Professional Documents
Culture Documents
FAKULTET
-DOBOJ-
Saobraajna psihologija:
Nezgode u drumskom saobraaju
student:
Sadraj:
Uvod.................................................................................................................3
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Saobraajna nezgoda.......................................................................................4
Bezbednost drumskog saobraaja...4
Struktura saobraajne nezgode6
Osnovni uzroci saobraajnih nezgoda.7
Ljudski faktor u drumskom saobraaju...8
Zahtevi savremenog saobraaja i psihofizike sposobnosti oveka9
Rizik u drumskom saobraaju...10
7.1. Stepen rizika u drumskom saobraaju........11
7.2. Objektivni i subjektivni rizik u saobraaju....11
Uvod
1. Saobraajna nezgoda
Termin saobraajne nezgode predstavlja nezgodu na putu u kojoj je uestvovalo najmanje
jedno vozilo u pokretu gde je nastala manja ili vea materijalna teta i gde ima povreenih i
poginulih lica.
Definisati saobraajnu nezgodu vrlo esto je teko poev od samog termina (nezgode-accident)
koji je uslovljen brojnim konceptualnim potekoama. Nezgoda kao termin nije ba
najpovoljniji, ali je znatno prihvatljiviji od izraza nesrea ili udes.
Definicije uglavnom uslovljene na dva osnovna aspekta saobraajnih nezgoda su:
1. Na dogaaje koji prethode nezgodi
2. Splet dogaaja koji izazivaju nezgodu
3. Posledice nezgoda
Saobracajna nezgoda je negativna posledica odvijanja saobraaja koja sa obzirom na teinu, za
pojedinca i drutvo ima velike posledice.
Saobraajnu nezgodu prema posledicama delimo na :
1. Nezgodu sa materijalnom stetom
2. Nezgodu sa povreenim licima
3. Nezgodu sa poginulim licima
nezgodu. Smrtno stradanje u saobraaju u odnosu na sve velike nasilne smrti je sve dominantnije
i sve vee u odnosu na ukupno stanovnitvo zemlje.
Granina crta koja deli tolerantne od netolerantnih gubitaka dobija se jednainom:
D
N
0,003
N
P
2
3
(1)
Ova granica nije u potpunosti korektna i objektivna ali se moe prihvatiti kao kriterijum za ocenu
i uporeivanje ostvarenog nivoa izmeu pojedinih zemalja.
Briljivo prikupljanje podataka o saobraajnim nezgodama ima veoma vanu ulogu u donoenju
zakljuaka o uzrocima nastajanja nezgoda, kao i u donoenju mera da se nezgode ne bi ponovile
i da bi se smanjio njihov broj i posledice.
Analizom statistikih podataka o saobraajnim nezgodama utvruju se osnovni uzroci nastajanja
saobraajnih nezgoda i dovode u vezu sa veliinom i razvojem drumskog saobraaja, putne
mree, porastom broja stanovnika, nivoom organizacije saobraaja, itd.
Da bi objasnili ponaanje oveka u saobraaju i odgovorili bar delimino na ova sloena pitanja
potrebno obuhvatiti linost oveka i utvrditi uticaj na ponaanje u saobraaju, a posebno uticaj:
Strukture linosti ( organizacija osobina, temperament i osobine temperamenta, karekter i
karakterne osobine, senzorne, psihomotorne i mentalne sposobnosti i dr.);
Dinamike linosti ( bioloki i socijalni motivi, sklonosti, navike, telesne karakteristike,
stavovi, predrasude, interesi, sposobnost prilagoavanja i dr.);
Doba ivota ( starost );
Pola;
Socijalno-demografskih obeleja ( mesto roenja i prebivalite, kolska sprema,
zanimanje, brano stanje, odnosi u porodici, radni status, meuljudske odnose u radnoj
sredini i dr. );
Alkohola i drugih opojnih sredstava;
Umora;
Bolesti;
Medikamenata;
Invalidnosti;
Nedovoljnog znanja i vetine za upravljanje vozilom;
Nedovoljnog iskustva ( saobraajna zrelost );
Ishrane;
Puenja;
Ostalih stanja i svojstava
Faktori ( karakteristike, obeleja, sposobnosti, osobine ) kod oveka relevantni za ponaanje u
saobraaju nisu konstantni nego se menjaju samo neki bre a neki sporije. Sa aspekta uspeha sa
kojim ovek uestvuje u saobraaju znaajne su promene po sledeim kriterijumima:
sposobnosti dolaze u iskuenje. ovek moe tehniki usavriti vozilo, izgraditi kvalitetnije i ire
puteve, poboljati druge uslove za odvijanje saobraaja, ali on ne moe, preko odreene granice,
usavriti ( izmeniti ) svoje psihofizike datosti. Ne moe se mnogo uiniti da se preko odreene
mere smanji vreme reagovanja, odnosno pobolja reakciona sposobnost, izmeni stanje usled
zaslepljenosti, straha itd. Tu priroda postavlja odreene granice.
Zahtevi u savremenom saobraaju nekad prevazilaze mogunosti oveka.Nesavrenost ljudske
prirode, njegov krvotok, ula, nervni sistem, ve od same prirode nisu dorasli takvoj brzini, snazi
vozila i drugim brojnim zadacima koje treba u saobraaju brzo reavati. Istina, te zahteve nekad
poveava, tj. sam sebi namee i sam ovek, jer ga npr. niko ne tera da vozi veom brzinom i da
za odreeno vreme pree neki put.
10
7.1.
7.2.
ee taj rizik konkretizovati u saobraajne nezgode. Zbog toga nije svejedno da li drutvo, koje
treba da stvori uslove, oveka korisnika puta stavlja u rizine ( hazardne ) ili optimalne uslove
za odvijanje saobraaja. Struktura objektivnog rizika je takoe razliita. Negde u toj strukturi
vei doprinos ( rizik ) daju nedostaci na putu, nesreena signalizacija, struktura voznog parka,
klimatski uslovi ili drugi faktori nego na drugim mestima.
Subjektivni rizik povezan je, odnosno zavisi od oveka ( najee kao korisnika puta ). Stepen
( nivo i struktura ) subjektivnog rizika uslovljena je individualnim sposobnostima, svojstvima,
obelejima, karakteristikama, motivima, shvatanjima, stavovima, predrasudama, odnosno
razlikama i on pre svega zavisi od:
Kapaciteta performansi oveka,
Sposobnosti da ui, prepozna, otkrije,identifikuje, proceni objektivni rizik ( opasnost )
i na njega adekvatno odgovori,
Saobraajne zrelosti,
Psihofizikih ogranienja (hendikepa ),
Uloge koju ovek ima u saobraaju ( od uloge zavisi visina zahteva i ranjivost),
Dobrovoljne neposlunosti ( nediscipline korisnika puta )
Za sve vreme dok je na putu, pored ostalog, ovek mora i da uoava, otkriva, pronalazi,
identifikuje, procenjuje i svojim ponaanjem odgovara na objektivni rizik. Uspeh sa kojim e
ovek odgovoriti na objektivne uslove ( opasnost ), pored stepena objektivnog rizika i duine
eksponiranosti, zavisi i od njegovih unutranjih subjektivnih sposobnosti da realno proceni
uslove okoline ( subjektivna koncepcija procena opasnosti ). Nesposobnost oveka da uoi
objektivni rizik i na njega svojim ponaanjem adekvatno odgovori dovodi do kumulacije
objektivnog i subjektivnog rizika ( opasnosti ). Ovako kumulirani rizik se relativno esto
konkretizuje u saobraajnu nezgodu. Sa druge strane sposobnost oveka da uoi objektivni rizik i
da svoje ponaanje prilagodi i izbegne opasnost, ublaava tetno dejstvo objektivnog rizika.
Struktura subjektivnog rizika je razliita. Nekad u toj strukturi vei uticaj ima nii nivo
sposobnosti, loe zdravstveno stanje, nekad nedostatak motivacije, neadekvatne navike,
shvatanja, nekad nedovoljno znanje ili vetina za upravljanje vozilom itd. Rizik poveavaju svi
oni faktori koji smanjuju ( degradiraju ) kapacitet sposobnosti oveka
( alkohol, umor i dr. ),
razni motivi ( bioloki i socijalni ), kao i drugi faktori.
12
Ljudi su hiljadama godina iveli u sredini u kojoj se sporo kretalo. Svoje psihofizike
sposobnosti ( nervni sistem, ula, i dr. ) ovek je prilagodio takvim uslovima spoljne sredine i
nije bio u stanju da se u tako kratkom vremenskom periodu od 60-70 godina intelektualno,
fizioloki i moralno adaptira na motorno vozilo, odnosno zahteve koje njegova bezbedna
upotreba zahteva. Brzina poveava zahteve, potencira ljudske nedostatke, osiromauje kontakte i
sporazumevanje.ovek je svoje psihofizike sposobnosti razvio i prilagodio odreenim uslovima
spoljne sredine. Za izloenost dejstvu brzine i energije koju razvijaju motorna vozila ovek nije
naoruan namenskim ulom koje bi mu pomoglo da lake i ranije uoi opasnost na putu. Ovaj
nedostatak oveka mora se nadoknaditi sveukupnim angaovanjem linosti i panjom, ali i
obavezom drutva da adaptira ( prilagodi ) prostor za odvijanje saobraaja. Osim toga ovekom
kao biolokim biem upravljaju bioloki zakoni, dok je vozilo tehniki proizvod.
Na odluku vozaa o izboru brzine kojom e se kretati utiu razni faktori. Meu njima je i
sistematsko podcenjivanje verovatnoe za nastanak saobraajne nezgode i nedovoljne svesti o
uticaju odabrane brzine na stepen rizika. Na to ukazuju i istraivanja vrena u svetu u kojima su
vozai ispitanici ocenili da su ogranienja brzine na putevima postavljena nisko, kao i prosene
brzine na putevima na kojima je dolo do promene ogranienja brzine ( navie ili nanie ). Sa
poveanjem brzine u veoj meri raste rizik od povrede i smrti nego rizik od saobraajne nezgode.
Za bezbednost saobraaja nije samo vana brzina kojom se voza kree nego i pravovremena
promena ( prilagoavanje ) brzine. Razlike u brzinama vozila u istom saobraajnom toku
povezane su sa velikim brojem nezgoda. Kada bi se vozila koja se kreu u istom smeru kretala
istom brzinom do sudara izmeu njih ne bi moglo doi. Za vozae koji se kreu veom brzinom
od prosene objanjenje je jednostavnije jer se sa poveanjem brzine poveava i rizik ( poveava
se tempo obrade informacija i uopte reavanje vozakih zadataka, vozila koja se kreu bre
moraju ee preticati i izvoditi druge sloenije radnje ). Zbog vee brzine i estina ovih nezgoda
je vea tako da su i stope povreenih i poginulih iznad proseka.
Uzroke vee stope nezgoda kod vozaa koji se kreu sporije od prosene brzine treba traiti u
razlozima zbog kojih se kreu takvom brzinom. U ovakvim sluajevima voza se opredeljuje za
sporije kretanje zbog nekih linih razloga ( smanjene sposobnosti, nedostatak iskustva i dr. ) ili
neispravnosti vozila. Kada takav voza odlui ili bude primoran da povea brzinu od prosene to
najee prati i povean rizik. Meutim, stope nastradalih lica u ovim nezgodama su manje od
nezgoda koje izazivaju vozai koji se kreu brzinom iznad proseka. Brzina, pa i prosena brzina
putovanja, je u velikoj meri kompromis izmeu bezbednosti i mobilnosti. Racionalan voza
moe poveati prosenu brzinu bez poveanja rizika, na taj nain to e bre voziti na delovima
puta koji su manje rizini ( manje optereen deo puta sa dobrim elementima i sl. ), a brzinu
smanjiti na delovima puta na kojima je distribucija opasnosti vea.
13
14
1. Nezgode u kojima uestvuje samo jedno vozilo. Kod ove vrste nezgoda postoje najvee
mogunosti da se promenom ponaanja smanji rizik, odnosno izbegnu ove nezgode.
Veina strunjaka smatra da bi se najvei broj ovih nezgoda mogao izbei pametnijim
ponaanjem vozaa, jer one uglavnom nastaju zbog propusta vozaa vozila koje je u
nezgodi uestvovalo.
2. Nezgode u kojima uestvuje vie vozila. Mogunosti smanjenja rizika, odnosno ove
vrste nezgoda promenom ponaanja vozaa ( prilagoavanje ponaanja uslovima puta,
saobraaja, vozila, atmosferskim prilikama i dr. ) postoje iako su neto manje nego kod
nezgoda u kojima uestvuje jedno vozilo. Ove mogunosti zavise i od toga da li je voza
kriv, delimino kriv ili nije kriv za nezgodu.
3. Nezgode zbog vie sile ili spoljnjeg dogaaja koji se nije mogao predvideti ni izbei.
Ovde se radi o ekstremnim primerima malog broja nezgoda koje su van kontrole vozaa i
gde se rizik od njih uglavnom ne moe smanjiti promenom ponaanje vozaa. Ovde se
radi o nezgodama koje nastaju zbog ruenja mosta, pada aviona na put, udara groma,
zemljotresa, obruavanja kamenja na put i drugim sluajevima koji su van kontrole
vozaa, odnosno gde je voza neizbena rtva spoljnjeg dogaaja koji nije mogao
predvideti, spreiti ni izbei.
15
10. Zakljuak
16
Literatura
1. Prof. dr Milan Ini ,,Strategija i taktika spreavanja saobraajnih nezgoda Novi Sad,
1994.
2. Uvod u saobraaj i transport, knjiga 1.- Prof. Dr Milan Adamovi. Beograd, 2001
3. Prof.dr Milan Ini ,, ovek autor i rtva saobraajne nezgode Novi Sad, 1997
4. Adamovi, .,Jovanov G., Dijagnostika putnikih automobila, Tehdis , Beograd, 2007
5. Zakon o osnovama bezbednosti saobraaja na putevima ("Sl. list SFRJ", br. 50/8)
17