc ""atlo i tivlo u Ankari bavei
'It' "Irbdom . - upu ivanj e m i ruk ovoenje m SVOjim dervilima. Zavklnid Su ga op tuili sultanu kOJ i
p J~' pozvao u &Irenu. ali kad se $Uitan uvjerio u njegovu moralnu es tlt05 t. zal rai da kjh drti pre
daval\le u "SI:lIoj dumiji". Had!i Bajram je umro 143 5. Njegovo turbe u Ank u i narod posjeuje.
(Vid .: Scmsuddln Sami. Ka.mU5$u1 - aJam, sv. II ., str. 1429. 12 . Vjerojat no misli : derviSi . 13. Stupanje moralne vrijednosti bogougodnika. 14 . Pompa, sjaj. 15 . Sloten , komplieIran. 16. J ahlla tivo
tinja:-konj . magarac.
114
ILMIUA
/I
nee.
al ako hoe
I. Plemenili, dobri Allahu! 2. Neka sc obilno pije vino ljubav! prema Bogu. 3. Kada Ic hoee Bog.
bud! vladar svijela. 4. lrlvujem tivOI svoJ za lebc. 5. ZemlJc, vladavine. vlu l!. 6. Ne sckira sc.
1. Meleki i andel! (neka 51.1 mu na pomC\tl). 8. Molbu. 9. Ko lc nc spominje. 10. Upuli na pravi pul.
'o
II S
xl J asi n- dva slova koja in~ poc t ak poznat~ kut 'anske sure "Jasin". Za ovaj poe t ak razni komen tatori daju svoja objanjenja. U ovoJ pj~smi ova rije je uzeta u prenesc nom, sufijskom smislu. u
znaenj u : savjest. osjeanje . spoznaja, moje unu tarnje "ja'-.
i . Zato vjernici ne vide? 2. "Nemarnici". 3. "Zaljubljeni". 4 . Oni su u zabludi . S. Bi e. 6. Za~lo sc
ne ~topc ~ Bojc. bic: 7..,?ni nisu 5po~ob rll . da ~ide. 8. Odani, pok~rni. 9. Oni '~isu ll. m oguno~li da
budu pontznl. 10. Ont kOJI su spoznah Boje bie . II. Oni ne znaJu. 12 . Mu ~hmal1l . 13. Prcv l ~ su
oholi pa izgledaju kao da su im vratovI U okovima i ne mogu sagnuti gl:lVU da bi vidjeli pravu istinu.
14 , Ovaj svijet je prolazan. IS . Ti si. Doe, vjean. 16. ZaJto ne s hvat~? 17 . "Oni imaju vojsku (tj,
idole) koj i Ih vod i u pakao". 18. Smireni. 19. "Oni izgledaju kao da iz grobova ture svome gospodaru. 20. ZU IO nema 'svj~ tlos nog tastora" kroz koji sc vidi. 21. Za~to ne promatr:tiu? 22. Udobno.
Su sc smjest ili u naslo nj aima i fo teljama. 23. Nemarnike . 24 . Pokorni, poniznI. 2S , "Oni okrenu
od nj ih glavu". 26. Bogouod nicl. 27. Zalto ne nestanu ? 28. "Mi smo vama poslani", 29. ZaSto sc
ne dogodi Boja ()(IreJba' budi i biva"? 30. "Njemu ete sc svi povratiti".
116
KASI DE-i
IUIA~II
BE LJSAN-i 80SNEVI
I. BogougodnIci. 2. Neka ne bude uzalud prazna govo ra. J. BogalSlvo, ugled . 4 . Ra zgovora. S. Ismail je grad u Iksarabiji. na krajnjem j ugozapadu Rusije, na lijevoj obali najsjevernije!; rukavca u~a
Dunava. 1791 I 1792 . godine vodilc su sc cstokc borbe za ovaj grad izm eu ruske i osmanskc vojskc
Ovdjc sc aludira na te borbe. 6. Bender - grad u Bcsarabiji na zapadnoj obali rijckc DnjesIra. 7S km
jugOistono od KU,injcva. PosliJc mira u Bukurchu. 18 12. g. definitivno JC Iz osmanske prebo u
vlast rusa. 7. Ozija - grad na utu Dunava, poznat po borbama koje su se vodile ovdje Izmedu os
manske I ru ske vojske. 8. Poraz. 9. Nadmo, vlasI. 10. Ne raunaj, nc pravi planove . Il. l'roricanjC
pomou elram Ul SIOV3. 12. U knjigama. JJ . Ugarska. Madarska. 14 . Go ma .
III
,\
!I
za
Smatramo da ovaj kratki prikaz medmue nee bili optereten ako ovdje obja
vimo (u medtmui na l . 76) i nekoliko kronograma iji je autor po naoj ocjeni upravo
sakup lj a ove medmue pjesnik Sakir.
Prvi kronogram pored navedenih dervikih pjesama je ispjevan pOVodom smrti
nillibendijskog ej.ha Neati Ali efendije, a glasi:
U \~ o ~).
~'-:- ~ "':'~
t.~ ~.r-"
~ I .J.s.
U -"..).-:--' .......;
. \;.:. ~
I.)reta. 2. ,l!JIed. dOSlojans!Yo. 3. Tdkoe, probleme, 4. Cinota dule, dulevni mir. S. Molba, Ulf.enle, 6. (ovdje) milost, pomot.
IIB
Prijevod:
Mjesec nakIibendijski, svjetionik u balti (arikara
Nelali lejh Ali e/endi. sjaj mjeseca ...
On je onaj koji prosipa svjetlo "kerameta", on je augustovska ruta medu
na/pouzdanijima
U ljubavi pojezd; na konju zanesenosti prema Bot/oj bliz;ni.
Devetog dana mjeseca mevluda (rebiu levvela). u utorak ujutro. na AUdun.
S Botjim imenom 'Ul usnama uputi dulu prema rajskom naselju.
Sakire. godinu njegove smrti naniti u draguljni
I i(aj tarih: Sejh AU nae du!evtli mir.
erdan.
Godina J282.
Brojana
vrijednost slova po "ebded hesabu" ;iz zadnjeg polustiha ovog hronograma iznosi 1282. To zna i da je ovaj nak!ibendijski ejh Ali efendi Ndati, o kome
zasada ne znamo vie nita , umro prema ovom kronogramu pjesnika Sakira, 9. rebiul
evela 1282 . tj . na Aliun J. avgusta 1865. god. (U prolom sto ljeu Aliun je padao na
1. avgusta , a ne na 2 . avgusta kao u ovom stO ljeu.
Drugi kronogram (list 76) pjesnika Sakira ispjevan je povodom smrti nekog Hamid efendije u kasabi Visokom . Kronogram glasi:
'-:-'
u'..>~\; ...s~\.M~
<....S
r::.)
(1..;..'.> . . .
~.> I.S-''''-'y'\';"u'
U ~
.).>
'.>.> ~.)'
11 9
Prijevod:
Kroflogram o smrti Hamid-e!endije u kasabi Visokom
S ljubavlju je kucao
Ila
obuavanju
(sime djece)
Ciscoom srca i iskreIJa/u, kao rukama, drtao se skuta Ilokfibendija.
vremena.
Ali sudbina odape strijelu kuge i razbi se sra dufe (Iljegove),
j doe ZOI1 Bot ji du!i fr/jegovoj): "Vrati se"! a olia se odazva i preseli II rajske
perivoje.
Kada se oduzme vrli rascijep/jenog pera, to jest dva. dobie se puni datum
Zbir brojane vrijednosti slova zadnjeg polustiha (Hamid efendi danine dennet sera olsun mekan) po "ebded" sistemu iznosi 1285 ; a kada se od loga oduzme dva
(kao .uo je ukazano u prvoj polovini zadnjeg stiha), dobije se hid retska 1283 . godina
odnosno godina 1866-67 , nove ere,
Trei kJOnogram (I. 76) koji ovdje elimo Objaviti vezan je za smrt nekog
Muhamed-efendije u kasabi Fojnici. Iako autor ovoga kronograma nije nam kazao svoje
ime, s obzirom na vrijeme kada je ispjevan i linost na koju se odnosi , smatramo da mu
je autor takoer pjesnik Sakir, Kronogram glasi:
120
('!
r \. . \
..J; r \ U-~\~ 1
..> .r;>.>
-+
~f , ~ ~
.,
'I._\~""
Prijevod:
Pobotn;, dobroudni, isloga srca,
MulJa Muhammed, bio je hatib i inwm.
Hak (Istina, Bog) rete: Doi (dulo), zadovoljila udi u rajI
Odazva se (njeima): OproStom se i ostovljam (ovaj svijet).
dovoljan mi je te/jeni Si1stanak
rs Bogom).
ulOi{te.
Cetvrti iuonogram pjesnika Silica za.biljeen u ovoj medmui (list 92) je vezan
za popravak jed ne dme koju je dao izvriti neki kahvedija - dervi Hasan. Ovaj krono
gram ispjevan u dva stiha je po naem skromnom miljenju naroito uspio. Osim lijepog
sar.aja gdje se kae da voda svojim uborom stalno poziva tedne da je se napiju, u zadnjem po)ustihu, kojim se izraava datum, autor je majstorski uspio da u taj tarih utka
ime sitnog kahvedije f velikog dob rotvora derv~a Hasana . Evo teksta tog kronograma u
kome nam se pjesnik Sakir pokazuje kao vrstan znalac u pjevanju kronograma:
12 1
rl.;.
rl
u--..;-._ .. ~.>
J .. ~
~.,l:.. \..-\ ~
Prijevorl.:
Zbir brojane vrijednosti slova zadnjeg poJustiha daje hidrelsku 1291. godinu,
10 jest 1874-75. godinu nove ere.
tie
Na !aaju joJ da navedemo i jedan stih (list 82) nepoznata pjesnika u kome ~ isljepota tvrave Beograd:
Prijevod:
122
SUMMARY
ln this work it has been represe nted the contents of onc "Illedtmua", collected
by the poet Saki!. younger son fo the sheik Sirrija Sikiri , founder of the naksllibendi.
an teki 011 Oglavak near Kiseljak in Bosnian . That "med1mua" was kcpt in family Sikiri
and since 1966. is placed in Oriental lnstitute in Sarajevo (No 4689).
II is lhe first time to write about "med tm ua" as of cu ltu ral phenomenon taken
over Turks from the East. Even today betwen Bosnian and Hencgovian Moslems
exists the tradition of "medmua". The owner of the "med tm ua" teke s into it the lite
rary and cu ltural subjectmatlers and notes different events and datums for which hc
consid ers to merit to bc conserved.
The contents of "medmua" depends on cultu ral level and taste of the collector.
The remembrance of many events was preserved thanks to this cultural tradition. In
this "medtmua" poet Sak ir, besides other notes, has taken 170 short poems of different
PQCts on Turkish, Serbocraat, Arabian or Persian language. Along with conten ts herc
are published only poems on Scrbocroat language of the sheik llhami from epe
(died 1822) and sheik Sirrija from Oglavak by Kiseljak (died 1847).
II
123
1) Muhamed U adijahi: Ilrvatska muslimanska knjievnost prije 18 78. Sarajevo. 1938., su. I
2) Kasida u islanlSko-()rljcnlalnim knjievnostima pjesma"Pa ne girik . U hteraturi bo~an5koherccgova
kih Muslimana to je didaktiko - pouna pjesma s notom ovsvjelovnog i religioznog.
3) Sejfuddin KemuI3 i dr. Vladimir Corovi: SCrbokroalische Dich lungen Bosmschcr Moslims. Sarajevo. 1912. str. 11- 12 .
4) Ibzim Sabanovi : KnjIevnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnmlje1.lC'ima. Sarajevo.
125
II
se, iSlina, dtifrom - "misi ikom " brojeva - ali to nije ni~ t:l neobiCno za Covjeka XVII
vijeka i na Istoku i na Zapadu. Ilia je u tome izraz svoga vremena a upravo njegova saznanja do kojih je dolazio putem ilrni--dti fra imaju poscbnu vrijednost u tome to pokazuje onda~nje letnje i ideale prosjenog bosanskog Muslimana .
Kao i ostali pjesllIci ovog lla. Kaimi svojim kasidama izrie pouku . U pjesmi o
duhana. nedvosmisleno uk azuje na posljedice ak i prijeti . Kako je pjesnik i
kao li nos l bio veoma popularan (pripisivana su mu svojnva sveIOg ovjeka). ruurnljivo je tO je i sama kasida bila dobro primljena. S tim u vezi su i brojne verzije kaside ,
koja se, izvjesno, najvi$c prenosila usmenim putem.
~ tetn osti
Sejfuddin Kemura i dr. Vladimir Corovi prvi su transli lerirali I uporedo s faksimilom objavili ov u Kaimijinu kasidu . 5) Kasniji istraivai alhamij3do knjievnosti ko.
ristili su sc upravo 0'10111 verlijom Ciji sc rukopisni primjerak sada nalazi u Orijcnt3inom
institutu (iz fo nd3 pripojcllih Lbirki nckadaSnjeg Balkanskog instilut3) . Jedan tekst ove
kaside , koja se uva u Akademiji nauka i umjetnosli Bosne i Hercegovine. u mnogome
se razlikuje od svih dosad a objavljenih vCrzij3 te pjesme .
Nckoliko pojedinos ti navod i nas na predpostavku da sc radi o originalu . Ispisana
je 113 veom3 SI3r0I11. poutjelom i z3mrljanom papiru. pa su neke rijei tdko i tljive.
Dva lista. na kojima je napisana . pripadaju nekoj svesci iz koje su dosta grubo iski nuta .
Na prvoj stran i ova dva lista je dvanaest stihova na turskom jeziku, a iSpod nj ih ponov.
ljena su dva stiha i pod vue na . Ispod ene dodati su neki brojevi, koji bi se mogli shva.
lil i kao "raqam-i sirri" (tajanstveni brojevi) kojima je proricana sudbina. Pozna to je
inae. da je Kaimi autor stihovane zbi rke proroa n stava (Waridat) .
Na drugoj m3ni listova, bez naslovOl. poinje kasid3 protiv pu$cnja duhana na
nakm jeziku ali arapskim pismom. 6)
Starost rukopisa nije jedino to n3S upuuje na pomisao o origin alu . Najvie raz
loga 1.a tu pretpostavku nalazimo u potpisu na zavrc tku kaside : Kaimi. Taj potpiS
indicira d3 ga nije stavilo tree lice ve autor. Nije nevano i to da rukopis potjee il
SarajevOl. gdje jc Kaimija u prvoj fazi svog ivota djelov30 .
Pored ovih eJemen:tta . i jez ik kaside moe se pridrui ti raz.lozima l a predpostav
ku o originalu . Jezik Je arhainiji i ima vie turskih izraza nego druge . dosad objavljene
verzije. Uz 10 valja skrenuti panju na ortografiju , koja pokazuje na poCe tne pokuS3je prilagoavanja arapskog pisma naScm jeziku. Arapski tekst. koji Su translite rirali Kemura i Co rov i p odreen je u velikoj mjeri zakonima za koje su se zalagali pozniji refonna
luri arebh;e.
POto do sad nije nigdje objavljena ova verzija kaside , donosimo je u cje lini. a raz
like sa verzijom K e mura - Corovi , u fusno tama:
126
Obj~v IJf.'na.
7J
l l!uj J urmuSdurgospod ar
Ostan se 8) tutuna .
ek's uvede tutuna!
I K/ im iSlcrs(9 )
Bot ji lo) dar
I Nem/ aj te sc po zlu rili I )
tuj te ! tO e slovo 12) rijcl
IUI ..edIe se smrada
Ne orite grada
NemOjte sc kamI
Bogme c vas 1-aTiI2a )
Svakog srce para t
Ostan se IUlUna1 1)
" I" erse pak aa-")
K 1111
On je sebe smakao:::!])
Uvik plakao 24 )
rabota
Puit ga je sramota
Jer / cJ v / ~ rl O STamOla
Ostan sc I ) lutuna
Oslan s( 25 ) tutu na
Tko 26 ) ga pije zlopati
Nemoj te sc !rovati
Lulu I..ami$27) ko pal i
Ostan s( 28 ) tutu na.
Lulolll o tle kljuje 29 }
Oko sebe pljuje 30)
Gore nek da bljuje 3 1)
Ostan se 32 ) tutuna
7) Dijelove nje , u e lvrla ~lIm zagradama rekon~tru, rali smo na osnovu objuvije nl' kas,dl'. po~tO jt'
na~'1!
8) K eJllu ra -Corov, :
9) Ako neko t.eli
10) Kemura -Corov, :
11) K e lllura-Co rovl :
12) K c mllr a - Corovi :
l j}
rllkop'!I.lI znat no
Ostante sc
OSlllna .
Uot.t
vrijcl
Cujt!.' to ll Vluna njN
Svako ko teh
znamo lta
zna i
21) U veniji Kem ura - Corovi nema ova e lir i podvuena stiha
22) K c muu - Co rov i: Ko uspui pako
127
OSlan sc 39 ) IUluna
Tutund ija svaki blijed
Iz nosa mu l ee ijed
Egrt tan cgC( sijed 40)
OSlan se41 ) IUluna
NUl pogledaj sada
Sve me zajmi~ kada42 )
Sve zajmi kada4 2 )
Frenkler bu nu sa tarlar 4 5 )
Suduk46 )
ire tUlarlar47 )
Bak ne zchrijularlar 48 )
OSIame se tutuna
Vaz gemesi pek lazim 49 )
Ne bud tC muiazim
Uvcd tc se jada
Ostante se tut una
I mi smo ga pili
Ostan tc SC tuwna
Ostante
SC
tutuna
ZlocslO
je po vjeru
Ova Kaimijina kasida nastala JC tek nekoliko decenija po pojavi duhana II Osmanskom carSIvu. odnosno kod nas, II vrijeme kada su sc vodile ust re pole mike da li uivanje II puenju ut og lista pripada rnus1imanu zabranjenim ili dozvoljenim s tva rima.
Medu tumaCima Kur ana i hadisa bilo je i onih koji su pokuali da nadu odredbe IO bi
sc mogle odnoSiti i na duhan. Po jednima. temeljne islamske nonne Su protiv duhana,
po drugima nema niCeg loSeg u njegovu uivanju. Ta rasprava, zajedno s du hanom, pre.
nijela sc i u na~ kraj eve.
Poto je llasa n Kailll i dobro Lnao turski jezik. s razlogom pretpostavljam da je
bio u prilici da sc uputi u IC rasprave. koje su bile posebno irltenLivlle sredinom sedam
naestog vijeka II ISlanbulu . On se. kako se iz svakog sliha kaside vidi. energino pridru
tio onima to su II duhanu vidjeli porok, zabranjen od Boga i IcIan po zd ravlje i imetak.
U prisustvo polemike o valjanosti duhana. itavi h Slot inu godina kasnije. uvodi
nas i "Sirrijina rije o duhanu". Poznati pjesnik i .ejh tekije na Oglavku Sirri- baba, 510'
ji na drugoj s trani. On ne samo da ne vid i nita loe ni opasno u puenju. nego ga Olvoreno prepo ruCuje:
Neznalica je i glupan ko duhan grdi.
T aj nikako ne zna ta je uitak.
Za duhan u samom zakonu nema izriite Labrane,
53
Pa zato bi onda bio zabranjen jedan suh 1isl. .. )
K elTIura - Corovi:
Ke lUura - Corov l:
QSlantl.' sc
BIO laze. bIO sijed
Kel11ura-Corovi: QSlan le 'IC
Kcmura - Corovi: Iz sm rdljiva kada
4 3) Kcmura - Corovi: bIh
44) Kcmu ra - Corovi: Kao Bogumili
45) Evropljani ga prodaju
46) Bill odan. privrlen, od arapskog gJ:lgo]a 5Cd ike
47) U lajnoSli 8a uvaju
48} Gledaj ho o trov gutaju
49) Veoma je poncbno odfeI gJ. SI.'
SO) Zar sc treb .. ugl.clall na EVfoplJane
S I ) Kemu fll - Corovi: uvjeru
52) Ovom tekstu nedO)tllju ellri SUha koje navodi Kemura- Corovlt. Poilo ISpod po)lj('dnjcg !tiha
ispIS<lne pjesme 510jl potpIS Kaimi, pretpostavljam daje kasida z:lvrkna.
53) Dr Sair Sl kan : Poboinc pjesme (Ilahije ) kjh Abdurrahmana Sirrije. Glasnil IVZ - l', IX / 194 1
br.
,Sir.
39)
40)
41)
42 )
128
o literarnoj vrijednosti ove ~aimiJine kaside gOlova da ne bismo imali $ta rei.
U Kaimijino vrijeme bilo je uobiaje no da se misli , posebno pouke izlau u obliku
pjesme, bez pO$tivanja elementarnih zakona pjesnike fo rme. Ovdje mislim na a1 hami
jado literaturu. U ovoj kasidi izuzev rime, koja je negdje izforsirana, go tovo da nema ni
Ceg pje sn ikog . To je, zapravo, autorov sud o duhanu, izloen veoma direktno. u for
mi savjeta i pouka, negdje imperativnih. koji se niu redom kao u proznom tekstu. Sa
draj je kaLan veoma jasno . bez pjesnike metafore .
lako je dosad mnogo spominjano ime Hasana Kaimije . pisano o njegovu djelu. ono
nije sveobuhvatno ocijenjeno. Kako sam ve rekla, postoje mnoge praznine u njego
voj biografiji. pa su Cesto izric3hi op reni sudovi ne sanlO o njegovu tivat u nego i vrijed
nosti pjesni kog rada . Mnogi su ga ocijenil i veoma nepovoljno. i ni nam se Ile sasvim
pravedno i do kraja argumentirano 54). Zbog toga , a ilZato $to 1lasan Kaimi svojim djeo
lom ini nezaobilazan dio knjievnosti Bosanskih Muslimana scdan1naestog vijeka, mis
lim daje za konaan sud potrebno obu hvatnije istraiti i valorizirati Kaimiju - pjesnika.
jo~
54) O 101114.' Vlk' vidi: Ml.'hrned Hand!I!!: KnJltevnl rad bosansko-hcTttJ!:ovaklh mll~hmana. Sapl~"
vo, 1934 .; Sarve l bl.'g Ba 'ag l: B<rlnjati I lI r:n:cgovl:l II IslamskOj knjltevnostl. S:aTaJcvo. 19 12.:
lIazlm S aba novl: Knjl("vllOsl MUlhmana BosT\{' I ~krccgovlT\{' na orijcmlllnllnjczlclIlIa. Sara,,.
vo. 1913 .
9 - An:a1i
129
SUMMARY
ONI~
TABA'CCO
Hasan Kaimija frolIl Sarajevo was the first PO!!I III T urkish and Serbocroa t language. His pocm (kasida) against smoking was well-known and il was preserved in several
copies. S. Kemura and V. Corovi publ ished il in their work Serbokroalische Dichtungen Bosnischer Moslims. Sarajevo. 1912. The author of Ihis article found an old copy , and perhaps au tograph. which differs from Keml1ra's and Corovis. We have lhe whole
text of this manuscript , comparing it with already ;lUblishcd text at Kemura and Coro-
vit.
13U
KASIM DOBRAt A
\3 1
l,
U pismu irna jezinih i stilskih grehka , kao i grdaka u pisanju, koje su vjeroSto oteava njegovo razulllijevanJe i prevodenje .
vatno, nastale krivicom prepisivaa
No ipak smo uspjeli proitati ga i prevesti II cijelosti. Ime komandanta (muhafiza) tvrdavc napisano je pismom zvanim t1Iu!edtdter ili harti !edteri ("stablaslo " pismo, II kome se slova pi~u II obliku stabla sa granama - sliCno Sifci). Ml taj potpis ipak nismo
mogli prOitali. jer se pismo ne slale sa kljuem ili mjerilima, kOJe poznajemo. Na LavrSelku pisma irna nekoliko rijei na penijskom jeziku. Kad sc s\'e uzme u obzi r a naroito teSke okolnosti u kojima je sastavlja pisma Ahmed efendija radio, vidi se da je on
hio dosta
uen ovjek.
132
135
TU~ST
/JlJala A llahu, koji ilas je utillio polIosIlim borcima i koji liaS pomote jatol/jem
lloSe izdrtljil'osri II prilikama. koda smo. kao lII'ori najudaljenijih isture"ih gral/ico opkolje"i od Ileprijatelja.
kao Ila llam je 10 obeao u ojelima SI'oje Jasne KIljigl': "Mi
smo kaz nili one. koji su poinili zloi". ; No$o je obo~'ezo - pomoi prol'e vjeTl/ike
(sura "er- Rum ". 47). Neko je blagoslov i mir i,oIem gospodilIU i uileIju MuhamecilI,
koji je bodrio i "rabrio sl'oje sljedbeIlike Ila borbu protill nCliemiko i IIezllobotoco, kao
Sro je IIpr. jedllom prilikom rekao: "Smru SI'okog umrlog tovjeka presIoje i 10l"rial'a se
i lljegolJa oktil'l1osl. izuzev umrlog borca na granici. koji se bori II ime Allaha. jer IIjego1'0 djelo oSIoje i lII 'ea~'o se do Sud!,jeg dot/o. i UI/ e bili zaSlicll od legobe i iskIISelIjo /I
grobu oo. Neko je polom b/agoslolJ i mir /I1/1l1omedOl'1I rodil i njegovu tasIlom dm SH'u.
koji su uloili n'e svoje sl10ge lt jaanje i irCl/je liere islama.
Bote, Ti si Sl'emol1 i SII'orilelj. i sJ'e Sll sIvari /I TJ'Ojoj ru ci. pu kako si llam
naredio do se borimo, lako u vrsti i osnat; li aSa srca /I loj borbi. Bote. Ti si oI/oj koji dajeS hromI. podari llam obilne obroke i smiluj lIal11 se bez lUISe zuslllge. kao JIO si II(lS i dosad durblUO hranom. bez lIaIe zasluge, /Jote, Ti si 01101' koji mote.( izmije" ili slo"je i prilike. utini boljim not thoral! Ti si 01101' koji upuujet i lludahlljuje! ljude. upllli Ilas do se
dobro i odlUilO spremimo za borbu i da se u borbi hrabro drtimo! Bote. Ti si 01101' koji
nesmelano Oll'oroS SI'O ZOIi'o reIlO IJrOla, otvori Ilum pUl i prolaz lama. gdje je islumska
zemljal Bote, Ti si onaj koji daje spas, spasi nus od previosli i pobjede lIel'uljo".1I Ileliernikal /Jote. Ti si 01101' koji doje! pomo. pomo:i lias /I borbi prOliv IIel'jemika. Pomozi
ilaS, o izvonI mage svih ollih koji {XJmo tratel Uputi Ilas Ila prOI'" pUl, o Ti. koji iZI'odi1
Ila pralli pUl zalIlIale lj ude i Olle koji drllge zal'ode Ila slromplllicul UdOl'o/ji IIal1l, o Ti
koji udol'OljOl'a/ sJ'ima koji Te molel Amill (usliloj Bote). molimo Te a/u illgledom
anilI ljudi koji mole: omili, II sl'ako m mjesllI i u sl'im Jlremellima, kao i ug/edom Tvoga
miljeIlika. lIa/eg gospodina. prvaka svili PoslalIika,
A sada: 01'0 je skromno pismo. poslalO od ponilllog Botjeg roba. opkoljellog
od neprijaleijo. IIupisulog su:oma poniwih (opko ljenih). - upueno prvom kome sligne u mke od Ilisokih osmanlijskih drtovIlika. anaroilo njegol'lI gospodSll'u I'e/ikom I'ezirn , lIoSem otilljem vidli i naSoj duSi, lIoSem gospodiIIII koji liaS je u sl'akom pogledu
llugradio. tj. iZlitlm i me(:e"i noSih blagodali. Nakoll 1I0Seg poklalla licem Ila fie. ujle
1I0S: Mi smo sada skupilla ljudi koji trate pom o. - "a prol'a pomo je samo od 80ga':
"Ako 11emici zatmte pomo u ime )Ijere. liaSa je duilloSl da ih pomogl/ele ". Ali. is ticulIje dobroins tva pripada samo UzviSenom Allahll. Ipak, Ile IlIglljte /I pogledIl Ilas i Ile
tobrilljavajte se preliIJe zbog lIueg p%tuju. jer smo mi suda II Boijoj zaSlili i pomoi.
' 'Ako sVIJel ima rUZllovrSfle legobe i llevolje. Mi/osIM imu skrilielIe i nevid/jiJle dobrote
i sami/OSli". Allah je ulio IIl/afa srca hrabrost, liU emtl Milile motemo dOlloljllo zall l'Olili. 011 je M obli, koji voJi plemeIIiIII ljudsklI '''lbrosl. pu smo se okilili tim sl'ojSll'om.
ZUIO ::1101110 do trebo i do llam je dIliIlOSI. Il sl'okoj prilici. javno i lojlIO. danju i nou .
bil i izdrtljivi II borbi profilJ lIevjemiko i 110 Iljihm'e IIal'ale i ratne operacije. - a sve radi
/XJbjede Botje Rijei i slobode tirenja jusIle ~jere is/alila: ljudsko je da se i nade Ile gube.
dok posIoji til'OI. 111'010 A 1101111 i opel/lI'alo, na je tiv01 sa sabljom u rnkomo i 110 sablji,
lIuSe sablje 511 lIujboljeg kOlJa. IIoSi momci su hrabri, o nafe stallje. II svakom pogledu.
u svojim leSkoama. slii sIalIju pnlih muslimana, MU/lOmmedollilluteniko. Ako je 110/
po/ataj kri/iall i letak. a lIoI i pUlev; premu islamskom srlJetu duleko; ::all'oren;, 10
136
(sabra) - odbaciti jadikovanje. a zadovo ljsll'O s 80:;0111 sudbinom (rida). ZIIOt!; slatko
primi/i" podnositi tegobe II borbi. Eto. kroz 10 mi se nadamo pomoi od Allaha" lIaoj
llam
l'OII
izdrtljivost". Ovog casa, II ovom dallu i II ol'om slanju. spremili smo za lIoj/eti dali. Mi
smo potpuno jedllako svi. "afa fIlema, IIa; pobotIl; ,. dobri ljud;. IIai slari i mlodi. pa
tak" lIae Ulle. SI'; slal/ol'lIici cvrsre pogrol/itl/e serl/odske (l'T(]OI'C. - sili smo jednako
odlulll~ Mi smo medusoblto jedili dmgima :ad(J1i rije . donijeli odluku i primili obavezu do neemo u nike grijesnog IIcprijaTelja i 1/jcgOl'u nasilju predal; sU/lallolle nlrr1al'c, II
kOjoj se og/oSm'o etali i u~i Kur- ol/, n'rdal'e /I carSfl'/t IIoseg SUllOllO, Sulroll - Sulejmana,
- Bog mu olljekol'je~io corSll'O dok n-emir sl'oj;m pural/jamo kntti.' Pri tom se (Js/olljamo Ila velikog Allaha, rTOieti Njegol'o :ado l'oljsn'o. dr:.eCi se Njegol'e jasne lojae i 11\'0taju i se za Njcgol'O ~I 'rsto uie, Kl/roOl/. Uz 10 llam je /laredel/O da Ivrdal'u ~uJ.'Qmo dok
je tillola ; zadlljeg daha u Ilama, a lIjClIO sramnl) nap"SIonje Ile dolikl/je s/jedbellicimo
prave l'jere, Neka AI/alt U ~ IIrsri nosa srca no ol'Oj obol'e;i koja je llrSla kao ~ I'rsta zgm
da. Cak, u moom Slanju, na1i tilli zadali su rijc(l lIa!im umrlim. da iIIIlee izneljeTiri i
ostavili,
skladIID nurodlloj rijei: "Kad SIC :bunjclli 1/ reSkim poslo l'ima. tra:.ilC pomo od onih u grobovima ", - IJO Ilas nemojie dmk ~ije mjeriti /Ii smatraIr'
Brao lIaa IJO vjeri, ako se smilujerc i pitalc Ila lIae tckue prilike, Ollda 1'0 11/
moramo rei da llam je ncstalo sllih t il'o mill sredsto~'a i pOtrepSlillo, a s\'a l'rOla rada i
pril'redivallja za til'o t su zatvoreno. Za I/rallu nemamo IIISto, osim malo zobi (heljde') II
driov llom amhanl, - dao Bog svoj blagoslov; Ila to! - ali je to gorko. da go ljlldiJle mogli jesti, jer se je utegla zbog dugog stajanja. No, liaSa su srca opet sigIIma, da nafaku
(opskrbu ) Bog daje, - o S\'I' su ljlldi Bolja elj(J(lllo Njegm'oj sofri. ISlo fUko. :bog lIestanka odjei!, SUSTavili smo i skrojili {J{Jij'elo od kUCI/e prostirke; pOl/jal'a, pa se tako
oblaima i pokril'omo 0 110 sto se kod ~ovjeka moro pokriti. NOl'aco /lope ll emamo.
Nod bismo imali har kote, mogli bismo od nje ;:rodili norac i Slaviri go u promet. - ali
mi llemamo II; th'OIilljo , osim paso i J..llkoco. po IIek nom je ; lIIah 110 pomoi /I svakoj
prilici, Ila nel'idljiv illidljill "oi". Ostali smo usomljelI; usred :emlje bezduI"ih lIevjemi/(JJ, jer s 01'11 slramt dl'ije POZIIOtC " jeke. SOI'e i DU1Iova, lIema od mIlSIimolla nikoga osim
IUlS. Nola tJlrdoJla postalo je kroti/bIO velika mIlSIimolISko ra1la, koju se Ile mate i!ltjc~iti
do k se Ol'ako llolazi Ila tIuIIcvjernika, poraz;o ih svem oni i jedi"i Allah!
!-hola AlIohIl, koji Ilas je lIbIIjO hrabrim; i:drtljivim, po Ile IIIgujemo i Ile to br;IIjal'(u11O se I/I1/0go zbog ovozemaljske llerulje, jer je olloj silijet sl'akaku klla regoba i
/le~'olja, IUlIll/ico pral'ol'jemom, a /I ramnici incUlo lII'S ta osim lIel'olje. Posebno Sll sl'akojake i sl'e mO~/le lIeIIoIje priSI/lile medu opko ljell;m od lIep"jatelja. No, Sfida lIalII je
noj ret a Ilesrea flO nemamo nikog ko bi Ilom Illogoa rei gdje je islamsko drt OJ'd, gdje s/l
I1Imlimolli, kaho je IIj;IIo\'o stoIIje i /I kom se prm'cu kreu lIjiho l'; ,Jlollovi i IIjil/ol'e akcije (o odamo su rekli: pretjerano pedalIIIIost II plal/irallj u iZOZOIl je Slldbi,,;), te (la
li imojll mage :a borbu ",mil' Ileiiemiko.
"/-h'ala u:vi!ellom AllaItu, Njegoa'u pomo muslimulIskoj !'Ojsci sigurna jc i :0goralItavolIo Svijerlom Knjigom. do Sudnjeg dana. Sada je dojio mjeme BO!je pomoi,
a zasjedanje 1I01'Og sulwllo Ila carski prijesto }('doll je wok tamil. Tako silIlamo od 1I0sil/
/I ~ellill Jjudi ( uleme ). Osim togo. Allahal" je tekile; red, kod dade kokl'lI opu "el'oljll
ljudima, da alla obilno traje do sedom gudillu kOl/o~lIo. Tako se deo~'olo ne jedanpur
137
oo
Za/oSllo je.! Nofa jetra izgorjde cekajui vijesti - kako je ro ItJepo reteflo:
ilteki.'allje je lete od ~'arre. Ali. mi se l'eselimo i razgol'aramo flasluil'olljem povolj nih
vijesti O pokretima slla!"i" jedinica mlade k01ljice, po kretal/ju p tico selica koje dolaze
so osmal/lijskih oba/a . od stralle Sofije i Edirne. Dlle su soda dofle prije nove godine,
dakle supro tno uob iajenom polIafanj u. jer :imsko studelI u germaIIskim zemljama tra
je do Jurjeva. I z toga lIasluujemo. da su one pobjegle iz sl'og zimol'alifla u krajevima
Sofije i Edirne, pop/af(me ' ;UJofn'om islamske Iojske. Posredstvom lIafih fp /Jlllla. mJe
Ilom mogue dobiti "ijesti o tom. gdje se 11010:; musIimalIska Ilojska. jer je medullevjer
Ilicima izdala SIrago upozorenje. da o rom nif ta Ile gOI'ore. O dntgim slIlarima nefro se
mate t utI' preko fp ijullo. Sada se. tako. f iri )Iijest. do su Francuzi pobijedili Nijemce i
da Su oSI'ojiJi I'IJe od e trdese t "jihovih (I"rda~a. pa se ol'i gue u mont svojih " evolja. Bog im zemlju pontfio i predao u vlaSI muslimanima. ami"i Njihova srca obuzeo je veo
liki strah zbog stupanja Ila prijesro nafeg 1/01'Og "alife. suItaIla Sulejmana. i miloga se
prita da olli trate mir (su/h ). Ne ujem o ni za kakvo IIjihol1o okupljanje. Samo je modar
skoj vojsci llaredeno. od strane njihovo :alxJliedllika (emir) da I'ode rot protiv Fral/cuza.
a tako isro ,\(' I ITita i ::a llrvOfe, Stal/je medul/ekima od lljih je poremee"o. lIade Sll im
izgubljene" zal'/udu/o Je zbunjenost - po e nas. ako Bog da. zaboravili.
Za I'rijeme protlog ljeto bili su se pojavili pred Ilama. sifli /ll/afe livade i njiho
l'e, obilazili i /ISkakivali iz mjesta u mjesto po Ii)!adama i IIjh'ama. i tako je traja/o sedam
mjeseci. - sile do :z inJJ'k ih dallo. Tom prilikom SII ruf ili i paJi/i sve f ro SlIllofli. p/odol.'e
Ila njiliama i sve dn/go izvali tvrdave. Mi smo Sl'i openito iz/azili svak; dOli . vodili borbu
i rukli se s njima po cijeli dali od zore do ",raka. i to somo kao piefaci. jer kOlija i dn/gill
jahaill til'olillja llemamo. Uz pomo Allaha. s l 'ez llajueg Gospodara. izvrlili smo osvetu
II sl'akoj borbi. 111'0/0 Bogu. nOllijeli smo im poraz u sl'akoj bici koju smo )lodili. do kroja ljeta. Tako ih je od oluje nafih sabalja osta/o snde1lO Ilife od dvije hiljade u tom vrememi. dok broj Ila! ill pogtllulih Ilije dost igao lli stotinu. Pa i la je jedall Ulak Botje pomoi islamu. No. 0 110 f to je od Ilas tada ostalo. polo nas je pomrlo pn"rodllom smru, Ila
postelji. - dao Bog svoj rahmelumrlim. a zdravlje i opstanak IIoJim t i vim.'
Culi ste, - a kamo sree da "iste t uli i da lli mi llismo t uli, - da je na prijellanl oduzeta .,,? (otito je neka rije ispuf tella. namjemo ili grefkom prepisivat a), t mi sada Ile ZIlamo f ta je bilo (od tog mjesta) i njego)lih tu vara. Meu uvarima bilo je sigur110 dosta o"ih. koji se drte onako. kao f to je A 11011 u Kur-ullu rekao: "Ko im ( neprijateljima) rogo dalla okrene let/a. - osim II svrhu da zauzme bolj; p%taj za borbu. ili da se
priklju ~i s)lojoj gn/pi. - privukao je Ila se Botji g" jev i njegovo je mjesto pakao." ..
(sura "En/o"'. 16).
Dosad smo vam pos/ali I'ife od deset pisama. ali je devet flaji" kurira zarobljeflO. a deset ih je poginul o. Nakoll s)lega togo. Ile fla /azimo drugog naina i izlaza, nego
do se pos/u timo I'arkom, pa da vam pofaljemo ovo pismo Ila arapskom jeziku. - a Bogu
molimo da ga dosfavi i omogu i m/l pili do cilja.
138
lur~kom
"Ovo pismo lIapisal/o je arapskim ie:ikom. da Ile bi IIevjemici otkrili i upozllali sIoIIje ml/slill/onske vojske (ako bi im pit1llO polo /I mkl'. - jer olli tle "- ,,ojll oropski
jezik). Pismo je poslaro po borcima, koji SII sedam godilla neprestano bili opkoljel/i u
tJ1rdavi Kallit i. Koncepl pismu sainio je Piri Ahmed- e/el/di. Pismo treba protitali i it
IIjeg IIzeti ml/oge /NJI/ke i o/JOli/el/e ':
SUMMARY
ONt LlTTJ R (ARZLIIAL) IN ARAHIAN I' RO\I KANItA BY Tili' I~ ND
The article is a translation of the letter by a cerialIl Ahmed efendi IJaMi PITI.
a command ani, probably South Slav by origin . The letter was scnt in February March
1688. from besclged KanIa. In the letter is depicted the difficuh poSition of the MoslenlS , who for a long unle have resisted and shown an extreme endurance against attacks
of enemy .
iJ9
/,
l)
RUSMIR MAlIMUTCEllAJIC
Uza sve bogalSIvo mu zikog folklora Bosanskih MuSlII lltIlla vrlo rijetko sc 1110
rukopisi - naslali tl prolim stoljeima - u kojima bi sc govorilo o muzici.
Samo u jednom rukopisu il. Gazi Hu srev- begove biblioteke u Sarajevu - koli
ko ~e lO moe tvrditi na osnovu prvog sveska Kataloga ... I) - govori se o muzici: 10 je
u kodeksu 380 2) koji predstavlja zbirku od sed am razliitih knjiga iz ob lasti Tumae
nje Kur'ana , ;. - 31. g '1/ 1Sedma knjiga iz ove zbirke je i1mihal na lurskom jeziku od nepoznatog pisca.
" Po red dogmalike u djelu se govori i O drugim vjerskim pilanjima, kao o zabrani duha
na, kahve, glazbe, o vampirima itd ." 3)
Cijelu zbirku je prepisao Hadi Sulejman, sin Muhameday. 23. ~cyyala 1180.
godine (24. marta 1767.) tl tvrdOJvi Gradaac.
S obzirom na rijetko spominjanje muzike tl islamskim rukopisima koji su nasta
li u Bosni i liercegovini. donosimo ulomak iz spomenutog ilmihala kao historijski lila
ajan i kao ilustraciju negalivistikog slava prema muzici. koji je dugo ~ iren meclll
muslimanima.i utjecao na nerazvijenost teorije muzike kod musliman.!
gu
nai
Prijel'od ulomka:
'l\ feleki I/{! ulaze u kllu gdje se nalaze ra:na sredstl'a :0 ignl - kav 10 lli tal'lu
i Joli - a ino lako II kliCU gdje se nalaze instmmellfi za sllirallje - 1UlI/ lJ llra. sn:, "aj,
duduk - ukra lko. illstnlrl/ellti Ila koje se SJlira /Istima ili mkom: jcr SI'e 10 sfJOda u zabra
njelle sMiri. lj kuu gdje se olli IIaluze Ile ulaze ni biagosioIl 1/i meleki i 0110 je p"Ila tej
taila i citi/la.
Dragi brate l>jefl1;e. Sile I tetlle posljedice koje smo lluveli odnose se Ila OIIOze
ma/jski tivOf. ali mllogo je ticU/ih posljcdica od n'ega toga. koje e utjecati 1/0 oI/osvjet
ski ti~'Ot. Da lIupoll/el/emo samo lIeIlO od toga: Covjek koji je Ila Gl'ome sl'ijefll llpOlrebljal'ao lIeku Vrstll saza, Ila Sudnjem dunll bie potiJl/jell s ti'" istim sazom i Ila lIjemIl ce
sIlirati: liU sumrtIlom asu 10 (muzika) e filII biri u mislima. zato prijeti 0PUSllOSl du u
U u~rev - bt'govt'
blblioukt'
228.
'4,
!'aslI izgubi iman Hoe li tada moi da misli o dogu - ili e umrijeti mislei Ila
SIJz?! Da li e tada m oi pot/jiva slusoti u enje Kefim ei- felladeto koje e prisil fili pored Iljego u tom ~asll lI ~iti ? l Bojati se da go tada sejtall i soz Ile opsjednu pa da preseli
na Dn/gi svijet bez imallor 4 )
toli//'
mino. rasprave o sem u 6), devranu 7) i zikru 8) koje su otpoele u 16. a dobile vrlo
iro ke razmjere II 17. s t o ljeu. Pitanja O ovome bila su sa mo dio oStrih rasprava i sukoba unutar raznih sljedbi i pravaca ~to su se razvili u okriljU islama.
U tim rasp rav,Hna i sukobima vrlo esto se izlazi lo iz okvira ue nja ortodoksnog islama , a ponekada su iZlloe ni stavovi koji su bili u suprotnosti s islamom :
Takav . dekadentan i neosnovan odnos prema muzici. u prolim .s tolje ima je
medu muslimanima iren kao stav islama. Medutim , kod svi h muslimanskih naroda u svi
jelu narod na muzika se vrlo bujno razvijala i ona se d anas u svje tskoj zajednici muzikih
folklora izdvaja po svom bogatstvu i svojoj osebujnosti. To vrijedi i za muziki folklor
Bosne i Il crccgovinc : osebujan l bogat. razvijen u vrlo specifinim uvjetima bosanske
povijesti. o n je danas jedinstvena pojava II svijetu i z.naajna vrijednost uopejugosla.
venskoj zajed nici kulturnih nasljeda .
Muz ika se prcma tome razvijala kod svih islamskih naroda, pa je oito, da nestav iz ilmihala II Gazi Husrev- begovoj biblioteci - koji je uostalom b io
dosta rasprostranjen u islamskoj doktrini - nije nikada bio ope nit o prihva e n . Za razliku od ovakvog izrazito puritanis tikog shvaanja. u islamskoj doktrini prevladavao je
slav da su mUZIka i igra dozvoijeni - ukoliko ne i7..azivaju pot udu . st rast I rasputenost.
Navodi sc da Je sam Boji poslanik Muhammed prisustvovao jednom izvodenju plesno
ll1 uzikog programa abesinskih umjetnika , a ve iz lite rarnog kruga Ilwan - us- safa postoje izvje a o njegovanju muzike. KOlla n o ni za orgulje, harmonij . glasovire i pjeva
ke zborove i ako ne ma po tvrde o novozavjeinim tekstovima . ipak ih je praksa sa nkcioni rala .
Da n egativi s tiki stavovi o muzici, koje je izrekao autor tl<ISeg ilmihala i, navodno , Kanja. nisu nali jae uporite. ve da su. naprotiv. islam i njegova civilizacija.
izvrili snaan utjecaj na razvoj muzike , pokazuje i sJuaj s naSim narodima . posebno s
bosanskohe r cegovaki m Muslimanima.
gativistiki
~'I'rijevod
tur~kog
Dob ra a.
!Jo~njaci l Hercegovci u islamskoj knjievnosti". Safvet - beg u3f:lgi. Sarajevo, 19 12.: Alija Namctak: Izbjegavanje upotrebe muzikih instrumenata kod bosanskohcreegova
kih muslimana. Rad VII Kongresa folklorista Jugosl. vijc. Ohrid. 1964. m. 359 - 362 .
6) !'Ies I muzika pri dervi~ki m obred ima .
7) Slupno krctanjc dcrvl:! u krugu tijekom obreda.
8) SIi1vljcnJc !Joga gla~nim i bcz.glas nim opctovanjcm Njegovih imcna i pobotnih Ickstova.
SJ tz knjige "Znameniti
142
,I
I
I
I
143
- vrlo rano
II
pjcvajui svakodncvno u njima ilahije 14) ikaside 15),nastalc na iSlOku, uvjetuju irenje muz ikih clcmcna ta iz njih u postojei muziU folklor;
mcktcbim:l, 16) osnivanim na naSem liu od prvih dana Islama u ovim krajevima. uile su se razne didaktine i pobonc pjt'smc sa Istoka ili pisane ovdjc po uzoru
na istone;
-
II
- ezan 17). kao svojevrsna vokalna arija, postaje dio svakidaSnjice Bosne i
Hercegovine. prvo u gradovima a poslije i tl selima;
lju ivao
- kiraet 18). njegovan medu svim slojevima muslimanskog naroda u sebi je uki clemente muzike;
- postojale su putujue oek -grupe; 19)
vojnici iz raznih krajcvl! prostranog Osmanskog carstva, pripadnici razn ih lIaroda , sl uili su u naSim krajevima i pjevali svoje narodne i askerske pjesme. Na~i lj udi.
trgovci, vojnici, hadije, daci, avanturi sti.donose takoder sa Istoka u naS m u z i ki folk lo r
eleme nt e SIranih muzikih t rad icija .
- Sastavni dio naeg mu zikog folkl ora postaje Itav IllZ istoni h instrumenata:
144
bi uk lju uju i mUliku. Znaajni su svad beni obit-ji s vrlo razno\'Tsnim svadbenim pjevanjima. kakvih do dolaska blama nije bilo II na~im krajevima .
- Muz ika jc bila sastavni dio tivala II utvrenim gradovima s posadom i domo\'ima aristokracije. U gradovima - tvrdavama, s vojnom pOsadom, posloJale su i specijal-
ne
muzike
naje~c
su ulazili
s lijed ei
instrumenti. T ALA \1 BA
.-
ARG IJ E
"
--J
ddka i po broju lica. Imaju zascbna imcna ija upotreba nije j.:asno i7difcrenci~lIna
tl
smislu s pe cifinos l i pojedinih lambura iz grupe Sargija. To su: su. karadulell (i li bagla
Najvjerova tn ije I.bog logOI ~IO je bio tipini gradski inslrulllenl i Sto je naje"la
!Umnije simbolizirao novi muziki zivol gradova Bosne i Hercegovine kOJi sc u ol...riljll
isbma vrlo brLO i sna1.no ralvij:lo. sal sc nije proSi rio medu krS:lIlsknll i hriansl...im ,.
jelom bosanskohercegovakog slanovniSlva . GOIO\'O iskljuivo koristili su ga :<.Iuslimanl.
tc ga Illolemo smatr.lIi njihovim nacionalnim instrumentom. Na 0\00 ub/uje i Fra Grga
Marti.
l
I
tO- Anali
145
Salom se
naje~e
26) Terzijlm- ana, (pers.) Irzalo za lamburu kojim se udara po icama, Iur. lerziyane, pen..lcrziya:
ne, terzene (pen. tilf- fica, ica od lambute + pen. zene, par. perr. od Inr. zeden - udaratl. kucali.
svirati).
27) S3.tgija u ovom slu aju kao naziv za speCifinu vrSlu lambure iz grupe largija .
28) Pd- m pl. pclevl (pen.), dijelovi. polja hvalaJjke saza na kojima su fiksi rane odredene lJ-li ,le vrijednOSI!.
29) Butun - boja zvuka specifina za odredeni sa.z.
146
Na saz se svira po sluhu. Mada je najdi sluaj, kao !to je reeno , da se sazom
prati pjevanje samoga sviraa,uz saz se moe svirati i kolektivno, i to ne uharmonijskom ,
ve iskljuivo u melodijskom smislu. Ovim se pojaava instrumentalna unisonost melodije. Vue sazova zajedno zvui u paralelnim vokalnim linijama unisono s pjesmom , uz
sitnije "branje" pri ispunjavanju pjevaevih pauza ili u vrijeme njegovih dugih tonova.
Istovremeno sviranje vie sazlija naziva se sviranje (kucanje) u takumu . 30) U
ovakvim prilikama sazovi se moraju "oduzeniti" 31) II strogoj unisonosti. Najmanje
skretanje jednog od sallija sa unisone linije jasno je primjetljivo i za s1uboca vIlo neugodno. " Oduzenjeni" sazovi daju vrlo njene, sjetne i prijatne zvukove.
Sazlijski takumi su svojevrstan audiovizuelni spektakl, emu doprinosi bogato
ukraena i ivopisna bosanska nonja protagonista.
Diljem Bosne i Hercegovine nekada se puno njegovala i cijenila sazlijska muzika.
Brojni su bili virtuozi na ovom instrumentu. Neki od njih su u narodnim pjesmama poi.
menice opjevani, neke biljee u svojim hronikama stari hroniari, ali najvei broj imena
naill sazHja, u prolosti , ostae zauvijek nepoznat.
Prodorom kapele i orkestara u Bosnu i Hercegovinu , poslije 1878. godine, naglo
opada interes za su i vrlo brzo se smanjuje broj sazlija.lzmuzike stvarnosti Bosne i Her
cegovine, ija je tradicija muzikog folklora jednaka onoj u Italiji i SIpanjolskoj , do na
!ih dana saza je gotovO nestalo. I danas rijetki iz naJe sredine znaju, kao !to je nekada
~panjo1ska obilovala virtuozima gitare, da je tako Hercegbosna imala svoje virtuoze saza
i arku ljubav naroda za njegove zvukove.
Austro-Ugarska okupacija Bosne i Hercegovine zatekla je u njoj vrlo veliki
broj sazlija. Za neke se od njih jo zna. 32)
30) Takum - m (Iur.) zajednica, grupa, lakum udarili-sredili, uredili, opremiti, svira li ~ "upa,
31) Oduzenili, uduzenili- (lur.) dotjerati, uredili, uljepJa.ti.
32) Hadfi Junuz Ekmi, Imam dfamlje Topal Ejni- hana, bavio se kaligrafijom i znao je lijepo kucali
na, $IZU. Pogin~~) e me~u braniteljima Sar~jeva 1818, god in~ (prema knjizi Se~d Tralji "Saraj~v.
ski grad Vralmk ,SaraJevo 1931). U Sarajevu su u XIX s toljeu, Izmedu oslahh, bUI: MuslaJ _
Br
beg Cunk, Muhamed - aga Zi1dfo, Ibrahim - aga HWlija Bajraktatcvi, Mujaga Zlatar. 11 u
kom : Ramo Abidovi i Beit Pehlivan (prema rukopisu knjige "Jugo&lavenske pjesme tigre ISlO
nog podruja" od Muslafe Mu laiia , Arhiv grada Sarajeva).
Mada viJe desetljea u SIOCU nema nijednog sazlije, Osman Heko (roen 1895.) sjea sc slijedeih
sviraa $3ta u gradu Stocu: Ahmclaga Heko, Ibrahim Lctri, Avdo Rokl-Grk, Muhamed _ beg
Ja!arbegovi - Iibeg , Ahmet Relja, Mum!n Roki , Osman Basari, Ibro Sabi - PajdaJ i
Beo
Murai ovi.
sainjavali
Hodfi
re navedene knjl8e).
Kada je uo kucanje na snu poznalog viIluoza, sazlije SalIhage Cuka, ushien Zijah- beg Pa~i
mu je darovllo konj. ilpo<! sebc: (M. Mula1i , isla knjiga).
"Doskora je ovdje bllo odlinih narednih pjevaa, koji su pjevali junake pjesm': uz tamburu po
begoV$kim odfacima i kahvama. Nekim bijaJe pje-vanje jedino zanimanje, dok su sc drugi bavili
uz to, i drugim posJom, Veini tih pjevaa ne zna se-danas ni za ime, 't' Najznamenitiji pjeva prve pole pro!log stoljea bio je Cerim Caji. Bio je pjeva zadnjeg ostrofakog kapelana Muratbega, a znao je, kako kafu 366 pjesama, Umro je oko 1845, u Cazinu, Sin mu Mah.mut I \.muk
MaJe takoder su pjevai". (Hamdija Krdevljakovi "Cazin i okolina", Naredna Uulanlca - kalendar za 1935. godinu, Sarajevo 1934).
10
!47
I
I
I
I
sjetno
ieLli
33) T3le KOb Iljak I Bellija Kodiljak . Obadvojica ~ Kobilje Glave. i Hasib Nurkanovi Iz ~rebren ik a .
34 ) Muhamed M danovi iz Sarajeva. Stlim Salihovi iz Bijeljine i Dr IIdi m Muhar e m ovI IZ !lr ~o!! .
U Sa rajevu se ponekad mogu U li sazovi M e h!"e. Ttla~ia, Ka(hra Kurlag la, lI aS3 n a lf:banma,
i Muh:lmeda M da novia - I!ami a (M. Mu lah , Ista knJiga).
148
141)
j
150
SUM MARY
The autho r publishes the Iranslal ion of quotations from one codex in which.
allegedly, Islam has negative attitude loward music and hc gives docI rinal justification.
Opposing this canceplian the author considers that Islam is gracious taward music if il
does nOI provoke lust , passion and immorality. Folklore of Bosn ian Moslems shows
Ihal music has attaincd a very high degree in Islamic civiliza tion . Thc author pay~
attention in p:Hlicular 10 "saz" and "saz" music.
IS l
[:,
li
'I
JI
II
"
II
JI
o JEDNm,1
15J
!
I
jednu cijelu stranu i etvrtinu druge. l u pisac daje obja~njenje zato je napisao djelo .
Navodi da se mijenja status e na, da one gube slobodu ili ka rakter.
On se sam bori da druUvo ivi u boljim uvjetima .
Drugi dio ovog djela poinje konstatacijom da je brak osnovna jedinica drut
va. R aspravljaju i o ins titucIji braka. pisac citira misli vje novjesnika kao Sulejmana i
Davuda . iznosei i poda tke o njihovim e nama. Autor smatra da je brana institucija
zajedn ica koja je potrebna radi potpunog pSilli kog i fiz i kog ivo ta i nagla~ava da sc
tek u braku ovjek potvruj e. On slika razliku izmeu ljudi koji su u branoj zajednici
nali cilj svog t ivola i onih nesre tnika koji lutaj u bez cilja , izgubljeni . jer nem aju pravog.
sadraja ivota koji prua porodica. Oni su nesmireni i nesre tni. Ovo se odnosi jednako
i na mukarce kao i na lene. Osobe koje ne uspiju osnovati svoju porodicu odaju se po
rocirna i njihov ivot je uzaludan.
" Muridul muteehil " ima dva dijela. Prvi dio govori o braku. a drugi sadni razne teoretske savje te. Pisac je isti a i pre p isiva je ista osoba kao kod prvog dijela .
prvi dio ima
slij edea
poglavlja:
I . e uvanje braka
2. Koristi od braka
3. Pitanje braka
4 . Kako odabrati suprugu
5. Osobine mukarca
6. Dunosti suprunika
7. Obaveze 'lene u braku
8. Vjell anje
9. Zaee djeteta
10. Razvoj djeteta i rod iteljske dunosti
I L Poz.navanje religije i njenilrzakona
Pisac hvali
bra nu
zajednicu
ilustriraju i
primjerima iz historije .
2. I'OGLAVLJE
Bra na
3. POGLAVLJE
Da bi neko stupio u brak mora ispunjavati od reene uvje te. Prvo, budui suprunici moraju biti materijalno OSigurani . Mu mora uva ti svoju porodicu i sve obaveze
prema porodici ispunjavati novce m steeni m na po~tr.n nain. Mukarac ne smije napusti ti niti se odrei svoje porodice. Brana veza'je korisna ljudskoj zajednici kao i Bogu .
154
4. POGLAVLJE
Vjenanje je javni dogaaj koji se odvija u prisustvu suca i svjedoka - mu~kara
ea. Pri tome se ispune i obaveze prema religiji. ena bi trebala biti religiozna, obrazovana , karakterna i po~tena. Mu ~kar:rc neka ne misli da se eni radi novca i ljepote neke ene ve radi njenih osobina vezanih uz karakter i religioznost. Ako uzima karakternu te
nu dobija i novac i IjepolU jer sve tO slijedi u lancu .
.zena ne treba muu da stalno nagla~ava koliki je miraz donijela jer to stvara
kod mu~karaca komplekse. Ona mora da njeguje svoju ljepotu aliumjereno. Ij.da ne gubi
vrijeme cijeli dan njegujui lice . Mora nastojati da ne bude loa tena, da se u dru~tvu ne
hvali svojom imovinom i da se ne pravi vainija od mu.a. Stoga ona mora biti nita od
mua u ovim SI\'arima: starost. visina, novac. Poeljno je da je ena iz stare porodice.
Ali. tena treba da je Ijep~a od mua. karakterna, vesela i ~Iaia.
Zena treba uvati svoju ljepotu. da i u braku ostane onakva kako ju je mu
prije braka vidio. Mu~karac ne treba gledati djevojku koja je ve vjerena jcr to predstavlja izdaju. ena lllora biti lijepa. slu~a ti i uvati Illuta. U odsutnos ti mua ana je duna
voditi kuanstvo uv ajui novac i sve steeno u braku.
Mehr (vjenani dar mua eni) ne treba daje preSkup. en;ltreb;l dajl roukinja o Zena treba biti nevina. jer djevianstvom pri v la i mua. Ona lllora biti iL asne i
dobre familije. Budu i supru nici ne smiju biti rodaci jer su djeca iz takvih brakova osjetljiva i nervoLIla. Supruga treba da je slobodna ena (da nije ropkinja) .
5. I'OGLAVUE
Mu~karac ne smije biti pijanica. varalica. laljivac. buntovnik. On mora
vati du.nosti , biti vjeran' i astan.
p~to
6. PQGLAVUE
Budui
lena treba da slua mua, ali umjereno,do granica.jer ona nije ropkinja. Ona
ne treba biti gruba kao mu~karac. mora urediti lice, znati kuhati. uvati djecu i sve druge kOne poslove obavljati .
8. POGLAVLJE
155
I
II
Ovo poglavlje
shvaanja
ako
156
Opisuje raanje djeteta. prava djeteta. dunosti roditelja prema djeci a IS to tako obavczc djece prema rodi teljima.
Ocu npr . ne smij e biti dosadno kada dijele plate, I ne smijc bi ti tuan ako ima
t ensko dijete . Otac dobija ime po svom najstarijem sinu (npr. Ali otac Sulejm:mov).
Mu~ko d ije te treba sUTle titi sed mi dan po rodcnju jer tada nc osje a bolo\'e i ran tl cijeh
najbri.e. Kod toga se prinese ovca za rtvu. Ime se daje etrnaes t i ili dvadese tprvi dan.
SlO se l ie odgoja. dijete trebu odgojiti da bude ast an i po~tell ovjek. Roditelji su duni da prue osno\'oo obrat.ovanje svome dje te tu . Majka treba da ga doji svo
jim mlijekom . du ga njeguje i da ga u i prvilllll1o!itvarna.
Dijele naSt3je iz odnosa mukarca i tene . U tom -odnosu Illu ~k ara c il.l u i
ejakulal u org3ne tene. To se naziva nutva. U njoj lei sjeme ivota . Poslije deset dana u
maternici nastaj e tijelo koje sl i i pijavici, ali predstavlja vi$i i savr!eniji stupanj raLvoja.
Za slijedei h deset dana nastaje modga. Ona je jo~ razvijenija . Za e trdese t dana 113S1aje
kost kao osnovica oko koje se obmota hrskavica. Tada sc rOTl11ira kima i zdje l i ne kos
ti. Za dvije sedmico zadnji nastaje trup: polovina i1aje !>okretljiva. tj . ispunje na i le ile
nose krv, a pola tila je nepokretno .
Kada se dijete rodi treba ga zamolal i u islU bijelu pclenu . Zabranjena Je tuta
pelena. Poslije porodaja tena se mora etrdese t dana hran it i suhim bademima i humla
ma.
U 01>JsivanJu razvoja ploda navodi se
jo~ slijedee:
Pola ila sadrti krv a pola zrak. Petog i kstog dana se javljaju kota i nok ti .
Sedmi dan nastaje nos, osmi dan jel.ik. a deve tog dana ui . Dese tog dana ulazi du~a
pre ko palca desne noge . Tim IllomenlOIll dijete oivi. S toga lllrtvilo izlazi kroL usta. U
loku e tiri mjeseca. dije te pos tane pokretlj ivo.
Tajna o nastanku dVOjki . Iroj ki i drugih je u s lij edee m . ~"lat e rni ca ima e liri
grla. Ako sperma ulaLi samo najedno grlo bie jedno dije te, ako ulazi kroz dva talvie sc
dvojke itd .
Dije te treba nau i t i pona$anju u dru~ tvu . nainu primanja gostiju. na inu dr
tanja, hodanja . jedenja. Prilikom jela se polako vae ne pri aj u i. Savakanu hranu treba da gutajer bi se lJ su protnom udavilo.
U puberte tu su djetetu I.abranjena ljubavna uivanja.
15 7
nih med icinskih autora Ibn Sine , Razije, Erhazije . AI emsudin3. Muhamed ib n Kaisu ni
ja, Hadir ibn Al i ibn I-Iatlabc. Nuh ibn Abuimenora i drugih.
Veliki dio knjiga je prepisivan a na marginama su biljeene originalne opaske
ljud i. Za hisloriju medicine Bosne i Hercegovine bio bi veliki poduhvat analizirati ove bilje~ke. Pri tome sc javlja ve davno iskrsli problem . Medicinari koji se bave his
torijom medicine ne poznaju o rijentalne jezike a orijentalisti ne POLIIlIjU medicinu i ne
posveuju se dovoljno ovoj tematici pored mnotva drugih zadataka.
domaih
SUMMARY
ABOUT ONE SEXOlOG ICAL WORK IN GAZ I HUSREV - BEY 'S LIBRARY
The authors give the cont ents of the medical-sexological work called Muri ul
llIuteehnil. writ ten by the sheik Muhamed Kutbuddin el - Izniki (d . 141 8). II shows the
concept ion about different ethical . medical and psychological questions. Besides medie
val errors in anatomy and cmbrioiogy the work consists of very intc resting cthical stand
poinls concerning sexuality. The work was very popular. One manuscript is in the G3.Zi
Husrcv- bey's library in Sarajevo. and the other is transc ribed in Gazi Husrev - bey's med
resa in Sarajevo.
Isa
Kao i za mnogu drugu robu , dubrovaka luka je bila tranzitno mjesto i za papir. koji je dolazio iz Mleta ke Republike , kako piSe Domen ika Sela, pisac veom a Zilnimljive knjige pod naslovom " Trgovina i industrija II Veneciji II XV II vijeku-o. l) To
potvrdl!je i drugi pisac. koji se bavio tim istim predmetom II XV III vijeku. Bruno
Kaici. 2) Po prvom , indu strija papira je bila razvijena II Rivie ra di Salo. 3)
Ja u ovdje iznijeti samo dva podatka O tom artiklu , koji je bio veoma trazen II
Bosn i i Hercegovini. Papira sc tl prostranoj Tu rskoj ca revini troSilo dosta . Treba samo
zaviriti u dalmatinske arhive, gdje se moe nai veliki broj pisama pojedinih funkcionera
u dubrovakoj pozadini , odakle su esto dolazili i dokumenti ukracni J:animljivim inicijalima i napisani na luksuznom papiru . Mi ni ta ne znamo ili mazda lnamo vcomil maIo o prcpisivakoj akciji u Bosni i to ne samo medu Mu slimanima nego i medu S(bima.
Hrvatima,i medu Jevrejima, pa zato ne mozemo zna ti ne$to odredenije o tome koliko se
troSilo papira la lU svrhu i kako se nabavljao. Nije nevano spomenu li ni t rgovce, koji
su sc me u sob n o dopisi1ali , a neka medu lim pi~ mima Su i ~ ta i preko Dubrovnika.
Naravno. u dubrova kom ll istorijskom arhivu se mogu nai samo Vijesti o po
iljka ma ovoga vanog artikla raznim fu nkc ionerima,(u Bosanskom pa~luku) . kojillla je
Republika mogla slat i. pored ostalih stvari, i papir ne bi li ih ]..;I]..U pridobila i stekla nji
hovu naklonost daruju i im ili nabavljajui im i ovaj prijeko po treban materijal. dok su
drugi morali da se snalale sami i da dolaze ili u Dubrovnik ili na neki drugi dalmatinsk i
trg i da se tamo snabdijevaju , po red ostaloga , i papirom . Ponekad to nije samo is t i biieli papir za pisanje nego i tampane stvari (geografske mape . npr .). Zanimljiv je svat..al-..v u
tom pogledu jedan podatak. koji S~ nalazi uz jed no uputstvo du b rova ko m poslaniku II
Travniku _ Buk.iji. 1'0 tome poda tku , u Bosn u su upuene karte Amerike i Afrike. 4 )
\) Sella DomenIco. Commcrcl I.'" industrie a Vcnezia nel sccolo XV II . Istinulo per 13 col3bouzionc
cullu rale. Vl.'" nczia - Roma. 1961.
2) Caizzi Bruno. Indus tria c commcrcio drila repubblica venc la nel seoolo XVIII , Banca commcr daje ilaliana, M[i:l.no, 1965.
J) !kUa, o.e .. 12 . On uzima podatak od Oltavia ROSSija. koj i jc objavio knjigu pod na510vom " u'
Memoric Brcscianc", BreK"ia. 161 6.
4) llislorijskf arhiv u Dubrovniku (H AD ), Lc IlCrc e commission! di Levan .e. 66 (1694 - 1703)
159
U 10 vrijeme Dub rovaka Republ ika je u nevolj i, jer od mah poslije krvavog i straSnog
rata od 1683. do 1699. Mleta ka Republika vrSi pritisak na Portu i na bosanskog paSu
pro tiv svoga starog rivala podno Srdl . nastoje i da samo za scbe prigrab i monopol trgo
vinc na Bllk:lI1l1 i II ostaloj Imperiji. Kad nije moglo ni ~ ta uradi ti u S tambolu . Buk ija se.
po Izr i itom nalog\1 svojc vladc. prcbacio II Travnik da tamo dalje djehlJc po tojc bos.an
lIki pa ~ bio ovlaten da donese konanu odluku. Za njegovu dclika tnu misiju Ircbalo je
dosta papira. jcr je dopisivanje bilo intenzivno i to ne sa mo na relaciji DlIbrovnik - Trav.
nik o nego se Bukija morao obraa ti i mnogim ostalim uglednim ljudima. a ponekad ive
zi ru u S lambol. U jednoj poSiljci mu L.aio vlada Salje ""dese t lisIova cankog gla tkog papi.
ra" (""dieci rogli di carta reale lisciata") . pa mu nareduje da kon takti ra sa paom prije
nego uputi pisma lIStambol. 5)
Da jc 0 11 mogao taj papir nabaviti u Bosni. nc bi mu ga vl ada slala ak iL. Dub
rovnika . Uos talom. da ga nema u malim bo sans k o h ercegovakim naseljima i II njihovim
dua n ima pOl vnluje i jedno pismo klobukog kapetana B egovia. koje je bio na p isao
Ma tu Marinovu N:ltalilI. knezu II Konavlima. n.vl 17 11 .. u jeku pobune crnogorskih
pl eme na pod vodstvonl Mihajl:! Mil o r3d ovi3. B egovi o bavjetava Nat aJia o sakuplja
nju Crnogoraca (kojih po njegovim inro rmacijama ima 800) i trai od njega oprez. a
onda mu piSe. da mu poSalje "knige ere u naS nema knige i pe ara" . 6)
SUMMARY
I N BOSN IA N PASIIAL UK
160
I. A.
I I - Anali
16 1
do 1520. godine?) BaJagi, medutim , navodi daje tek Husrev- beg definitivno povralio Tebnj , u proljee 1521 godine.8 ).
Definitivno osvojeno te~anjsko podruje bilo je prvobitno pripojena maglajskoj nahiji. To je jasno ne samo iz injenice Jto se u popisu iz 1528- 30. godine pored
maglajske ne spominje i tdanjska nahija. premda su lim popisom bila obuhvaena i
znatno zapadnija podruja od Tc~nja, nego se u fermanu od 23 . jula 1533 . godine , po.vodom iz.davanja carske temlikllome Husrev- begu. izriito navodi teanjsko podruje u
okviru maglajske nahije . 9) ~1edutim. u samoj Husrev- begovoj vakufnami iz priblino
istog vremena, za tdanjsko podruje se kae da je u te!anjskoj nahiji. lo) pa jc jasno
da je Ictanjska nahija priblino u tO vrijcme administrativno formirana . Sama la injeni
ea jasno govori da se turska vlast na teanjsko podruje proirila iz Maglaja , odnosno
govori ujedno da su maglajski vlasi znatno doprinijeli osvojenju Tdnja. u ije su se podruje zatim proirili i naselili. Maglajski vlasi, koji su pripadali sandak- begovu hasu.
jo i prije 1516 . godine bili su se pro~irili u susjed ne nahijc: Ozren. Trebetin (podruje
s lijeve strane Bosne . nasuprot Maglaju). zalim u nahije Usoru (podruje zapadno od
Tdnja, izmedu Usore i Male Usore) i Vrbanju (Kolor- VaroS). 11). Alo l..nai. da ako
do te godi ne te~anjsko podruje i nije bilo po tpala pod tursku vlaSI, ono je ve dobrim
dijelom bilo zaobieno i okrueno. Ovdje, uvodno samo napominjem tc injenice, koje
su openito va ne . One dop rinose boljem- razumijevanju demografske i privrednc strukture tdanjskog podruja u ovom ranom periodu .
Zbog relativno dugo vremcna nestabilizovane politike situaCije na loj krajini.
mi nemamo jasnu predodbu o tcanjskoj nahiji ni iz opSirnog popisa bosanskog sandaka od 1540-42. godine, premda su sama njena varo~ka naselja. Te1anj i Doboj, bila
pojedinano popisana kako 1528- 30. tako i 1540-42. godine . 12 ) Tek popisom iz
1570 . godine imamo jasan teritorij teanjske nahije i pregled naselja u njenim okvi rima. lJ)
M ogue je ta utnja prvih popisa dolazila i Oluda Sto je Husrev- begov vakuf.osnovan
poetkom etv rtug dct:enija. ubuhvatau u toj lIahiji veinu naseljenih mjesta , koja su
zbog toga bila privilegovana (serbest) od bilo kakvih popisivanja i mije!anjau to pilanje .
Prije spomenutih popisa iz druge polovine XV I stoljca nije bilo mogue pruili jedan a n a liti ki pregled svih dobara i prihoda toga vakufa koji su postojali u Sarajevu,
teanjskoj i jajakoj nahiji, kao i u Klikom sandak u. u podruju izmedu tvrda va KliCevca i OSlrovice. Jedan takav pregled vaan je zbog toga Jlo su u vakufnami(za da
miju , imare i hanikah u Sarajevu) , perfektuiranoj u prvoj dekadi dul1lada 938. (11 - 20.
7. N. islhuanffius. Regnl llungarici hisloria, pp 51.65 - Colonlae Agripinae. M[)CLXXXV.
8. 5. 8abglt, Kmlb uputa u pro~losl Bosne i 1lcrcegovinc, Sarajevo 1900, 27
9. F. Sfaho. Vakufn3.mc Idrugidokumentl. SpomenicaCazi- Husrcv- bcgo\'e e tiris togodiinjice.str .
XX II - IV.
10. F. Spaho. isto. sir. IV I XV.
ll. Istanbul. Basbal.::anlik Arsivi (BBA). Tapu deftcr (DT)
12. BBA . DT No 156. fo J65; TD No 211, fo 365-66. Folie deftera citiram prema fotokopijama u
Orijentalnom institutu, Sarajevo
13. BBA, DT, No 415, fo 168- 185.
162
XII I S31.) godine, vakurske zemlje zavedene kratko. uglavnom kao mezre (obradiva
zemlji~la. sclillo) i iOuci . 14) IZ.n3vedcnih deflera, m~dulnll. jasno se vidi da su se le
ranije mezre i inuci kasnije razvile u posebna naselja za kOJa imamo podatke o demografskoj i privrednoj struktuTI. kao j o konkretnim finansijskim prihodima. 15) Zatim.
tokom vremena stanje vakura sc mijenjalo. Vakufskih imanja u l\1ilkUlII sandaku nesl3.
lo je gubljenjem IUrskih posjeda za vrijeme bekog rala / lug 1 1696 lin!.. su na drugim
stranama uz.urpacijarna posjedi bili smanjeni. Stavile. drl.av3Jc za HIJelUC istog rata U7C.
la iz blagajne tog vakufa i svu
tog vakufu jedan ovakav pregled vatan je posebno zbog toga Ua pruta konkretne nova
ne prihode . Uporedujui te podatke sa cjelokupnim stanjem toga vakufa, utvrdenim i
zavedenim u opSirnom popisu bosanskog sandtaka iz. 1600. godme, 17) nll saznajemo
vrijed nost i udio pojedinih vakufskih imanja u odnosu na cjelokupne prihode tog vaku
fa. Ukratko, na Ovaj IHl in moemo saznati kakav su znaaj imali prihodi u te!anjskoj nahiji u odnt8su na cjelokupno stanje Husrev- begova vakufa iz le godine . Spomenuti ob
ra un, ope l, vrlo je vaan :lhog loga $10 iz ranijeg perioda. sve do 1760 godine, nije bio
poznat nijedan kompletan obraun ovog vakufa. IS ) Taj tekst,i:ao izvor ,zasluuje zbog
toga i poseban osvrt. ali o tome izvoru na drueolll mjeslU. kasnije . Na kraju, analitika
obrada svih vakufskih sela u tdanjskoj nahiji iz XVI stoljea predstavlja i prilog istorij.
skom rasvjetljavanju ovog kraja uope .
Prije zavjdtanja Husrev beg je bio posjednik-dralac u vakufnanu navedenih
zemalja. I l teksta carske temlikname(darovnice}, odnosno fermana izdatog u I dekadi
muharrema 940:. (23.V II - I.VIII 1533), vidi se da je ranije Husrev- beg drtao kao zakupnik sve zemlje koje mu je cac darovao. tj . u defteru su dotle voene kao nlllkolOQ. ili ih
je bio otkupio od drugih lica kao ifluke i mezre . Tekst I'oku/llome i temliknome o va
kufskim zemljama u te!anjskom -podruju jasno govori o joS nestabilizovanull prilikama
i nenaseljenim podrujima. Ti spomeni u vakufnami su ujedno i najraniji iZvori o seoskim
naseljima u lOme podruju . Budui da su izdavanjem lih iZvora toponimi oSlll]i nejasni ,
i neubicir311i. te k3ko su se ta mjesta sada pomou popisnih deftera !Ilogla bolje utwditi ,
to adekvatniji prevod lOg teksta u vakufnami glasi: "' sto tako u Ilah'-j; tefanjske flirave
II kudiluku Brod UI'oku{io je tHusrev- begJ ;mollje ZI'aIlO tif1uk Muhameda Ce/ebije. si
Ahmed- begom, so sl'ime fto i'lII pripada. te mezm poWOIll pod imenom Omonjsko.
j Sl'e mezre u loj na/Ilji kup/jelle od Ahmeda vojvode ZI!Ol/e P/alije. kao i mezre II blizini
spomelllUe tvrave Te/nja POZtlute pod imel/om: KlIzmadiIIa. GOfl/jo i Dolljo Modrita i
CesIico t? J ... " /9) Taj lekst u spomenutom fermanu o temlikllum,-20}, neSto drugaije
glasi' ..... /I bosollSkom sol/diokll II mog/ojskoj lIOilIji. II blizitli fvrdUI'e TeIl/ju mezre
zva l~e: Kllzmadil/u. Donja i Gomja Modrita i t;es/ico, te pIIste zemlje selo Omol/jske. kao
i zemlje selo P/ulije koje se lIadovezlljllllu spomenllte mezre .....
Ila
Datiranje navedenih dvaju dokumenata nije jasno. Carska l emliknomo je morala da prethod i vuku/llomi. M edutin~, prema izdatim izvorima, navedeni ferman o femlik14 . F. Spaho. u Spomenici, su. I- XX III .
I S. BIM, TD. No 415. fo 168- 185; TD. No 419, fo 215 - 281.
16) II. Krekvljakovi, u Spomenici, ~Ir. 102
l i ) BSA, DT. No 419, fo 341.
IS} Spomenica. str. 101.
19) Up. Spomenica, su. tV, XV.
20) Spomenica, 5tr. XX III - IV. Tu je dat samo rezimira n prevod.
II '
163
nami (faktiki temlikllama) datiran je izmeu 23.VIl I I.VIIl 1533. godine 2 1), dOKje
v3ku fnama , koja nesumnjivo govori o istim nekretninama , napisana u prvoj dekadi
drumada 1.938.:.(11 -20.X II 1531) godine. Prema tome, izlazilo bi daje vakuf1lamtt iz
data godinu i sedam mjeseci prije temlikname. to je nemogue. Ndto ovdje treba kori
girati, ali ne raspolaem s originalima navedenih iZvora niti drugim pouzdanim izvorima.
Treba spomenuti da je jo jedan dokumenat iz carske kancelarije, usko vezan s temliklloje dokumenat o tano odredenim granicama, -tzv~
nom, prethodio vakufll'!.mi.
sinomama. Ta dva dokumenta su vjerovatno izdata istovremeno.
Velika je razlika izmeu kratko formu1isanih posjeda u vaku/nami i znatno
potpunijih podataka o tim zemljama i naseljima koje pruaju opirni popisni defteri iz
druge polovine XVI vijeka , tj . 40, odnosno 70 godina kasnije . Do popunjavanja i naselja
vanja teanjske nahije novim, stoarskim, odnosno ftluridijskim stanovnitvom, tzv.
vlasima, dolo je jo za ivota Husrev-begova (prije 1541). Kao sandak-beg bosanski,
koji je izmeu 1520. j 154 1. u dva puta vrio tu slubu u Bosni i koji je najvie doprinio
irenju turskih granica na za padnim st ranama, imao je, prije svega, na umu u v renje
vlasti i UV3Jlj e turskih graninill pod ruja. Ustvari, sve Husrev-begove zemlje u Idanjskoj i jajakoj nahiji , kao i one u skrad inskom kadiluku (izmeu Klievca i Ostrovice) u
vrijeme kada ih je zavjetao, krajem 1531. godine, predstavljale su isturena granina podruja. Zbog toga jc qn u sva tri ta podruja doselio vlako filuridtijsko stanovnitvo, ije
su zasluge u uvanju gran i nih podruja i uvrenju turske vlasti dobro poznate.
U popisima iz 1570. kao i 1600. godine , tdanjska nahija se pojavljuje kao srednje rasprostranjeno i naseljeno podruje sa sjedi~tem nah.ijskih organa u Tenju . Obuhvatala je dva utvrena grada , 45 seoskih naselja (sela i zaseoci) i 5 mezri. Ispod utvrdenih
gradova Tenja i Doboja zateena su malena varoka naselja, od kojih je teanjsko bilo
znaajnije. U obadva su bile podignute carske damije. Kako se vidi iz spomenutih popi.
sa, dobojska damija nazvana je "Selimija" 22), tj_ podignuta je 2a vlade Selima I
(1512- 1520). Cinjenica je, meutim, da' Doboj nije tek u tome vremenu potpao pod
tUlsku vllfs! IICgU, kaku jc istlfknuto , znatno ranije. Dobojska "SeHmija" podignuta je pri
ulazu u tvravu ,o ko koje se razvila stara arija. Teanjska prva damija bilaje , medutim ,
podignuta u samoj tvravi, u njenom centralnom dijelu , ispod koje je bio smjeten magaci n hrane. To je, zapravo, bila voj nika carska damija , ije se ime u izvorima ne navodi.23) Onaje. svakako, bila podignuta za vlade Su1ejmanove, tj . neto poslije I 520.godine (Sulejmanija).
Kao gradska naselja Tenj i Doboj se relativno sporo razvijaju zbog svog graninog poloaja. Za rani razvitak Tenja osobito je bio zasluan Husrev-begov vojvoda
FerI/od Celebija. sifi Iskenderov, k~ji se tako spominje kao timar-sahibija J 530. godine . 24) On je sigurno identian s teanjskim hajrat - sahibijom Ferhad-bego m. Kao vojno- administrativni organ u teanjskoJ nahiji bio je ujedno i !ini H usrev- beg~:)V nadzornik na njegovim posjedima; odnosno vakufskim zemljama. U podgrau teanjske tvra
ve podigao je znaajnu danliju, oko koje se razvila ariija, a vjerova tno je utemeljio i
druge ustanove. Ta damija , koja je, po svoj priliCi , bila presvo(l:ena kupolom, zvana
"Pe rhadija" ili "Carijska", ostala je stalno glavna i po svojoj arhitekturi n ajznaajnija
damija u Tenju .
To
164
Ne zna se odakJe je bio Ferhad-beg. Ne~to ga je, ipak, vezalo za tdanjski kraj
Svakako je due vremena ostao u navedenoj slubi. Otac mu !skender. bio je u slinoj
slubi. Jednom (I S30) se spominje kao subaIa (tj. sandak-begov policajni organ), do~
se na drugom mjestu u islom izvoru spominje i kao ~elll1ja (zamjenik), ali se ne navod
kojeg funkcionera. Sigurno je da je Skenderav sin Ferhad- beg tivio II Tcnju. II vrijeme
kada je Husrev-beg zavje~tao svoje posjede. Godine 1530. zapisan je. 'C;j1uk Ferhada
Celebije. sina /skendera, subale. II blizi"i Tenja koji su t!jnile mezre Jablanica i Cagljevii i dmge zemlje I1wglojske nahije': "Na tim inukim zemljama bilo je zabiljeeno 12
domainstava (5 muslimans~ i 7 kr~anskih kua) uglavnom doseljenih sa strane: et
vorica iz brodske nahije (Zenica), dvojica iz sarajevske nahije (iz VogoSe).jedan iz laSvanske, a jedan iz visoke nahije. God~nji porez. sa tog ifluka iznosio je 996 aki. 25)
Istovremeno je Ferhad Celebija, Iskenderov, imao jo~ jedan znatno vei inuk ulivanj.
skoj na11iji . 26 )
Ferhad- beg je umro II Tenju poetkom 1568. godine i pokopan pred svojom
damijom. Na oSteenom, ali ipak uspravnom nianu , koji stoji rm uzdignutom sarkora
gu nasupro t dum ijskih vrata, moglo se proitati da tu lei: Ferlwd, sill lskellderov, /Im
rd 29. redtepa 975, to odgovara 29. januaru 1568. godine. 27) Iz tih podataka proizlazi da je vojvoda Ferhad znatno nadivio Husrev-bega. Svakako je protivio vijek dulji od
60 godina. dok sc kao spahija spominje jo 1528. godine.
Oito je da su vojYOde i subae u ono vrijeme predstavljale znaajnije faktore u
graninim oblastima. Iz citiranog teksta )"akufllame vidjeli smo da je upravo Husrev- beg
u tebnjskom kraju otkupio neke zemlje (planje i druge mezre) od ranijeg vojvode Ahme
da. pa sc upravo ini da je Ferhad-beg u ovom kraju naslijedio spomenutog vojvodu
Ahmeda . Ferhad - beg je za Teanj predstavljao njegova prvog vakira i stvarnog osnivaa
muslimanskog gradskog naselja u podgrau teanJske tvrave .
O Ferhadovu porijeklu ne moe se ni danas nilta vie rei nego se do.sada znalo.
Izno~ena su ml!IJenJa da se ovdje radi o Ferhad - begu , ~inu Skender- bega Ulamapasia,
kome je ujedno pripisivano osnivanje tri damije "Ferhadije" u Bosni - u Sarajevu
Tdnju i l:epu. 28) Tako je pisao Muvekit 29), a prema njemu i Baagi 30). Meutim,
takvo stanovite je djelomino odbaeno rasvjetljavanjem utemeljitelja sarajevske'''Ferhadije" . Utvrdeno je, naime, da je "Ferhadiju" u Sarajevu podigao bosanski namjesnik
Ferhad- beg Vukovi - Desisali, izdanak bosanske srednjovjekovne vlasteoske porodice
Desisalia, godine 1561-2. 31) Zna sc, takoer, da je u isto vrijeme (1568) tivio u Sarajevu Ferhad- begov brat, vojvoda Ivan Desisali. 32)
25) BBA, TD, No 157, fo 484 .
26) !slO.
27) M. Mujelinovit. Konzervacija nadgrobnog spomenika Fcrhada, sina Skenderov3 u Tdnju, N3k
Sl3rine VI. Suajevo 1959, 247-249.
28) Cetvria "Ferhadija" je ona u Banjoj LucI. Ona ima originalni natpis I sauvanu vakufnamu,tj. pouzdano sc zna da je nju podigao bosanski sanduk- beg i kasniji bcgler- beg Ferhad - beg Sokolovi, godine 1579.
29) S:tlih l1ad:Uhusejnovl zvo Muvekit, Talijl-i Bosna I, ISO (rukopis u Gazi Husrev- begovoj bibIIole
ci, Sarajevo).
JO) S. Bakgi, Znameniti IIrvati. su. 19.
31) . 1otaz:a.li, Nekoliko starih slika, GZM LI V, 1942, 218; H. Sabanovit, Bosanski namjesnik Fer
had- bcg Vukovi - De siulit. Zbornik Filozofskog fakulteta. knj. tV - I. Beograd 1957. 113- 127
M. Mujezinovlt, Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka, POF II , 1951, 110.
32) Mllzalit,
i~ti .
165
,/
te~anj
skog Fcrhad - bcga s Fcrhad - bcgom UlampaSiem. tj. sa unukom bosanskog sandt.ak-
bega Ulama- be.ga (p3~e). Ve je ranije Krdevljakovi izrazio sumnju il ispravnost takve
identifikacije .3J } Zna se da jc Ulama- beg. porijeklom Pcrz.ijan3c. bio II Bosn i sandak beg II vremenu od 1541. do 1553. godine. Njegov sin Skender- beg bio jc sa ndak-beg
pakraki.a za tim sandtak - beg poeki,na kome je polotaju i poginuo 1580. godi ne . 34)
Dalje. uporedimo li IC podatke s podacima koje smo istakli o Idanjsko1l1 Fcrhad-bcgu.
lj. utmemo li da je "vojvoda Ferhad - beg" 1528. godine imao samo 20 godina kada sc
spominje kao timar-sahibija. i uzmemo li minimalnu razliku od 20 godina izmedu nje
gova oca Skender bega, onda bi Skender- beg (ako je Ulamapa!i) 1580. godine, kada
Je poginuo, imao 92 godine. odnosno 12 godina bi nadivio sina Ferhad - bega. Te!ko je.
dakle , prihvatiti da je Skender- heg do'ivio toliku starost i jo!\ uvijek vr~ei aktivnu
slubu kao sand.ak- beg poginuo na tome poloaju. Prema tome, vrlo malo je vjerovat
no da bi tda njski Ferhad-bcg mogao bili identian s Ferhad-begolll. unukom sand takbega Ulama- bcga
Seoska naselja te~anjske nahije. poredan3 uglavnom on3ko k3ko su popis3 na II
navedenim iZvorima, jesu: T repe. Ceava. Kru!evica i Osredci. Brii i Uilo Buje .
Snjegotina. !llanje sa mah310lll (zaseokom) Mrk o t i; Gornja ~.~ odn3 ili Kalokvi s mahalama : Kru S i ca. Donja Radnja , Gornja Radnja i Cerovica: Donja Modri a ili Ukrinica
s mahalama : 1lIib , Ilrastu!a i Osivica;Omanjska s mahalama : Nakljcvii. Letica? (ldnica)
i Vranjak; Cesi ica? ili Pojezna s mah.alama : Dedelovci , Brestovo. Donja Ostrunja, Gor.
nja OSlru1.nja i Crnica (danas Crn a), zalim: Gornje Ularice, Mra vii. Sije , lepenica.
Hrvatin , KreSevo, Masev Lug, Salii (mezra), Dobro I)olje (mcn3), Donje Cena re?
(Kenare), Osinja, Siv!a, Rayna Bistrica, MladMeyica (mezra), Dugobrad, MekiS, RaduSa.
TugaYii ili VukojeYiL Vukoyo, Badanj (mezra) Stanoyii blil.u Jablanice (mezra) i
Malkovac (vjerovatIlo dana!nji Miljkoyac) blizu Ularica.
IlusreY-begovu vakufu pripadala jc polovina od navedenog broja naselja. tj.
21 naselje poedi od sela Planje pa zavdno s mahalom Crnam . Uporedujui ta naselja
s lekstom u vakufnami vidimo da su ona II poetku spominjana samo kao mczre (seli!ta)
koje su prije 1570. naseljene i s\e prerasle u znaaj nija sela koja su redovito imala i svoje
mahale ili laseoke . Na ovaj nain. a naroito tamo gdje su navedena dva imena. bilo je
olakSano njihovo ubiciranje . Tako. danas nije poznat na.dv Modri a . ali su poznata sela
pod nji hov im drugim imenima: K aloevi (G. M odria) i Ukrinic:l (D. Modria) . IS10 Iako su nam pozna te njihove n3vedene ma hale, koje danas predstavljaju poznala i zasebna
sel3. Takoder danas nije poznat stan nrtziv sei:! Pojezne , odnosno nije sigurno ni itanje
starog naziva Ceslic.:u. :Jli znamo da je tO dana~nje selo I'ojel.na . Jedino nije jasno na koje
se naselje, ili naselja, odnosio stari naziv mezre, odnosno itluka 'Kuzmadin3". Stavie.
prema formulaciji u popisu iz ' 1570. godine, "iflukom Kuzmadina" (Kuzmadanje) nazi
vaju se sva vakufska sela u toj nahiji .35 )Tako je, prema lotne,kao i prellla popisu iz 1600.
32) M a7.ah, isto .
re po~toiala ~rcdnjovJckovna upa "KUZm3d:lnjsk:1" lod ,\ KUlmo i sv. D:mljan) lat C:o,m3d3n:.
(napretkova t'ovijcst Bosne I Hcrcegovine ,S3raj evo 1942 . su . 74'J " ali \C nije konkn."lniJe znalo
idJ~' sc nalnila crkva po~vecn3 lim svccim3, odnosno gdje Jc bilo '.Icdi~11.' upe. Ubik3ciJa lO!! 10ponima z:lhtiJcv:a posebno ispitivanje, ~IO spomeni u lur~kim izvorima 10 doncklc OJakSaV3JII. ()
tomc kasnije na drugom mjeslu .
166
/.
oo
II
nim selima tdanjske nahije najbolje govori tekst koji je u defterima iz 1570.
.....
~ l...) t...;.,;
.-\\..-' JUI~-,
-!....> ~ -'
( \.:..O.I r
'"
,I)
'U.,
"::"J
..
u---v
...... / '::'J \t
u...o?L,;' -'
J -'
tj"
J"')
..
.~
..
..
\t
of
~ t<.
I
"
.J'>.J~ .;Y-UO'
- ..... I.:.>-'..-J' U.J;'--' U..;.) ... ' ~
. ...... ..v-
. .
16;
,I
168
na elu. koje su uivale i izvjesnu autonomiju. Vie indicija upu uJe na zaklJu ak da je
teanjska nahija u cjelini u prelaznom periodu bila opustjela od s tan ovn i~tva . O lome
goVOri CiIlJemca SlO je slanovniSlvo samog grada TesnJa . prema popiSU Iz 1528 30 . godine, bilo najveim dijelom doseljena iz eentra1ne Bosne (podru ja Visoko, Kakanj,
Zenica). Spomenuli smo i cinuk Ferhad- begov (Jablanica i Cagljevii) iz iste godine.
na kojem je gotovO polovma zateCenih domainstava bila doseljena , takoder iz centralne
Bosne . Na to najvi~e upuuje struktura stanovnitva teSanjske nahije iz 1570 . i 1600.
godine. Prema tim popisima, u veoj polovini sela te nahije ivjelo je filurid2.ij sko stao
novniStvo. Neka sela bila su popisana kao kompletno vlaka, te su i muslimani, kao I
hritoni, plaali samo muriju . To su bila sela: Trepe, Ceava, Brii . Bilo Buje i Snjegotina. Ona su p l aala punu muriju. koja je 1570. godine iznosila 150 akti po domainstvu , a kojo je , usljed ope krize i devalvacije , do 1600. godine bila poveana na 280
aki.
tirsko stanovnitvo prelazilo je na islam istim procentom kao i ono ratarsko (koje nije bi.
lo fLluridijsko). i to negdje manje a negdje vie. U naseljima blie Te!nju, koji je ve
odavno bio dobio status muslimanske kasabe, islamizacija je bila intenzivnija. Tako je
vlaJko stanovniStvo sela Trepe prije 1600 godine bilo sve prelo na islam. Istina, ono je
tada brojalo SamO 15 domainstava , i sva su imala bdtinske zemlje. Knezu je bilo ime
Oru. U selu Ceavi, koje je znatno udaljenije, bilo je samo 6 muslimanskih kua , od
ukupno 31 kue . 37)
Ovi vakufski posjedi imali su donekle izuzetan tretman . U to pitanje se nikakav
organ nije smio mijeati . O tome je u defteru zabiljeeno slijedee:
17U
~,~
Naselja
39
1570
1600
,
6
1570
1600
1570
1600
1570
1600
1570
1600
1510
1600
1570
1600
10
Selo PLANJE
75
Mahala
MRKQTIC
(od l. P1anje)
Solo
GO RNJA MODRICA ill
KA LOSEVIC
Mahala
KRUSC ICA
(od s.G. Modria)
Mahala
DONJA
(od s. G.
Mah.l.
GORNJA
(od s. G.
M.h.la
crROVlCA
(od s. G. M odria)
'"O
FUurija
Prihod \'litura
(druvnl porez) (Naluralni ;
novani G::,re'
z.i, osim i1urijc:)
x 70.
630
4.399
10
x 90
900
4.795
20
21
x 70 - 1.470
3.991
29
21
x 90 - 1.890
3.990
4'
II
17
x 70- 1.190
5.111
49
iS
)(90- 1.620
5.5 13
l3
)( 70 '"'
490
1. 147
10
)( 90 *'
900
1.396
l3
x 10.
910
1.5 12
26
x 90 '"' 2.340
2.043
23
x 70 '"' 1.6 10
2.785
lS
x 90 '"' 3.150
3.208
x 70.
'60
2.445
x 90 '"' 1.260
1.928
14
1570
x 70 '"
490
1.62 1
1600
IS
10
x 90.
900
2.199
1570
" . 1
"
1600
1570
1600
1510
II
1600
1510
12
1600
1570. ,~, se ne
rEtll:\~!l"
neselj. kasnije)
10
)( 90
900
985
Mahala
HRASruSA
(od s. D. M odria)
12
x 70.
840
1.875
i4
x 90- 1.260
1.815
Mahala
QSIVICA
(od S. D.
i3
x 70.
910
1.235
"
x 90 '"' 2.250
1.556
39
x 70. 2.730
4.411
48
x 90 4.320
4.5 34
So\o
QMA NJSKA
171
Red . Godina
broj
13
1570
e I j a
Filurija
:I
(drtavni porez)
IJQmova ",1uo!er Domova f
1570
Mahala
31
1600
LESICA?
(LESNICA)
38
(od s. Omanjske)
1570
1600
1570
16
1600
1570
17
1600
l'
I'
20
Mahala
DEDELOVCI
(od s. CesIIce)
Mahala
1600
Mahala
QSTRU:lNJA
GORNJA l
DONJA
1570
Mahala
1600
CRNICA (CRNCA
(od s. CesIIca)
1570
21
1600
172
Selo
CESUCA
ul POJEZNA
BRESTOVO
(od s. Cesllcc)
1600
,
I
1 Prihod vakur.
I (Nuuralnl
novani
x10- 1.120
2.907
25
x 90 =- 2.250
2.983
15
x 70 - 1.050
4.355
l'
x 90 " 1.620
4.795
x 70=
490
1.032
x 90 z:
630
970
31
x 70 - 2.170
4.570
62
x 90., 5.S80
4.845
30
2
x 70 2.100
3.290
54
,60
x 90. 5.000
3.448
lO
x70- 1.120
2.195
31
x 90 - 2.790
2.222
pusto
13
x 40 priliJe!
42
(]
x90- 3.780
pusto
pusto
pusto
puS!o
BeY1\l.I - ma.1 ve
mal-I galb vc
mal- I mef1cud ve
ruva vc kackun
der evhf-t
mezbure
porezi,olim ruurije
16
Mahala
VRANJAK
(od s. Omanjske)
1570
1570
vo.
Uslfmani
12
15
Stano
Mahala
NAKUEVICI
(od s.Om.njske)
1600
14
N a
1.686
200
300
1570
UK UPN O
185
45
284
x 70 '" 19.880
51.101
1600
UKU PNO
18 3
18
473
x 90 '" 43 .340
57.467
da i neto bri razvitak gradskih naselja Tenja i Doboja to se, bez sumnje. izvjestan b roj
muslimanskih domainstava selio II grad. Takvo kretanje seoskog stanovnitva II vezi s
razvitkom gradskih naselja poznato je i II svima drugim nahijama. Zbog toga se ovdje
II posljednje tri decenije XVI Stopokazuje brojno stanje muslimanskog stanovnitva
ljea uglavnom nep romijenjeno. Treba jo napomenuti da ovdje nisu uzeta u obzir ratna
stanja, tj. injenica da je muslimansko stanovnitvo moralo aktivno da uestvuje u ratnim akcijama na raznim stranama Osmanske ~perije j brojno se smanjivalo.
Hrgansko stanovnitvo, meutim, znatno se povealo, gotovo udvostruila.
Od 284 kue II 1570. gQdini poveao se taj broj do 1600. godine na 473 kue. U lim
ciframa upravo je izra.en proces mijenjanja strukture stanovni~tva. Budui da su se vakufski priJ\odi koji su se sastojali od zem!jo radnikih proizvoda u tome medu vremenu
samo neznatno poveali (od 51.10 1 na 57.467 aki) znailo bi da doseljavano stanov
nitvo nije bilo ratarsko. Ono je, kako smo ve i istakJi, bilo vlako, tj. stoa rsko , o e
mu, dakJe , govore i ti podaci o vakufskim prihodima. Znamo da su to bi li vlasi koji su se
ovamo irili iz maglajske nahije, odnosno vlasi porijeklom iz Hercegovi ne (Banjani i
drugi) pravoslavne vjere, o emu sam dokaze iznio na drugom mjestu.
U podg rau teanjske tvrave sve do turskog osvojenja Bosne, postojao je
franjevaki samostan sa "crkvom sv. Jurja" k~a se spominje 23. mar~a 146 1. godine.
Crkvu je sagradio "plemi Radivoj Krsti" 38) , identian, svakako, s ranije spomenu
tim vojvodom Radivojem, b ratom kralja Tomaa. Na osnovu tog podatka, kao i na osno
vu toga to je teanjsko podruje sve do iurskog osvojenja bilo pod vla u Maara , govo
ri o tome da je tebnjsku nah.iju naseljavao katoliki ivalj koji se uglavnom bavio
zemljoradnjom. Bud ui da se crkva u Tenju poslije turskog osvojenja vie ne spominje i
budui da imamo jasne podatke u turskim popisima iz druge polovine XV I stoljea o
znatn ijoj imigraciji vlakog - stoarskog stanovn itva, proizlazi da je za t eeno zemljo
radniko stanovnitvo tim imigracijama novog stanovnitva dolo u nepovoljniji poloaj .
Ukratko , elim da kaem da demografske promjene u ovoj nahiji koje su se dogodile u
XVI s t O lje u imaju karakter koliko drutveno- ekonomskih promjena (zem ljo radnik,...
s toa r) toliko i konfesionalnih, lj. pravoslavno stanovnitvo se u tome vremenu u pravo
doseljava.
Na kraju, po trebno je da odgovorimo na pitanje: takvo mjesto su od poetka
imali vakufski posjedi u tcanjskoj nahiji u odnosu na pril\ode svih ostalih dobara
Hu srev-begova va kufa? Na to pitanje moemo pruiti konkretan odgovor tek nepunih
sedam dece nija nakon utemeljenja ovog vakufa. Kako je ve istaknUlO, takvi podaci sa
drani su II sauvanom obraunu, zavedenom II opirnom defteru bosanskog sandaka iz
1600. god ine. Meu dobrima tog velikog vakufa, rasutim na est razliitih strana, vakufski prihodi u tcanjskoj nahiji stajali su na drugom mjestu. Najznaajnije prihode donosile su, svakako, uvakuf1jene nekretnine i pokretni imetak u Sarajevu: 188.754 ake; zatim prihodi u tcanjskoj nahiji: 57.453; u skradinskom kadiluku: 52.867; u jajakoj naruji : 25.338; u Paa sandaku (Edrena): 12.7lJ i u poekom sandaku : 10.632. Tako
su cjelokupni prihodi Husrev-begova vakufa te godine iznosili: 347.455 aki, a cjelokupni rashodi: 278.878 aki 38). Razlika (viak) je, dakle, iznosila: 68.577 a.ki.
Po trebno je jo da objasnimo s lijedee: za!to se u popisu ovog vakufa II teanj
skoj nahiji u obadva navedena deftera (1570 i 1 600~ istie da se svi ti prihodi zavjeaju
38) Fermcndin, Acta Bosnae, 242.
173
SUMMARY
This work represenl an interesting survey of count ries and scttlemen ts in the administrative district o f TeSanj in XVI cen tury which belonged to the Husrev- bey's foundatin . The author gave first the historical survey o f the expansion and fastening of the
Turkish power, and then , toward Turkish listing defters from 1540 to 1600, gave the ana
Iytic review of foundati on's villages and their incomes in th is administ rative d istrict. To
com pare the earliest statistical data from Husrev- bey's fou ndation with da tums in aforesaid listings, he brightened up not oQly topographic development of sett lements, but
also the settling o f Ihis district and its demographic struc!Ure. Quoting all settlements in
this administrative distric t (4 5 settlements) the autho r gave at the same time the teritori
al com pass o f the administra tive district of Tc!lanj , t he unknown fact till now _From that
number 21 settle ments belonged to Husrev- bcy's fo undation. so allnost a hal f o f se~
tled places in this administrative district.
lt is necessnry to mention t hat those foundation 's properties in Tebnj's admi.
nist rative district we re ve ry important comparing them wi th the other estates of Husrev
bey's founda tion1.hat were situated in six different d irections . This foundation had its
preperties. besides Sarajevo - where cultural, educational and other objects were built ,
also in administrative dist rict of TeSanj and Jajce, in Skradin Cad iluc and in sanjak of Potega and PaSa (Jedrene). The fou ndation's incomes in the administ rative dist riC{ of Te
Sanj were on the second place, after Sarajevo, and amount to 2745 3 akes yearly .
174
MUHAMED KANTARD2.I C
Devetnaest je mjesta u Bosni i Hercegovini u kojima su bile ili imaju i sad sahat kuie : u Travniku i Sarajevu bile su po dvije , dok je po jedna bila u Banjoj Luci, Donjem
Vakufu , Foi . Gornjem Vakufu , Graanici . Grada c u. Uvnu , Jajcu, Maglaju . Mostaru.
Nevesinju . Poitelju , Prozoru , Pruscu, Stocu , Te!lnju i Trebinju , a izvan Bosne u Drnilu .
Danas su aktivne sahat - kule jo u Sarajevu , Pruscu , Foi , Maglaju i Tdnju . Prve dvije
pokazuju vrijeme po ala turca satu , dok ostale tri idu po srednjocvropskom vremenu .
Starija sahat - kula u Sarajevu je ona Ito stoji na zapadnoj strani Begove dam ije u
proelju t1t vSeg Gazi Husrev-begova imareta. Ne zna se tano kada je podignuta, jer se
ne spominje ni u jednoi Gazi Husrev-begovoj vakufnami. Najstariji spomen sahat - kule
se nalazi u jednom dijelu tUrSkog geografa atib Celebije iz prve polovine XVII s toljea .
Tu stoji , da kod Husrev- begove damije ima sahat sa zvonom . Jo jedan spomen sara
jevske sahat - ku1e u XVII s toljeu imamo u pj esmi o Sarajevu anonimnog autora (koju
je objavio O. Muli u "Prilozima za orijentalnu ft1ologiju"III - IV, Sarajevo , 952 - 1953,
str. 575-587 ). Kula je stradala kad je Eugen Savojski 1697 . godine popalio Sarajevo.
ali je kasnije popraVljena . Stradala je i 183 1. godine , ali je ve 1834 . bila popravljena
i gornji njen dio prezidan . Tom prilikom je zamijenjen i stari sahat novim , nabavljenim
iz Engleske . Stari sahat je ugraden u novu, drvenu sahat - kulu, podignutu kod damije
Divan Katib Hajdar efendije na sarajevskom Vratniku.
U uskoj vezi sa sahat- kulom stoji muvekithana . Ova je ustanova kasno doprla u
na~ krajeve . Prvu muvekithanu u Sarajevu podigao je Muhamed Fadil - paa Serifovi
18S0.godine. Nalazila se kod Ca reve damije. Radila je do pred Drugi svjetski rat . Drugu
muvekithanu u Sarajevu osnovao je 1859. godine Gazi Husrev- begov vakuf. Zgrada
muvekithane s agraena je u jugozapadnom dijelu dvorita Begove dt amije . Muvekithana
je snabdjevena 7idnim sahatima i instrumentima, potrebnim za mjerenje visine sunca .
Prvim muvekitom ove muvekithane imenovan je Salih cf. Hadtihuseinovi. kasnije nazo
van Muvekit , pisar Gazi Husrev- begova vakufa. Du ~n ost muvekita obavljao je preko
trideset godina.
Salih ef. je roden u Cajniu 1825 . godine . Otac mu se uskoro iza toga preselio u
Sarajevo, gdje je Salih ef. pOslije mekteba pohadao predavanja II Dumi~ia (Drveniji)
175
tJ."
176
ta an
tr
na~
tr
sat za tr-ts
merkez
ku
10
hattul-mariki vel-magreb
15
2
25
30 35
40
45
50
fi
t: XI/V / / / / / / /V /
l /VV / / / / / / /V
15/VV / / / / 1/ / /
{I
2/VlX/ / / / 1/ /
.,VV / A / / / 1/
90
85
O
m.b ute
/5
/ / / / X/ /
V
/ / / / / Y t:
/
55
\
/ / / / 1/
~ 50 .~'"
,:"
I/// k
\
1/ / / .
K;"'/
/ 5
1/ /
V
60
"-
45
30
60
12 - An!l./i
10
viD
lS
,'';
akul
2s
177
c:t t,
.
.-
~ -~.---I--":><::"
.
ka,lprsl desne r.
178
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
1
I
I
I
I
""
1
1
1
1
I
I
I
I
1
1
I
I
I
I
I
I
I
I",
,
:a l
I
,I
,,
Co'
ll
..
179
lovom : "Fir- rub'il - Alai " (O 'Alai- kvadrantu). To je djelo prva sprava za mnotenje
i dijeljenje, pretea dananjeg logaritmara .
Rub' ul - ' Alai ima, kao i druge rub 'tahte (destuo i mudejjeb) , ob lik' jedne etvrt i
ne kruga . Vodoravn i radius (nisi! kutr) zove se hattul - mariki vel- magribi (crta istok zapad), a uspravn i radius (meridijan) zove se haltu vesat is- sema'i. Oba su radiusa razdijeljena na 60 jednakih dijelova (SittiniJ, a mogu se podijel iti I na 100 jednakih dijelova
(a'b rijje). Ta podje la radiusa rau na se od centra kruga do peri rerije kvadranta i ob ratno (ma'kus). Sam luk " kavsul - irtira'i " podijelje n je na 90 stepeni , ra u naju i u oba
smjera. Unutranjost kvadranta presje e na je sa tri sistema linija :
1. mcbsute, vodoravne linije, na kojima se i t aju kontange nsi zi1li-nab sul, Illumas)
2. menkuse, uspravre linije, na kojima se itaju tange nsi (zilli - rncnkus. tamamimumas) i
3. vitce. kose "tetive", kako ih zove dr. Peter Sc hm alzl (Zur Geschichte de r
Qu ad rantcn bci den Arabern . 1929), koje spajaju istobrojna djelita 11a radiusima.
Pol
istok-za ad
~~~~~~~~~-----/~-------4--~
'2
I
I
/I
1/
// /
murija
.-
I
I
I
I
/
/
,'1
OI
/1
"
,,,
/
/
,/
'- --
ft
6
180
sakul
o
5
10
15
2
X
10
15
20
25
30
.lS
40
45
SS
60
:7l7[7 7 7 [7V V / V 1/ /
7- 7 V 7 7 [71/ / V V V
/-1/ 1/1/ / 1/ 1/ / / 1/
/ Df1/1/ / 1/V / /
V V- [7[7 7 [7V V
/' V, V 1
/ / V 1/
/'V / 1/ i/ /
/
~/Vri'l7i/
~/VI/
60
O
8
8O
65
Vss
50
/ 45
J/l/IV V
J/ V
V
90
1/ 0
5'0
V
36
40
V 30
V 20
10
25
tS
Rub'ul- 'Alai moe se koristi ti na svakom mjestu, jer nije vezan za odreenu gea
grafsku irinu ('acz). Koristi se za gr a fi k,? -:--mehan i ke konstrukcije i rldavanje trigonometrijskih i astronomskih formula.
Na kraju e m o prikazati njegovu primjenu u Ijd~vanju par a1gebanldh zadataka,
po kojoj je dobilo ime prve sprave za rau n anje , u ova dva slu aja :
a) Mnoenje i dijeljenje
II
obliku a~ b
a) Produkt dvaju brojeva a i b treba podijeliti tre im brojem e lj . iz raunati vrijednost izraza a ~ b = x, gdje je e
a . a, 35 36 :::;: X. Poiemo od meridijana oo po
48
mebsuti a = 35 do presjeka sa vitrom e = 48 (sl. 5). Kroz taj presjek polotima zategnu t
konac (haj t) i po njemu idemo do vitre b = 36. Od toga presjeka idemo po mebsuti do
meridijana , na kome udarimo na taku X = 2~1. To je trateni rezultat na~eg zadatka.
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
60
90
80
15
75
70
65
55
O
40
30
x
60k::...J-~10;;---:15
20
25
ii3 -
x.
182
veeg
57l
b) Produkt a . b dvaj u brojeva svodimo na prvi s lu aj tako. da a ili b produkta podijelimo jednim faktorom c = 10 ili 50 ili 60 te 'rezultat naknadno pomnotimo tim fak6 60 ) 60= 15. Odavde dobije (6 . 5) 60= 30 60
to rom c = 10 ili 50 ili 60
_c3
LIT E RATURA
I. Hamdija Kre!evlj akovi: Sahat- kule u Bosni i
IV 1 1957, str . 17- 32 .
~I ercegovi n i.
Nae starine
2. Hamdija Kre~evljako v i: Sahat- kula i muvekilhana . Spomenici Gazi Husrevbegove etiristogodi~njice . Sarajevo, 1932 .. Str . 63 - 64 .
3. Muhamed Had iijahi : Sa1ih ef. Muvekit . Novi behar. lX I 1935 - 36. br. 17, str.
22 1- 222.
4 . Ahmed Zija ibn Riza: Rub' dairenin esasi ve usui tersimi.1 i IL 1338. i 1339.po
Hidtri.
5. Kalib Celebi : KeUuz-zunun fi esamW kutubi vel funun . Istanbul.
6. Dr Peter Schma1zl: Zur Geschichte der Quadranten bei den Arabern , 1929.
7. Dr 11. Wieleitner; Geschich le der Mathematik . 8d . I u. II . 1922. i 1923 .
8. H. Sulter: Die Mathematike r und Astro nomen der Araber . 1900.
9 . Karl Schoy : Gnomonik der Araber, 192 ~.
10. Muhamed Emin Dizdar : Sat. Kalendar Narodna uzdanica za 1934 .. str. 140146.
1.83
SUMMARY
A special service (muvekithana) for the calcula tion of the sha rp lime for praing
the daily prayers, was founded by Gazi Husrev-bey's vakuf in 1859. The sharp time
could be read from the clock-tower of this vakuf. The autho r of the article desc ribes.
how the time was calculated by the means of rub'tahta (astrolabium) at first , and
later on by the means of the sextant. By the means of the both ins truments the daily
height of the Sun was measured and according to it the time for the daily praers was
fixed.
184
MEHMED MUJEZINOVIC
PIS u pjesmi na :u-apskom jeziku kOJi se nalazi nad ulazom u njegovu dbmiju. potje e iz 937.
( I ~3 0 /3 1 ). NatpIS nad ulazo m u Husrev- begovu med resu, takoder u pjesm i na arapskom jeziku
dallransa 948 (IS41 /4 ~) g. NatpiS na Husrev - bcgovu turbetu u pjesmi na arapskom jeziku iz
948 ( 1541 / 42) i NatpIS na tu rbetu Murat- bega Tudla u dvoril tu Husrev- begove damije je
takoder u pjesmi na tu rskom jeziku it 952 (IS4S / 46 ) godine.
Natp.is sa Gazi H usrev-~gove damij~ i njeg~ve medrese objavUi su u potpunosti ili dje l omino
svi me navedeni auton, dok su na tpise sa njegova turbeta i tu rbeu Murat - begova objavili samo
neki od njih, ho e posebno biti istaknuto u o krUllim zagr:tdama :
Evlija Celebi, Seyahatname V, str. 430 (I natpise sa oba turbcta): Mustafa HUmi Muhibi Prilog
istoriji Saraj.e~a. Glasnik Zemaljskog muzeja l, str. 19: S: BaJagi, Gazi HusTev- bcg. 1907., str.
58 (sa natpISima sa oba turbcta); Dr. M. Spaho, Gazi Husrev _ bcg 1907 str. 3-4 ' S. Kemura
Iz Scjahatn~me Evlija Cele bije, Glru;nlk Zcmaljskog muzeja 1908 , Str. 186 (i natpiSe sa oba tur:
beta); r Cif o Trohelka, Gazi HUSTer- beg, Glasnik Zemaljskog muzeja 19 12 . str. 16S U natpise
sa o~a tu.r~ta): Spome.niea Gazi Husrev- bcgovc etiristo -godi!njicc 1932, str. 33; Vl. SkaTic.
Sar~)e vo I nJ~gova o~ol ma. 1937 .. str. SS: Gl. Elezovi , Turski spo menici I. str. 523-4; Putopis
EvhJa ~el~ bIJ C; u pnjev~u 11: ~abanov!a, S:uajevo 19~7 . str. 107 (I natpise sa oba turbcta) l
M. MUjez mov,, Turski natpISI u Sarajevu IZ XVI vijeka, Prilozi za o rijentalnu n!ologlju II
stT. 97 - 98 (i na tpise sa oba turbeta).
'
185
tf\. oJ...r> ~
.J )l ~~
186
'o
J,
,So.J
187
Prijevod:
Izmedu dobrih djela emira .wih gazija,
I ovo je jedno od njegovih djela.
Asim 2) se ponudio i sredstva utro/io.
I kod hanikaha ljepu musaFvhanu podigao.
Nek se uvijek spominje ime Bolje
I dobrotvoru u~i i poklanja Fatiha za njegovu duu,
Izreen je jedan dievhev kronagram:
Sagraden je vei i ljep!; hanikah ".
(1275.: 1857/ 58).
Godina izgradnje musafrrhane i hanikaha u ovom natpisu izreena je u ebd edu u zadnjem poiustihu ,pa preraCunavanjem brojCane vrijednosti dobIvamo h. 1275 . godinu (1857/5 8).
Do Gazi Husrev- bega u Sarajevu su podignute dvije musafrrhane , Isabegova i
Skender- ptima. Husrev- begova musafirhana nastala prije 153 1. godine nalazila se na
zapadnoj strani njegove damije , ondje gdje je danas imaret, a sastojala se od etiri sobe
za goste sa sofom i pod njima tale za konje putnika. Na....pvom mjestu je u drugoj potovini XVI stoljea sagraena sahat- kula i Imaretsk.i han . 11_posljednje. vrijeme n1\Jsafirhana se nalaz.ila na mjestu gdje je bila kafana "Aeroplan' . Zatvorena Je odmah poslije
okupacije 1878. godine , a preko tri stotine godina je primala putnike namjernike.
J.o G
'I..:.. \ t "
2) HadU Ahmed Asim- beg Imenovan je za mUIevciiju Husuv- begova vakuf. beratom od konca
muharem. 1273. (2 1-30.1X 1856) godine na kojoj dutnosti je oSlao do smrli 4. aprila 1885.
godine. Roden je 1824. godine u Sarajevu . Kada je postao mutevelija imao je mnogo poll. oko
obnove I ponovnog podizanja Husrev-begov{h objeklla koji su stradali u potaru od 25 _ maja
185 2_ godlne_ I kronog.raml koje ovdje objavljujemo pokazuju nam da su I odnosni objekti objavUeni I podignuli upravo u vrl.ieme uprave Asim- begove, a u dva Itronognma se, kako vidi mo. spominje i njegovo ime. Asim-beg JC bio odselio u Tursku. all se vratlo u Sarajevo, jer se nije
teilo ' od,eti muteve1ljske dutnosti. O Asim - begu oplimlje kod H. Krelevljuovl . MUIevelIje
Husrev- be,ova vakufa, Spomenica Gad Husrev-begove etlrlsto -godllnjke, Sarajevo, 1932., s.
135- 36.
188
PrijelIod:
"U dvori!tu Husrell- begolle dtamije.
Sagradi se Olia llisoka MUllekithana.
Fadile. dolitno je da izrete! Ollaj dievher kronogram :
Naprallljena je lijepa Muvekithana.
Godine 1275." (J858/ 59).
~_.J I.: L- J
"' . .l. ~
'.,j ~
Prijevod:
"Postavljena je ova nova Muvekithana koja pokazuje vrijeme,
A njezino otkucavanje je slitno glasu ptice.
Muvekit rete. a Fadil napisa, potpuni kronogram :
Sagraena je lijepa Muvekithana u haremu diarmje.
Godine 1275". (J858/59).
H. Kretvijakovi spominje da sve do polovine pto~log stoljea . nije bilo mu
vekithane uz Begovu damiju , a iz gornja dva kronograma vidimo da je ova muvekitha
na uz Begovu damiju podignuta127S (I8S8IS9)g.(Spomenica Gazi Husrev- begove
etiristo-godimjice , str. 64).
189
KRONOGRAM
-,..r-
'
"r
~ ~ .;S; ~ ..t." \ll: <-:' ~.,., v,.. ~ (;J""
. .,;..' .J
190
PrIjevod:
Krouogram o obnovi vrata d~'oritta Begove dtamije:
Ova svijetla bogomolja u Sarajevu.
Djelo je gospodina Mir J/IISTeVa,
U koioj e svjetlo istine uviiek siati,
Jer nesllltllljil'o i alleli se II IIjoj sastaju.
Imala ie Ila Ol'om miesllI jedlla tijesIla vrata.
Koja je veoma Ilspjdllo proiir;o Asim- beg.
Odakle se o/1lara vidik Ila svijetlo lIIrbe dobrotvora (f-Illsrev- begaJ.
Za njegovu duJu e prolaznici dovlI initi.
Razgledaiu i ova visoka vra ta Fadil izree kronogram:
Ovako divila vrala dadoie Ilovi sjai dvori!tll dtamije.
SUMMARY
INPUBLlSIIED INSCR IPTIONS FROM GAZI HUSREV - BEY'$ EDJF ICES
IN SARAJEVO
About Gazi Husrev- bey's foundation has been wri ten several monographs,
where. along with description of his foundations we find also the inscriptions from his
edifices : mosques , medres5es and turbe (his and of the first manager of his foundations.
Murat- bey T a rd i). l n this article the author Mehmed M ujezinovi publishes four
inscriptions frolll Gazi Husrev- bey's foundations . unpublished tili today. These are :
Chronogram about renewal of Husrev- bey's musafirhana and I-Ianikaha from 1274
(1857 - 58): two ehronograms about b uilding of Husrev - bey's l1luvekithana in the yard
of his mosque from 1275 (1858 - 1859), and chronogram about renewal and enlarging
of the door in the harem of Bey's mosque from the year 1278 (1961 - 62).
191
lI
.l
RASlO HAJOAREVIC'
U Arhivu grada Sarajeva uva se porodina arhiva Gloda, koji su unali ulogu II
hisloriji Sarajeva, a ivo t i djelovanje lana ove porodice. Ahmed - Munib- cfendijc Gloda od lIlaenja je ne samo za hisIOriju Bosne ve i la hislOrijll Gazi Ilusrev begova vakufa.
u ovoj
I ) Safllct beg BaSai!iC. Kratb UpUI3 u pfo~lost 80\111.' i IIcfl.'C!olllnc, SauJcllo. 1900 .. 5.154 - 155.
2) Yladislall Skuic. Safaj(,lIo i nJ(,~oIl3 okolina od n3JstariJih lIT('m('na do auStfO - ugafsk(' okupac:iJt'. SarajclIo. 1937 . ~. 138. 189. 191. 197 - 199.
3) Hamdij3 Krdcllljakoll;.Spomcnicll Gazi IluSf('IIb.-gOllc ('tirislog:odi$njice . S3rajcllo. 1932 .. str.
JJJ. 14 0.
13 - Anali
193
Ved2.ihi paom. Bi tka se odigrala izmedu vezirove i Glodine vojske na Lavi blizu Viteza
II kojoj je vezir odnio pobjedu . Glodina vojska se raspri hl a Gloda Jc sa svojim najbo
ljim prijatctjima pobjcgao k Ali- pai Rizvanbegovi u tl MOSlar a odatic II Dubrovnik.
Nekoliko voda buntovnika poginulo je tl borbi, neke je Vcd ~hi paa uhvatio i poslao
u Stambol da im se tamo sudi a neki su sami izbjegli u Stambol i podnijeli lui:bu proliv
valije. Veina kolovoda pobjegla je pod okrilje ga ta ko Ill museUmu Smail agi Cengill.
Vedihi paSa stigao je s vojskom u Sarajevo 21.V III 1840. godine, pohapsio
mnoge ugledne Sarajlije. konfiscirao im imanja i lijepu kitu Sarajlija oprc mio II progonstvo. Muselima Mustafa - pau Babia premjestio je II Banja Luku . Jcr sc nekorektno drao II ovom sukob u, a za sarajevskog muselima postavio je Fadil pa!u Serifovia.
J1rotiv Vedihi - pae slate su mnoge tube u Stambol od pripadnika sviju vjera.
I Glodine pristae , prije nego su krcnule iz Sarajeva na Travnik, posla lc su takoder jednu
tubu pro tiv njega . Zbog tih es tih tubi Vedihi paSa je svrgnu t 28.1X 1840. godine. a
za bosan skog valiju imenovan je beogradski Illullafiz Mehmed Il usrcv paa (I 840- 1843}.
Pona je odmah povela istragu o Zloupotrebama Vedti h i - pa~e i pOSlala Il!lroilog komesara Sc lim - bcga u Bosnu da provede izvidaj .
tim jc Aluned Munib Glodo UO Z!l dolal.!lk novog vczira II Bosnu. odmah se
vra tio S:1 svojim prijatcijima iz Dubrovnika u Sarajevo. Novi vezir svrgao jc Fadil pau
Serifovia sa TTl usclimluka Sa rajeva i okoline, jer je on navodno, bio kriv za ove sukobe.
Medutim i pored toga Husrev paa i Portin komesar Sclim - beg poslali su Glodu i 12
njegovih prijatelja II progonstvo u Malu Aziju i Rumcliju. Treba napomenU li da je
Gladu bio prvi protjcrao vc lI usrev paa (1840) a drugi put ga je prognao 1848. godi ne
Mehmed T~hir paa Cengelov i na otok Kretu, u mjesto !laniju, gdje je i umro 1850.
godine. Iz jednog hudela (odluke) sar~evskog kadijc Mehmed Ri7.-a a od II. rebia
I 1267 (14. 1 185 1) godine, kojim se dosuuje SOO zla tnika Fatimi, udovi Mun ib cfendije Glade u sporu s njegovim str ieviima. vidi se da je Gloda bio u lalocniSlvu prvi put
u Trapezuntu i da je tamo ostao oko etiri godine. Naime. Glodini s tri evii su kao nasljednici traili da i sporni zla tnici udu u oSlavinsku masu, ali je Fatima dokazala pomou svjedoka da su li zlatnici njeno vlasnitvo koje je ona prije osam godina poSlala svome muu kao pozajmicu dok jc' bio II zatoenitvu II Tra!)Czul1lu 4). Ovaj sc i7nos od
SOO zlatnika izdvaja iz ostavinSKe mase za raspodjelu u popisu ostavinc iza Glode, s napomenom dajc taj illlos poslala' Fatima svome muu u Trapel.Ul1t kao pozajmicu a to su
posvjedoili Raid- cfendija. sin Sadika. i Ali Riza efendija S}.
Ahmed Mun ib cfcndija Glodo bio jc radak po ta nkoj krvi s Mutcvclii m a .
Njegov djcd l-I as:ll1 - bcg, sin Ali- begov , bio jc oe njen Fatimonl, kc r kom Ahmcd efendije,sina Mehmed efendije M ute'l(t.lia. Illutevelije spomenutog vakufa ( 1747 - 1784),
Ah med Mun ib efcndija kao radak l kao u c n i obrazovan o\<jck imao je svc uvjctc da
bude imcnovan zastupnikom (kajmekamom) lllutevelije spomc nutog vakufa. On je do
bo za mutevel iju poslije smrti Mehmed- Behdet - cfendije (1808 1831), koji je ostavio
iza sebe dva malodobna sina: Mchmcda i Ahmed - Rasima . Kratko vrijcme iza smrtI
(183 1) spomenutog lllutevelije vakufom jc upravljala njegova majka lI atida. Il usein
kape tan Grada!evi, kada se proglasio vel.irom Bosne. postavio jc la kajmckama GaziHusrcv- bcgova vakufa Abdul Hamida, bajraktara , komc je lI atida,nakondugogzatc4) Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-GJ-Sv. 56
S) Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR - Gl- Sv. 73
194
zanja. morala predati upra vu vak ufa. Poslije sloma pokreta pod GradaSev i em. svrgnut
je Abdul Hamid i 8. hbana 1248 (1.1 1833) god ine postavlje n je za novog kajmekama va
kufa Ah med Munib efendlia Gloda kome je pred criatskim sudom Illurlezikom i ug.
lednim gradanima polalio raune i predao gotov novac svrgnuti mu tevelija Abdul- Ha
mid Godine 1834. upuen je berat bosanskom valiji Daut - pai i sarajevskom ka j tji
kojim se postavlja Ahmed. sin Mehmed-Sali ma (Glode) kajmekamom Gazi ~I usrev
begova vakufa do punoljetstva malodobnog Mehmeda M u t eve!ia. U ovom be ratu spo
minje se izgradnja izgorjelog ulagina hana za ije gradilite treba da sc dade zemlji~te 6).
Glodo je upravljao spomenutim \'akulom goto\'O osam godina. On je mnogo
na podizanju vakufskih objekata i na unapredenju vakufskih dobara i ustanova.
Krol to relativno kratko vrijeme podigao je sve vakufske objekte koji su !tradali u potaru UB I godine Sn polo1aja lllu tevelije svrgnu t je 19_ M llma7e\- ahira 1256 (18 .VIII
1840) god ine .
u inio
Medutim poslije sm rti Vejsil - age Imare tIije, Glodina pIIIl(a na pnjed log sa rajevskog kadije. Ahmed-Munib je postavljen sarajevskim i tdanjskim dabijom Gazi
lIusrev begova vakufa u Sarajevu . Ni ko se od Mut eve !i a i \maretlija, kao porodice koje su po porodinoj liniji polagale pravo na sudjelovanje u upravljanju Gazi Husrevbegovim vakufolll. nije pro tivio njegovu imenovanju. jer je o n bio u rodbinstvu s obje
porodice. Ta ko je dabijska sluba prela na porodicu Gloda, koj u su drali sve do
1907. godine. a godine 19 11. ova sluba je prdla na Mut evelie.
Pored vakufskih poslova. Mun ib efend ija Glodo bavio sc. kako sc vidi iz do
kumenata i sakup\janjem dizje u sarajevskom i tdanjskonl kraju. On i Muha med FadiJbeg CSerifovi) bili su zakupci (kompanjoni) za ubiranje d.izje- gebran TcSnja i Maglaja.
To se vidi il. jedne priznanice iz 1835. godine, koju im je izdao l-lasan Zuhdi, ~ef fin ansija bosanskog valije 7). Prema drugoj priznanici iz 183? godine memur Glodo uplatio
je dl.izju vi!ajetskoj blagajni koju je sakupio od kr~ana sarajevskog kraja u ime dvojice
opunomoenika bosallskog valije Muhamed Fadila (Serifovia) i Abdulaha Mustafe 8).
Ahmed Munib efendija Glodo bio je veoma bogat. Svoje bogalStvo uveao je i
miraLom putem .enidbi. enio se dva pu ta od imuniJI sarajevskih porodica. Prvi put
bio je oienjen Falimom. kerkom M e h med - M emi~a i Merjeme. keri !-Iad i Mustafe. a
drugi put F a ti llla - A ~idol11 , kerkom vrlo imu nog i uglednog sarajevskog gradan ina
Vejsilage Imare tIije (imaretlia). koj i je bio sa rajevski i tesa njski dabija Gazi I-Iusrevbcgova vakufa. T u je slu bu preuzeo poslije njego\'e sm rti njegov zet Gloda Munib. Iz
prvog braka imao je jedn u ker, Merjemu . a iz d rugog dvije ker i , Umihanu i Ihtid u.
Kako se vidi iz. jednog hudeta sa rajevskog kad ije Ibrahim - Ediba iz. 1835. godine. II
ostavinskoj raspravi iza umrle prve Glodine iene Fatime r.lodo i njegova ki Umihana
dobili su veliko nasljedst\.o 9).
Drugim sudskim dokumen tom iz iste godine Fal imina majka Merjema i njen
brat Kasim lI adintemiSevi. serdenged ija. odrekli su se svojih nasljedn ih dijelova u
korist malodobne Umihane l o), Glodina druga ena Fa tim- Mida naslijedila je takoder
ve liki imetak iza svoga oca spomen utog Vejsil- age, koji nije imao mu~ke djece. Pored
Fatime imao je joS kerke Zulejhu i Hatidu . Prema jednom ostavinskom dokumentu iz
6) Arhiv !f:lda Sarajeva (AGS) OR - Gl - Sv 79
7) Arhiv grada ~aujcva (AGS) OR- Gl- Sv. I l
8) Arhiv grada Sal"1lJcva (AGS) OR- Gl- Sv. 13
9) Arhiv gl"1lda S3l"1lj{'v;I (AGS) OR- Gl- Sv. l
10) Ar hiv !!rada Sarajeva (AGS) OR- Gl -Sv 9S
lJ'
I
195
II
3 II
pOk
Pored pokrctqina Glodo je imao veliki broj nekretnina II Sarajevu i II unutraSnjosti. Na Docu je imao veliki Novi konak to ga je sagradio na zemljitu svoje ene
Fatima- ASide . Poslije Glodine smrti Fatima je imala zbog toga konaka vik sudskih rasprava s njegovim sIrieviima Abdulahom i Hasan - begom. sinovima Ali - bega. Muhamed Mula - agom Abdulah- efendijom', 'Mustafa Akif- agom i Mula 1-lasan- HaSimom,
sinOvima Mustafe- Sabri efendije, koji su zahtijevali da se i taj konak unese II ostavinsku
masu radi raspodjele medu nasljednike. Odlukom sarajevskog kadije Mehmed Riza- a od
11. rebia I. 12611 14.1 1851) godine odbijen jc njihov :rahtjev. jer je Fatima dokazala da
je taj konak napravljen od njezina vlastitog novclI. Tro~kovi izgradnje konaka iznosili su
8.812 grola 12).
Glode su Imali duane i magaze u Bezistanu i drugim vakufskim objektima.
~to se vidi iz jedne potvrde mutevelije Gazi Husrev- begova i Hadi Bdirova vakufa na
uplaenu mukatu i kiriju za 1835. godinu J3). U drugom dokumentu il J805. godine
stOji da je Mustaf3 - Sabri Glodo prodao svome bratu Ali- begu magazu i duan u Hadli
Be~irovu hanu za J 500 gro~a 14).
196
I)
180 grofo
90 groIo
210 groJa
60
540 groIo
100
80
142
100
grolo
groSa
groSa
grofIJ
groJa
38 grolo
j
UkuplIo:
20 paro
1000 groso
i 20 paro
144 groSa
ohe po 36 groo
to lIfelIje salol'olO Ila tri milI/are II Ir; d:omije po 20 grofo 60 grofa
_ sedmorici siromJJho za isellje i uredel/je groba do
3 groSo
sedom dalla
I 20 pora
za kupanje (mm'oco)
20 groIo
197
za pofijevallje vodo m
za ostale usluge oko kupanja
petnaestorici uenih osoba za
prije pokopa
20 grow
10 gro!o
u enje
hatme u dium,)'i
Ukupno:
150 grota
1483 grota
SIUII
za dila i po mjeseca
1983 grofa
87 grow
i 20 pora
25 gro!fl
20 groa
400 groSo
20 grota
2536 g,ota
15 grota
SVEUK UPNO: 2551 groa
Popis imovi ne u I-)aniji izvrio je zamjenik hanijskog kadije Mustara Sahin 13 .evala 1266 (22_ VI II 185 0) godine. U uvodu dokumenta navodi da je umrli Bosanac Allmed erendija za svoga ivo ta postavio za vasi muh tare (izvrioce oporuke) Salih - agu Saria i Salih- agu KoStru i da su oni pu tem vasijeta traili da sc izvri popis stvar i i
novca
nasumrloga i da se preda opunomoeniku (vekilu) Abdi- agi, koji e os ta vi nu uru i l i
ljednicima . Popis stvari i novca izvr~en je, kako slijedi:
aj STVARI:
-
198
JOO grv~a
30 grom
10 grow
250 groto
350 groto
100 grota
150 grota
50 groa
Veliki tura/..
1000 gm.fo
J80 grow
80 groSo
JO grow
40 grosu
30 groJa
20 grosu
10 grow
20 grow
10 grosu
15 groto
/ 5 KroSa
JO grow
2520 grow
1217 grosu
140 grosu
230 groSa
6950 grow
675 groSo
60 grow
126 grota
24 grolo
72 grow
28 grow
54 groSa
40 groSa
1475 groSa
20 t /amika .,. ( ? ) ..
- 5 komada I'eliki" hajrija po 46 grosu
/39 mat/arski1t z/ati/ika po 50 1 gros
- J3 i po ja/didi ;Iamika {JO 50 groIo
- 2
;101"0 1011CO
ci
11091 gros
76 groso
37 groSll
22 grosu
J I groSu
i 10 pora
24 grota
i 20 l)Ora
I gro$
i 20 poro
2 groSo
JlO groSo
6grosu
i JO para
199
- Postavljeni fes
- 2 fesa
I fes
-
Tespi"
Tespill
Kaput
Mirsah (? )
Par mestava
- NamIIsiII (? )
Kratke Itloe bijele
- Kratke lliae bijele
- Komad ohe abc
- Saliran:
- Sarena koulja i jelek
- Dtube od o h e
- Sai((l
- Komad abe
- Par lo:lllka
- Sail'au'
- Tarabios pas
- Sal-dtlibe
- Sal dtllbe (b ije/o)
- RabljeIIi al od abe
- Rablje"i al od abc
- Stari al
- Salir pas
- Koulja i jelek
- Radila koulja od &osme i jelek
- SaJi-feremla (?)
- Komentar i tekst "Divan Ali"
- Cealj za bradIl s ostalim
- Jedlla klljiga
- Cibuk dillgi (? )
Ukuplla vrijednost prodatill stvari:
Ukupna vrIjedIIosI cjc/okupl/e ostavine:
200
18 groa
9 grow
18 grow
31 gro
9 gro!a
90 groa
99 groa
2 gro!a
i 30 para
60 groa
35 groa
28 gro!a
70 groa
48 groIo
73 groa
92 groa
40 groa
23 groa
25 groa
9J gro
]JO groo
40 groa
38 groa
4J gro
40 groa
8 groa
i JO para
58 groa
20 groa
24 groV
i 20 para
4 groa
i 20 para
52 grow
i 20 para
4 groa
i 20 para
15 groa
2 groa
i 20 para
1531 gro
i 20 para
150.142 groa,
i 20 para
IZDA CI :
- Tro!kovi oko sahralIe i oSla/o
- Te/ullja
- Resmi- kismel
- Pupir
:!Q
kassom (podje/u)
Ukupno izdaci:
S~'egQ
155/ grow
77 groSiJ
468 gro'"
j 20 pura
8groJo
3104 groJ,a
i 20 para
12038 grofa
400 grota
130 groJa
180 groJa
190 groto
17 gro'"
30 grota
ZOI
30 grow
2 primjerko
42.50 K.
JJoslan, 1 primjerak
Dil'a"i D:am;
Jlafija (Glaso) Tat- Kopni/u mill Adab. J primj.
150 grow
7.50 g.
lIU
201
6grota
5 groSa
2grota
20 groitl
127 gro!a
7 grow
7.50 g.
2.50
x,
3 grola
60 gruStI
129 grofa
81 grof
23 grow
50 grofa
7.50 K.
60 grow
10 grow
20.50 g.
50 grow
50 grota
4.50 g.
7.50 g.
'7.50 g.
17.50 g.
22 grofo
121 gro/a
101 grot
15 groa
14 grofa
20 grofa
II grow
54 grow
30 grata
15 ~row
9,50 g,
27.50
14.50 g
5 grofu
2.50 g.
4.40 K.
15.50 ,.
Jsogmlti sa I/i:sm/!
Komentar Fi' raita Sed~arendije. J primjerak
Mukadd;me Elm - Lejs. / primjerak
Riwlei - UslUl'alli s MeJtmuom. 2 primjerku
Opel Sadruf feria. I primjerak
Mulleka- el- ebllllr. I primjerak
11fultaflll1",dijja, I primjerak
- 1c{s", I 'e"~i:. J primjeru/..
Swli Serlti Kaj/je, I Will/jaak
Felm'oi I\fI(/ilt(I/I, I Immjcmk
Sei.k"ki (1 meum/i, J primjerak
Sukki SUII;- :OOC. I primjerak
Diruje l - II/- l1Iurid mill IIm - i/- Ke/am J primjerak
Dede- Cullki, I wimjerak
A hmedl/je Dijar; - Bekri, / primjerak
Uballllll - IIe:air, I primjerak
_ KOII/elltar Kafije Ila turskom jeziku. I primjerak
_ Tari/Ul i Sejjid, J primjerak
Dil'(lIIi Buki, I primjerak
_ Ser/lU sITal - il - islom od Srjjid- Allje, J primjerak
Te/sim Kadi BejdUl';' 2 sl'cska
_ Serlm A I'amili Jlljel';, J lJrimjerak
KOII/elllar Siradtijje, J I)rimjerak
1.50 g.
22 grofu
i 15 pora
24 grow
JO poro
7 grofa
,. 10 pura
24 groJa
14 grofu
i 4 pore
30 groID
42 groJa
41.50
12.50 g.
426 grofu
J2 grow
25 groJa
5 grao
12.50 g
6U grow
6 grofa
5groJa
9 grofa
i 50 poru
3groJa
J 7 grow
201 grof
8 gro$a
50 pora
3 groJa
50 para
203
....
2.50 g,
4 pare
J21 groia
351 grow
4 grow
17 grow
36 grow
266 grow
10 groa
17 grolo
33 grow
IaI grow
23 grato
40 grow
9 grow
20 groJu
20 gm.fa
13,50 g.
40 groSa
5 grolo
25,50 g,
2 grolo
i JJ para
9,50 g.
3 grofa
; JO para
JO groJa
5,50 g,
8.50 g.
4,50 g,
20 groIt1
40 grolo
3 grota
i J5 para
1,50 g,
i. JO para
5} groJa
J groJ
i 10 para
4 grofa
i 10 paro
6 graja
8 grow
3,50 g.
100 grow
60 grota
I J grota
204
J / groa
7,50 g.
J2 groa
42 grow
i 5
11/('11/'
Mealli. I primjerak
pora
10.50 g.
6 grow
i 15 pura
2 groIo
i 10 pora
3.50 g.
7,50 g.
20 groSo
10 groSo
3,50 g.
2.50 g.
20 groIo
40 grofa
40 groo
/o grofa
i
3 groa
5 pora
4 grofo
5J gral
~ grofa
,. 5 para
21 gro!
3.50 g.
lOJ groS
5.396 grofa
i ]2 porc
bi STVARI:
-
265 groIa
70 grofa
100 groa
97 groa
300 groIo
400 grOfa
J03 grofa
100 grofa
35 groa
59 grofa
15.50 g.
410 groa
250 groSo
70 grofa
205
.,...
-
206
80 grofu
400 groSo
87 groSo
,. 5 paro
75 grofa
70 groSo
]75 grosa
6 J groso
35.50 g.
8.50 g.
J 15 groso
i JO pora
860 grow
90 grosa
73 grosa
101 gros
65,50 g.
/00.50 g.
64.50 g.
/30 grow
100 grofa
//5.50 g.
110 groSo
/ 00.50 g.
36 groso
9 grofu
33 grosa
206 grou
171 grof
15J grofa
6J groSo
/60 grow
200 groSo
27 grofa
80 grow
J 12 groStI
75 grow
62 grow
77 grofa
40 grow
/8 grow
300 grow
6 / 5.50 g.
268 grow
33 grofo
17.50 g.
34 groSo
/ /ifra
/6
JJ
146
J20
81
74
groto
grofa
grofa
groto
grof
groJa
80 grofa
110 groto
46 grofa
37.50 g.
38 grofa
J8J grOfa
J3 grofa
i JO para
30 grofa
91 grof
JO grofa
29/.50 g.
4J grof
JO grofa
74.50 g.
47.50 g.
32 grofo
i 6 para
20J grofa
J92 gro!tJ
JOI grofa
168 groto
JO grola
180 grofa
80 groJa
40 grofa
35 grofa
94 grofa
68 grofa
11 8 grofa
30 groIo
25 grofu
16 grofa
80 grofil
/8.50 g.
30 gro,i n
280 grolo
180 grofa
2S'; ",rofa
30 groJa
5 grofa
i 5 pora
~07
:!08
Rublje (presliiako)
DImilIk (kadionica)
Sa/lwe od cn'elle to lle
Trabo loz pas
Perzijski sal s bijelim granama
Opel m blje
Samur urak od cn'elle to lle
Mali urak od zelene tohe
Kralka allferija od fal -basme i jelek
Bliela kratka amerija i jelek
Sal d!ube bez m ka~'a
Bliela knJlka alIterijo
Opel slara bijela atIlerija
Sal salvare
Kukuljica od plol'e tolle
Sal dtube
Opet al dube plol'O
Slari bijeli jelek
Duga areno alIlerija
Blieli somk
Stara bosta
Bos/uk od cn'cl/e tohe
Opet so/ diL/be
Krotka solomenio
Billjis kaplll od CfI 'elle cohe
Opet kralka sal af/terlio plal'e boje
Slari bil/ji! kapu l od en'ene tohe
Bijelo-arella (hitai) kralko olllerlia
Ahmedijo bijele boje - llehali
Rabljeni abdes!luk od crvene tohe
Opet almll.>c/tia bliele (neba li) boje
Sarena kratka alIlerija od pamuka
SarelIo kratka al/lerija - itabija
Sako od plave c.'ohe
Dugo dolama od cn 'elle toJte so srebrnim dugmadima
Opet fal falvare
BinjfS od bamdi (banu) boje
Opet billji! kaput od crvelIe tohe
OpCJ al salvare pla ve tohe
Opel bijela kratka allferija sjelekom
Stara kratka fa l ul/terija
Ubada kalublIdalI
Salodbosme
Sedlo s raku mom
46 grow
11,50 g.
i 10 para
II groa
9 grow
280 grosa
230 grow
135 groSa
14 grofa
381 groIo
1500 grow
23 grow
8 grofa
12 grow
9 grow
22 grow
69 groJa
150 gro!a
23,50 g.
43 grow
5 grow
/7,50 g.
20,50 g.
I groI
30 grosa
30 grosa
8,50 g.
250 grosa
2,50 g.
82 grow
25 grow
22 groIa
250 grow
281 grow
63 grola
24 grola
40 grow
205 grow
40 grow
151 gro!
300 grow
45 grolo
16,50 g.
i 7,50 g.
212 grosa
23 grofa
90 grow
18 gro!o
32 /{'o!o
300 gro!o
41 /{'Ot
38 gro!o
300 gro!o
36.50 g.
14 /{'O!o
12 grow
25 grofo
/I /{'o!o
/1.50 g.
10,50 g,
10.50 g.
25.50 g.
/7 grOfa
i 4 pare
245.50 g.
147.60 g.
J60 groo
605 /{'O!o
62 /{'O!o
IJJ grow
20 /{'O!o
91 /{'Ot
1252 /{'O!o
261 /{'O!o
3/1 /{'O!o
1001 gro!o
123 /{'O!o
505 /{'O!o
500 /{'O!o
410/{'O!o
680 /{'O!o
155 groo
426 groa
500 groa
870 grofa
64J grofa
400 /{'O!o
340 grafa
2004 /{'O!o
822 /{'O!o
100/{'O!o
91 /{'Ot
50 /{'O!o
495 /{'O!o
209
,
I
am"
....
s"
rakumo m od
ehm bara
IJ 9
28 groIa
250
355
202
2 10
grow
grow
grow
grow
JO grofa
63,50 g
136,50 g.
790 grow
,. 14 para
384 grow
20 grofa
741 grow
2805 grow
18 grow
50 grow
592 gro1a
18 1 gro!
i JJ para
200 grofa
48 1 grofa
900 JIfOW
80 grow
2000 grow
120 grow
JO I gro!
500 grow
400 grow
801 gro!
56 grow
200 grofa
873 grow
53.5 grota
4550 grofa
J05 grofa
64 grofa
20 grofa
i 5 para
29 grow
,. 50 pora
121 gro!
71 gro!
60 grow
40 grow
2 grofa
,. /o para
48 grow
Opog/ed (durbin)
60 groIo
200 K'o!o
/2 grolo
8 grolo
220 K'o!o
71.50 g.
73 groll
5 gro!o
42.50 g.
4 grolo
i IS para
512 gro!o
1086 gro!o
68 gro!o
502 gro!o
170 grofo
30 grola
18 gro!o
4 I gro!o
JO gro!o
Velika kutiju
22.50 g.
24.50 g.
36 grolo
Rub- lolita
Opel rub- lolita
Divit od mjedi (pemica s timOn/icom zajedIlo )
Baga eeJali za brodu
Baga elalj za bradu, s krista/om
erllo kamello zdjela i sitnarije II kutiji
Opel S;fnarijt
/I
papiru
Berberski pribor
Dul/atlSka kesa od crvene 60he
8 {'O!o
6 gro!o
6 gro!o
JS grolo
3 groa
4.50 g.
6 groIo
12.50 g.
i JO para
74,50 g.
I I K'o!o
i JJ para
25 groIo
83 gro!o
Tespi" 0(1 SOO zrna so srebrnim resama
Tespih od 100 zma (juz sivri) so srebrnom resom
36,50 g.
Tesp;h od merdalla (kora/ja) od JOO zrI/a sa srebmom resamSO groIo
Har~ tespih
90.50 g.
i 10 para
5.50 g.
Bijeli koItani tespi"
Tesp;" od koralja
201 grof
61 gro!o
Opel resp'-" od koralja s resama
Opet tespih od JOO zrna
33 gro!o
Knstalllilt 6a!a, 2 konrada (almostra rtwJraba,
31.50 g.
KrisTalIlih Calo, 2 konrada (biljur maraba)
8,50 g.
Dul/atlSka kesa srebrom vezena
14 '
21 1
-'
-
2 komada
Opel 2 upa. testijo i mongola
_ Razne kuhinjske srvari od gvoia
_ Pet komodo [li ija zo pekmez, 2 kutije, 2 sepero
CIlPO I'Q
212
24 groIa
6 grofa
26 grota
20 grota
32 grow
11.50 g.
4 groJa
27 grofa
90 groio
J I grof
14 groJa
20 grofa
6 grota
/ 5 grota
i JO pora
2 grofa
i 5 para
2 1.50 g.
4 grofa
52 grota
28.50 g.
6 grota
/6 grota
3.50 g.
6.50 g.
JO grata
6 grofa
5.50 g.
20 grofa
3 grota
i JO para
50 groio
12.50 g.
i JO para
9 grofa
6 groJa
J3 grofa
60 groJa
24 grota
5,50 g.
3 grota
i JO para
9 grofa
14 groJa
10. para
7 grofa
i JO vora
- Cupom, 2 kamu{la
R eseta, 4 komoda
Opet sitnarije od gs'otda
rr'- stolia [raf/oIca ,. krompQ
Rabljene (!izme
Sallduk, 2 komada i pokrovac
Kal/lor- terezija
Opet 2 I'e/ike [u(!ije i 2 J'elika tek"era
2 groIo
,. 5 pofO
4 groto
50 gro!JJ
20 gro*'
50 grofa
/4 grow
20.50 g.
I J groIo
10 para
opel ogledalo
DijelovI' Slar e
/JUSUfe
3groto
4.50 g.
,. JO pora
30 "",!JJ
(aphrodi.siaculII) II
12.50 g~
3 grota
ati
i 10
17 groJa
- Slak/eli; kal/dilj
2elje:IIQ pe sa =elje:llim vratima ,. pJo~om
/ 5 gro!JJ
22 groia
J4 gr(}'(1
JO para
Kofllica, 2 komada
Velike [lIttje. 3 komada
FII~ije.
3 komada
i
Stari sotllor
DIjelovi "/-Ialf/se"
8 graJa
5 poro
8 grofa
/I
7 grofa
koti
Sepel-sQnduk so si(ll(1rijam a
Nekoliko plotu stakla
/I
SOl/duku
para
3 komodo
Kat;ka. 8 komada
Divit peJlo/uo
Opel/O komodo prozorskih zavjesa
23.50 g.
6 grolo
9 KrOJa
i 10 para
40 grolo
45 groto
13 grola
7.50 g.
20 groJa
17 graIo
19 grofa
10 grow
i 10 pora
J2 grolo
11 .50 g.
i 5 pora
6.50 g.
i 10 para
7.50 g.
51 grofa
60.50 g.
213
Bola
ej
12 grota
8 groSa
20 grofa
146 gro!D
9.50 g.
100 groIa
12 groso
II grota
29 groSa
9 grota
90.50 g.
16.50 g.
33.50 g.
i JO para
50 grola
36.50 g.
55 groIa
i 5 paro
181 grofa
i JO paro
1055.50 g.
i 5 paro
II
53.156.50 g.
; 4 pare
19 groJa
12 grow
,. 10 paro
I grof
II grofa
16.50 g.
10.50 g.
9 grofa
i 10 pora
15.50 g.
6 grow
3.50 g.
5 grofa
JO para
5 grofa
10 gro!D
400 grOfa
6gro!o
5 1 grol
101.50 g.
70 gro!a
J5 grofa
J6 gro!a
6,50 g.
8 grofa
5,50 g.
7 gro!a
5,50 g.
7,50 g.
70 gro!a
i 10 pora
50 gro!a
41 grofa
i 8 para
J8 gro!a
J6 grofa
Veliki kalltar
Mali kalllur
CnIeni" mjefilla 6 komodo
Por vrea
Opet pur vrea
Opet pur vrea
Opet par Ilrea
Opet par vreo
Opet por vrea
Opet 10 crven;" )lIjefina
pokustvo
kui:
- Vuneni mi"der
- Stari moli ilim
Sejsuno ilim
Stari ilim
Basmo liIte
SareIlo "kol" joslllka. 2 komodo
Staro sejsulla-i!im
Mokar oo eme tolle. 3 kom.
Jastuk od eme tolle. 13 komada
Prozorske zavjese. od basme. 6 kom.
Bakrena molo mOllg%
Pervazli suho" s kapkom
teljezno mOI/goia
- Napon od tuta
- Riblja mreio
- Staro "osuro
-
1.821 grofa
i 70 para
50 grofa
J 7 gro!a
28 gro!a
J6 gro!a
JO gro!a
20gro!a
5 gro!a
i 5 poro
JOO gro!a
250 gro!a
J 7,50 g.
25 gro!a
28 grofa
17 grofa
4J gro!
56 grofa
3 grola
i 5 para
40 gro!a
50 gro!a
JOO gro!a
/8 grofa
JJ gro!a
20 grofa
J40 gro!a
110 gro!a
2 gro.fa
; 10 para
215
Svijecnjak od tu a
- Svijenjak od lima
Zemljani Tabaci, 2 ko mada
Durbin so ... ( ? )
Velike bisage
Vune
Oper
Stara
S/ar;
26,50 oko
vIInelli minder
zil/ja
makar ilim
- Staro filte
KoJ jastuka od basme. 2 komada
ilim
II .grofa
i 10 para
21 grofa
4 grofa
3 grow
; 15 para
II grofa
16 grofa
89.50 g.
64.50 g.
4 grofa
12 ~rofa
(har)
- Rablje,,; pirotski
7 grofa
5 grofa
2 komada
i ibrik
ZeJjeUla 10)10
Duboka tepsija
eljezni kazan
eljezni sa
Drvena kafaglj"a i nargi/a-Iula
Stari minder kalup
Opet slari l/IIr
i 5 para
20 grofa
12 grofa
i 10 para
67 grofa
i 10 para
15 grOfa
i 5 para
58 grofa
; 5 para
50 grofa
10 grofa
15 grofa
; 10 para
48 grofa
15 grofa
7 grofa
16 grofo
; 10 para
5 grofa
i JO para
37,50 g.
31 groJ
20 grofa
16 grofa
; 30 para
- Misirska hasura
Bijele prozorske zavjese.
Opet vUllelli m;nder
Veliki lellger
Casa s kapkom
2 16
40 grofa
8 ko madu
J5 grofo
i 5 para
100 grofa
15 grofo
13 grofa
i 10 para
I
I
5.50 g.
JO para
3.50 g.
Mali soho/!
te/jem u malala
Njemalki SOlU/li k
Opet I'fmelli millder
Opel beledi jastuci- kalllpi
30 grofa
30 grofo
( Ul ja
za mlijeko
Opet
I'W/CII;
mil/der
Slara Ilrea
KOflj dorat s opremom
Mo:ga zekasto
SIJ
samarom
36 grofa
4 grow
35 grota
80 gro$o
11 0 grofa
i 5 (Jora
5 gro$a
13 grow
44.50 g.
3 grow
i 10 para
27 groIo
23 grofa
/,50 g.
100 groa
6 grofa
400 grola
25/ groIo
260 groso
360 grofa
340 grofo
140 grota
140 grofa
500 grow
200 grow
IJO grofa
5.926 grofa
i 13 para
161 grof
32 grofa
i JOpara
191 gro!
100 grow
80 grofa
i JO para
/ 9 grofa
i JO pora
1 17
Dtepni sat
Leen i ibrik
600 grofa
46,50 groa
- Hali sedtoda
100 groa
i 10 paro
od strane A bduloh-age
52 grofa
65 groa
30 groa
8 groa
150 grofa
9 grofa
100 grofa
i 10 paro
40 grola
60 groa
i 10 paro
70 groa
150 grofa
18 grofa
19 groa
16 groa
1601 groa
949 groa
34 grofa
80 grofa
12 groa
pora
_!...!.5
4.783 grofa
i 35 parI!
Kiseljaka :
2 18
267.50 g.
8563 K'O!u
i 10 pora
I)
potrati~'allja
2970 grofa
3106 !,oIo
4566 groIo
1253.50 g.
199.5 gros
543 grofa
i I paro
750 groIo
363 groIa
60 groIo
100 grofa
150 grofa
15. 856.50 g.
i JO pora
g) Dugovi i
duanske
kirije
305 grow
JOO !,oIo
594 grofa
500 groIa
300 !,oIo
200 K'O!a
57 K'OIo
(1849/50) godiml
j
duamk/l
JJ pora
225 !,oIo
kiriju za JS mjes.
99 grow
i 30 pora
75 grMo
200 !,oIo
Dug Hason - bt>ga za duallsku kiriju za J5 mjeseci u godilIallla 1266/ 67 (1849/ 501
250 K'OIo
I
219
I
Dug E/ezovio (E/ezoglu ) za duansku k inju za /5 mjeseci
u godinama / 266/ 67 (/849 / 50J
Dug Sol/onije Mustofoge za duomku kiriju (polo duollo)
za 15 mjeseci u godinama 1266/67 (l849/ 50J
Dug gvotdora Alije Begia za duansku kiriju
(:za dl'a duana) za 15 mjeseci ugodinamo 1266/ 67
225 grosa
3657 gro$(]
j)
125 groJa
200 grofa
(1849/ 50)
II)
(1
Mil"j j
i.
dnlgo
32.823 grosa
i 10 para
Ukupni
iZl/OS
za mile ve i IIcpokrelllille
220
15QO grofa
2000 grofa
25000 groJa
B. IZDACI I TROSKOVI
Utvrdeni dug Gazi flusrevbegovlI "oku/u za
Vrtjeme
18000 grow
efendija
27500 groa
dllg od 200 madzorija IIjegol'oj zelli, spomeIIlIloj gospodi Fatim;, koji je iZIIOS 0110 pozajmila svome IIIIliu a to SIl posvjedoili P/oi Mula- Mehmed.
si" Mehmeda. i Mulo Mehmed, sili Ibrahima
10800 gro!a
Utvreni
941,50 g.
77 grow
8677.50 g.
Pozajmica Ahmed-elel/dije
plario Muhali '111110 Salih
3000 grow
1101'00
/I
II
Resmi kismet
Takse za diobu (kasamijja)
i 36 para
524 groa
i 18 paro
262 groa
i 9 para
262 groa
9 para
Kaiemijjo (pisarina)
Hademijja (slut iteijo)
Ihzarijja (poz;vo rilla)
Kajdijja ( ulIoleIIje
/I
1728 groa
3146 grofa
i 34 pure
1048 groa
profOkql)
RaZIIi trofkolli
Telalijjo (ploa telalu )
131 gro!
i 4 pare
1672 groW
804 grow
221
4 grofa
3 grofa
78.482 grow
,. 30 para
Svega izdaci:
ci OSTAJE ZA RASPODJELU
ME U
NASLJEDNIKE:
131.303 grow
i /o para
i to:
1641 2 groa
i 36 pora
- Dio PllllodobllOj keri Umihalli
DiO pUllodobllOj keri Hatidt;
Dio pUllodobnoj
keri
M erjemi
s triev iu
HowlI - begu
strieviu
29 178 groa
i 50 paru
29178 groa
i 50 para
29178 groa
,. 50 pora
4559 groa
9 6 para
4559 grow
i 6 para
4559 grow
,. 6 para
4559 groa
i 6 para
4559 grow
,. 6 para
4559 groa
i 6 para
Napomena :
Ispod ove raspodje le, na sredim dokumenta , nalaZI se uObiCajena kadijska
form ula i peat: "Napisao Esad- zade Mehmed Riza , sarajevski kadija", a ispod toga okrugli peat sa imenom Mehmed .Riza .
Dana 29 . zilk ide 1268 (14 .1 X 1852) g~dine nastavio je popis ~ra spo djelu ostavine hafiz Husejn Kazim , zamjenik sa rajevskog kadije . U uvodu navod i daje
Mun ib
efendija (Gloo) umro na otoku Kret i kao prognanik i daje pri potpunom zdravlju i pri
istOj savjesti oporuio jednu treinu svoga imetka i to 6 .000 groa za bedeli - had i.
10.000 groa Mula- Abdulahu ,.sinu Mustafe za izvrene usluge (hizmet) a ostatak da se
is pl auje vasi- muhtarima (izvrioc ima oporuke). Za vasi-muhtare ove oporuke pOstavio
je ze tove Potogiju (potogizade) Muhamed-agu . sina had i- Fejzu\ah- age. i Zlatara (-Jal
du zdizade) Ahmed - agu, sina Mustafage . Sve su to potvrdili i posvjedoili na
Serialskom suku KoIro (Kot rozade) Salih- aga, sin Mehmed-sandak tara iz Jahja - paine
222
I
l
,I
mahale u Sarajevu, i kazaz Sa ri (Sa ri- oglu) Salih -age, sin Ibrahima, iz Hadi- idris-mahale u Sarajevu. Dalje navodi da su sc pojavili poslije gornjeg popisa i raspodjele. utvrdeni dugovi i meu nasljednicima sporn i a rd ak na rije.i K o~evo, koji je sudski procijenjen
na 500 gro~a. le da jc naprijed navedena suma (131.303 gro ~ i 20 p,U3) prenijela . Nakon odb ijanja oporu ene jedne treine, dugova i spornog ardaka, popis i raspodjela se
nastavlja i to :
i JO para
Tri
mi/a
(gradili!(o ) u
kai/uku
H/ivllo koji
II;~U
u!li
u popis
Vilak prodati/J Ilck remillQ 110 JOJll/Oj dratbi
4.500 groIo
J.965 grola
,i
J39. 767 groIa
i 10 pora
Ukupno ostoV;/I0
B. IZDACI
Dug Ahmed- efelldlj'e /I /Jallij; koji je lIukl/adllO
utvrden i o rplaell
Dug Kal/bem hadti-Mehmedu za sarat!ke stvari
Dug IJa/iu Mcl/medu , sillu Saliha, za uilIjen e /ls/uge
(I/izmel)
Dllg za eremit
Resmi- kismet
Takso za diobu
Te/aliija za prodavalIje spomenutih lIekrelllilla
JOOO grola
781 groIo
350 groIo
160 grola
21 l groIo
i 25 para
lO groIo
600 grola
5.616 grola
i 25 pora
UkuplIo izdaci:
Ostatak po odbitku izda/ka
Koda se odbije od togo IZlIOSlI jedI/a treilIo za bedeli
had! i odredene slime u vez i opoM/ke, o Ila OSllOI'U svjedoenja Kottre Salih- age i Sori Salih - age
89 436 groIo
,. 37 pora
,. to:
Dio telli Falimo - A t idi
A
keri
Ha/idfi
l I. 729 groIo
i 26 para
19.874 grola
,. 34 pore
19.874 groIo
i 34 pore
223
/9.874 grofa
Dio
strievilI
i 34 pore
3.013 grow
Abdulall- begll
i 3J para
Dio
strie v;cu
1.013 grofa
/Jasan - begu
; 3J para
1.013 grofa
,. 31 para
1.0Jl grofa
i 31 pura
1.013 grofa
i 31 pora
Dio
striel1;':u
Mehmed Muta-agi
Dio
SIrievicu
Abdulah e/endij;
Dio
strieviu
Uio
str;ev;cu
pe at
3.U/.1 grofa
i 31 pora
sromcnu!og hafiz
I-Iuscj na , zamjenika
SUMMARY
THE LEGACY OF AHMED Mum EF.
G LOO,
Th e author publishs tra nslations of three docu men ts of the sheriatic CQ UrI ,COI1ccrning the property of Ahmed fo.h mib er. Glodo. These documents some from thc fa mily archives of the Glodos and now they are in thc Archives of Sarajevo . Ahmed Glaa
was onc of the richest man in Sarajevo. Among la rge property his b ig privat library is wcl
l- known , and we have here the lisI of books from Ihis library . Moreover G l oo is famo us as the rebel against cen tral power. so he died in ex ile l hc 27. July 1850. o n the erete,
in Ihe town 1lanija .
224
(I
ALIJA NAMETAK
225
" Ih tijar Sejro"' je bolja Mulabdieva noveleta, koja je u stvari bez neke naracije,
ali ivo donosi intimno doivljavanje jedne gradevine ili, zapravo , jedne institucije otje
lovljene u gradevini , u Begovoj damiji.
Ideju da se jedan poveani broj "Novoga Behara", kojemu sam bio urednik.
posveti Gaz.i I-Iu srevbegu i njegovim zadubinama. a povodom eti ristagodinjice njego
ve damije u Sarajevu , dao mi je poelkom proljea 1930. godi ne Hamd ija Kreevlja.
kovi. Obratio sam se usmeno su rad nicima iz Sarajeva i pismeno nekima izvan Sarajeva
i ubrLO su se odazvali: iz Zagreba ~alih Ljubuni , a iz Sarajeva Dr Safvel - beg Baagi ,
Muhamed Emin Dizdar , Edhem Mulabdi, Fehim Spaho , Salih Balji , Hamdija Kreev.
ljakovi (sa tiri priloga) i Maksim Svara, a od mene su bila dva lanka Oedan, pod
pseudonimom - o Vakufu Gazi Husrevbegovu). Tako je izaao dvobroj 2 - 3 IV godita.
I.VI 1930. Vei na ovih lanaka je pretampana dvije godi ne kasnije u "Spomenici Gazi
I-Iusrevbegove etiristogodinjice" . Esej i Saliha Ljubun i a i Sal iha Balji a su na granici
nauke i be let ristike , dok je Mulabdievo "U Haremu Begove damije" jedan sv ijetli od
bljesak. jedan proplamsaj knjievnog nadahnua u ivotnim godinama kad pisci obino
odlau pero .' U ovoj prozi koju ne mOemo nazvali ni priom ni novelom ni crticom
(moda bi joj najbolje odgovarao nekadanji izraz za ovakvu vrstu knjievnog djela
"slika" ili "slika iz ivota"') Mulabdi je nadahnuto doniO presjek zbivanja jednog rama
zanskog dana (i noi) u Gazi Husrevbegovoj damiji i oko nje, s uvodom o znaenju
ovog dvorita (harema) koji t-.~ulabdi naziva " narodnim teritorijem za ozbiljne i zama!ne sastanke".
Kad je list bio tampan, MuJabdi me je upozorio da sam propustio u njegovu
prilogu jednu ~ tamparsku greku. Naime . u ono vrijeme slagari su u manjim hamparijama slagali najvie tzv. ru nim slogom . a uglavnom iz rukopisa . ije se onda trailo da
rukopis bude otipkan na pisae m Stroju. Urednik je bio sretan da ima dovoljno rukopi
sa za opseg lista , a rijetko se delavalo daje bilo vi~ rukopisa pa da bi se moglo i birati.
Mulabdi je imao karakteristian rukopis, sitan , uredan, ali , UA se rekne , ispisan. Tako
nisam ni ja proitao a ni slagar sloio rije. "seh ur" koja je krivo slotena i oo tampana
kao "sabah't. Ta mi rije nije bila ni poznata . Za ono to ona z na i dotad sam sluao i
govorio samo rije "ruak" - vrijeme uz ramazan kad se objeduje izaposti.
U tom istom dvobroju od tampana je na 46 . strani , u rubrici Narodne umotvo
rine, pjesma " Husrevbegova tualjka" , koju je kazivao M ulabdi u i Kre evljakoviu
Muhamed Enveri-e fend ija K adi, povjesnik i kro n iar Sarajeva . Krccv ljakov i mi je
kasnije kazivao da je tekst pjesme bio u veoma ravu stanju zapamen i da ga je
M u la bdi " do tjerao", jer. i nac ne bi mogao biti tampan.
Na koncu, M ulabd i je u rubrici Zagonetke na 48 . sIrani pod br . 3 i 4 i naslo
vom Prig!Xina zagonetka (od Dede) objavio slovanu zagone tku koja je trebala imali lik
kule kojoj je na vrh u sat, a odgonetka je biJa "Gazi Husrevbeg" i "'Sahat - kula u Sara
jevu" .
II
S pie tetom lspominjem poemu "Gazi Husrevbeg" , spjevanu u desetercu narodne pjesme, kojoj je auto r pok. Nikola B uconji (pseudonim: Dtem - Bu- i), dugogodinj i uitelj i iskreni bosansko- muslimanski prijatelj (1865 - 1947). Njegova pjesma je
226
III
Poslije " Mevluda" obradovao nas jc Re!ad Ka di novom poemom "Gazi
Husrevbeg" , Nije da mi nemamo pjesnika. aji rijetki su danas pjesnici. da se neem o,
itajui njihova soinje n ija, zapitati: "Sta li jc pjesnik. ako..je pjesnik, h tio rei ovim
stihovima, ako su ovo stihovi"? Cini se da u nac vrijeme pjesnici misle da su samo
one pjesme dobre koje se mogu nakon d ugog umovanja razumje ti, a motda nije osnov
na stvar u dananjem vremenu ni da se pjesme razumiju . Covjek doivi, i t aj4 i takvu
"poeziju". neki ugodaj kao da bud,lIl sanja izv r aene snove . Ako dan as prosjean gleda.
lac na iL.lotbi gleda slikc modcrnih. suvremenih slikara, ne moie odgonc tnuti Ha pojedi.
na slika predstavlja . Gleda li ncku modernistik u skulpturu, ini mu se da gleda neke
za'rdane klince , koje je ra sluajno ama1gamira1a u nekakvu gromadu. Dojim se da e
generacija koja iza nas dade i bude gledala umjetnika dostignua veeg broja dandnjih
slikara r kipara ili itala poeziju mnogih dananjih pjesnika rei da su umje tnici kista,
dlijeta ili pera bili duhovno nastrani. J er, zaboga. tko je vidio. u naem vremenu pisa
li onako da te i l aoci mognu odjednom razumjeti . Boje se da e ih proglasi li na irat
njacima. zastarjelim, "prevazidenim" .
Ove su me misli obuzimale itajui Kadieve jasno i razumljivo pisano, a poet.
ski nadahnutO djelo . Mote se,dakle , djelo pisati i razumljivim jezikom pa da bude dobro.
Pjesnik je podijelio poemu u poglavlja, od kojih prvo, Dolazak: prikazuje Gazi
Husrevbcga pri prvom ulasku u ~a rajevo u vrijeme s u nanog zalaska i prv ih
asaka
Iloi, kad ga zanese prizor kasabe pune ba~a i Suma rj eice Miljacke. U snovienj u on
vidi b u d ui grad :
".
227
I dalje:
Cetvrto poglavlje, Damija , puno je zanosnih i toplih stihova izrast anju dami.
'
je prema Gazijinoj elji i neimarevoj zamisli.
U Bijelom gradu, petom poglavlju poeme, opjevani su nastanei daljih Ga:tiji .
hajrata: medrese, vodovoda, hanikaha, arlije, talihana, bezistana , musafirhane i
imareta, sahatkule ...
pad njegovom rukom grad je rast'o, Cllao,
svakome je emir dio srca doo.
nm
Kad bismo htjeli citirali uspjele stihove ili uzviene misli zaodjevene u adekvat
ne stihove , ne bismo mogli mimoiizavretak;estog poglavlja , Sija dobra:
i tamo poetne
228
di~njice
Gazi Husrevbegove damije, kada bi se sabrali svi rashodi Gazi Husrevbegova vakufa kroz 400 godina (plae svih slubenika i opskrba lalebe u med resi i hanikahu. imarel i musafirhana), da bi se tim sredstvima moglo cijelu godinu izdravati cjelokupno
stanovnihvo jednoga grada, kakvo je bilo Sarajevo 1930_ godine .
Posebnu dra ima posljednje poglavlje , Legenda , kako se i najsitnijim dobroinstvom moe zaraditi sevab kao i najkrupnijim hajratom.
Da mi se ne bi reklo da pikm bezrazlono panegirik jednom pjesnikont djelu .
ja ne IVrdim da u njemu nema i manje uspjelih stihova,da poneki stih u "Gazi Husrevbegu" podsjea na neke nihove iz "Mevluda", ali zar se nisu nehotice ponavljali i pjesnici
koje je historija knjievnosti proglasila pjesnikim genijima . Ja ovo tvrdim: daje Kadi
pisao oba djela poletno, s iskrenim zanosom, pjesnikim jezikom, ali. za razliku od
mnogih suvremenika, i potpuno razumljivim jezikom .
Poema Rdada Kadia, Gazi Husrevbeg, !tampana je kao knjiica od 38 strana
u Sarajevu godine 1966. , ime se je i sam uvrstio u nae hajir- sahibije, pogotovo ! to je
i s t prihod od ovog djela (Ho ini oko tri milijuna starih dinara) darovao Gazi Husrevbegovoj med resi 1
SUMMAR Y
GAZ I HUSREV- BEY IN BOSNIAN LI TERATURE
ln the period from the begining of this cen tury several Bosnian writers have
writen about Gui Husrev- bey and his foundations. Edhem Mulabdi wrote two nove
lettes about Gazi Husrev- bey and his mosques: " Ihtijar the old man Sejfo" and " In
Harem yard of Bey' s mosque", and registered o ne folk song " ~I us ref-bey's lamen t".
Nikola Buco nji ( 1865 - 1947) composed a poem "Gazi Husrev - bey" in the fo rm of
folk tensyllabic cpic pOCIll.
R e~d K adi (b. 1912) composed a poem "Gazi Husrev- bey" poetically inspired , divided in songs: Arrival , Sarajevo, Oath, Mosque , Write town, Sower of good,
Dead ly dawn and Legend . The wor.k is printed in 1966. and the public accepted it
warmJy, and all printing (10000 copies) is sold out long ago.
229
,I
JOVAN JOVANOVIC
I'RVA KNJ IGA II. OYLAST1 S'I VARAI.ASTVA \l US I.I\lANA U HOSN I I 1I1: RC[GOV INI
STAMPANA LATIN ICOM
23 1
:20 turskom.
nInh ametl anskn mlade! o Bosni i OerccgoYiui lH'iredio i
poslovicama narodnim i arapskim
okitio
mu~a::1edans~i
kolski odbor
3
o~ruia
sarajev!Olcoga
odobrio
U
Tro ~ kom
232
II. kar...
233
tampe zasluivao ako ni po emu drugom a ono po tome IO je ovo prvi udbenik ove
vrste tampan na narodnom jeziku.
Prilikom ocjenjivanja njegove vrijednosti treba imati u viti u vrijeme u kojem se
pojavio. Jer od tada do danas naa pedagokOl misao. pedagokOl praksa i stvarnost. sistem
nasta,e. obrazovanja i vaspitanja toliko Su napredovali da sc priblii.avaju evropskom ni
vou. I svakako. kada bi sc polazilo sa dananjeg stanoviUa. Risaeli- ahlak bi se nalao
pod tdkim udarcima kritike. Medutim prije devedeset godina - kada je nae kolstvo.
mOe se re i, bilo jo u povoju - predstavljao je dragocjen kodeks pedagoko-etiCkih
pouka i preporuka o lijepom vaspitanju kolske djece. Kao takav u sistemu vaspitanja on
je predstavljao ne samo koristan udbenik nego i va1.an Cinilac u vaspitanju kolske djeo
ce i djece uopte . On je mogao poslutiti kao udbenik La osnovne ~kole svih nacional
nOSti u BOSIH illercegovini - ukoliko je takva nastava u njima bila zastupljena . Jer.
zahvaljujui priredivaeu Mehmed - begu KapewJ10viu i njegovim pogledima proetim
demokratshm duhom. u Rislei- ahlaku nije bilo ni jednog elementa koji bi vrijedao na
cionalna ili vjerska osjeanja pripadnika bilo koje nacionalnosti .
Prilikom osvrta na 0110 djelo profesor Rizvi nije polazio sa pozicija kole i
kolstva. Njegovu ulogu i znaaj prouio je sa gledita knjievnosti . A to je jedan dokat
vi~ o vrijednosI i Kapctanovieva Risalei- ahlaka.
Poslije krae analize sadr1:aja Risalei ahlaka Rizvi 7akljuuje: " Iz preporuka
nauke i uenja zacrtanih i iznescnih u ovoj knjiici izai e docnije itav knjievni po
kret sa tetnjom i agitacijom prosvjete. B3agi. Mulabdi i drugi osobito oko lista "Be.
har" i drutva "Gajret'': Iz preporuka "udorednosti i savrenstva". koji se je jedan
put istiu u zavr~noj rijei knjige izii e moralno- pedago~ka proza llamdije Muli a.
Op~te uvodne i zavrne pros\jetne i moralne teze ovog djela uklapaju se, medutim. u la
nac idejnih nastojanja knjievnog stva ranja i kontinuiteta bosanskohercegovakih Musli
mana od djela na orijentalnim jezicima. preko alhamijado-literature do prvih poku~aja
$tampe i publicistike" 4). kae Muhsin Rizvi.
Iz ovoga jasno se vidi da je knjiga Risalei - ahlak pored
i etike uloge imala i ostvarila i drugu takoder vanu runkciju.
I>cdago ~ko
didaktike
4)
I ~idcm.
str. It5 .
234
II
Vei broj teza obuhvaenih II knjizi o kojoj je rije i danas su aktuelne i spadaju u prvi plan vaspitanja uenika i djece uopte. ~Ioda su neke od njih ak aktuelnije
nego li u vrijeme kada je Kapetanovi pripremao za Uampu Risalei ahlak. Svi sc savje ti.
pouke i pojmovi medusobna povezuju. preplijeu i sve je usmjereno ujednom pravcu:
izgraditi djeju linost . Putem vaspitanja i obrazovanja stvoriti od djeteta humanog,
prosvije e nog. moralno i fizi ki snanog, plemenitog, istinitog, ~ iroko kulturnog i dru
gim vrlinama odabranog ovjeka. Dakle sve u svemu - biti ovjek . Naravno toje onaj
7) Risa1ei-ahlak.
str. J l
235
I
I,
,
ideal oxjek kakvog je zahtijevalo ondanje vrijeme i kakvog je u vidu imalo ond3nje
druStvo ukljuujui tu porodicu i Skolu. I zato knjiga Risalei- ah1ak ima trajnu pedagoSku vrijednost i svojom sadrinom i namjenom ulazi u sastav pcdagoSkog i kulturnog
nasljea Bosne i I-Iercegovine .
U knjizi su , kao ho je reeno , ukratko obraene 34 teze . Prva govori o pobonosti , posljednja o pokornosti caru. U ona vremena smatralo se da su ovo primame o
xjekove dunosti. Sve druge, u neku ruku , podredene su njima. Ipak u Risalei- ahlaku ,
nije mnogo prostora ustupljeno Bogu i caru . I jedno i drugo postavljeni su u mogunim
okvirima s obzirom na relativno daleku proSIost kada su , u odnosu na danaSnje vrijeme ,
postavljane druge moralne norme i tivOIni ciljevi , odnosno ideali .
Iz teksta se moe zakljuiti da ovjek u odnosu na Boga nije pasivizirano bie
koje sc slijepo pokorava Njegovoj volji i od Njega oekuje sva rjeSenja. Naprotiv. ovjek
je Stvaralac i - da sc poslovik.i izrazimo - kova svoje sree. Jest, da je Bog sve stvorio.
kako SC u knjizi govori , zbog ega Mu ovjek treba daje zahvalan i da Mu se moli (7) ali
ljudi su "po pameti (znai svjesno- LJ .) i po zakonu uvijek duni dobro initi " (7).
Neposredno poslije pojma " Pobonost" postavljena je tema 'znanje". Meu
tim autor joS u predgovoru svoga djela na prvom mjestu i s t ie zoal* koje jedino ovjek
moe posjedovati. Upravo znanje je - kako rezonuje Kapetanovi _ jedan od onih kvaliteta po kojima sc ovjek r~likuje od ivotinje. Najbolje za ilustraciju ovog navesti.
njegove rijei : "Ali ovjek se od ivotinje odvaja znanjem , pameti , mislima i govorom
rijei. Um ljudski usavrlava se samo uenjem nepoznatih stvari od ucnm ljudi i iz knjiga. a ovjeanstvo se uzvisuje sanlO oplemenjivanjem udi", tvrdi Ljubu!ak (3).
lako jc po redosljedu pojmova objaSnjenih u Risalei- ah1aku prvo mjesto pripalo pobofnosti ipak autor prioritet daje znanju. On smjelo tvrdi : "Covjeku je od svega
najpotrebnije znanje" (7). Dakle , znanje prije svega i iznad svega.
Zadrati steeno znanje samo za seb6, za lini prosperitet znailo bi pretvoriti
ga u mrtav kapital. Da ne bi do toga dolo autor je naglasio, gotovo definisao, njegovu
sutinu, smisao i funkciju savjetom " pribav!jaj znanje s namjerom. da zn~ i inj! ono
!to je dobro, te da i drugoga poui!" (8).
To drugim rijeima znai da znanje treba staviti u slubu ovjeku i d-obru i
obavezno ga prenositi na druge .
Potovanje ovjekove linosti podvueno je nekoliko puta u knjizi Risalei ahlak (8,9. , 17., 18,. 19., 20., 28 ,. 29). Savjet djeci da pohuju roditelje, uitelja i
majstora - kao prve dobrotvore i hraniteije - istaknuto je na prvom mjestu (8) . Posebno privlai panju visoko potovanje i znaaj koji se pridaje uitelju. Govorei o ulozi
roditelja i Uitelja autor zaklju uje: "Jo je uiteljeva pravo starije od oeva i materina,
jer te Uitelj k savrlenstvu privodi" (9).
Ovako visoka ocjena li nosti Uitelja i njegova pedago!kog rada rijetko se moe
uti ili sresti u literaturi - ak i pedagokoj. Nazivajui uitelja dobrotvorom koji ue
nika "k savrienstvu privodi" autor je time , vjerojatno, htio rei da uenik gleda u uite
lju odnosno u nastavniku svoga iskrenog druga i prijatcija. I obratno , da uitelj nastavnik u svakom ueniku vidj ovjeka. Autor kao da je bio svjestan pedago!kog
momenta : da se kvalitetan uspjeh ne moe oekjvati ako na rclaciji nastavnik- uenik
postoje, makar i male . neravnine ,
I n~a savremena pedagoka praksa u ovome nije mnogo dalje po!la .
236
I
[
[
I
pOva. Jer sila zakona ne protee se na njih onom snagom i efikasno u kao UA je to sluaj protiv lopova. Lopov ne moe doivotno krasti a da ne bude uh vae n . Na kraju sud
ga osudi i drutvo od njega odahne, dok laov u veini s lu ajeva mirno ivi, nanosei
bolove drugima a katkad i drutvu.
U Risa1ei- ahlaku prokomentarisane Su - i naravno osuene neke negativne
pojave koje su tada bile manje izraz.ite nego u nae vrijeme. Spomenuemo. na primjer,
te toinstvo (12) i psovku (16). Medutim danas Su oba problema akutna i kao takvi u
najmanju ruku zabrinjavaju. a pedagozi kojima je to du.nost. pa u neku ruku to zadire
i u problematiku sociologa . ne bave se njima dovoljno .
U svakom sluaju hetoinstvo prelazi okvire djejeg nestaluka. Svakodnevni
i es t i primjeri ubjedljivo govore o postojanju nagona za unitavanjem kako kod djece
tako , na talost. i kod jednog bruja ot.Iraslih. Stctoinstvo istovremeno negativno utjee
na vaspitanje djece i proulfokuje velike materijalne tete zajednici pa i s te strane oba
vezuje nas da se angaujemo na suzb ijanju ove negativne pojave. U suzbijanju ove tet
ne pojave mogue je postii uspjeh: upornim vaspitanjem djece u porodici i koli , ~ktiv
nim zalaganjem drutvenopolitikih organizacija usmjerenim na budenje svijesti i odgo
vornosti pred drutvom starijih tetoCinaca. Na kraju i primjena nadoknade priinjene
te te ne dolazi II sukob sa duhom demokratskih naela .
Problem psovke. kao uostalom i problem tetoi n stva, ee se postavlja u
dnevnoj nego pedagokoj tampi, umjesto da bude obratno. Budu i da se sticajem
okolnosti i estom upotrebom organski povezala sa naim svakodnevnim rjenikom (na
to reagiraju strunjaci maternjeg jezika u naim republikama) stekla je u neku ruku i
"pravo graanstva" . Nalazimo je u novije vrijeme Cak i u literarnim spisima nekih naih
uglednih knjilevnih radnika .
Neki koriste kao najpodesnije sredstvo da njom izraze drugarsko Iprijatdj
sko osjeanje kao , na primjer . prilikom susreta, pozdrava. Cestitanja i tome slino . U to
mc smo. moda , originalni. Dobar broj djece svih uzrasta viSe ne osjea psovku kao
neto runo. neto to uniava ovjekovo dostojanstvo . U tome, na zalost , nije mnogo
odmakao ni jedan broj osoba u zre lim godinama .
Ovim kratkim osvrtom na tetoCinstvo, posebno na psovku. htjeli smo skrenuli panju na vrijednost knjiice Risalei-ahlak koja je davno - prije devedeset godina
intenzivno upozoravala i na ove negativne pojave, pozitivno djelujui na vaspitanje ne
koliko generacija .
Iz sad raja knjige Risalei- aWak vidi sc da na Covjeka treba glcdati kao na
ljudsko bie sa dobrim i loim osobinama. Ali nigdje nema rijeCi o tome da ovjeka
treba mr-liti , iako on svojim ponaSanjem odstupa od etikih normi i pedagokih stavova
koje knjiga postavlja i iji je glavni cilj da svaki graanin poslane kompletan ovjek .
Krakko reeno: Covjek ovjeku je bra t.
S obzirom da su stavovi Risalei - ahlaka uglavnom usmjereni u ovom pravcu i
da vaspllanJc , kOJe ova knjiga preporuuje, usmjerava u iStom cilju, Sma tramo daje to
jstovremeno i jcdan od njenih najveih dometa.
Pojam "igra" (djeja) nije posebno postavljen n'j obraen . Medutim u tekstu
nailaz.imo na dva mjesta (4., 14) iz kojih se moe naslutiti da je poimanje djeje igre
u to vrijeme potpuno suprotno dan.u;njem . Naime , djeja igra je ocijenjena kao uzalud
no traenje vremena. Kratko reCeno : igra je porok .
J
238
U svijesti ljudi , znai . nije bilo sazrelo ubjed?nje daje igra nuna i ivotna Po!reba svakog djeteta. I s obzirom da igra vrii jednu od valnih funkcija u izgraivanju dje
je linosti nelamjenljiva je kategorija djeje razonode.
Patriotsko vaspitanje nigdje nije dotaknuto u Risalei - ahlaku. Nije iskljueno da
je prireiva knjige taj propust uinio iz taktikih i politikih razloga. Naime , Bosna
se nalazila pod austro- ugarskom upravom. Kapetanovi je. istina, isticao "bO!njatvo"
kao neku varijanlU nacionalnoSti. aJi, istovremeno. nije krio ni svoje naklonosti prema
Austriji. Ukoliko bi "bonjaitvo"zvanino postavio kao problem i potrebu vaspitanja
djece neminovno bi morao doi u sukob sa interesima i politikom Austrije . S druge
Strane , ako bi patriotsko vaspitanje usmjerio u pravcu razvijanJa rodoljublja prema
AUStriji kao jedinoj otadbini Kapetanoviev ideal u pogledu "boSnjatva" ne bi imao
ui smisla ni logike.
Po ndem mgljenju moda bi ovo bio jedan od opravdanih razloga zbog kojih
je Mehmed beg Kapetanovi izosi avio temu o patriotskom vaspitanju .
Nita nije reeno o kockanju , alkoholizmu. unitavanju spomenika. ubistvu.
muenju ivotinja i uni tavanju prirode. Po tome dalo bi sc pretpostaviti da ove negativnosti nijesu bile izrazite i da maloljetniki kriminal nije bio razvijen. N3 ovu misao
navodi nas i to Sto je au tor obr3dio tezu "Kr3da" (16- 17) predlaui najstT02u kaznu
za ovaj prestup. Postoji vjerovalJlota da Kapetanovi ne bi zaobiSao i ove negativne pojave ukoliko bi se pojavljivale u irem obimu.
U Risalei-ahlaku djeca su posmatrana vie izolovano od porodice i druitva.
Gotovo sve pouke i preporuke upuenc su samo njima iako je njihovo vaspit3nje neposredno povezano i zavisno od porodice. i druStva i. naravno. od kole. Djeca bez ajih
nijesu u stanju savl3dali mnohvo prepreka koje im stoje na pUlU pravilnog vaspitanja
Naa namjera nije da ovo pitanje dalje komenlari~mo ali smo mi~ljcnja da bi
knjiga Risalei - ahlak bila sadri.ajnija da se autor u jednom kraem osvrtu obratio porodici - prvenst\'eno roditeljim3 - i drutvu. upozoravajui ih na dunosti prema djeci.
Netreba gubiti iz vida da su djeca dio drutva i porodice). Smatramo d3 lakavosvrt ne
bi mogao mimoii ni uitelj3 ni majstora .
Realnija ocjena o Kapetanoviu kao autoru i njegov9"l djelu mogla bi se donije ti na osnovu uporcdivanja Risacli - a11Iaka s izvorima kojima sc on sluio . Na taj nain moglo bi sc ustanovili koliko je Kapetanoviev rad originalan i ocijeniti njegova
mjerila kojima sc slu2io prilikom izbon problema odnosno teza koje obr3uje u svojoj
knjizi.
Ali. trcb3 naglasiti , na zad3tak nije da se ovom prilikom upuSt3mo u lU operaciju ma da je ona potrebna. Ne prctendujui na pisanje studije o Ris3lei- ahlaku na~
je cilj bio da prilikom jubileja - 90 . godinjice tampanja ove knjige - napi~emo rad popularne sadrine.
Knj i2ica Ris3lei- ahlak bil3 je koristan udbenik i vaan je pedagoki dokumenat iz oblasti Skolstva na~ relativno davne proSIosti. Vriila je plemenitu misiju i funkciju: vaspitanje djece i odraslih . Zasluivala je , kao takva. da se nade u svakoj bosanskoj
kui.
239
sam relativno agilan ovjek i primjerom i rijeju ukazivao im put, kojim treba da idu ..8 )
nego se uvrstio u red autora ~kolskih udbenika i u neku ruku u red bosanskih pedagoga. Zbog toga ne moe ni njega ni njegovo djelo POUKA O LIJEPOM 1 RU2.NOM po.
NASANJU zaobii istorija ~kolstva Bosne i Hercegovine.
SUMMARY
FIRST
MOSLE~rs
240
IRAJI1M
KEMURA
Fondovi Gazi Husrevbegove biblioteke nedavno su, opet , obogaeni jednim znaajnim i vrijednim poklonom - knjievnom zaostav~tinom naeg poznatog
knjievnika Huseina Dubravia -oge , ije knjievno stvarala tvo zauzima znaajno
mjesto u razdob lju .do poetka drugog svjetskog rata . Obrada i eventuaJno objavljivanje njegovih sab ranih djela tek predstoji. Poklon su izvrili njegovi nasljednici, sinovi
Smail , Zija i Nijaz.
Husein ogo raden je IV 1880. godine u siromanoj mostarskoj porodici.
Kako sam navodi , njegovo prezime ogo , nije bilo pravo preitme nego nadimak , koji se
u arlO uijemc u Hercegoyini priivao mnogima. Pravo prezime njegovih predaka bilo je
Gluevi.Prezime ogo pod kojim je bio zaveden i u mati n im knjigama promijenio je
1933. u Dubravi . Zato nije traio staro prezimeGluevinije poznato . Tako su sva
njegova djela od 1933. godine potpisivana prvo sa prezunenom Dubravi - ogo , a za
tim samo sa Dubravi . Cesto se sluio pseudonimom Podhumski , jer je maha1a u-kojoj
je roe n bila pod brdom Humom.
Osnovnu kolu i tri razreda Velike gimnazije zavriio je u Mostaru, a onda
ga roditelji poalju u Sarajevo na uiteljsku kolu. Ispit zrelosti na Yiteljskoj koli
poloZio je 1904. i iste godine slu buje u Bugojnu , zatim II Konjicu (1905) gdje dobiva
stipendij u za studij e u Beu . Iza zavrenih studij a u Beu na Uiteljskoj akademiji , vra
a sc na du nost II Konjic ( 1911). U Tuzli slubuje 1912. i iSle god in e od lazi na Trgo
vaku kolu u Mos tar , a zatim u Br ko (1915) , pa Derventu (1916 - 1924), kada je
zbog svog polit ikog uvje renja reduciran. 1920. godine u nap rijeen je za profesora.
Reaktivi mn je ponovo 1925 . kao profesor Muke uiteljske kole u Derventi. a 1926.
premjeten je za direktora enske muslimanske gradanske kole i produnog teaja
(preparandije). Kao deklariranog opozicionara es toj anuarski reim prebacuje ga 1929.
u Bl ace, malo mjesto kod l'!ia. Tek 1932. uspijeva se dokopati Loznice . da je blie
Bosni. a nakon nekoliko intervencija premjeten je 1935. u Tuzlu. 194 J. godine postaje
direktor Graanske kole u Tuzli, a 1942. premjeUenje u Zagreb na Dravnu II graan.
sku kolu i iste godine penzionisan. Um ro je 11.1X 1961. u 81. godini ivota u Gradacu.
gdje je i sahranjen.
16 - A nali
241
I
II
lli
IV
V
NEOBJAVLJ ENE
242
OBJAVUENE
243
11 ) ROMAN
NEOBJA VU ENI
njema ki.
OBJAVLJENI
l. Srea mladog Ljubovi a (" Novi Behar"', VII / 1933-4 , i VIII / 1934- 5).
2. Zlatna jabuka ("Novi Behar", X/ 1936- 7, br. 15- 16 , s.2DO- 204 ,
17- 19,224- 228 , 20- 22 , 262 - 268 , 23 - 24 , 322- 327).
NEOBJAVLJENA
OBJAVLJENA
Naelnik ova
tikva (" ovi Behar" XIV/ 1941 -42. br. tl , stl. br .17R _ 180)
2. Majka pla e a otac se smij e ("Novi Behar'"" XIII /l939-40 , b roj 13- 18"
Str . 11 9- 206)
3. Jutarnji razgovor ("Novi Behar" , 11 / 1928 - 29 , br . 24 , str . 376- 377. Novi
Behar, lXI 1936, bLl - 3, s. 13-16,4 ,42-45 ; Glasnik VIS- a, 1973., broj
9- 10, str. 436-440).
I.
244
>
l. Ali paa
Ri zvanbegovi,
I. NaSa lijepa i bogata Tuzla u slici i pjesmi ("Hrvatsk i narod", 1944 , nak o
nadno objavlje na II "Glasniku" VIS- a. XXX VI / 1973, b r. 5 - 6. strana
226- 23 1).
2. Porod ica Cuprili u narodnim pjesmama. (Naknadno objavljeno u lislU
"G lasnik" VIS- a, XXX VI /l973 , br. 7 - 8, s. 355 - 8)
3. Povijest jedne sevdalinke. (,'Narodna Uzdanica". X/ 1942, sir. 97 - 101).
U ovoj grupi sadrano je bilo u rukopisu bilo otkucano na maSini oko 150
listova, najvie istrgnutih iz na lesa, izresci objavljenih radova , biograrski podaci i sl.
Da bi upotpunili sliku cjelokupnog knjievnog StvaralaStva H. D ubravia oge , ovdje emo pokuSati prema dostupnim nam asopisima i kalendarima u kojima je
suraivao , donijeti popis lanaka , crtica , drama i pripovijetki koje je objavio . Dolazi II ob
ZiT prije svega "Behar", " Biser" , "Novi Behar". "Gajre!" , "Narodna Uzdanica" i "Napre
dak" . Evo te djelomi ne bibliografije:
BI~ H AR
BISER
78- 79.6.93-95.
245
3. Doktor Lacman lijei bolesnike po najnovijoj metodi . 11 /19 13- 14, br.2 ,
St r. 186 - 188.
NOVI BEHAR
246
J8. Sta emo s acima kad nisu u koli. VI I 1932- 33, br. 21,285 - 286
39. Dva olkaza, VI/l932 - 33, br. 14 ,190
40. Kada sahat kuca-ha veli? V II 1932-33, br. 23,321
41. Pohlepa , VI/l932 -33, br. 23, 323-324
42. Allah kjerim, VI I 1932- 33, br. 23.322
43 . Najmanji trgovac, VIl/l933 - 34, br. 1- 2.20
44. Mujo Sulji - podrinski Matuzalem. VII I 1933-34 , br. 5, 72-73
45 . Prilozi za povijest Konjica i gornje Hercegovine , VIII/l934 - 3S, broj II
- 12,176- 177, 13, 217 - 220
46. Muslimani dramatiari, naa drutva i zakon o zatiti autorskih prava ,
VI II /l934- 35, br. 19 , 315- 328
47. Liska mostarska. VIII/l934 - 3S, br. 17- 18,305
48. J>omaimo islamsku Uampu , lX I 1935 -36, br. 9-10 , 118- 120
49. Konferencija u Starom Mostu , IX/l935 - 36, br. 14 - 16, 181- 188
50. Kad prijatelj ima prijatelja policajca, xl 19 1 6- 37 , br.4 - S,5 0- 52
51. Prosvjedimo nae selo! , XI/l937-38 , b r. J 2, st r. 1- 3
52. Mje ovit i brakovi. XI/l937 - 38, br. 21 - 23. 34 1- 342
53. Kakoje mala Fata dobila kolske knjige, XII / I938- 39 , 7- 14. 125 126
54. Kad sejtarija doe u nae selo, XII /l938- 39, br. 7- 14. 125 - 126
55. Cudan san, XIII I 1939-40, br. 1-6, str. 5-7
56. Denabet ostaje dtenabet, XIII/l939-40 , br. 11 - 12 , 139- 140
57. Kad se dijele pozivi u vojsku . Xlii I 1939-40, br. 23 , 319- 320
58. Moj ed nog slova, Xlii i 1939-40, br. 24 , 335 - 336
.
59. Gost i gostovanje , XV II 1944 , br. 8, t 30
60. Seljak i njegov vo. XVI/1944 , br. 5,80
GAJRET
NARODNA UZDANICA
2.
3.
4.
S.
128- 134
Sulejman pejgamber i' mrav, IV/ t 936 , str. 146
Bchrambegova medresa u Tuzli, IV/ 1936, str. 158- 159
Cesti tam .... Sal:aljevam! V/ 1937 , str. 160- 166
l ivo t i rad Hrvata muslimana u Zagrebu. XI/l943. str . 139- 14 1
NAPREDAK
SUMMARY
LITERARY I NHER ITANCE OF THE WRITER II USEJI N DU BRA VIC- DOGO
IN GAZI HUS REV - BEY'S LIBRARY
On Ihe occasion of donation made by the sons of the Bosnian writer Husc jin Dubra vi - ogq (1880 - 196 1) to Gazi Husrev- bey's library the author co nsiderS this
literary inheritance . In the same time he gives the biographical and bibliographical datulllS about Dubravi - ogo .
I) Muhsin R itvi : Behar - knjicYnoistorijska monografija. Svjetlost". Sar3jCYo. 197 1 SIr3na 404 .
248
ISMAIL EREN
lako sc poslije Drugog svjc Iskog rata obraa sve vea panja is traivanju historije orijen talnih biblioteka. koje su osnivane na terilOTiji danaSnjc Jugoslavije za vrijeme
turske uprave , ipak ovaj problem nije rijden ni do danas II cijelosti. Duga vladavina
Turaka na Balkanskom poluotoku i nedostajanje historijskih izvOra oteavaju. II velikoj
mjeri, sves Irana rasvjeiljavanje ove grane kulturne hislorije .
Do Drugog svjetskog rata istra:tivanaje historija samo va:tnijih biblioteka II Bosni i Hercegovini.
M eu
posveeno jc
GaLi I-Iusrcvbcgovoj
b~bliol cci
Sarajevu I) kao i onima. koje su. tokom vremena postale njcn sastavni dio. 2J O bib
Iiotekama koje su osnivane u drugim krajevima bilo je nae znanje nepotpuno. Jedino
Su postojali podaci za biblioteke Isha)(- bega i njegova sina Isa- bega u Skoplju.iz XV
vijeka u njihovim vakufnamama to ih je objavio Glia Elezovi . 3J
Dok su s jedne strane propadale mnoge orijentalne biblioteke usljed ratova.
poara, eiemenlarni.h nepogoda i nemara za vrijeme nazadovanja Turske . s druge Strane.
pak , osnivane su nove, go tovo do kraja tUrSke uprave. u pojedinim gradovima. kasab a
ma pa ak i u veim seli ma. Bilo je, ta vie , i pokuaja da se osnuju i moderne bibliote
ke li pojcdinim gradovima (Bitolj i Ni). O oVIm ustanovama kao i prvim kiraelhanama.
u kojima je, osim listova bilo i tampanih djela, nisu izvrcna do danas nikak va istraivao
njao Rad i primjcra navccmo samo slijcdce biblioteke : Ahmcd - cfcndijina lIKratovu
( 1762 / 1763), Uolazadeova II Pci (1805 / 1806), Bajram- paina u Krivoj Palanci (1854).
MufLije lladti- Mchmed-cf. (1826 / 1827) i muderisa Hadi - Ismail -cf. (1 866) u Vele
Su, muftije Ebu- Bekir-cf. II Koanima (1895/1896). Abdulkerim - paina ili Opta u
Bitolju (1894/1895) i dr.
Interes za historiju orijentalnih biblioteka , koje su osnivane na teritoriji Jugos.
lavije , po eo je u Turskoj tek za vrijcme Drugog svjetskog rala. Na zemljak Mehmed
II
I) M. Tralji. Prilog bibllogrartii o Gazi Husrev- Ix'govoj biblioteci. - Anali Gazi liu.srevbiblioteke. knj. 1/1972. SIr . 159/160.
begove
2) A. lIazlm Saban o vl. ll us revbegova biblioteka u Sarajevu. - Biblio tekar . VIII /l 956. broj 1- 2.
su. 45 - 62.
l} Vidi bibliografiju .
249
Sulejma n pai
biblioteci
II
II
to vrijeme izlazio
II
Semin Ernsen ponovo se vraa na ovaj problem , objavljujui jedan lanak II o rijemaInim bibliotekama na Balkanskom poluotoku , II kome izmedu os talog, ima oP ih podataka i za pojedine biblioteke , osnivane na teritoriji J ugoslavije . Iza ovog la n ka su slije-
dili radovi Hasana Ka1eija (1965), Oevdeta Culpana (1966); Ismaila Erena ( 1967).
I1 han Polat pak obranio je kolske 1968/1969. godine diplomski rad o temi: "Osmanli
imparatorlugu devrinde Yugos!avya'da kurulan Turk kuu.iphaneleri' (Turske biblioteke
osnivane II J ugoslaviji za vrijeme osmanske imperije) na kated ri za bibliotekarstvo pri
fakultetu za jezikoslovlje, his toriju i geografiju u Ankari. On je iste (1969) godine objavio u vidu l anka iz svog rada poglavlje o Gazi Husrevbegovoj biblioteci u Biltenu
DruUva bibl iotekara Tu rske u A!lkari.
U ovoj bibliografiji su obuhv ae nj objavljeni radovi o orijen tal nim bib liotekama damija medresa, tekija kao i samostalne i privatne osnivan e na teritoriji dananje
J ugoslavije za vrijeme lurske vlad avine j izmeu oba svjetska rata. Uzeli smo II obzir i
one kataloge i radove o arapskim , turskim i perzijskim rukop isima , kao j objavljene vakufname , koje sadravaju podatke i o b iblio tekama. U bibliografij u su unese na i ona
djela i lanci u kojima ima poglavlja ili podataka o naem pred me tu. U prvom s l uaju
naveli smo original no poglavlje u navodn icima a II d rugom s l uaju dal i krat ko objanje.
nje o sadraj u. Radi dopune unijel i smo i dva lanka o kiraethanama (itaonicama) ,
Uo su ih osnivali Muslimani.
ABDULA H - BASI T : Kjutubhone II Bosni. - Naa pravda, 111 /1923, br. Il.
str. 2.
Apel za sakupljanje rukopisa za Gazi -;-Husrevbegovu biblioteku.
AU C IC , AH MED: Za Glasnik Gazi Husrevbegove kIljiinice. - Osvit . 1/ 1942,
br. 23, Str. 2 - 3.
BA LAG IJ A. ABDUSELAM: Uloga vakufa u verskom i svetovnom prosveiva
nju naJiII mUSlimtllUl. Beograd , 1933. Str. 112.
" Biblioteke" , Str. 69 - 70 : Podaci o Kantamirijinoj i Gazi Hus rev-begovoj bibli
oteci.
BASAG1C, Dr. SA FVETBEG : Popis orijentalllih mkopisa mOje biblioteke. Glas
nik Zemaljskog muzej a. XXVIII , 19 16 , sv. 3-4, str. 207 - 290.
B[ EJT1Cl, AO- JJA] : Gazi Hu srevbegoll(1'kniiillica i Iljen zI/oaj za Ila!u povi
jes t. Osvi t, 111 / 1943 , br. 9 1, st r. 6.
BEJTIC. ALIJA : E/i Hadil l brahim -pa!ill vakuf u Travnik". Prilog kulfll m oj
povijesti Travnika. - EI-Hid aje, V / 194 2. br. 7, st r. 169- 179 ; b r. 8- 10 , str. 227 - 240
br. II - 12,str. 276-288 iseparat .
BEJTlC. ALIJA : Podaci za ku/runlu povijest vezirskoga grada TravIlika. - Na
e starine , 11 / 195 4 .
" Vakufnama biveg bosanskog valije Eli Hadi Ibrall im-pae , sina Osmanova"
str. 152- 154 ; Popis uvakufljen ih knjiga na str. 152- 154 .
- --
4/ Ovaj poznati turski knjievno- kulturni asopiS izlazi i dan:as u Istan~~ l u . U ryje~u je. Mehmed.
Sulejm:anpaJit objavio u tok u 1939 - 1941. godine niz l anaka od kOJih sc najveI brOJ odnOSI
na kulturnu historiju Muslimana Bosne i Hercegovine.
250
Pei.
lo'
godine .
HO'sKOV , V. - F. ISHAK : Rifaiskoto teke vo Skopje, - Glasnik na InstitutOl
za nac ionalna istorija. 11 /1958, br. 2, str. 183.
CVETKOVIC , B.: Meu starim rnkopisima. Jedna posjeta : "KjulUbhani" Bc
govc damijc. - Veerna pota, XI/ 193!' br. 3165 , sIr. IS .
CULPAN , DEVDET : Balkonlar'da Osmanli Dcvri T/jrk KU(liphuneleri Tur
ske biblioteke na Balkanskom poluotoku za vrijeme osman lijske uprave . - Turk Kulturu , Ankara , IV 11966 , sayi 40 , s. 418-425.
O. H .: Gazi Husrevbegova kiljitI/ica. Povodom vijesti da vakuf namjerava posta.
viti tu ustanovu na nove temelje. - Jugoslovenski list , X111 / 1930, br. 81, str. 5.
arapskom jeziku.
DOBRACA , KASIM : Katalog arapskih. turskih i perzijskih ",kopisa Gazi Hus
rvbegove biblioteke u Sarajevu. Knj. I. Sarajevo, 1963. Str. XXXII+607+ l S TBl + 20
(arapskog Icksta).
Prikazi: Dobri Pastir. XIII - XIV 11964. sv. I- IV, str. 446 ;
OKIC , PROF. M. TA JJlB , Ankara Univcrsilesi llahiyat Fakultesi Dcrgisi, Cilt
XII I 1964 , s. 143 - 15 3; KALESI , Dr HASAN . Bibliotekar , XV II I t 965 , br. 5- 6
str. 455-459 ; MUJEZINOVIC , MEHMED , Nae sIarine , XI 1965 , str.26 1;' KA-
LES I, Dr. HASAN, Der Islam, Dd. 43, Hf t. 3, 1967 ; BALl C, Dr. SMA IL, Ori
elItalischer f/alldschri!tellscharz 11011 Bosnlen und sein kultureller H;ntergnmd.
Anatolica, 111 / 1969- 1970, S . 237-242; TRALJtC , MAHMUD , Bibliotekarst vo. X liI I 1967, br. 3. str. 89-93; TRALJI C . M.: Stampa o prvom svesku kata
loga arapskih. turskih i perzijskih rukopisa. - Anali Gazi Husrev- begove biblio
tcke.knj.l .Sarajevo. 1972.str. 152- 153.
E.N.: Gazi f/usrvbegol!a knjitnica kao ku/tllrlla lIstallOVa. Potrebe sakupljanja ,
razasu:.ih orijentalnih djela. - Muslimanska svijf'st. II 1936. br. 13, SIr. 6 .
251
ELEZOV IC, GUSA: Turski spomenici II Skoplju. - Separat iz Glasnika Sko!,skognaunogdr u 'tva, I / I925.sv.1 -2,Skoplje 1926,s tr.I - 122.
"Vakufija Alad a damija.lsak begove zadubi ne u Skoplju". Slr . 20 - 26. O
uvakufljenim knjigama na str. 22-23 (na srpskohrvatskom) i na Str . 25 (na afap
skom) .
ELEZOVIC, GLISA: Turski spomenici, knj. l , sv. I. Beograd, 1940 . 'Statutva
kufnama Alada damije u Skoplju, zadubi ne !shak bega" , Str. 14- 22.0 lIvakufljenim knjigama na Str. 18- 19. ELEZOV IC GLISA : Turski spomemct u
Skoplju. Separat iz Glasnika Skopskog naunog drutva. 1/ 1925. sv. 1- 2.Skop
Ije 1926 , str. 1- 122.
"Vakufija Gazi Isa begove zadubine u. Skoplju", st r. 45 - 10 l. O uvakufljenim
knjigama na lO tr 51 -65 (na srpskohrvatskom), str. 77 - 80 (na turskom) i na st.
90- 94 (faksimile) .
ELEZOV IC, GLISA , Turski spomenici. knj. I, sv. l. Beograd. 1940. "Osnovno
r;')1ll0 - vakufnama medrese i stranoprijcm nice . zadubine Isa bega si na
ls
hak begova u Skoplju". str. 79 - 126. O uvakufljenim knjigama za rnedrcslL na
st r. 98- 107 (na srpskohrvatskom) . U 2. sv. spomellu tog djela (Beograd , 1<{52),
na st r. 13- 29 objavljen je fakSimile o~e vakufname.
EMSEN. SEMIN: Osmanli Imparatorlugu devrinde Turkiye kUlIIpilallelerinill
rihees; Histor ija tursk ih biblioteka za vrijeme osmanske imperije .Turkiye Kut
uphaneciler Derncgi Bulteni. Ankara. VIII 1960. sv. 1- 2.
EREN. ISMAIL: Mithat Paso 'nin Nisae kurdugu modem Turk
tarihcesi
Turk Kult uru. Ankara, V1 1967 , sayi 56, s. 610- 61 4 ; Seslcr Dcrgisi , Skopje , IV1 1968 ,
sayi 26, s. 17-20 .
EREN ISMAIL: Mithar - poillabibliotekauNilI. - Bibliotekar.X XI9 68.sv.
1- 2. str. 32- 34.
Gazi f1l1srevbegova klljilnica. Bogato vrelo hjslOrije Balkana. Kuran Sokolovia.
Biseri orijentalne ornamcntike. Mozaik. Egzotina zemlj a. Opisna karta . - Veernje novosti. 111 / 1924. br. 157. st r. 3.
HAD IMUlIC. MUSTAFA : Gazi f1l1srevbeg i Gazi Ali- pata. - Glasnik (VS - a,
111 / 1935. br. I. SIr. 49- 55.
"Kjutubhana", Sir . 52.
HANDZ IC.MEIIMED : Biblioteka fl. f1ali/ - efendije LJ Grao" ici. Kalendar "Gaj.
reta" za godinu 194 1.. Sarajevo 1940. str.194- 197.
HAN02JC . H. ME HMED : O klljizi (jedno predavanje). - Novi Behar,IX/1936.
br. 9- 13. Str. 120- 124 .
U podnaslovu " Biblioteke" govori se ukratko o samostalnim bibliotekama Osmana Schdije. Kantamirij e Abdulah - ef. i Gazi Husrevbegove u Sarajevu (str.123) .
HAND2. IC, MEHMED : Orijentalni mkop;si kod JugoslovelISke akademije II Za
grebu. - Obzo r. II.V II 1938.
HAND2.IC . MEHMED: Nekoliko dragocjenih mkopiso u Karadozbegovoj biblioteci u Mostom. - Glasnik VIS- a, 11 /1934, br. 12 . str. 633 - 639.
25::!
HA SANDEDI C. HI VZ IY A: Mostarill Tllrk devri klllrure/ Ire (arihi al/i(lari. Turkeeye eeviren : Ismail Eren. Vakiflar Dergisi, Ankara , say i VI I, Istanbul 1968, s. 2 15
234 .
" Kut uphan eler", s. 226 .
HASANDEDI C, HIVZJJA : Orijel/tollla zbirka Arhil/a JJercegol'ille /I Mos(am.
Glasnik arhiva i Drutva arhivskih radn ika Bosne i Hercegovine, VI/ 1966, m. 37 - 43.
" Rukopisi", str. 39-42.
HA SANDEDIC. HIFZIJA : Kulturn o- prosvjetne uSlallo~'e u Mostaru 1878 god ine. - Zora . Poasni broj 1968 / 69. Mostar. 1968 / 69., str. 304 - 3 10.
radil.
"Cent ralna Vaku fska biblioteka u Skoplju ", str. 220 - 221.
JANe , ZAGORKA : Iluminirani turski mkopisi II iI1uzeju primenjel/e IImefl10sti
u Beogradu . - Zbornik Muzeja primenjene umetnosti . 1/ 1955, str. 101 - 119 .
JANC, ZAGORKA : Islamski mkopisi iz jugoslovellskih kolekcija.
1956. Str. 50. XX table . Izdanje Muzeja primenjene ume tnosti.
Beograd -
JA\'1C. ZAGORKA : AfillijonJre II islamskom astr%tkom spisu orijelltolllog ill stituta II Sarajevu. - Prilozi za orijen tal nu fil ologiju , VI VI I 1956 - 57 , Sarajevo , 1958,
str. 139- 149.
Opis rukopisa od strane A dema H andtia na str. 144- 145.
KADIC , RESAD : Povjesme i umjetnit!ke dragocjenosti Gazi flusrevbegove klljit "ice, stare preko 4oogod;1Ia. - Sarajevski novi list, 11 / 1942, br. 396, Str. S.
253
KADlC , RESAD REK : KOKo je sarajevski franjevac o tac Pervan spasio dragocjenu Gazi HusrevbegovlI knji/nicu. Sarajevski novi list,I / 1941 , br. 146, Str. 5.
KALES I, Dr HASAN : Isl/ak Celebi VOli Hitala und seine Su/tuf/gen. - Makedo
nija i Makedoncy v prolom. La Macedoine e t les macedoniens dans le passe .
Skopje,
1970, Institut za nacionalna istorija , str. 149- 162.
O uvakufljenim knjigama na str. 156, 161 - 162.
KALESI , Dr HASAN : Najstariji vakufski dokument; u Jugoslaviji na arapskom jeziku. Pritina, 197 1. Str. 356.- Zajednica naunih ustanova Kosova. Studije,
knj . 23.
" Ishak Celebi . njegovi vakufi i vakfije", Str. 145 - 2 18. Spisak uvakufljenih uva
kufljenih knjiga za medresu u Bitolju na str. 176- 177 , 202 - 203 (na arapskom)
str. 190- 192 , 205 - 20K (na srpskohrvatsko m) .
KALES I , Dr HASAN : Najstariji vakufski dokumenti u Jugoslaviji na arapskom
jeziku. Pritina , 1972. Str. 356.- Zajednica naunih ustanova Kosova. Studije , knj . 23.
"Vakufi i vakufnam3 - hude t Ishak - bega u Skoplju", str. 89 - 109.- Spisak
uvakufljenih knj iga na str . 99 (na arapskom) , 105- 107 (na srpskohrvatskom).
KALES I, HASAN ; Prve orijentalne bihlioteke u jugoslovenskim zemljama.
Bibliotekar, XJII / 1961 , br. 4 , str . 279 - 282.
KALESI , HASAN : Yugoslavya'da Uk o nYl!ntal ku/up/lOne/er;, Birlik. "Ozel ilave", Skopje , 7 XII 1962 , s. 2.- Isti lanak tampan je i II asopisu Turk Kulturu , AnRa
ra, sayi 38 , 1965 , s. 168- 171 ( Yugoslavya 'da i/k Turk kutuphaneleriJ.
KALES I, HASAN i MEHMED MEHMEDOVSKI : Trivakufnam; na Kaanikli
Mehmed- pafa. Skopje , 1958. Institut za nacionalna istorija . Str. 99.
O biblioteci na str . 20- 21 (na turskom), 40-46 (na makedonskom).
KEMURA , IBRA HIM : Mafieva kolekcija u Gazi lIusrev- begovoj biblioteci.
Anali Gazi Husrev- begove biblioteke , 1/ 1972, str- 103 - 106.
KEM URA, SEJH SEJFUDDIN FEHM I BIN ALI : lj dvori!w Careve dtamije
merhum OSmIJ" Suhdi ef kjlltub/uma. Sarajevo , 1334 / 1916. Str. 16 .
KO LA K, VOJ KA: Zborno mjesto dob nh - dom savrfenih. Zabiljeeno u GaziHusrev- begovoj biblioteci. - Odjek , XVIII / 1965 , b,r. 12, str. Il .
254
2. XII
1967.
Podaci o Mehmed - paSinoj biblioteci u Prizrenu .
MUJEZINOVIC , MEHMED: Biblioteka orijentalnih rukopisa biblioteke Mehmed- podine d:tamije u Prizrenu . - Starine Kosova i Metohije . 11 - 111 /1963, st r. 197.
MUJEZINOVIC ..MEHMED : Diplome kaligra/a Islamovia u Gazi Husrev - bego
voj biblioteci u Sarajevu. - Anali Gazi Husrev- begove biblioteke. II 1972, Str. 91 - 94+3
tabele.
MUJEZINOVI C, .MEHMED: Gazi HusrevbegovQ biblioteko u Sarajevu. Sarajevo
1968. Str. 12 (nepaginiranih). Izdanje DruMva konzervatora Bosne i Hercegovine . Serija
H. Broj 8.
Prikaz: TRAUIC, MAHMUD , Bibliotekarstvo, XlVI 1968, str. 95 - 96 .
NAMETA K, ALIJA: Karadozbeg i njegovo doba. - Novi Dehar , VII/ 1933 , br.
3-4, Str . 36-41.
NAMETAK, AUJ A: Marginalije iz Ilaie kulturne his/orije (Prema podacima iz
I sveske Kataloga Gazijine biblioteke). - Anali Gazi Husrev- begove biblioteke , 1/ 1972 ,
str. 95- 102.
NAMETAK, HASAN: Vaku/nama Dervi! paie Bajezidagia. - "Narodna uzdanica", Kalendar za godinu 1940. God . VIII. Sarajevo ( 1939), str. 187- 192 .
O biblioteci na st r. 190- 191.
NaIa kirae/halla. Behar IVI 1903- 1904, br. 4, str. 63.
I
O musiunanskoj
itaonici
u Sarajevu.
1932.
PEJ ANOVJC , ORE : Istorija biblioteka u BOSlli,. Hercego!),."i od poetkado
dallas. Sarajevo , 1960, Str . 105.
Pe/i vijek Gazi Husrev- begove biblioteke u Sarajevu. - Bilten Druhva biblio te
kara Bosne i Hercegovine i Narodne bibljoteke BiH . IVI 1958, hr . 11-12, Sir . .99- 100 .
POLAT . ILHAN : Saray - Bosna 'da Gazi Husre v Bey Ku/uphanesi. - Turk Kutuphaneciler Dern~gi Buiteni , Ankara , XVIII / 1969, sayi 4, s. 244 - 248.
POPOVIC. UUBlNKO : Prilog istoriji biblioteka u Bosni j Hercegovini. - Bilten
Dru ~tva bibliotekara Bosne i Hercegovine i Narodne biblioteke , IVI 1958 , br . 3-4, str.
28-75.
Proslava o/varanja Gazi Iso begove ~entralne re/ormisane medrese i
vaku/ske
biblio teke t.t Skoplju. - G I ~nik VIS-a, V/ 1937, br. l , str. 9-10.
Prva javfla biblioteka
II
255
'I
55- 98.
"KjulUbhana (biblioteka)" na str. 97.- Podaci o Centralnoj biblio teci
sko- mearifske direkcije u Skoplju.
Vakuf-
SO KOLOVIC. OSMAN ASAF: Orijentalne k njitevIle starine kod lias. - Kalen dar Narodne Uzdanice , VIII / 1940, Sarajevo (1 939), str. 229 - 234 .
zeja II
SPA HO, FEHIM : Arapski, perzijski i ilirski nikopisi Hrvatskih zemaljskih mllSarojel'u. Sarajevo. 1942. Str. IX + 107.
U ovom djelu ob raeno je i o pisano oko 1500 arapskih , turskih i perzijskih rukopisa koji su tada pripadali Zemaljskom muzeju, a sada su u posjedu Orijentalnog inst ituta u Sarajevu .
SPA HO. FEHIM : Gazi Husrevbego~'o kIljit Ilica. - Novi Behar. IV / 1930- 193 1.
br . 2- 3. str. 31 - 33 .
ve
SPAHO . FEHIM : Gazi Husrevbegova kIIjit nico. - Spomenica Gazi Ii usrevbegoSarajevo, 1932, str . 74-84 .
Dopu njen i proSire n l anak iz Novog Behara (IV / 1930- 193 1. br. 2 - 3. str.3 f -
e t iris t ogodiSnjice .
33).
SU LEJMA NPASI C, MEHM ED: Saroybosnade Gazi /Jusrev Bey Kutuphanesi. Varlik , Ankara, br. 172/ 1940, str. 83 - 84.
SABANOV IC. HAZ IM: Gazi f1usrellbego ~'a biblioteka. - Glasnik VIS- a.
195 1, br. 1- 3, str. 14- 23 (rez ime na fran cuskom).
11 /
/Jusrev
SA BANOVIC, HAZ IM : Turski diplomatitki izvori za istoriju "o1il! "aroda. Prilozi za orijentalnu nJologiju,l/1950, str. 11 7- 149.
"Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu". stt. 130- 131.
SABANOVIC, HAZIM : Znataj Gazi Husrevbegove biblioteke II Sarajevu. Glas
nik VIS-a, 11 / 1951 , br. 4-6. Str. 133-138.
SEVA, MUSTAFA : Gazi Husrevbegovo biblioteka II Sarajevu SIJ o$l'rtom
"jeiIII ulogu u dalllJflljici. - Glasnik VIS- a. Vl / 1955 , br. 1- 2. Str. 17-36.
na
Anali
TRAUI C. SEID M.: Gaz; f/usrevbegol'a knjilnico. Najbogatija zbi rka vrela za
povijest Bosne i Hercegovine u doba eetiristagodi~nje turske uprave . - Hrvatski dnevnik
IV/ 1939,br. 1270, Str. 15.
TRAU IC. SEID M.: Medresa Hadt; Ismaila Misni"e u Sarajevu. EI- Hidaje, IJ/
1937 - 1938. br. 9, Sir. 136-137.
Podaci i o Kantamirijinoj kutubhani, podignutoj 1774 . godine kraj ove med re
se.
TRAU IC. S EID M.: Volile pr;lIove u Husrevbegovoj kllji!1Iici. - Obzor,
LXXV III / 1938, br. 17, str. 1- 2.
Podaci o arhivu Mula Mehmeda Divovi6a i knjigama iz med rese MehmedKukavice u Foei.
Pll~
II
Bosni ; Hercegollilli,
257
Podaci o Kamamirijinoj biblioteci u Sarajevu na Str. 110- 111 i Eli Had i ibrahim- painoj u Travniku na str. 11 2- 113 .
ZAPLATA . RUDOLF : Prva javna biblioteka II Sarajevu u Carevoj dtamiji J 745
godine. - Jugoslavenski list , XX1/l938, br. 171 , str. 7.
Biblioteka Osmana Sehdiefendije.
ZUBAC. STAN ISLAV: Kroz kjutubhanu Karadoz.begove dtamije u Moslaru .
pota. IV / 1932. br. 791 .16.J ,str. 9.
~ugosloven ska
SUMMARY
CONTRIBUTIONS TO BIBLIOGRAPHY OF PUBl,.lSHED WORKS ABOUT
OR IENTAL LIBRARIES IN YUGOSLAVIA
lt has been writen very much about orienta1libraries on the territory of today's
Yugoslavia . The writer of this work I. Eren collected 103 titles treating life and activity
of this kind of libraries in our country. The writings published in other countries are of
a particular interest as many of them were unknown tili now to our enquire rs of Moslem's culturn1lifc during ccntenniaJ life of our cou ntry under turkish government.
258
OSVRTI
IN MEMORIAM
Savjet Gazi Husrev- begove biblioteke od svoga osnu tka u 1966. godini pretrpio je
u svome lail skom sastavu tri velika gubitka. smru dra Behaudina Sali h agia, predsjed.
nika Savjeta, dana 20. decembra 1969, dr. Hazima Sabanov}a 22, marta 1971. i dra
'Mustafe Kamaria , koji j e sa svojom suprugom Asijom sIradao u automobilskoj nesrei
6. novemb ra 1973. u mjestu Telfs kod Insbrucka.
O dru Sabanoviu govorili smo u pro~lom svesku " Anala". a u ovoj prilici je pot
rebno da sc osvrnemo na ostalu dvojicu nuih lanova .
Regjstriraemo i smrt Ane Stepanovi Tveritinove, poznatog sovjetskog turkolo ga , kao i smrt Prof. Omera Mui a, sarajevskog orijenta1iste s obzirom na 10 da im oboje
pripada odrelleno mjesto II historiji r.a1.i Husrev- hegove hihi iO le ke . prvoj kao redaklo
ru jednog znaajnog kodeksa u kome sc nalazi prvi spomen jednog bibliotekara.Gazi
Husrev- begove biblioleke iz XVJI stoljea,a drugom kao naunom radniku koji se koris
tio u Svome radu fo ndovima Gazi Husrev- begove biblioteke .
Dr BEHAUDlN SAL IHAGIC poljee iz ugledne fojnike porodice, nadaleko poz
nate i po musafirhani , u kojoj se kroz generacije besplatno ugoAivali putnici i namjerni
ci. Raden je u Fojnici 14. novembra 1898. Najprije sc ~ko l ovao u rodnom mjestu , a on
da se upisao na realku u Sarajevu. Ve u drugom razredu , 191 1. godine. morao je uslijed
bolesti prekinuti kolovanje. Poslije toga, 191 7. upisao se u Scriatsku sudaku ~ kolu u
Sarajevu , koju je zavrio 1922. godine. Pravne nauke izuavao je i zavrio 1927. na Prav
nom fakultetu u Zagrebu , gdje je i doktorirao.
Dr Salihagi zapOslio sc 1928. godine prvo na Okrunom sudu II Sarajevu. Poslije
poloenog pravosudnog ispita postavljen je za ~diju Sreskog suda u Sarajevu. od 1937.
do 1944. drao je predavanja kao honorarni nastavnik na Vioj islamsko- JeriatskoteoloSkoj Skoli u Sarajevu iz vie pravnih oblasti: enciklopedije prava , graan skog pra
va , rimskog prava i pravne hislorije . od poetka 1945. radio je kao pravni referent u
PovjereniStvu za pravosue ZA VNOBiHa prvo u Fojnici , zatim Jajcu IC napokon u
Ministarstvu pravosua NRBiH u Sarajevu , gdje je bio na vodeim dunostima. Jedno
vrijeme obavljao je poslove sekre t.ara Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine. U posljed
11'
259
njem periodu svoje slubenike karijere, od augusta 1955. nalazio se na poloaju efa
biblioteke Pravnog fakulteta u Sarajevu.
Dr Salihagi je bio ovjek vrsta karaktera , po~tenja , energije i principijelnosti,
odlian pravnik i erudita, human i odan svojoj zajednici.
Kao predsjednik Savjeta Gazi Husrev-begove biblioteke do u detalje je analizirao
njene prob leme i nalazio naina za njeno uspjenije djelovanje . Meu ostalim formirao je
i nacrt prvog statuta Biblioteke.
Dr MUSTAFA KAMAR1C roen je u .Graanici 7. aprila 1906 . godine. Pravni fakultet zavr~io je u Beogradu, gdje je bio i zaposlen do rata. Njegova je meu ostalim
zasluga iz, toga vremena da je prikupio porazne podatke o zastupljenosti Bosanskih Muslimana na vode im poloajima u staroj Jugoslaviji (objavljeno u listu "Gajret" XI 1939,
br. 63 -66). Za vrijeme rata radio je kao advokat u Graanici, gdje je od 1943. bio predsjednik iJegalnog N~rodno -osl obodi1akog CKlbora. od 1948. pa do kraja t ivota predavao je na Pravnom faku ltetu u Sarajevu upravno pravo. Drao je predavanja i na drugim
pravnim Skolama iz oblasti upravnih nauka .
I)rof. K arnari se afirmirao i kod nas i u inostranstvu kao uvaen pravni strunjak
za problem raspodje le i dimenzioniranja nad lenosti normativne funkcije drave i odno
sa legislative i egzekutive.
Najvanija su mu dje la " Problemi uredbe s n aroitim obzirom na iroka ovl.ue
nja" (izdanje NauCnog drutva Bosne i Hercegovine , Sarajevo 1957), pa dalje "Skuptin
ska kontrola uredaba" (Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu , 1954) , " KJasiflkacija
uredaba" (isti. Godinjak, 1955), " Domen zakona i 'Uredbe" (Narodna uprava, Sarajevo
1955), "Nae lno zakonodavstvo" (isti asopis , Sarajevo 1956), "Primat eizekutive i
iroka ovla~enja" (Godi~njak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1956), "Razgranienje pod.
ru ja zakona i uredbe" (isti GodiSnjak , 1960) , "Upravni postupak" ("Veselin Maslea",
Sarajevo 1962), "Savezni zakon" ( Institut za uporedno pravo u Beogradu, 1965), 'Od
nos saveznog i republikog zakona", (isti Institut , 1966), "Klauzula izvrenja zakona"
(Zbornik Pravnog fakult eta u Zagrebu' 1965). "Zatita prava graana prema radnim or
ganizacij ama" (Srpska akademija nauka , Beograd 1967) j dr.
Kao vrlo cijenjeni s trunjak -Ka mari je bio mnogo angairan u mnogim tijelima
repubUkog i saveznog znaaja, gdje je doprinosio izgradnji pravnog poretka u na~oj
zemlji. 8io je aktivan i u Islamskoj vjerskoj zajed nici, pa je u posljednje vrijeme bio na
polotaju predsjed nika Vrhovnog sabora Islamske zajednice.
Za njegov uspjean i plodan rad odalO mu je priznanje izborom za vanrednog la
na Akademij e nauka i umjetnosti Bosne i Hcrcegovinc i dodjeljivanjem 27. jul skc nagra
de Bosne i Hercegoviqe.
.
K:un&ri je ste~ao o pi respekt i poStovanje po svome ugledu kao nau enjak i
stru nja~, po visokim e ti kim kvalitetima kao i po svojoj tal(ti llosti, principije1nosti i
stavovima, koje je znao uvijek obrazloeno i s potreb nim autorite tom braniti i po dubo
koj privre nosti svQjoj zajednici.
Dr Kanlari je idejni zaetnik za obrazovanje Savjeta Gazi Jtusrev- begove biblioteke . Na sjednicama Savjeta, kojemu je itavo vrijeme bio l an , njegovo mi~ljenje i su
gestije su uvijek nail azili na puno odobrava.nje i podrku. Njego'(i koncepti o Gazi Husrev- b.egoY~i biblioteci bili su vrlo dalekoseni, no nije .doekao da budu i realizirani.
260
Kada je redakcija prve knjige na!iih Af/ala ve bila zakljuena. izmedu nas je nestalo jo jj::dnog pregaoca na polju istraivanja knjievne i kulturne pro~losti Muslimana
Bosne i Hercegovine. 10. aprila 1972. god ine izncnadaje umro hadi hafa Omer Mui.
vii s tru ni surad nik Orijentalnog instituta II miru i honorarni predava arapskog i perzijskogjezika Filozofskog fakulte ta II Sarajevu.
Mu ~i jc roden u Sarajevu 1903. godine. Tu je zavrio rudijju , Okrunu med resll
i Seriatsku sudaku ~o l u . Odmah po zavrelku ove kole i odsluenja vojnog roka,
postavljen je 25. I 1926. godine za predmetnog uitelja na Seriatskoj gimnaz.iji II Saraje
vu, gdje ostaje do IS.XII 1945. godi ne, kada je ova gimnazija i dbkinuta. Godine 1929.
poloio je pred posebnom komisijom Ulema- medlisa u Sarajevu ispit za predavaa
vjersko- orijentalnih predmeta, a 1931 . opet pred poseb nom komisijom Ministarstva
prosvjete II Beogradu ispit za predavaa arapskog jezika. od k. 1931 - 32. god. povreme
no je honorjlrno predavao na Gazi-Husrevbegovoj medresi. U vremenu od 15.Xll 1945.
do 15 .111 1951 . godine radio je na II mukoj gimnaziji. upravi srednjo~kolskih internata
i III reonu (Narodni odbor). od 15 .111 1951. pa do odlaska II mirovinu 1965 . godine rao
261
di u Orijentalnom institutu kao viSi s truni suradnik. Od 1957-58. Skolske godi ne, pa
do smr ti predaje honorarno na Filozofskom fakultetu arapski i perzijski jezik.
Bio je istaknut i druhveni radnik. Radio je u Muslimanskom dobrotvornom
druStvu "Merhamet"', Muslimanskom druStvu 'Irezvenost" , a od osnivanja Organizacije
ilmijje " El - Hidajc" 1936., pa do prestanka njena rada 1945 . godine biranje redovno u
njene odbore : Nekoliko puta je. bio I. tajnik. a biran je i uredakcioni odbo( istoimenog
lista. Ispred "EI-I'ljdaje" je odrao i nekoliko predavanja u drugim sarajevskim musli
manskim druUvima .
Dolaskom Omcra MuSia u Orijentalni institut poinje njegov istraivaki rad
knjievnog i kulturnog stvaranja Bosanskih Muslimana na orijentalnim jezicima, arap
skom. turskom i perzijskom. Prikupljaju i rukopise za Institut i kasnije obraujui ih.
Mu i je sve vie ulazio u ovu materiju i ve u drugoj knjizi "Priloga ..... objavio svoj
prvi vei rad I). Medutim u svo'me radu nije se on ograniavao samo na materijale koje
ima Orijentalni institu t, ncgo je obilno koristio i bogate fondove Gazi Husrev- begove
biblio teke. Nema gO lova ni jednog njegova rada , a da se ne spominju i materijali ove
biblioteke , koje je on konzultirao pri radu. Veinu svoj ill istraivakih radova MuSi je
objavio u "Prilozima .. .". Jedan je iziao u "Radovima" Filozofskog fakultcl3 u Saraje.
vu, a dva u Glasniku VIS- a. Dva Muideva rada su Stampana u Istanbulu. a jedan u Tc
heranu . Kako do danas nije nigdje objavljen popis njegovih radova , to i n imo ovom
prilikom.
I. Poslan ica ej ha Muhameda Uianina beogradskom valiji Muhamed pai. - Pri
lozi za orijentalnu filologiju (POF) 11 / 195 l, Sir . 185 - 194 .
2. Jedna turska pjesma o Sarajevu iz XVII vijeka . - POF . 1II- IV/ 1952 - 1953 ,
str. 575- 588.
3. Minhagu - n- nizam fi dini- l- islam od Muhameda Prozorca - POF . V/ 1954-
193- 202.
6. Ibrahim Opija Mostarac (Ibrahim b. Had i Ismail el Mostari). POF . X- XII
l ) Prije ov~a je MuJi. koliko znamo . objavio dva rada: Bablje i Bchaije (lanak preveden saraf'
skog. a kOJije napisao Muhamed e1 - Hidr Husejn i objaviO u kairskom Nurul - Islamu ..g~. l , br .
~30) i Sjeanje na Hadii Mehmed cf. Handia. Oba rada su objavljena u listu EJ- !'lIdaJe,
prvi
god. 1/ 1936- 37 , br. II , str . t 73 - 176, a drugi god. VIII / 1944 - 45, br. 2-3, str. 109_ 110.
262
ll. Mostar u turskoj pjesmi iz XV II vijeka. POF. XIV- XV/ 1964 - l965. strana
73 - 100.
12. Merhum Dr Sakir Sikiri. S3.!ay- Bosna Edebiyat Fakultesi Ord . Profesoru. Islam Medeniyeti (IS1anbul). 1/ 1967, br. 2, 18- 2 1.
13. Mcrhum Abdullah Skalji. - Islam M eeniyeti. 1/1968, br. 9, Str. 29 - 30.
14. Merhum Sa~ir Sikiri iranSinas jugoslavi. - Vehid (Teheran) . V/1968 , br. 55 ,
str. 665 - 668. (Na perzijski preveo Beir aka).
15. liad .i Mustafa 8o~njak - Muh1isi. - POF. XV IIJ - XIX / l968 - 1969, Sir.
89- 119 .
Osim ovih radova O. M u~ije prikazao nekoliko izdanja Arapske akademije nauka
u Damasku. Tako je prikazao:
I . Glasnik Arapskog naunog druUva, kasnije Arapske akademije nauka (Med tel:
le tul-mcdtmeil-ilmijjil-areb ijji). XXV IJ / 1952. XXVI II / 1953. XX IX/ 1954. XXX/
/I955,XXX II 1956 i XXX II I 1957. - POF . III - IV 11952 - 53, su. 664 - 666 , V/1954 - SS. su. '354 - 356. VI- VII I 1956- 57. str. 324- 326. X- XI/l960 - 6 1. str. 316- 319.
za tim
2. HBVliijBlU kjulliijatil abad (Annales dc la Facultc dc Le ttrcs). Sv. J. Kairo.
1951. - POF . 1I1- IV/l9 5F53. str. 662-664.
3. Rcif l'luri: Et- Tarifu m ~ debil -arebijj. Tarih, Nali:d. Mun . tchabat. Sv. I.
Bejrut , 1952. - POF. V/ 1954-55 , str. 349-350.
Pored ovog rada M ui je bio na usluzi svakome. ko sc na njeg ob ratio. Kalc av je
bio u tOIll pogledu najbolje znaju njegovi bi~i ueenici, studenti , kolege s kojima je zajedno suraivao kao i svi koji su se na njesa ob ratili za bilo kakvu pomo ili uslugu.
Al i iznad svega ovoga staje njegove ljudske vrijednote: iskrenost, dobronamjernost , potenje i otvorenost, koja su esto puta bila na Stetu njega samoga .
M. TRAUIC
263