Aleksandar tulhofer

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

GLOBALNE PROMJENE: INTIMNOST, MOMENTALIZAM I SEKS

Dva nedavna filma, Devet pjesama M. Winterbottoma (2004.) i Intimnost P. Chereaua

(2001.), oba obiljeena eksplicitnim prikazima seksualnih aktivnosti, prikazuju istu
stvarnost - novi svijet ljubavnih odnosa, atomizirani i emotivno hladni prostor u
kojem seksualnost postaje jedina spona meu individuama.1 U tom novome svijetu, u
kojem se potraga za intimnou ini unaprijed osuena na neuspjeh, seks dobiva novi
zadatak: biti ne samo izvor uitka i samopotvrivanja ve i utjeha, nadomjestak za
intimnost. To je dijagnoza koju nobelovac Saul Bellow predlae u romanu Vie nas
umire od slomljena srca (More Die of Heartbreak, 1988.). Koristei arhaino
dramatini glas filozofa Yermelova, ostarjelog ruskog emigranta u Parizu, Bellow
pie:
U sadanjosti smo, u biti, sami, prvo u smislu da nam dominantni
pogled na svijet zabranjuje prepoznavanje anela, a onda i zbog
mutne predodbe o postojanju drugih i, shodno tome, vlastitom
postojanju. U samoi koja nam je tako nametnuta, svjesni smo, svatko
od nas, malog ledenjaka u grudima. () Taj ledenjak mora se otopiti,
a potrebna toplina prije svega se mora htjeti. Miljenje zapoinje s
voljom, ali se mora ugrijati i obojiti osjeajima. Zadatak anela je da
unesu toplinu u nae due. () No, moramo im pomoi tako da
obavimo nune pripreme. Tekoa je u tome to je danas svijest
prilino oskudna. Buka svijeta je tako grozna da je moemo podnijeti
samo ako se zaogrnemo snom. U njihovom nastojanju da u nas unesu
toplinu toplinu ljubavi anelima pruamo vrlo malo pomoi. A i
aneli grijee. Nekada su bili ljudska bia i zbog toga podlijeu
zabuni. () Budui da im naa budna svijest kvari posao, a s obzirom
da im je nareeno da to ine pod svaku cijenu, impulse emitiraju dok
spavamo. Ono to se tada zbiva je zastraujue. Kako im je zaprijeen
put do due, aneli djeluju izravno na zaspalo tijelo. U fizikom tijelu,
aneoska ljubav se pretvara u poudu. (Bellow, 1988: 72-73; preveo
A. .).
Yermelov govori o srcima i tijelima urbanih profesionalaca, iji je ivot
zahvaljujui globalnoj ekonomiji i umreenosti u stalnom kretanju. Globalne kulturne

i gospodarske koje su do toga dovele u ovom e tekstu biti promatrane kao egzogeni
izazovi postizanju intimnosti, za razliku od promjena u nainu na koji razmiljamo o
vezama kao endogenom imbeniku. U tom kontekstu, predlaem vam da duu o kojoj
Yermelov govori razumijemo kao cjelinu osobe2, koja poiva na usklaenosti
emocionalne i seksualne povezanosti s drugim. Nazovimo tu usklaenost intimnou.
Polazei od injenice da je njezino ostvarivanje i odravanje nuno proces, ono to
elim pokazati u ovome kratkom tekstu jest da je intimnost danas sve samo ne
prirodna i lako ostvariva.3 Zapravo, moda je nikada nismo vie prieljkivali i nikada
nismo bili tako udaljeni od nje.
Jo neto. Kome se ovaj tekst posveen promjenama u intimnim vrijednostima
obraa? Svjestan sam da se izneseno ne odnosi na svakodnevni ivot veine ena i
mukaraca u tzv. kompleksnim, postindustrijskim, drutvima. Tegobe i rizici
intimnosti ne pogaaju, barem ne jo, sve podjednako. U najveoj su mjeri vezani uz
mlae generacije visoko obrazovanih i mobilnih urbanih profesionalaca. No, koliko
god bila u manjini, ne treba zaboraviti kako upravo ta drutvena skupina ima
dominantnu ulogu u oblikovanju kulturnih proizvoda, selekciji i dizajniranju vijesti,
industriji zabave i, sve ee, globalnim financijskim transakcijama. Rije je o novoj
eliti ija se kulturoloka vanost iskazuje u injenicu da utjelovljuje uspjeh. U tom
smislu, ivotni stil koji je obiljeava postaje predmet elje i oponaanja manje
privilegiranog ostatka populacije, to potie irenje razika intimnosti. Analiza koja
slijedi mogla bi, stoga, postati relevantna za bitno iri krug ena i mukaraca u
suvremenim drutvima.

***
U posljednjih etrdesetak godina, svijet ljubavnih odnosa transformirala su dva
procesa. Trend seksualne permisivnosti, koji ima za posljedicu rastuu ravnopravnost
u seksualnom izraavanju ena i mukaraca, te heteroseksualnih i ne-heteroseksualnih

Tekst se oslanja na izlaganje Globalizacija i intimni rizici, koje je autor u travnju 2004. godine
odrao na Filozofskom fakultetu u Beogradu, te na rad naslovljen Kraj intimnosti? Suvremenost,
globalizacija i ljubavne veze, iji je koautor filozof i prevoditelj Kiril Miladinov.
2
Rije je, naravno, o pojednostavljivanju.
3
Intimnost dviju osoba moemo definirati kao kognitivni i emocionalni proces meusobnog otvaranja,
uoavanja i spoznavanja. Originalno, intimnost dolazi od latinskog intimatus (uiniti neto poznatim),
pri emu je naglasak na prenoenju istinitih informaciju, odnosno osobi koji nam ih dostavlja.

osoba, te dominacija tzv. iste veze. Prema A. Giddensu4, ista veza je novi tip
ljubavnog odnosa, proizvod postindustrijskog drutva koji odlikuju sloboda izbora,
ravnopravnost partnera i usredotoenost na ljubav i intimnost kao temeljne razloge
veze. Dok je ljubav uvjerenje kako je (barem u tom trenutku) odabrana osoba jedina
kvalificirana za dodijeljenu joj ulogu, drugim rijeima jedina osoba koja nas moe
uiniti sretnim i potpunim, intimnost je uvid u unutarnje ja druge osobe i
mehanizam zajednikoj razvoja.
No, upravo s obzirom na injenicu da ne poiva na drutvenim obavezama5,
ve na osobnom izboru, ista veza moe biti iznimno krhka. Kao to Giddens i drugi
upozoravaju, suvremeni ivot obiljeava ontoloka nesigurnost. Osjeaj sigurnosti,
koji je tradicionalna zajednica pruala svojim lanovima, nestao je ustupivi mjesto
promjenama kao jedinoj izvjesnosti. U tom smislu, ljubavna veza je pod stalnim
optereenjem koje dolazi i izvana i iznutra. Izvanjski pritisak je vezan uz rastuu
profesionalnu nesigurnost, stres i optereenost, a unutarnji uz percepciju rizika da
bismo u jednom trenutku mogli prestati biti najkvalificiraniji za sreu osobe s kojom
smo u vezi. Zbog starenja, rutinizacije zajednikog ivota, nae vlastite ogranienosti
ili neeg drugog.
Refleksi unutarnjih rizika su dobro poznati. Danas su sve rjei oni koji ulaze u
vezu s oekivanjem da e trajati do kraja njihova ivota. Premda promovira iskorak iz
svijeta instrumentalne racionalnosti, ista veza vie ne poiva na oekivanju
vjenosti. Iskustvo brane nestabilnosti i prolaznosti veza s kojima dananje
generacije rastu uinile su da je zauvijek prestalo biti zatitnim znakom prave ili
istinske ljubavi.6 Ulazak u emocionalno intenzivnu vezu danas prati preutno
priznanje da je sve prolazno, odnosno da je vjenost neto to, kao razumna i
iskustvena bia, jedno drugome ne moemo, niti smijemo, obeati. Ljubav dolazi s
rokom trajanja ispisanim malim slovima negdje na poleini.
Kada govorimo o intimnosti, vrijeme, odnosno trajanje zajednitva, ima
vanost po sebi. Smatramo li intimnost sinonimom za duboku (i viestruku)
4

Giddens, A. (1993) Transformation of Intimacy. Stanford: Standford University Press.

Reeno na drugi nain, ljubavna je stvarnost sve manje (drutveno) zadana; sve ee ju je potrebno
osmisliti. Dok su, u tradicionalnim okvirima, interakcije meu pojedincima potvrivale obiaje i
drutvena pravila, danas ih nerijetko stvaraju, redefiniraju ili razgrauju.
6
Ovdje valja podsjetiti da je rastava jo prije tridesetak godina podrazumijevala drutvenu
stigmatiziranost, tako da su mnoge rastavljene ene i mukarci u oglasima kojima su traili potencijalne
5

povezanost, ona nuno iskljuuje povrnost i privremenost. U psihoterapeutskom

diskursu, intimnost ukljuuje dvostruki fokus, usredotoenost na sebe i drugoga.
Intimnost je, kao to D. Schnarch pie7, proces samootkrivanja i samosueljavanja
pred drugom osobom, jati iskustvo, te predstavlja klju zajednitva i trajne
povezanosti autonomnih, emocionalno diferenciranih, partnera. Istinska intimnost,
upozorava Schnarch, nije otkrivanje banalnih tajni ili bezopasno povjeravanje jedno
drugome, ve rizino i bolno razotkrivanje koje nas, nuno, dovodi u pitanje. Kako
u okvirima vlastitog samoprojekta tako i u oima vanog drugoga.
Ako je intimnost emotivni i kognitivni proces uzajamnog otvaranja i
razotkrivanja, ali i mehanizam samostvarivanja osoba u vezi, onda ona nuno
pretpostavlja dvije stvari. Prva od njih jest vrijeme potrebno za akumulaciju
zajednikih iskustava, kroz koja se partneri meusobno otkrivaju i otvaraju. Drugi je
preduvjet da ta iskustva nisu jednodimenzionalna. Upoznavati drugoga iskljuivo u
uzbudljivim, ugodnim, zanimljivim ili sretnim situacijama nuno znai imati vrlo
ogranienu sliku o toj osobi. Ne iskusimo li, primjerice, konfliktnu situaciju, ne
moemo znati u kojoj je mjeri druga osoba sposobna suoiti se sa sukobom i poduzeti
korake potrebne za njegovo rjeavanje. Jednostavno reeno, intimnost zahtijeva
zajedniki provedeno vrijeme i tu poinju problemi.
Problem s trajanjem, kojeg su novi parovi akutno svjesni, poiva na krhkosti
iste veze, to jest njezinim unutarnjim napetostima. Prva od njih jest sraz dva, po
vanosti ravnopravna, samoprojekta. ista veza je demokratina i spolno egalitarna,
barem kao idealni tip, no upravo zato i podlonija sueljavanjima, stalnim procjenama
i testiranju. U tom smislu, eventualna nemogunost istodobnog (paralelnog)
samoostvarivanja proizvodi frustracije i optube da je napredovanje Altera posljedica
rtvovanja Ega, odnosno da je samoostvarenje jednog ostvareno na utrb
samoostvarenja drugog partnera. Sljedea je napetost ona izmeu elje za bliskou i
pripadanjem, te tenje za slobodom i neovisnosti, koja izvire iz modernog imperativa
osobne potrage za sreom. Premda to proturjeje, sudimo li prema literarnom
naslijeu Zapada, nije novijeg datuma, injenica da smo danas sve manje obvezani

partnere pisali rastavljena/rastavljen ne svojom krivicom. injenica da je takva izjava danas

nezamisliva jasno upuuje na promjenu odnosa prema ideji trajnosti ljubavi.
7
Schnarch, D. (1997) Passionate Marriage. New York: Owl Book.

drutvenim oekivanjima i normama svakako ga zaotrava.8 elja za slobodom i

neovisnou kao potvrdom individualnosti osobito je naglaena meu onima kojima je
dugo bila uskraena. Kao to oba na poetku spomenuta filma sugeriraju, sloboda i
neovisnost sve su vie u epicentru enskog, a ne vie mukog, samoprojekta.9 Kakve
li promjene u odnosu na situaciju od prije pola stoljea kada je Hollywood proizvodio
filmove u kojima se ista raspetost izmeu slobode i intimnog zajednitva, tada
iskljuivo otjelovljena u mukim likovima, nastojala zalijeiti domestifikacijom,
odnosno enskim emocionalnim servisiranjem.10 Danas su, ini se, mukarci sve
brojniji meu onima koji neuspjeno nude zajedniki ivot.
Trea napetost postoji izmeu elje za jedinstvenosti (originalnosti) veze, kao
imperativa

individualistike

kulture,

te

iskustva

svakodnevne

rutine

komercijalizacije ivotnih stilova, koji je sustavno dovode u pitanje. To proturjeje

podrazumijeva mnogo vie od pozlijeenog ponosa. U njemu se krije i sueljenost
intenziteta i spontanosti (kao potvrde jedinstvenosti veze) s jedne, te potrebe
planiranja zajednike budunosti i uspostavljanja reciprociteta meu partnerima s
druge strane. To je, moda, sredinja proturjenost iste veze. Ona odraava sukob
izmeu nuno racionalne tehnologije zajednikog ivota, koja spaja dva
ravnopravna samoprojekta (otuda i stalna potreba za dogovaranjem i reciprocitetom), i
iracionalnosti romantine tenje za iskorakom iz svijeta uobiajenog i predvidljivog.
Taj je sukob, valja uoiti, prisutan i subjektivno i objektivno, na mikro i makro razini.
Subjektivno, problem je kako odrati istinski interes za partnera u okvirima
svakodnevne rutine, to dobro ilustriraju tekoe odravanja seksualne strasti u dugim
vezama. Objektivno, potekoe stvara kulturoloko laviranje izmeu glorifikacije
racionalnosti, kao zrelog i civiliziranog pogleda na svijet, i oboavanja ludosti.
Potonje poiva na specifinoj potrebi koju kultura (refleksivnog) individualizma
stvara ustajui protiv sveprisutne standardizacije i komercijalizacije. Rije je o
utjecajnoj predodbi kako je jo jedino intenzitet (nae reakcije) dokaz autentinosti

Dok su se nekada osobna oekivanja od veze temeljila na uloenome, to je obuhvaalo i materijalne i

simbolike resurse (drutveni obiaji, sporazum meu obiteljima itd.), danas je naglasak na tzv.
oportunitetnim trokovima; u vezi se ostaje dokle god se u njoj dobiva vie no izvan nje. Kao to su
oportunitetni trokovi varijabilniji od uloenih (sunk costs), tako je i ista veza nestabilnija od
tradicionalne.
9

Usp. i filmove Chasing Amy (K. Smith, 1997.), te In the Cut (J. Campion, 2003.).
Lyman, S. (1993) Anhedonija: ene i mukarci u amerikom filmu 1930. - 1980. Trei
program Hrvatskog radija 42: 85-91.

10

iskustva, garancija njegove jedinstvenosti. Postmoderna pohvala ludosti izrasta, tako,

iz novog kulturnog itanja: ivot lien intenziteta porazna je pria o nemogunosti
samoostvarenja.
Unutarnje napetosti ine istu vezu slabo otpornom na starenje. No, bilo bi
pogrjeno mehanizme odgovorne za rizike intimnosti misliti kao iskljuivo endogene.
Promjene u vrijednostima, izazvane razvojem kulture individualizma i trendom
permisivnosti, nisu jedini imbenici koji gomilaju prepreke ostvarivanju intimnosti.
Dovoljno je podsjetiti da u posljednjih tridesetak godina svjedoimo porastu
prosjenog broja radnih sati i snaenju profesionalne identifikacije. Generacije
urbanih profesionalaca ne samo da provode sve vie vremena u svojim uredima i na
putu, ve im posao postaje sve vanija poluga samoostvarivanja. Ono to je
omoguilo postindustrijsko snaenje profesionalnog identiteta jest

naglasak na

kreativnosti kao generatoru prednosti u trinom natjecanju. Poticanje poslovne

kreativnosti rezultira promjenama u organizacijskoj strukturi i kulturi. Poveana
kreativnost posla, irenje neformalnosti i fleksibilnost radne sredine potiu
identifikaciju s poslom, osobito meu mlaim generacijama obrazovanih specijalista.
Rezultat je profesionalizacija ivota, proces kojim izazovi posla i profesionalni
identitet postaju sve vaniji dio samoprojekta u prvom redu emocionalno
reducirajui slobodno vrijeme.

***
Prebivanje u svijetu lienom izvjesnosti, u kojem promjene i rastui broj izbora
uspostavljaju nunost stalnog samoosmiljavanja i re-osmiljavanja11, potencira
vanost brzine i intenziteta kao naina sustizanja vlastite sjene. Jedva sustiui sami
sebe, trajnost nam se doimlje koliko nezamislivom toliko i neostvarljivom. Nije
neobino, stoga, da seksualnu bliskost sve ee poistovjeujemo s intimnosti.
Naravno, bilo bi pogrjeno zakljuiti kako nam vie nije stalo do intimnosti. Sudei po
potranji za savjetodavnim prirunicima, urnalistikim analizama i razgovorima sa
znancima, potraga za intimnou nikada nije bila intenzivnija i, vjerojatno,

11

Beck, U. (2000) Living Your Own Life in a Runaway World: Individualisation, Globalization and
Politics, in. W. Hutton & Giddens, A. /Eds./ Global Capitalism. New York: The New Press.

shizoidnija.12 Gotovo kompulzivna udnja za drugim, nada o svjetlu koje e zauvijek

otjerati mrak samoe i izgubljenosti, svakodnevno se sueljava s dubokom skepsom.
Da, elimo intimnost, ali sve opreznije razmatramo ideju novog emocionalnog
angamana. elimo intimnost, ali se bojimo ponavljanja iluzija (o ostvarenoj
intimnosti), a jo vie traumatskog iskustva njezinog nestajanja.13 Koliko god je
prieljkivali, intimnost procjenjujemo sve manje vjerojatnom.
Posljedino, seks sve ee zamjenjuje intimnost, odnosno seksualnu bliskost i
intenzitet smo sve spremniji prihvatiti kao nadomjestak za intimnost. Da bismo
shvatili kako je do toga dolo, potrebno je krenuti od injenice da smo, zahvaljujui u
posljednjih etrdesetak godina prisutnoj kulturi permisivnosti i odgovarajuoj
seksualizaciji svakidanjice14, osvojili potpunu kontrolu nad vlastitom seksualnou,
bili ene ili mukarci, homoseksualnih ili heteroseksualnih preferencija. Doista,
nikada prije nismo imali veu slobodu, nikada prije nismo vie znali o ljudskoj
seksualnosti, poglavito o mogunostima i nainima uivanja15, i nikada prije nismo
toliko uivali. U tom smislu, seksualnost je postala jednostavna i neproblematina16 za razliku od intimnosti. No, to je samo dio objanjenja. Seksualni kontakti, ba kao i
intimnost, mogu ukljuivati bliskost, otvaranje i predavanje, ali ih za razliku od
intimnosti ostvaruju intenzivno i privremeno. Na taj nain, seks oblikuje privid
momentalno ostvarene intimnosti, iju uvjerljivost podupire uitak kojim je protkana.
Intenzitet erotskog uivanja i seksualnog uitka zavodi na pomisao kako je mi
osjeaj mogue ostvariti orgazmom ili zajednikim dorukom nakon njega. Sklonost
takvom samozavaravanju da smo u trenutku postigli intimnost hrani se suvremenom
popularnou instant rjeenja i, openito govorei, fetiu brzine kao amblemu
drutvenog uspjeha. Samozavaravanje potie i sama buka suvremenosti, umnoavanje

12

Dakako, o ostvarivanju intimnosti nije bilo mogue govoriti prije demokratizacije ljubavnog ivota.
Intimnost je, prema definiciji, mogua samo izmeu jednakopravnih partnera.
13
Sekvencijalnu monogamiju, koja karakterizira dananjicu, moda prati neto poput opadajue stope
marginalne korisnosti intimnosti. Mogue je, drugim rijeima, da nam svaki novi prekid ini sve teim
korake koje bi trebalo uiniti kako bi se intimnost ostvarila u sljedeoj vezi.
14
Onoga to B. McNair naziva striptiz kulturom; usp. McNair, B. (2004) Striptiz kultura: seks, mediji i
demokratizacija udnje. Zagreb: Jesenski i Turk.
15
Ovdje mislim na rastuu razinu seksualne prosvjeenosti, osobito u izvedbenom ili tehnikom (ars
amatoria) smislu.
16
to ne znai da je seksualnost generalno neproblematina; usp. sukobe vezane uz homoseksualni
brak, razliite oblike seksualnog nasilja i eksploatacije, epidemiju hipoaktivne seksualne elje itd.

podraaja, koja stvara dojam da je intenzivnost doivljaja sredinji kriterij njegove

vanosti.17
Pod pretpostavkom da teza o seksualnosti kao suvremenom nadomjestku za
intimnost nije posve irelevantna, to moemo oekivati? Unaprijed priznajui
nedostatak ambicije za obuhvatnim prikazom, pokuat u skicirati tri mogue
posljedice i to redoslijedom koji ne implicira njihovu pojedinanu vanost.
(1) Zamjena intimnosti seksom djeluje protektivno, barem kratkorono. Zamjena
intimnosti seksom prua odreenu emocionalnu zatitu. Oporavak nakon raspada
momentalistike, na seksualnoj bliskosti temeljene, intimnosti nedvojbeno je laki i
bri nego nakon kraha intimnosti koja poiva na zajednikoj povijesti. U seksualno
permisivnom drutvu slomljena srca, ini se, openito bre zarastaju, kako stoga jer su
iskusna srca otpornija od manje iskusnih tako i zbog injenice da raspad veze vie ne
podrazumijeva drutvenu osudu.18 Momentalistika intimnost je manje zahtjevna i
lagodnija, jer prua uitak, zaobilazi sueljavanja i ne potencira unutarnje napetosti
postmodernog osobnog projekta. Znai li to, nuno, da obeshrabruje potragu za
drukijom, tee ostvarivom, intimnosti? Momentalistika bi intimnost mogla djelovati
u oba smjera. Kao to je zamislivo da bi mogla poveati skepsu prema postojanju
drukije intimnosti, mogue je pretpostaviti i da viekratno iskustvo momentalistike
intimnosti potie potrebu za trajnijom, tee predvidljivom ali jedinstvenom,
povezanou.
(2)

Zamjena

intimnosti

seksom

dovrava

projekt

spolne

egalitarnosti.

Momentalistika intimnost nuno ukida tradicionalnu podjelu na pasivnu, empatinu i

pruajuu ensku ulogu, te aktivnu, kompetitivnu i prisvajajuu muku ulogu. Ona
potvruje spolnu jednakost u pravu na seksualno izraavanje, te slavei intenzitet i
kvalificiranost za pruanje i primanje seksualnog uitka, sugerira smrt dvostrukog
standarda. Momentalistika je intimnost i politiki korektna: ona ne dovodi u sumnju
ensku neovisnost i samoodreenje, niti mukarce izlae dilemama obvezivanja i
predanosti. Dugorono gledajui, mogui problem takve intimnosti jest je lake
uskladiva s egoistinim nego ne-egoistinim motivima.
17

Postoje, dakako, emocionalni i seksualni odnosi u kojima partneri ne tee intimnosti, odnosno
meusobnom obvezivanju, predavanju i izgradnji zajednike povijesti, bilo zato to to ne ele ili stoga
jer to ne ele u toj konkretnoj vezi. Takvi odnosi mogu biti bitno kvalitetniji od veze zasnovane na
kompulzivnoj intimnosti.
18
A vjerojatno i zbog toga jer lake dolazimo do nove prilike.

(3) Zamjena intimnosti seksom optereuje seksualnost. Kao to seksualni terapeuti

upozoravaju, poveana oekivanja esto rezultiraju unutarnjim pritiscima, a oni pak
seksualnim problemima. Traiti od seksualne razmjene ne samo stalnu intenzivnost
ve i emocionalni efekt povezivanja - bez da se isti razvija i u ostalim dimenzijama
ivota - prilino je velik zalogaj. Moemo li dananju epidemiju seksualnih smetnji,
detaljno obraenu u medijima i epidemiologijskim studijama, smatrati posljedicom tih
poveanih oekivanja? Potvrdan bi odgovor, imajui u vidu pojavom sildenafil citrata
(Viagra) iniciranu sveprisutnost interesa farmaceutske industrije, bio previe naivan.
Ipak, bez obzira na injenicu da je porast rairenosti i incidencije tzv. seksualnih
disfunkcija dobrim dijelom umjetan, odnosno posljedica nedovoljno diskriminativnog
(ali korporativno instrumentalnog) definiranja19, uestalost problema sa seksualnom
eljom u posljednje vrijeme u osobitom porastu meu mukarcima mlae do srednje
dobi ukazuje i na druge imbenike. Na alost, nedostatak empirijskih analiza
onemoguava precizan odgovor na pitanje o ulozi poveanih oekivanja u
poremeajima seksualnog zdravlja. Ostaje, tovie, nejasno jesu li ona posljedica: (a)
nastojanja da se intimnost ostvari seksualnim putem, (b) novih standarda koje sugerira
naglaeno seksualizirana popularna kultura ili (c) njihove kombinacije.
_._
Bez obzira na artistike ilustracije, tezu da seksualno zajednitvo postaje supstitut za
intimnost tek treba empirijski argumentirati, primjerice kroz intervjue s mukarcima i
enama koji trae partnere preko Interneta. U nedavnoj hrvatskoj studiji o koritenju
Interneta u cilju erotske/seksualne interakcije veina je ispitanika bila miljenja kako
je danas mnogo lake s nekim imati dobar seks nego intimnost. Znai li to da posve
jasno razlikujemo intimnost od seksualne kompatibilnosti? Previe toga nedostaje za
zakljuak. Ipak, ini se da se sve ee doivljavamo emocionalnim vagabundima koji
za intimnosti u sve veem broju tragaju po automatizmu bez jasne ideje o tome
zato je vana i kako je prepoznati.

19

Usp. Moynihan, R. (2003) The Making of a Disease: Female Sexual Dysfunction. BMJ 326: 45-47.