You are on page 1of 10

Lektorat hrvatskoga jezika

ak. god. 2009/2010.


12.studenoga 2009.
PISANJE ZAREZA
ZAREZ

kao pravopisni znak

kao interpunkcijski znak

Pravopisni znakovi

toka

znakovi ponavljanja

zarez

znak paragrafa

crta

znak &

crtica ili spojnica

znak @

dvotoka

oznake novanih jedinica

zagrade

znak autorskih prava

kosa crta

zatitni znak

apostrof

robna marka (TM)

zvjezdica

smjeci

znak jednakosti

znakovi za naglaske

raunski znakovi

znakovi za duinu

znak za stupanj

znakovi < >

znak za postotak

Zarez kao pravopisni znak


- u decimalnim brojevima bez bjeline
1,66
1,543

- u nabrajanju se izmeu decimalnih borjeva moe koristiti toka-zarez


Interpunkcijski znakovi
- reenini znakovi
- tekstni znakovi kojima se pisani tekst razdjeljuje, rastavlja
- uspostavljaju se sintaktiki odnosi unutar reenice i teksta

toka

dvotoka

upitnik

navodnici

usklinik

polunavodnici

zarez

zagrade

toka-zarez

trotoka

crta

kosa crta

crte

Znakovi reenine granice

toka

upitnik

usklinik

trotoka

veliko slovo

Znakovi nereenine granice

zarez

toka-zarez

crta

crte

dvotoka

zagrade

- piu se izmeu istovrsnih dijelova reeninog ustrojstva ili izmeu sureenica u sastavu sloene
reenice
Zarez

nizanje

suprotnost

naknadno dodavanje

isticanje

Odvajanje zarezom
- odvajaju se istovrsni dijelovi koji se nabrajaju ili niu (tri ili vie istovrsnih jezinih jedinica)
- ako su posljednji lanovi povezani veznikom i ili te, zarez se meu njima ne pie
- subjekti
- objekti
- pridjevski atributi
- istovrsne prilone oznake

Stari, mladi, djeca, odrasli, svi su se divili njegovu umijeu.

U Hrvatskoj se mogu nai spomenici antike Grke, staroga Rima, ranosrednjovjekovni

spomenici,
sredozemna renesansa, srednjoeuropkski barok i novovjekovna secesijska batina.

Centralnotokavski izgovor naglasaka je (...) ist, uravnoteen, bez obojenosti, bez prizvuka.

Autima, autobusima, vlakovima, tramvajima, ljudi danas do posla prevaljuju kilometre.

- izmeu dva istovrsna lana reenice u bezveznikom odnosu:

Kupi sladoled, kola...

Zabava e se odrati u hotelu Kvarner, u Kristalnoj dvorani.

Gospodin ne razumije, stanac je, Amerikanac.

- rijei i izrazi s intenzifikatorima (i, ni, ili, bilo)

Svi su ga pokuavali nagovoriti, i prijatelji, i kolege, i roditelji.

Nisam nita rekla, ni o sebi, ni o svome poslu, ni o onome to se bilo dogodilo prije naeg

susreta.

Moete birati: ili ete raditi, ili ete prepustiti posao boljima i otii, ili ete se poeti truditi,

inae...

Nazovi me, bilo ujutro, bilo naveer, bilo poslijepodne, kod kue sam.

- istovrsne reenice u bezveznikom odnosu:

Ciku, vrite, guraju se i krevelje!

Ugrijte maslinovo ulje, nasjeckajte luk, poprite ga, dodajte rajice, kuhajte na laganoj vatri.

- istovrsne zavisne reenice bez obzira na poloaj u odnosu na glavnu:

Obeao je da e doi, da nee zaboraviti, da e se javiti.

Zato jer je padala kia, jer je bila guva, jer sam bila gladna, jer mi je bilo dosta svega, jer

nisam znala zato sam uope ovdje, odluila sam se vratiti i priznati da sam pogrijeila.
- sureenice u bezveznikom odnosu:
nezavisnosloene:

Vodite ljubav, ne rat!

zavisnosloene:

Molimo, iskljuite mobilne telefone!

- sastavnice nezavisnosloene reenice:

suprotne reenice
- s veznicima a, ali, nego, no, ve
- bez veznika

Nastava zavrava u ponedjeljak, a ve u utorak poinju ispiti.

On nije pjesnik, dramatiar je.

- gradacijske reenice (a kamoli, a nekmoli):

Nismo stigli ni do druge toke dnevnog reda, a kamoli da smo postigli dogovor.

- reenice s veznicima i, pa, te kojima se iskazuje uzrono-posljedini odnos:

Bila je to dosta inovativna i revolucionarna ideja, pa je javnost dugo bila suzdrana.

Prevladala je ravnopravnost, te se sve odluke Europske unije imaju prevoditi i na malteki.

- reenice s veznikom ili kojima se iskazuje uvjet:

Vano je nauiti pravila o pisanju zareza, ili e se grijeiti u pisanju.

- istaknuti dijelovi nezavisnosloene reenice s veznicima pa i, pa ni, pa ak i, pa ak ni, ak i, ak ni:

Izgubit ete na teini, pa ak i desetak kilograma.

Nitko nije doao, ak ni oni koji su bili najavljeni.

- dijelovi sloene reenice s veznikom a da i veznikom da uz kondicional:

Kako to izvesti, a da nitko ne primijeti?

Mislila sam da znam, da bih se na kraju uvjerila kako pojma nemam.

- zakljune reenice (dakle, zato, stoga):

Posla je mnogo, stoga ne treba ekati.

Nemam tamo to traiti, zato se neu ni pojaviti.

- iskljune reenice (samo, samo to, tek, tek to):

Veina posla je obavljena, samo ekamo zeleno svjetlo mjerodavnih institucija.

Svi su ubrzo zaspali, tek su dva oka svijetlila u mraku sobu.

- sastavnice zavisnosloene reenice u inverziji:

Kad bude u centru, nazovi!

to god da kaem, on uvijek prigovara.

Da su mu bili ranije javili, bio bi se moda


bolje pripremio.

- zavisna reenica koja nije u izravnoj znaenjskoj vezi:

Dodajte svjee tueno vrhnje, ako elite.

Internet je super stvar, ako ga zna pametno koristiti.

- umetnuta zavisna reenica koja nije u izravnoj vezi s reenicom u koju je uvrtena:

Lingivisti, kada bi ih meu nama bilo, bolje bi to objasnili.

Rode tijekom ivota, koji traje oko dvadest pet godina, ostaju vjerne svome partneru.

- glavna i zavisna u bezveznikom odnosu:

Nema novca, nema zabave.

Znai, nije tvoj tip?

Vidjet ete, nije ba neto.

Nije ba neto, vidjet ete.

- istovrsne zavisne reenice:

Kad se odmorio, kad je doveo u red svoje stvari i misli, sve je izgledalo drugaije.

- raznovrsne zavisne reenice:

Kad bude pisala taj rad, ako bude trebala moju pomo, slobodno mi se javi.

- glagolski pridjevi i pridjevi u funkciji zavisne reenice (u inverziji):

Smjeten u srcu Istre, taj je gradi oduvijek privlaio turiste.

Pospan i mamuran, oteturao sam kui.

u atributnoj ulozi se ne odvajaju:


Zabrinut ovjek ne moe spavati.

Zabrinut, ovjek ne moe spavati.


(Ako je..., Kad je...)
- glagolski prilozi u funkciji zavisne reenice (u inverziji):

Usnuvi, sanjao je udan san.

Imajui okolnosti u vidu, nismo previe inzistirali.

- glagolski prilozi
zahvaljujui
izuzevi
zakljuujui
iskljuujui
ne odvajaju se zarezom
- vokativi i usklici:

ovjee, kakav uspjeh!

Kolegice i kolege, dobar dan!

Ah, to je sjajna stvar!

Hej, nisam ti ti priala!

- u pismenom obraanju (slijedi veliko slovo):

Potovani profesore,
Javljam Vam se...

- ne pie se u frazeolokim izrazima iza vokativa:

Boe pomozi!

- umetnute rijei, dijelovi reenica i reenice:

Priznaje, kae, da je pogrijeio u procjeni.

Potom se nasmijala, kao da je takvo to normalno u ovakvim izvanrednim okolnostima, i

nastavila raditi svoj posao.


- atribut i apozicija iza imenice na koju se odnose:

Bilo je mnogo cvijea, raznoga.

August enoa, hrvatski romanopisac, ivio je i radio u Zagrebu.

- modalne rijei i izrazi (iskazuju stav prema sadraju reenice):

Naravno, nisu se svi sloili.

Uostalom, tako je uvijek bilo.

U svemu tome, po mom sudu, ima neloginosti.

Nije bio prisutan tada, naalost.

Neodvajanje zarezom
- lanovi reeninog ustrojstva (subjekt, predikat, objekt, prilone oznake, atribut, apozicija;
- raznovrsne prilone oznake

S vie od tisuu otoka i otoia hrvatska obala Jadrana jedna je od najrazvedenijih u Europi.

- istovrsni lanovi povezani veznicima i, pa, te, ili:

Prvo su doli roditelji pa prijatelji.

Legura ili slitina smjesa je dvaju ili vie metala.

- nezavisnosloene reenice (ni kao intenzifikatori):


- sastavne (i, pa, te, ni, niti)

Bila je i lijepa i pametna!

- rastavne (ili)

Ili uzmi ili ostavi

- zavisnosloene reenice gdje je zavisna na desnoj strani:

Javi se kad stigne!

Nazovi me ako bude imala vremena.

- umetnuta zavisna reenica ako ini intonacijsko i znaenjsko jedinstvo:

To e kad bude kod kue rijeiti bez problema.

- kad je u glavnoj reenici rije koja uspostavlja vezu s veznikom u zavisnoj:

Oni koju dou u Hrvatsku uvijek se ovamo vraaju.

Nije nazvao ni onda kad je obeao.

- poredbene reenice s komparativom:

Bolje je pitati nego skitati.

To je vie nego to smo oekivali.

- tekstni konektori (vezna sredstva na razini teksta koja povezuju reenicu u kojoj se javljaju s dijelom
teksta koji joj prethodi ili slijedi):

Lutnja je dakle normalna reakcija.

O odgovoru na to ovisi naime svako budue djelovanje.

You might also like