IZRAIVANJE ZA IZVEDBU REGULACIJSKIH GRAEVINA

Od prethodno opisanih prirodnih i umjetnih materijala tradicionalno se izrauju ne

ke specifine izraevine (prefabrikati) koje se koriste kao konstrukcijski elementi
prilikom izvedbe regulacijskih graevina.
U praksi kao naje e susreemo:
(1) pletenice,
(2) fa ine,
(3) kobe,
(4) tonjae (punjene fa ine),
(5) punjene valjke,
(6) punjene ko are,
(7) platna,
(8) gabione,
(9) fa inske jastuke (fa inske madrace),
(10) Wolfove (1886) odboje.
(1) Pletenice se koriste umjesto u adi i ice za vezivanje drugih graevina. Pletu se
od svje eg i vitkog prua, duljine 4 do 5 [m], tako da se najprije upletu najmanje t
ri pruta u osnovnu pletenicu, a zatim se po tri osnovne pletenice upletu u konanu
pletenicu.
(2) Fa inama nazivamo snopove prua, duljine 3.0 do 4.0[m], debljine 0.30 do 0.35 [m
], povezane icom.
Rade se na postoljima od kolja pobijenog u zemlju. Povezuju se u etom, icom ili prue
m, po to se snop stegne lancem za stezanje. Prvi povez se postavlja na 44
udaljenosti od ruba 0.30 do 0.35 [m], a ostali povezi na meusobnoj udaljenosti 0.
70 do 0.85 [m].
Krae su fa ine bolje od dugakih, jer se kod kraih prue ne mora nastavljati. Kod fa ina u
kojima se prue nastavlja, svaki prut mora proi kroz najmanje dva poveza.
(3) Kobe su fa inski snopii promjera 10 do 20 [cm] i duljine 10.0 do 40.0 [m]. Rade
se kao i fa ine. Slu e za privr ivanje i spajanje obinih fa ina.
Kobe
45
(4) Tonjae. Da bi fa ine tonule u vodu mogu se izvoditi s ispunom ili jezgrom od ka
mena (tucanika) ili krupnog ljunka i tada se nazivaju tonjae.
Tonjae se izrauju na drvnom postolju. Ono se sastoji od uzdu no polo enih greda na koj
ima le e popreni pragovi u kojima su koso uvr ena dva kolca. Izmeu kolca se na postolje
ravnomjerno razastre prue u debljini oko 10 [cm]. Na prue se naspe 0.5 do 0.7 [m3]
tucanika ili krupnog ljunka po du nom metru tonjae. Nasuta ispuna se opet pokrije p
ruem, a nakon toga se fa ina ste e lancem pomou poluga na krajevima lanca. Istodobno s
e po fa ini tue drvenim batom da bi se ispuna jednolinije rasporedila i bolje kompak
tirala. Lancem stegnuta fa ina povezuje se icom debljine 3 [mm]. Povezivanje se izv
odi na razmacima 0.6 do 0.7 [m].
Ako se za izradu tonjaa eli koristiti agregat (sitni ljunak) koji mo e biti ispran u
vodi, tada se radi platno od prua i slame, debljine cca 10 [cm] (prue 7 do 8 [cm],
slama 2 do 3 [cm]), na koje se naspe sloj agregata od 6 do 15 [cm]. Platno i is
puna se zamotaju i uve u u tonjau.
Tonjae izvedene od krupnog agregata imaju promjer 1.1 do 1.2 [m], a od sitnog 0.7
do 1.6 [m]. duljina im nije ograniena i ovisi o potrebi.
46
Primjena tonjaa je u regulacijskim gradnjama vrlo znaajna, jer su one veoma otporn
e na pokretnu silu vode i dosta su elastine, tako da se lako prilagouju razliitim o
blicima dna i obala korita vodotoka.
(5) Punjeni valjci se dobiju ako se tonjae rade kao samostalni elementi duljine 3
.5 do 6.0 [m].
47
razliiti oblici punjenih ko ara.
(7
vrste platna:
(a
(b) platna od prua,
(c) pletena platna.

(a
kod izrade fa ina, slika (a), s tim da se ica ne prekida, nego se s neprekidnom icom
povezuju snopovi. 48
49
Tako se mo e izraditi platno proizvoljnih tlocrtnih dimenzija i debljina, koje se
za potrebe transporta savija u valjkaste forme i prenosi na mjesto ugradnje, gdj
e se razastire i uvr uju uglavnom kobama.
(b) Platna od prua se mogu izvesti na dva osnovna naina.
Prvi nain je da se upotrebi iana mre a na koju se ravnomjerno razastire tanji sloj pr
ua. Prue se zatim na vi e mjesta icom povezuje za mre u.
Drugi se nain sastoji u tome da se umjesto iane mre e koristi ica i drvene motke (koje
ine platno nesavitljivim u smjeru postavljanja motki), slika (b). Povezivati se
mo e razastrto prue, slika (b1), ili tanji snopii, slika (b2).
(c) Pletena platna se pletu od prua, a zbog neprenosivosti se izvode na mjestu ug
radnje.
Nain pletenja ovog platna prikazan je na slici (c). Uzme se svje e i vitko prue, dul
jine 3 do 4 [m], koje se s deblje strane do polovice oisti od granica i za ilji. Zat
im se snopii od po tri pruta naizmjenino zabadaju u kobu po redoslijedu kako je oz
naeno na slici (c1). Koba je privr ena koljem na gornjem kraju pokosa na koji se plat
no ugrauje, dok se prue uplie prema dolje s granicama okrenutim niz pokos.
Kada je prvi dupli red prua pobijen u kobu, uplie se drugi red prema shemi prikaza
noj na slici (c2). Analogno slijede i ostali redovi sve do zavr etka platna. Platn
o se zavr ava kobom koja se pru a po cijelom obodu platna i koljem privrsti u tlo. Ra
di bolje povezanosti i uvr enja obodni se redovi platna dodatno ve u icom za kobu, a i
cijelo se platno mo e proplesti icom privezanom za kolje, slika (c3).
(9) Gabioni su iane ko are ispunjene krupnim ljunkom ili kamenom.
Kostur ko are se izrauje od ice promjera 4 do 5 [mm]. Oko kostura se oplee pocinana il
i plastina mre a, promjera niti 2 do 3 [mm]. Veliina okana ovisi o krupnoi ispune i r
ijetko prelazi 15 [cm].
iane ko are se naje e izvode kao paralelopipedi, slika, ili cilindri (u kom sluaju treba
manje ice za kostur) razliitih dimenzija. Meutim, duljina im rijetko prelazi 6.0 [m
].
50
(9) Fa inski jastuci su velika paralelopipedna tijela duljine 12.0 do 100.0 [m], ir
ine 6.0 do 20.0 [m] i debljine 1.0 do 1.5 [m], izraena od fa ina ili granja. Primje
njuju se kao posteljica ili temelj regulacijskih graevina u koritu vodotoka na mj
estima gdje je tlo, s obzirom na tip regulacijske graevine, slabo nosivo. Fa inski
jastuci se izvode na splavi ili blago nagnutoj obali.
51
52
Na poravnatoj i blago nagnutoj obali (nagiba ?1:10) najprije se izvodi drveno po
stolje od podlo nih pragova i na njih, okomito na pru anje obale, uzdu no postavljenih
greda. Grede se uvr uju za pragove klinovima, a slu e kao drvene tranice na koje se po
stavljaju valjci za spu tanje jastuka. Valjci se pridr avaju koljem da se otkotrljaj
u. Na valjke se postavljaju talpe koje ine platformu za izradu jastuka. Talpe se
povezuju icom za kolje pobijenom po vi em terenu, da ne bi kliznule po valjcima. Na
postolje se najprije, u uzdu nom i okomitom smjeru na obalu, razapne ica debljine
barem 5 [mm], tako da se formira iana mre a s kvadratnim oknima veliine 0.8 do 1.0 [m
]. Na mjestima kri anja, ice se dodatno povezuju tanjom icom i ve u za kolje. Ta e ica k
asnije poslu iti da se naslagane fa ine stegnu u kompaktnu cjelinu (jastuk).
Iznad iane mre e sla u se fa ine u tri do etiri sloja i to tako da im deblji krajevi budu
postavljeni po rubu jastuka. Nakon polaganja prvog reda fa ina, pola e se drugi red
, popreno na prvi i tako redom do potrebne duljine jastuka.
Na gornju stranu jastuka ponovo se razapne iana mre a kao na podlozi. Umjesto iane mre e
mogu se s gornje i donje strane kri no postaviti kobe.
Kad je jastuk vrsto povezan, na njegovu se povr inu kri no pobija pleter, tako da se
dobiju kvadratni pretinci veliine 1.2*1.2 [m]. Nakon toga se uklanja kolje i laga
nim otpu tanjem poveza uz kolje jastuk se postepeno spu ta u vodu.
Spu teni jastuk prihvaaju tegljenice natovarene kamenjem koje e slu iti kao balast za
potapanje jastuka na eljenom mjestu.

Na narednoj slici prikazan je sastav od etiri tegljenice i izmeu njih privr enim jastu
kom. Sastav se u tom rasporedu otegli na mjesto potapanja jastuka. Prije potapan
ja jastuka tegljenice se vrsto usidre kako bi itav sastav bio nepomian. Tome doprin
ose i grede polo ene na tegljenice. Njihova je osnovna funkcija da se na njih ovje
si jastuk, te se tako ovje eni polagano spu ta na predvieno mjesto.
Potapanje jastuka posti e se ubacivanjem kamenja iz tegljenica u pretince. Radi ra
vnomjernog potapanja jastuka potrebno je i ravnomjerno ubacivanje kamenog materi
jala u pretince.
(10) Wolfovi odboji su specifine izraevine od fa ina i drvenih pilota. Piloti su na
donjem (za iljenom) kraju, radi lak eg pobijanja u dno rijenog korita, esto ojaani eljez
nim iljkom.
Mogu se izvesti sa jednim redom pilota (jednoredni) ili s dva reda (dvoredni).
Primjena jednorednih odboja je primjerena manjim brzinama i dubinama, a dvoredni
h veim brzinama i dubinama.
53
54
Na pobijene se pilote privr uju fa ine koje svojim slobodnim krajem lebde i vibriraju
u vodi, uzrokujui usporavanje toka i odlaganje (kolmiranje) suspendiranog nanosa.
Postavljeni u nizu, po nekom sistemu, Wolfovi odboji ine pomone regulacijske graevi
ne s primarnom funkcijom izazivanja talo enja (odlaganja) nanosa, kako bi se nakon
toga na tim mjestima izvodile glavne regulacijske graevine, ali sada mnogo manji
h proporcija nego li u sluaju da odlaganje nanosa nije izvr eno.
Zbog jednostavne konstrukcije, lagane izvebe, niske cijene i vrlo dobrog funkcio
nalnog uinka, Wolfovi odboji se esto primjenjuju i imaju prednost pred izvedbom sl
o enijih i skupljih protonih objekata.
Ipak, s njihovom primjenom valja biti dosta obazriv, jer ove graevine u specifinim
hidraulikim uvjetima mogu izazvati i suprotni uinak, tj. eroziju korita na dijelo
vima gdje se eli postii naplavljivanje.