You are on page 1of 26

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Projekt

WINE TOUR
u sklopu IPA III C
programa
- regionalna
konkurentnost

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Vino nije kemijski spoj ili mrtva materija, vino je iva


materija i ivi svojim ivotom od svog burnog
poetka vrenja, pa do svoje smirene starosti. Ono
je, prije svega, ovjekova okrijepa, podrava intimu
prijateljstva i obiteljskog stola, pratitelj je ovjeka u
satima napora, brige, tuge i radosti.
Vino je najkorisnije od svih pia, najukusniji od svih lijekova, najugodnije od
svih ivenih namirnica. Plod je vinove loze, koja se iskoritava kao hrana ili
prerauje, a najvaniji proizvod je vino. U nekim je zemljama je redoviti dio
svakog obroka, a slui kao i zain nekim jelima. Upravo zbog toga dobri
poznavatelji kuhinje kau da je vino zapravo hrana.

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

O emu e biti
rijei..

Tehnologija proizvodnje
vina
Podjele vina
Dojmovi mirisa i okusa
Slaganje vina i hrane
U vinu lei istina, a u vinskom podrumu

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Vino
je
poljoprivredni
prehrambeni
proizvod,
dobiven
potpunim
ili
djelominom
alkoholnim
vrenjem masulja ili mota,
od svjeeg i za preradu, u
vino pogodnog groa. Proizvoaem vina i drugih
proizvoda od groa i vina, u
smislu Zakona, smatra se
svaka fizika ili pravna
osoba koja je upisana u
Upisnik proizvoaa groa,
vina i vonih vina.

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Podjela
vina:

Po boji:
o Bijela, rose i crvena
Po
sadraju
neprevrelog
eera
o Suha do 4 g/l eera
o Polusuha od 4 12 g/l eera
o Poluslatka od 12- 50 g/l eera
o Slatka > od 50 g/l eera
Po svojstvima i tehnologiji
proizvodnje:
o Mirna vina
o Pjenuava vina
o Specijalna vina (likerska vina,

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Termini za dojmove o
mirisu
vina:- nastali od sorte groa,
Primarni
mirisi
vino nikad ne mirie po grou, ali vrlo
esto mirie po drugom vou: breskva,
marelica, jabuka, malina, kupina, vinja,
ananas...
Sekundarni mirisi - nastali u procesu
alkoholne fermentacije, puno su sloeniji,
a najprepoznatljiviji su miris kvasca,
maslaca, vanilije, prepeenca itd.
Tercijarni mirisi - nastali su
dozrijevanjem vina, to su miris po medu,
benzinu, petroleju itd.

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

Termini za dojmove
okusa vina:

PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Kiseo okus izazivaju organske i anorganske kiseline


Okus slatkoga izazivaju organski spojevi, eeri i alkohol
Okus gorkoga
Alkoholnost - slaba, srednje-jaka, jaka i vrlo jaka
Sadraj kiselina - govorimo kiselkastom, blago kiselom i jako
kiselom vinu - koji je tipian za vina sa puno jabune, limunske, vinske
i ostalih kiselina.
Punoa je skup mnogih sastojaka u vinu koje oznaavamo kao suhu
tvar-ekstrakt i opisuje se kao prazno, slabo-puno, puno, jako puno ili
izvanredno puno vino.
Za intenzitet (kiselosti, slatkosti, gorkosti, pjenuavosti) moemo
rei da je neizraen, slabo izraen, dovoljno izraen ili previe izraen.
Za harmoninost ukupnih opisanih senzacija govorimo da je: slaba
ili neskladna, srednje-jaka, prilino jaka, jaka i vrlo jaka

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Specifinosti mirisa odreenih vina:

Chardonnay

Sauvignon

Laki rizling
Frankovka

jabuka, breskva, karamele,


agrumi, maslac, med, zainsko
bilje, minerali itd.
bazga, zelena rajica, dunja,
ananas, badem, kopriva,
pokoeno sijeno itd.
tropsko voe, zelena jabuka,
cvijee itd.
vinja, bobiasto voe , ribizl,
borovnica, crni dud itd.

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

Chardonnay

PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Sortne arome
Vone - jabuka, kruka, breskva,
kajsija, dinja
Citrusi - limun ,naranda, mandarina
Tropsko voe - ananas, banana,
mango, kivi
Cvjetnevina
Odleana
- bagrem, glog
Mlijene - maslac, vrhnje, ljenjak,
karamel
Barique - vanilija, kokos, marcipan,
vosak, hrast, dim, prepeeni tost
Teroar - kremen, menta, minerali

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Graevin
a
Najzastupljenija vinska sorta bijelog groa u
kontinentalnim vinogorjima Hrvatske nala je
drugu domovinu. Potjee iz Francuske. Uvrtena
je meu
preporuene kultivare u svim
podregijama regije kontinentalne Hrvatske.
Vino je, sa vonim aromama: zelena jabuka,
breskva, tropsko voe sa stanovitim cvjetnim
notama. U ustima toplo, fino, zaobljeno, skladno
sa notom ivahne kiselosti.

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Sauvugno
n
Sortne arome
Bazga, zelena rajica, dunja, oskorua,
ogrozd, badem, kikiriki, kopriva,
pokoeno sijeno, paprika
Odleana vina
Okus dima, vanilije, hrasta

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Frankovk
a
Sortne arome
Vone - vinja, crni dud, borovnica, ribiz
Cvjetne - bagrem, metvica
Boja - tamno rubinasta

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Specifinosti mirisa odreenih vina:


Traminac

marelica, dunja, rua,


cimet, klini itd.
Malvazija
kruka, kivi, kaki, grejp,
kruh, biber itd.
Poip
jabuka, kruka, limun,
vanilija, cimet, med itd.
Plavac mali ljiva, trenja, borovnica,
kupina, umska jagoda,
okolada itd.
Cabernet
klini, crni ribiz, zeleni
sauvignon papar, metvica, duhan itd.

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA

Vino i hrana

PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Crno ili bijelo vino, pitanje je


sad?!

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Slaganje vina i hrane je znaajan element vinske kulture. Vino je pie koje se
najbolje slae sa hranom i s njom se najbolje nadopunjuje. Vino pobuuje apetit,
uzdie okus hrane i doprinosi dobrom raspoloenju za stolom.

Vino je najkompleksnije pie koje


je ovjek napravio i od drugih
pia razlikuje posebnim
prednostima, prije svega
raznovrsnosti boja, sadraja
eera i sadraja ugljinog
dioksida. Kad se na to doda preko
3500 sorti vinove loze, utjecaj
razliitih klimatskih i zemljinih
uvjeta, onda je jasno da je vino

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Zadaa vina je uzvisiti


gastronomski doivljaj!
Osnovna pravila sljubljivanja vina i hrane
su:

Kao aperitivna vina, najvie odgovaraju


pjenuava vina, suhi cherry, porto ili vermut.
Moe se posluiti i novije bijelo vino s vonim
mirisom, svjeim okusom i umjerenim
sadrajem alkohola.
Bijela vina se uvijek slue prije crnih.
Najprije se posluuju novija, laka vina, a
zatim punija, gua i due odleana sa
razvijenijim bukeom.
Tijekom objeda se obino piju suha vina,

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Uz svjetla mesa (piletina, puretina,


svinjetina, janjetina i veina riba)
posluuju se razna bijela suha vina.
Bijela desertna vina koja su slatkog
okusa preporuuju se uz deserte i sireve s
plemenitim pljesni.
Uz tamna mesa (teletina, junetina,
govedina, ovetina, divlja, patka, guska)
obavezno se slue laka ili tea odleana crna
vina.
Uz svjee mekane bijele sireve slue se
dobra bijela vina, a uz ostale sireve (polutvrde

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Ne morate biti strunjak da biste u vinu uivali. Slijedite vlastiti ukus, ali
pazite na neke temeljne smjernice spajanja hrane i vina.
Bijelo vino ide uz bijelo meso. Crno vino ide uz tamno meso. Iako ovo pravilo
ne pokriva sve sorte i varijacije koje postoje, ipak daje temelj za dobar izbor.

Lagano vino - lagana hrana. Jedete li salate, ne pijte uz njih jako crno vino jer
e se jadna salata sasvim izgubiti. Isto tako ako jedete neto puno proteina ili
neto intenzivnijeg okusa kao to su paroge nije dobro uzeti bijelo vino pa ni
slabije crno.
Spojite regije. Izaberite vino koje dolazi iz istog podruja kao i hrana (npr. fi
paprika graevina)

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Egzotina hrana i egzotino vino ne idu zajedno. Jedete li dobro zainjenu


indijsku veeru ne naruujte Cabernet Sauvignon, jer e toplina alkohola i
nota hrastovine pojaati zaine koje jedete. Umjesto toga, uz egzotinu hranu
punu zaina pijte vino koje ima barem malo slatkoe. Vae nepce e vam biti
zahvalno.

Vino uvijek mora biti slae od


hrane/deserta. to je hrana slaa, to ete
tee osjetiti okus vina. Tamna gorka
okolada stoga ide dobro uz slatko vino. S
druge strane, slatka okolada utjecala bi na
nae nepce i vino bi nam ostavljalo gorak

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Ako ide dobro uz groe, ide i uz vino.


Ako znate da odreena vrsta sira ide
dobro uz svjee voe, razumno je
zakljuiti da e ii dobro i s vinom koje
ima jaku vonu notu.

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Ako ste u nedoumici, izaberite rose.


To je dobar kompromis za ljubitelje crnog
vina koji preziru bijelo vino. panjolska
kuhinja odlino se slae s roseom. Isto
tako i sushi.

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Bitan je redoslijed posluivanja vina.


Mlado vino posluujemo prije starih i
odleanih, slatka nakon polusuhih, a
poluslatka nakon suhih vina. Vina
slabijeg bouqea posluujemo prije vina
s intenzivnijim bouqeom i aromama.

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Temperatura posluivanja
vina:

bijela suha vina -10 do 12C


rose vina i opoli -11 do 14C
crna vina -16 do 18C
vrhunska vina, kasna berba i arhivska
vina -12 do 13C
desertna vina -15 do 16C
pjenuava vina -6 do 8C

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Izbor ae ovisi o izboru vina!

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Vino i poslovni ljudi

Nekoliko aa vina sklope stotinu


poslova!

OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA
PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA

Nadam se da vam se predavanje


svidjelo!
Va enolog
Slobodan apin
A sada da se malo okrijepimo uz
vino

You might also like