You are on page 1of 17

SAOBRAAJNI

FAKULTET

-DOBOJ-

Saobraajna psihologija:
Nezgode u drumskom saobraaju

mentor:dr Svetlana ievi


mr Zoran Gojkovi

student:

-Doboj, maj, 20151

Sadraj:
Uvod.................................................................................................................3
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Saobraajna nezgoda.......................................................................................4
Bezbednost drumskog saobraaja...4
Struktura saobraajne nezgode6
Osnovni uzroci saobraajnih nezgoda.7
Ljudski faktor u drumskom saobraaju...8
Zahtevi savremenog saobraaja i psihofizike sposobnosti oveka9
Rizik u drumskom saobraaju...10
7.1. Stepen rizika u drumskom saobraaju........11
7.2. Objektivni i subjektivni rizik u saobraaju....11

8. Brizna kao rizik u saobraaju....13


9. Kako smanjiti soptstveni rizik...14
10. Zakljuak..........16
Literatura17

Uvod

Danas kada se nalazimo na najveem stepenu razvoja i civilizacije nismo sigurni da li


smo odmakli od perioda praistorije kada su nasilne smrti u pitanju. Tome u velikoj meri
doprinosi saobraaj jer se najee nasilna smrt u civilizovanom svetu danas dogaa u
saobraajnim nezgodama. Apsurdno je da u saobraaju kao legalnoj delatnosti vie stradaju ljudi
nego u svim ilegalnim delatnostima zajedno. Zadnjih godina u svetu u saobraajnim nezgodama
pogine blizu 500 000 lica, a izmeu 10 i 15 miliona lica pretrpi povrede. Posledice saobraajnih
nezgoda postale su ogroman zdravstveni,socijalni i ekonomski problem savremenog sveta.
Postavlja se pitanje ko je osnovni krivac za toliki broj nezgoda.
oveku se pripisuje veliki procenat saobraajnih nezgoda od oko 65 % , ostali faktori koji utiu
na nastanak saobraajne nezgode su:30 % kao rezultat zajednikog uticaja subjektivnih i
objektivnih faktora i 5 % nezgoda nastaje zbog objektivnih faktora. Meutim ovako veliki
procenat se pripisuje oveku zbog toga to drutvo deo svoje krivice prebacuje na uesnike u
saobraaju,na taj nain to deo svojih obaveza prebacuje na pojedince ( kroz zahtev da ponaanje
prilagode i onim uslovima koji nisu optimalni i poveanom panjom i briljivou kompenziraju
objektivne nedostatke.

1. Saobraajna nezgoda
Termin saobraajne nezgode predstavlja nezgodu na putu u kojoj je uestvovalo najmanje
jedno vozilo u pokretu gde je nastala manja ili vea materijalna teta i gde ima povreenih i
poginulih lica.
Definisati saobraajnu nezgodu vrlo esto je teko poev od samog termina (nezgode-accident)
koji je uslovljen brojnim konceptualnim potekoama. Nezgoda kao termin nije ba
najpovoljniji, ali je znatno prihvatljiviji od izraza nesrea ili udes.
Definicije uglavnom uslovljene na dva osnovna aspekta saobraajnih nezgoda su:
1. Na dogaaje koji prethode nezgodi
2. Splet dogaaja koji izazivaju nezgodu
3. Posledice nezgoda
Saobracajna nezgoda je negativna posledica odvijanja saobraaja koja sa obzirom na teinu, za
pojedinca i drutvo ima velike posledice.
Saobraajnu nezgodu prema posledicama delimo na :
1. Nezgodu sa materijalnom stetom
2. Nezgodu sa povreenim licima
3. Nezgodu sa poginulim licima

2. Bezbednost drumskog saobraaja


Nezavisnot voznih jedinica je razlog zbog koga je bezbednost saobraaja na putevima
objektivno manja nego na bilo kojoj drugoj vrsti saobraajnice. Kretanje velikog broja voznih
jedinica, razliitih mogunosti, elja i potreba, na istim saobraajnim povrinama, kretanja na
osnovu velikog broja meusobno nezavisnih donetih odluka velokog broja vozaa jeste stalni i
objektivni uzrok moguih nesporazuma ili sukoba elja, a time i saobraajnih nezgoda.
Ocena da je bezbednost u drumskom saobraaju objektivno najmanja ne treba da slui za
objanjavanje materijalne tete, povreda i pogibija na putevima. Naprotiv, ova ocena mora biti
motiv za subjektivne aktivnosti usmerene na poveanje bezbednosti, kao to su: mere vaspitanja
uesnika u saobraaju, poboljanja putne mree i regulisanja saobraaja, poboljanja u
konstrukciji, odravanju i kontroli ispravnosti vozila, itd.
Bezbednost saobraaja u svim granama, a posebno u drumskom postala je jedna od osnovnih
drutvenih briga. Dananje drutvo trpi ogromne negativne posledice od saobraaja. Pratei
dogaaje nasilnog stradanja dolazi se do zakljuka da se najee nasilna smrt dogaa upravo u
nezgodama, a statistika kae da stanovnik nae zemlje ima sve veu ansu da doivi saobraajnu
4

nezgodu. Smrtno stradanje u saobraaju u odnosu na sve velike nasilne smrti je sve dominantnije
i sve vee u odnosu na ukupno stanovnitvo zemlje.
Granina crta koja deli tolerantne od netolerantnih gubitaka dobija se jednainom:

D
N
0,003

N
P

2
3

(1)

Gde nam je:


D-broj poginulih u saobraajnim nezgodama u toku godine
N-broj registrovanih motornih vozila na posmatranom podruju
P-broj stanovnika na posmatranom podruju

Ova granica nije u potpunosti korektna i objektivna ali se moe prihvatiti kao kriterijum za ocenu
i uporeivanje ostvarenog nivoa izmeu pojedinih zemalja.
Briljivo prikupljanje podataka o saobraajnim nezgodama ima veoma vanu ulogu u donoenju
zakljuaka o uzrocima nastajanja nezgoda, kao i u donoenju mera da se nezgode ne bi ponovile
i da bi se smanjio njihov broj i posledice.
Analizom statistikih podataka o saobraajnim nezgodama utvruju se osnovni uzroci nastajanja
saobraajnih nezgoda i dovode u vezu sa veliinom i razvojem drumskog saobraaja, putne
mree, porastom broja stanovnika, nivoom organizacije saobraaja, itd.

3. Struktura saobraajne nezgode


Saobraajne nezgode moemo podeliti na razliite naine i po raliitim kriterijumima
posmatranja:
1. Prema mestu nastajanja
- nezgode koje se dogaaju u naseljenim mestima
- nezgode koje se dogaaju na putu van naselja
2. Prema vremenu nastajanja
- nezgode koje se dogode nou
- nezgode koje se dogode danju
3. Prema posledicama koje izazivaju
- nezgode sa poginulim licima
- sa teko povreenim licima
- sa lake povreenim licima
- i nezgode sa priinjenom materijalnom tetom
4. Prema nainu nastajanja
- meusobni sudar vozila u pokretu
- udar i nalet vozila na prepreku
- nezgode sa ispadanjem lica iz vozila
- nezgode sa prevrtanjem i sletanjem vozila
- nezgode sa obaranjem i gaenjem peaka
5. Prema uzrocima nastajanja i grekama uesnika u saobraaju
- nezgode koje se dogode grekom peaka
- nezgode koje se dogode nedostatkom puta
- nezgode koje se dogode usled neispravnosti vozila
- nezgode koje se dogode usled greke putnikai
i ostale nezgode...

4. Osnovni uzroci saobraajne nezgode


ovek kao uzronik saobraajne nezgode
Analizirajui oveka kao uzronika saobraajne nezgode treba razlikovati njegove karakteristike,
nasledne, uroene, na koje on ne moe uticati a bitno utiu na bezbednost saobraaja od osobina
koje se steknu i koje su iskljuivo zavisne od oveka. Nasledne osobine su temperament,
karakter, uzrast, iskustvo, itd. Uzroke na koje moemo uticati, a esti su razlozi nastanka
nezgoda su: konzumiranje alkohola, droga i drugih opojnih sredstava, zamor, itd.
Vozilo kao uzronik saobraajne nezgode
Vozilo moe da utie na povean broj i posledice saobraajnih
nezgoda:
1. Svojom neodgovarajuom i nedovoljnom stabilnou i neprilagoenou radnim
osobinama i eksploatacionim svojstvima vozaa i puta
2. Iznenadnim neispravnostima ureaja i delova od naroitog znaaja za bezbednost
saobraaja (koioni ureaj, ureaj za upravljanje i drugi)
3. Konstrukcijom unutranjosti kabine sa mnogo isturenih i otrih delova
4. Oteanom mogunou za izlaz iz oteenog vozila u procesu sudara
5. Nedovoljnom preglednou iz vozila ogranienom malim zastakljenim povrinama
6. Slabom svetlosnom signalizacijom
7. Loom konstrukcijom farova (mogunost zaslepljivanja vozaa nou)
8. Neefikasnim radom brisaa i preraa vetrobranskog stakla
Put kao uzronik saobraajne nezgode
Put kao faktor bezbednosti utie na broj i posledice saobraajnih nezgoda u sledeim svojim
odlikama:
1. Neusklaena veliina podunog i poprenog nagiba sa brzinom i karakteristikama vozila
u saobraajnom toku
2. Neusklaeni geometrijski elementi krivina sa raunskom brzinom i gabaritnim
dimenzijama vozila
3. Nedovoljna poduna i poprena preglednost puta u krivini i na pravcu
4. Nedovoljna irina kolovoza
5. Slab kvalitet kolovoznog zastora, pa se ne ostvaruje dovoljna sila prijanjanja toka i
podloge
6. Nedovoljne i netane informacije vozaima o putu, objektima na putu, pored puta i
drugo.
7. Nedovoljna irina i nepouzdan pokriva bankina
8. Postojanje elemenata na putu koji primoravaju vozaa na otre i brze promene reima
vonje ( nepravilno izgraene ograde, ispupenja i udubljenja na kolovozu, iznenadna
pojava bliskih provalija ili strmih kosina, nasipa ili useka
7

9. Postojanje konfliktnih zona du puta na mestima ukrtanja puteva ( razvuene i


neregulisane zone na mestima ukrtanja i ulivanja saobraajnih tokova)
10. Nedovoljna osvetljenost opasnih raskrsnica, peakih prelaza, petlji, objekata u zoni puta
11. Nepravilna i nedovoljna primena horizontalne i vertikalne signalizacije na putu

5. Ljudski faktor u drumskom saobraaju

Da bi objasnili ponaanje oveka u saobraaju i odgovorili bar delimino na ova sloena pitanja
potrebno obuhvatiti linost oveka i utvrditi uticaj na ponaanje u saobraaju, a posebno uticaj:
Strukture linosti ( organizacija osobina, temperament i osobine temperamenta, karekter i
karakterne osobine, senzorne, psihomotorne i mentalne sposobnosti i dr.);
Dinamike linosti ( bioloki i socijalni motivi, sklonosti, navike, telesne karakteristike,
stavovi, predrasude, interesi, sposobnost prilagoavanja i dr.);
Doba ivota ( starost );
Pola;
Socijalno-demografskih obeleja ( mesto roenja i prebivalite, kolska sprema,
zanimanje, brano stanje, odnosi u porodici, radni status, meuljudske odnose u radnoj
sredini i dr. );
Alkohola i drugih opojnih sredstava;
Umora;
Bolesti;
Medikamenata;
Invalidnosti;
Nedovoljnog znanja i vetine za upravljanje vozilom;
Nedovoljnog iskustva ( saobraajna zrelost );
Ishrane;
Puenja;
Ostalih stanja i svojstava
Faktori ( karakteristike, obeleja, sposobnosti, osobine ) kod oveka relevantni za ponaanje u
saobraaju nisu konstantni nego se menjaju samo neki bre a neki sporije. Sa aspekta uspeha sa
kojim ovek uestvuje u saobraaju znaajne su promene po sledeim kriterijumima:

Po kriterijumu podlonosti promenama


Stabilne faktore ( karakteristike ), koji su due vreme nepromenjeni ( psihofizike,
psihike i telesne karakteristike, defekti koji onemoguavaju siguran rad, neke
karakteristike linosti itd. ).
Vremenski zavisne faktore, podlone menjanju ( doba starosti, nivo obrazovanja, iskustvo
i dr. ).
Kratkotrajni faktori, podloni stalnim promenama ( panja, koncentracija, raspoloenje,
motivacija i dr. ).

Po kriterijumu kvaliteta uinka


Karakteristike oveka se menjaju tako to se neki poboljavaju dok u isto vreme kvalitet drugih
opada. Kod nekih faktora kvalitet se jedno vreme poboljava da bi kasnije kod istih tih faktora
opadao. Npr. sa godinama iskustvo koje se stie u saobraaju deluje delotvorno dok u isto vreme
sa starou psihofizike sposobnosti oveka opadaju. Kako e se to odraziti na ponaanje u
saobraaju zavisi od mogunosti kompenzacije, odnosno da li faktori koji dobijaju na kvalitetu
mogu kompenzirati gubitak koji je nastao kod drugih faktora.

6. Zahtevi savremenog saobraaja i psihofizike sposobnosti oveka

Uee u savremenom saobraaju, naroito upravljanje motornim vozilom, postavlja relativno


visoke zahteve pred oveka, odnosno njegove psihofizike sposobnosti. U krajnjoj liniji ovi
zahtevi su posledica nauno-tehnoloke revolucije koja pored svog unutranjeg, tehnolokog ima
i svoj spoljni drutveni sadraj i smisao. Ona, izmeu ostalog zahteva da se i sam ovek menjaprilagoava u svojoj organizovanosti i nainu miljenja. Vreme u kom ivimo karakterie veoma
brz tempo ivota. Industrijalizacija, mehanizacija, saobraaj, brzo se menjaju dobijajui nove
karakteristike. U toj silnoj dinamici i napretku nalazi se obian, prosean ovek nemoan da se u
potpunosti prilagodi novonastalim uslovima.
Razvitak ljudskih psihikih i fizikih sposobnosti je oito sporiji od razvitka njegovih tehnikih
sposobnosti. Radna sposobnost savremenog oveka postala je neadekvatna radnoj sposobnosti
tehnikih sredstava kojima treba da rukuje. Zbog toga se o ovome, a o saobraajnim nezgodama
posebno, ne moe kvalifikovano raspravljati uz potpuno zanemarivanje biolokog hendikepa
savremenog oveka. Humanizam kao etiki stav kojeg prihvatamo obavezuje nas da vodimo
rauna o prirodi oveka kao vrednosti u svakom pojedincu.
U savremenom saobraaju, sa postojeim prevoznim sredstvima, nivoom organizacije odvijanja,
regulisanja, obimom i nainom prezentiranja informacija uesnicima u saobraaju, ljudske
9

sposobnosti dolaze u iskuenje. ovek moe tehniki usavriti vozilo, izgraditi kvalitetnije i ire
puteve, poboljati druge uslove za odvijanje saobraaja, ali on ne moe, preko odreene granice,
usavriti ( izmeniti ) svoje psihofizike datosti. Ne moe se mnogo uiniti da se preko odreene
mere smanji vreme reagovanja, odnosno pobolja reakciona sposobnost, izmeni stanje usled
zaslepljenosti, straha itd. Tu priroda postavlja odreene granice.
Zahtevi u savremenom saobraaju nekad prevazilaze mogunosti oveka.Nesavrenost ljudske
prirode, njegov krvotok, ula, nervni sistem, ve od same prirode nisu dorasli takvoj brzini, snazi
vozila i drugim brojnim zadacima koje treba u saobraaju brzo reavati. Istina, te zahteve nekad
poveava, tj. sam sebi namee i sam ovek, jer ga npr. niko ne tera da vozi veom brzinom i da
za odreeno vreme pree neki put.

7. Rizik u drumskom saobraaju


Bezbednost u saobraaju uvek je zavisila od naina kretanja savlaivanja prostora i
ekonomskih mogunosti drutva i pojedinaca. Zbog toga je evolucija bezbednosti saobraaja u
velikoj meri pratila evolucija naina kretanja, jer je to uticalo na menjanje: izvora, prirode, snage,
neposrednosti i domaaja opasnosti. Kretanje ( savlaivanje prostora ) danas, naroito na putu, je
rizina aktivnost jer stvara kinetiku energiju kojom upravlja ovek pri relativno velikim
brzinama i na uskom ( ogranienom ) prostoru. U sluaju kolizije, kad kinetika energija
izmakne vlasti oveka, dolazi do razmene ( izmene ) energije koja moe ugroziti ljude i imovinu.
Drumski saobraaj je otvoren sistem, u koji se svako, na svakom mestu, anonimno, bez posebne
dozvole, u svako vreme moe ukljuiti. To ovaj sistem ini izrazito nestabilnim i odrava se u
ravnotei samo estom intervencijom oveka. Zbog toga u njemu veliki broj ljudi donosi odluke
od kojih zavisi bezbednost.Posebnu panju treba obratiti na:
Stepen ( nivo i struktura ) rizika u saobraaju,
Uzroci i mehanizmi nastanka i disperzije rizika,
Disperzija rizika u vremenu i prostoru,
Eksponiranost izloenost riziku,
Mogunost konkretizacije rizika,
Neizvesnost rizika,
Ponavljanje rizika,
Upravljanje rizicima u saobraaju itd.

10

7.1.

Stepen rizika u drumskom saobraaju

Stepen ( nivo i struktura ) rizika u saobraaju odraava stepen verovatnoe za nastajanje


saobraajne nezgode. Sa poveanjem rizika opasnosti u kvalitativnom ( stepen rizika ) i/ili
kvantitativnom ( duina izloenosti riziku ) pogledu poveavaju se izgledi za nastajanje ovih
pojava. Stepen rizika koji prati odvijanje saobraaja zavisi od objektivnog i subjektivnog rizika
opasnosti. Koliko e se esto rizik konkretizovati u saobraajne nezgode, pored stepena rizika,
zavisi i od eksponiranosti riziku i brzine kretanja. Eksponiranost riziku i brzina kretanja su
podloni promenama od faktora koji utiu na stepen ( nivo i strukturu ) rizika u saobraaju.
Prema tome mogli bi rei da uspeh sa kojim e ovek ( posebno voza motornog vozila )
uestvovati u saobraaju zavisi od:
Stepena objektivnog rizika,
Stepena subjektivnog rizika, odnosno kapaciteta subjektivnih sposobnosti oveka da
izae na kraj sa svojom okolinom u saobraaju ( objektivnim rizikom ),
Eksponiranosti, odnosno duine vremena izloenosti riziku,
Brzine kretanja ( koja znaajno utie na visinu zahteva koje saobraaj postavlja pred
oveka ).

7.2.

Objektivni i subjektivni rizik u saobraaju

Objektivni rizik povezan je sa objektivnim faktorima ( okolinom ). Ovaj rizik proizvode


objektivni faktori ( uzroci nezgoda, izvori opasnosti ) i radi se pre svega o:
Rizicima povezanim sa putem ( ukljuujui i opremu instalisanu na njemu );
Rizicima povezanim sa okolinom puta;
Rizicima povezanim sa vozilom;
Rizicima povezanim sa prirodnim faktorima ( klimatskim i drugim uslovima);
Rizici povezani sa obimom i stukturom saobraaja ( koji utiu na broj, strukturu i
dinamiku frekvenciju radnji u saobraaju ),
Rizicima povezanim sa drutvenim uslovima ( propusti drutva da stvori neophodne
uslove za bezbedno odvijanje saobraaja ).
Rizici povezani sa neefikasnou institucija u ostvarivanju njihove funkcije u oblasti
bezbednosti saobraaja.
Stepen ( nivo i struktura ) objektivnog rizika ( opasnosti ) nije isti nego se razlikuje, ne samo
izmeu drava i regiona, nego i izmeu pojedinih puteva, naselja, pa i pojedinih deonica ili
mikrolokacija na istom putu, jer na njegovu distribuciju utie veliki broj faktora, ne samo opteg
nego, u odreenoj meri i lokalnog karaktera. Ako prostor, okolina, ambijent, okruenje nije
adaptirano i prilagoeno, ovek je u saobraaju izloen velikom objektivnom riziku, pa e se
11

ee taj rizik konkretizovati u saobraajne nezgode. Zbog toga nije svejedno da li drutvo, koje
treba da stvori uslove, oveka korisnika puta stavlja u rizine ( hazardne ) ili optimalne uslove
za odvijanje saobraaja. Struktura objektivnog rizika je takoe razliita. Negde u toj strukturi
vei doprinos ( rizik ) daju nedostaci na putu, nesreena signalizacija, struktura voznog parka,
klimatski uslovi ili drugi faktori nego na drugim mestima.

Subjektivni rizik povezan je, odnosno zavisi od oveka ( najee kao korisnika puta ). Stepen
( nivo i struktura ) subjektivnog rizika uslovljena je individualnim sposobnostima, svojstvima,
obelejima, karakteristikama, motivima, shvatanjima, stavovima, predrasudama, odnosno
razlikama i on pre svega zavisi od:
Kapaciteta performansi oveka,
Sposobnosti da ui, prepozna, otkrije,identifikuje, proceni objektivni rizik ( opasnost )
i na njega adekvatno odgovori,
Saobraajne zrelosti,
Psihofizikih ogranienja (hendikepa ),
Uloge koju ovek ima u saobraaju ( od uloge zavisi visina zahteva i ranjivost),
Dobrovoljne neposlunosti ( nediscipline korisnika puta )

Za sve vreme dok je na putu, pored ostalog, ovek mora i da uoava, otkriva, pronalazi,
identifikuje, procenjuje i svojim ponaanjem odgovara na objektivni rizik. Uspeh sa kojim e
ovek odgovoriti na objektivne uslove ( opasnost ), pored stepena objektivnog rizika i duine
eksponiranosti, zavisi i od njegovih unutranjih subjektivnih sposobnosti da realno proceni
uslove okoline ( subjektivna koncepcija procena opasnosti ). Nesposobnost oveka da uoi
objektivni rizik i na njega svojim ponaanjem adekvatno odgovori dovodi do kumulacije
objektivnog i subjektivnog rizika ( opasnosti ). Ovako kumulirani rizik se relativno esto
konkretizuje u saobraajnu nezgodu. Sa druge strane sposobnost oveka da uoi objektivni rizik i
da svoje ponaanje prilagodi i izbegne opasnost, ublaava tetno dejstvo objektivnog rizika.
Struktura subjektivnog rizika je razliita. Nekad u toj strukturi vei uticaj ima nii nivo
sposobnosti, loe zdravstveno stanje, nekad nedostatak motivacije, neadekvatne navike,
shvatanja, nekad nedovoljno znanje ili vetina za upravljanje vozilom itd. Rizik poveavaju svi
oni faktori koji smanjuju ( degradiraju ) kapacitet sposobnosti oveka
( alkohol, umor i dr. ),
razni motivi ( bioloki i socijalni ), kao i drugi faktori.

12

8. Brzina kao rizik u saobraaju

Ljudi su hiljadama godina iveli u sredini u kojoj se sporo kretalo. Svoje psihofizike
sposobnosti ( nervni sistem, ula, i dr. ) ovek je prilagodio takvim uslovima spoljne sredine i
nije bio u stanju da se u tako kratkom vremenskom periodu od 60-70 godina intelektualno,
fizioloki i moralno adaptira na motorno vozilo, odnosno zahteve koje njegova bezbedna
upotreba zahteva. Brzina poveava zahteve, potencira ljudske nedostatke, osiromauje kontakte i
sporazumevanje.ovek je svoje psihofizike sposobnosti razvio i prilagodio odreenim uslovima
spoljne sredine. Za izloenost dejstvu brzine i energije koju razvijaju motorna vozila ovek nije
naoruan namenskim ulom koje bi mu pomoglo da lake i ranije uoi opasnost na putu. Ovaj
nedostatak oveka mora se nadoknaditi sveukupnim angaovanjem linosti i panjom, ali i
obavezom drutva da adaptira ( prilagodi ) prostor za odvijanje saobraaja. Osim toga ovekom
kao biolokim biem upravljaju bioloki zakoni, dok je vozilo tehniki proizvod.
Na odluku vozaa o izboru brzine kojom e se kretati utiu razni faktori. Meu njima je i
sistematsko podcenjivanje verovatnoe za nastanak saobraajne nezgode i nedovoljne svesti o
uticaju odabrane brzine na stepen rizika. Na to ukazuju i istraivanja vrena u svetu u kojima su
vozai ispitanici ocenili da su ogranienja brzine na putevima postavljena nisko, kao i prosene
brzine na putevima na kojima je dolo do promene ogranienja brzine ( navie ili nanie ). Sa
poveanjem brzine u veoj meri raste rizik od povrede i smrti nego rizik od saobraajne nezgode.
Za bezbednost saobraaja nije samo vana brzina kojom se voza kree nego i pravovremena
promena ( prilagoavanje ) brzine. Razlike u brzinama vozila u istom saobraajnom toku
povezane su sa velikim brojem nezgoda. Kada bi se vozila koja se kreu u istom smeru kretala
istom brzinom do sudara izmeu njih ne bi moglo doi. Za vozae koji se kreu veom brzinom
od prosene objanjenje je jednostavnije jer se sa poveanjem brzine poveava i rizik ( poveava
se tempo obrade informacija i uopte reavanje vozakih zadataka, vozila koja se kreu bre
moraju ee preticati i izvoditi druge sloenije radnje ). Zbog vee brzine i estina ovih nezgoda
je vea tako da su i stope povreenih i poginulih iznad proseka.
Uzroke vee stope nezgoda kod vozaa koji se kreu sporije od prosene brzine treba traiti u
razlozima zbog kojih se kreu takvom brzinom. U ovakvim sluajevima voza se opredeljuje za
sporije kretanje zbog nekih linih razloga ( smanjene sposobnosti, nedostatak iskustva i dr. ) ili
neispravnosti vozila. Kada takav voza odlui ili bude primoran da povea brzinu od prosene to
najee prati i povean rizik. Meutim, stope nastradalih lica u ovim nezgodama su manje od
nezgoda koje izazivaju vozai koji se kreu brzinom iznad proseka. Brzina, pa i prosena brzina
putovanja, je u velikoj meri kompromis izmeu bezbednosti i mobilnosti. Racionalan voza
moe poveati prosenu brzinu bez poveanja rizika, na taj nain to e bre voziti na delovima
puta koji su manje rizini ( manje optereen deo puta sa dobrim elementima i sl. ), a brzinu
smanjiti na delovima puta na kojima je distribucija opasnosti vea.

13

9. Kako smanjiti sopstveni rizik

Da bi se izbegle nezgode voza treba da usvoji i da se adaptira na optimalne bezbedonosne


granice. To znai da voza treba da usvoji bezbednu vozaku praksu i ostavi vee margine za
bezbednost, odnosno manevre za izbegavanje nezgode ako u takvu situaciju doe. Ovo
podrazumeva i takvo ponaanje koje mu omoguava da izbegne nezgodu i kad se nae u retkim
saobraajnim situacijama. Mnogi vozai prihvataju neadekvatne bezbedonosne granice. Stariji
vozai zadravaju bezbednosne granice iz mlaih dana iako su njihove sposobnosti za obradu
informacija i uopte upravljanje vozilom smanjene.
Proseno ponaanje proizvodi prosean rizik u saobraaju. Ako se ima u vidu da jedan broj
graana koji ima vozaku dozvalu ne upravlja motornim vozilom ( nema vozilo ili zbog drugih
razloga ), kao i tamna brojka neregistrovanih nezgoda, moglo bi se rei da proseno svaki
voza moe biti ukljuen u sobraajnu nezgodu jednom u 10 do 11 godina. Prosean voza nema
direktan nain da sazna da je prirodna posledica prosene vonje uee u jednoj saobraajnoj
nezgodi za 10 11 godina ili u oko pet nezgoda u toku ivota. ta vie, iskustvo, uee u
saobraaju i bogata povratna veza estog upravljanja vozilom ( bez nezgode ) pojaava utisak
kod vozaa da bezbedno ( iznad proseka ) vozi.
Ukoliko voza svojim ponaanjem u saobraaju emituje manji rizik ( bezbednije vozi od
proseka ) srazmerno se poveava verovatnoa da e vreme bez doivljene nezgode biti due od
pretpostavljenog nivoa i obrnuto. Za manji broj nezgoda od proseka voza treba da usvoji
ponaanje koje je, u pogledu bezbednosti, iznad proseka. Centralno pitanje je kako pojedinac
svojim ponaanjem moe smanjiti rizik u postojeim uslovima u kojima se saobraaj odvija
danas. Moginosti smanjenja nezgoda promenom ponaanja vozaa zavisi od vrste i uzroka
saobraajne nezgode.

14

1. Nezgode u kojima uestvuje samo jedno vozilo. Kod ove vrste nezgoda postoje najvee
mogunosti da se promenom ponaanja smanji rizik, odnosno izbegnu ove nezgode.
Veina strunjaka smatra da bi se najvei broj ovih nezgoda mogao izbei pametnijim
ponaanjem vozaa, jer one uglavnom nastaju zbog propusta vozaa vozila koje je u
nezgodi uestvovalo.
2. Nezgode u kojima uestvuje vie vozila. Mogunosti smanjenja rizika, odnosno ove
vrste nezgoda promenom ponaanja vozaa ( prilagoavanje ponaanja uslovima puta,
saobraaja, vozila, atmosferskim prilikama i dr. ) postoje iako su neto manje nego kod
nezgoda u kojima uestvuje jedno vozilo. Ove mogunosti zavise i od toga da li je voza
kriv, delimino kriv ili nije kriv za nezgodu.
3. Nezgode zbog vie sile ili spoljnjeg dogaaja koji se nije mogao predvideti ni izbei.
Ovde se radi o ekstremnim primerima malog broja nezgoda koje su van kontrole vozaa i
gde se rizik od njih uglavnom ne moe smanjiti promenom ponaanje vozaa. Ovde se
radi o nezgodama koje nastaju zbog ruenja mosta, pada aviona na put, udara groma,
zemljotresa, obruavanja kamenja na put i drugim sluajevima koji su van kontrole
vozaa, odnosno gde je voza neizbena rtva spoljnjeg dogaaja koji nije mogao
predvideti, spreiti ni izbei.

15

10. Zakljuak

Individualizam, individualistika psihologija i drugi oiljci koje savremen nain i tempo


uvota ostavlja na linost savremenog oveka negativno se odraavaju na njihovo uee u
saobraaju. Egoizam, netrpeljivost prema drugim uesnicima u saobraaju prisutna je kod
velikog broja korisnika puta. Ovakve uesnike nervira svaka prepreka na putu, svaki uesnik
koji, i ako koristi put pravilno i u granicama namene, remeti njihovo spokojstvo. Hteli bi da put
samo njima pripada.
Nastupile su velike promene za svega nekoliko decenija. ivi se bre i nervoznije. Pitamo
se ta e biti sutra ? A to sutra doivee veliki broj dananjih uesnika koji pamte i ono jue, pa
nije bez znaaja injenica da ove velike promene nastaju u ivotu jednog oveka. Ako bi se
evolucija ovih zadnjih shvatanja i ponaanja na putu kretala u istom smeru i istom brzinom kao
zadnjih godina onda bi perspektiva bezbednosti ljudi i imovine u saobraaju bila neizvesna. To bi
u najmanju ruku umanjilo efekte u pogledu bezbednosti koje drutvo u ovoj oblasti bude postiglo
drugim merama.
Menjanje ponaanja i saobraajne kulture moe se ostvariti, pre svega, kroz bolju i to
raniju pripremu uesnika u saobraaju. Osnovni cilj je postizanje vee saobraajne zrelosti, to
pdrazumeva i mentalnu transformaciju, razvijanje ,,drumske svesti i prilagoavanje oveka
motornom vozilu i saobraaju.

16

Literatura

1. Prof. dr Milan Ini ,,Strategija i taktika spreavanja saobraajnih nezgoda Novi Sad,
1994.
2. Uvod u saobraaj i transport, knjiga 1.- Prof. Dr Milan Adamovi. Beograd, 2001
3. Prof.dr Milan Ini ,, ovek autor i rtva saobraajne nezgode Novi Sad, 1997
4. Adamovi, .,Jovanov G., Dijagnostika putnikih automobila, Tehdis , Beograd, 2007
5. Zakon o osnovama bezbednosti saobraaja na putevima ("Sl. list SFRJ", br. 50/8)

17

You might also like