Antike Olimpijske Igre

Antike Olimpijske igre (starogrki ) bile su serija atletskih

natjecanja izmeu razliitih polisa (gradova-drava) Stare Grke. Poele su 776. pr.
Kr. u Olimpiji u Grkoj, te se odravale do 393. Pravi izvori o nastanku antikih Olimpijskih
igara su izgubljeni, ali postoje brojne legende i predaje o njihovom nastanku. Jedna legenda
govori da je Igre ustanovio sam Zeus kao proslavu svoje pobjede, u bitci za vrhovnitvom,
nad ocem Kronom. Druga kae da je Heraklo jednom pobijedio na utrci u Olimpiji pa je
odluio da se na taj spomen svake 4. godine odravaju takve utrke. Osim igara u Olimpiji
onog doba odravale su se i druge sline Igre. To su bile Pitijske, Nemejske i Istmijske igre,
ali su Olimpijske igre nadvladale 572. godine prije Krista. Sve te prie o starovjekovnim
Igrama dovode nas u vezu sa starogrkim pojmom Olimpijskog primirja, kada su, prema
legendama, grki polisi prekidali meusobna neprijateljstva za vrijeme trajanja Igara. Isprva
su igre bile uglavnom dogaaj lokalnog znaaja, a do 14. starovjekovnih Olimpijskih igara
odravala se samo jedna disciplina utrka na 1 stadij (192 m). Onda je dodana utrka na 2
stadija, a prva utrka na 24 stadija (otprilike 4420 m), odrana je 720. prije Krista. Proirenjem
programa i uvoenjem natjecanja za mladie, trajanje igara se produljilo na pet dana. Prvog
dana su se natjecali trubai. Drugi su se dan natjecali mladii a trei je dan bilo natjecanje za
odrasle u tranju i borilakim sportovima. etvrti su se dan odvijale konjike utrke, pentatlon i
utrka hoplita. Zadnjeg, petog dana su ovjenavani pobjednici uz velika slavlja i rtvovanja
njima u ast. Na prvim Olimpijskim igrama je pobijedio Koroibos, kuhar iz oblinjeg grada
Elide, na utrci od jednog stadija. Po stadiju, mjeri za duinu, naziv je dobilo i olimpijsko
trkalite sa stazom duljine jednog stadija. U poetku su se sportai natjecali odjeveni, u
laganu sportsku opremu, kao danas. A onda su, tijekom utrke, atletiaru iz Megare, Orifosu,
spale hlae i nastavio je trati gol. To je od ostalih atleta ubrzo prihvaeno pa su se
natjecatelji od tada takmiili goli. Ubrzo se poeo poveavati i broj sportova: 748. godine
uveden je pankraton (kombinacija boksa i hrvanja), 708. klasino hrvanje i pentatlon,
688. akanje (kao dananji boks), 680. godine utrke koija, itd. Olimpijske igre postaju sve
vanije u povijesti stare Grke, dostiui svoj vrhunac tijekom 6. i 5. stoljea prije Krista.
ene nisu sudjelovale na natjecanjima, nisu niti smjele biti gledatelji na olimpijskom stadionu,
dok im je posjet konjikim utrkama na hipodromu bio doputen. Prema nekim podatcima ini
se da su ipak neudane ene smjele gledati i atletska natjecanja. Iz nekih su izvora poznate i
posebne igre u ast Zeusove ene Here, takoer odravane u Olimpiji svake 4 godine. Vrlo
malo se zna o tim "enskim" igrama. Na njima su se u tranju natjecale samo neudane
djevojke koje su nosile nisko sputene tunike, a kosa im je bila rasputena. Jo nije poznato
da li su mukarci smjeli gledati natjecanje djevojaka. Igre su imale i velik vjerski znaaj,
odravane su u slavu vrhovnog boga Zeusa kojemu je podignut kip u Olimpiji. Olimpijski su
pobjednici uskoro postali osobe sveopeg potovanja, prilikom povratka u rodni grad, ako je
trebalo, ruili su se i dijelovi gradskih bedema da da bi s pratnjom mogli ui, te bi bili
ovjekovjeeni kroz pjesme, predaje i podizali bi im se kipovi, a njihovi uspjesi bili su i
materijalno nagraivani (raznorazne beneficije, osloboenje od poreza, itd). Igre su
odravane svake etiri godine, a grki historiar Timej je vrijeme izmeu prolih i buduih
Igara nazvao Olimpijadom. Stari su Grci ta razdoblja Olimpijade rabili i kao jednu od metoda
brojanja godina. Igre su polako gubile vanost tijekom rimske vladavine nad Grkom iako su i
tada imale veliki ugled i znaaj. Ukinute su 393. g. kada su postale protivne tada vladajuem
kranskom svjetonazoru u Rimskom carstvu. Neki drugi dokazi govore da su igre u Olimpiji
nastale mnogo prije 776. g. pr. Kr., moda ak u 10. ili 9. st. pr. Kr. Prema legendi igre je
pokrenuo kralj Elide Pelop u spomen na pobjedu u utrci kolima nad tastom Enomahom i
vjenanje s Hipodamijom. Prema drugoj legendi Olimpijske igre je utemeljio sam Heraklo u
ast savoj pobjede nad kraljem Augijem. Politika je od poetaka igara igrala vanu ulogu. Na

igrama su slavljene vojne pobjede i sklapani novi savezi. Oko same organizacije igara voeni
su u 8. i 7. st. pr. Kr. ratovi tri polisa, Sparte, Elide i Pize jer je kontrola nad Olimpijom
donosila presti, ekonomski dobitak i politiki utjecaj svakom gradu. Za svake igre je
odreivano deset sudaca koji su slali glasnike po svim grkim polisima pozivajui na igre.
Poziv na sveanost je ujedno znaio i poziv na Sveti mir - Ekeheiriju, kako bi se omoguio
slobodan prolaz i sudjelovanje svih sportaa na igrama i njihov povratak kui. Prekritelji
Svetog mira kanjavani su novano i zabranom sudjelovanja na igrama.