Avdo Kametovi1

Pregledni nauni rad

REVIZIJSKE PROCEDURE PREDVIANJA BANKROTA I STEAJNI POSTUPAK

SAETAK
Adekvatna uloga obavezne revizije finansijskih izvjetaja svih privrednih subjekata i
obavezno revizorovo miljenje u izvjetaju koji mjerodavno ukazuje na injenicu u pogledu
ocjene ne/sposobnosti stalnosti poslovanja privrednog subjekta doprinijelo bi skraenju
vremena voenja steajnih postupaka, smanjenju zloupotreba i nanoenju teta imovini
steajnog dunika, a time i povjeriocima. Zbog navedenog, u ovom radu su obraene
procesne odredbe pokretanja i otvaranja steajnog postupka, objedinjeni su najznaajniji
zbirni finansijski pokazatelji (najpoznatiji autori modela za predvianje bankrota), te shodno
njihovim kritinim vrijednostima sa pripadajuim ocjenama finansijske stabilnosti definisane
su: zona bankrota, zona ugroene finansijske stabilnosti sa potencijalom ozdravljenja i zona
finansijske stabilnosti privrednog subjekta.
Kljune rijei: revizijske procedure, stalnost (vremenska neogranienost) poslovanja,
efektivnost i efikasnost revizije, analitiki postupci, zbirni finansijski pokazatelji, model
predvianja bankrota mrea zbirnih finansijskih pokazatelja.
AUDIT PROCEDURES PREDICTIONS OF BANKRUPTCY AND BANKRUPTCY
PROCESS
ABSTRACT
Adequate role of the mandatory audit of financial statements for all business entities,
and required the auditor's opinion in a report that indicates the relevant fact in terms of
ratings is not / business continuity capabilities of the economic entity, would contribute to
reduction of time keeping the bankruptcy proceedings, reduce misuse and damage of property
of the bankruptcy of the debtor, and thus creditors. Because of the above, procedural
provisions and start the bankruptcy process are dealt with in this paper, as well as the most
consolidated summary financial indicators (the most famous authors of the models for
predicting bankruptcy. According to their critical values associated with the financial
stability, ratings are defined: zone of bankruptcy, the zone threatened financial stability with
the potential recovery and financial stability of the economic zone of the subject.
Keywords: audit procedures, constant (going concern) operations, effectiveness and
efficiency of the audit, analytical procedures, the summary financial indicators, the model
predictions of bankruptcy - net aggregate financial indicators.

UVOD
Revizija kao profesija usko je povezana sa razvojem trinog privreivanja. Kako se
ono razvija i dobiva sve sloenije oblike, to su i zahtjevi za reviziju sve vei. Od revizora se
zahtijeva visoki profesionalizam to je naglaeno u opeprihvaenim revizijskim standardima.
Njih se revizori obavezno pridravaju, a nadzor treba da obavljaju nacionalni instituti za
reviziju. Najvaniji standardizirani zahtjevi su:
1. revizija se moe povjeriti samo revizorskoj kui - osobi koja je za to struno
1

Mr. sc. Avdo Kametovi, profesor savjetnik ekonomske grupe predmeta u JU Mjeovita srednja kola Banovii

osposobljena te ako posjeduje odreeno praktino iskustvo;

2. revizor prilikom izricanja svog miljenja mora biti potpuno nezavisan;
3. revizorski se postupak planira;
4. revizor se redovno prethodno upoznaje s poslovanjem klijenta;
5. revizor posebno prouava sistem internih kontrola kako bi postigao to veu
pouzdanost rezultata dobivenih odreenim provjerama;
6. revizorsko miljenje obavezno se zasniva na vjerodostojnim dokazima;
7. revizorskim miljenjem daje se ocjena objektivnosti i korektnosti finansijskih
izvjetaja, navode se i obrazlau sve primjedbe koje se revidovanim izvjetajima mogu
uputiti.
S obzirom da se i naa zemlja orijentisala na trino privreivanje, to istovremeno
podrazumijeva i jednu posve drugaiju poslovnu filozofiju. Mnoge institucije i zanimanja
morale su se uvesti i osposobiti. Meu njih spada i revizija kao institucija trinog
privreivanja te revizija kao profesija.
Meunarodni revizijski standardi (ISA) koje sastavlja Meunarodna federacija raunovoa
(IFAC), nalau obavezu revizorskim kuama da moraju provoditi odgovarajui postupak
proceduru kojom ocjenjuju pretpostavku sposobnosti stalnosti poslovanja privrednog drutva
te da izvjetavaju o istoj na nain primjeren konkretnoj situaciji u kojoj se privredni subjekt,
iji su finansijski izvjetaji revidovani, nalazi. Budui da revizijske procedure predstavljaju
meusobno povezani skup metoda i postupaka koritenih u procesu revizije koji omoguavaju
da se korektno provede revizija u kontekstu meuzavisnosti opih metoda karakteristinih za
reviziju i analitikih postupaka koji se primjenjuju u postupku revizije, za ocjenu pretpostavke
sposobnosti stalnosti poslovanja privrednog drutva finansijski pokazatelji, kao analitiki
postupci, se nameu kao jedan od najefikasnijih revizijskih postupaka. Empirijskim
istraivanjem utvreno je da revizorske kue u BiH pri ocjeni navedene pretpostavke najee
koriste jednostavnije tehnike analize finansijskih izvjetaja u okviru kojih dominiraju
komparativna analiza finansijskih izvjetaja (horizontalna i vertikalna analiza) te klasini
pokazatelji zaduenosti, likvidnosti i aktivnosti pri emu su zanemareni pokazatelji na osnovu
novanog toka i zbirni finansijski pokazatelji. Obzirom da zbirni finansijski pokazatelji
predstavljaju ponderisani zbir vie pojedinanih pokazatelja kojima je mogue utvrditi
finansijsku stabilnost poslovnog subjekta, odnosno njegovu sposobnost da nastavi sa
vremenski neogranienim poslovanjem poznati su i kao modeli za predvianje bankrota, a
imajui u vidu da Zakon o steajnom postupku namee obavezu steajnom sudiji da, na
osnovu doputenog prijedloga za otvaranje steajnoga postupka, u prethodnom steajnom
postupku (1) utvrdi postojanje razloga i (2) osnovanost prijedloga za otvaranje steajnog
postupka u koju svrhu imenuje privremenog steajnog upravnika ili odgovarajueg vjetaka, a
to je prema miljenju autra ovog rada bespotrebno.Adekvatna uloga obavezne revizije
finansijskih izvjetaja svih privrednih subjekata i obavezno revizorovo miljenje u izvjetaju
koje mjerodavno ukazuje na injenicu u pogledu ocjene ne/sposobnosti stalnosti poslovanja
privrednog subjekta doprinijelo bi skraenju vremena voenja steajnih postupaka, smanjenju
zloupotreba i nanoenju teta imovini steajnog dunika, a time i povjeriocima.
Zbog navedenog u ovom lanku su obraene procesne odredbe pokretanja i otvaranja
steajnog postupka, objedinjeni su najznaajniji zbirni finansijski pokazatelji (najpoznatiji
autori modela za predvianje bankrota), te shodno njihovim kritinim vrijednostima sa
pripadajuim ocjenama finansijske stabilnosti definisane su: zona bankrota, zona ugroene
finansijske stabilnosti sa potencijalom ozdravljenja i zona finansijske stabilnosti privrednog
subjekta.
Iako postoje modeli primjenom kojih se, uz koritenje raspoloivih finansijskih
informacija, moe predvidjeti finansijska budunost i nastavak poslovanja preduzea,
revizijski standardi za sada ne obavezuju njihovu primjenu. Miljenja smo da e se to u

budunosti traiti, jer nain na koji se danas ocjenjuje nastavak poslovanja preduzea nee
moi jo dugo vremena zadovoljiti. Naime, revizorsko miljenje o objektivnosti i korektnosti
finansijskog izvjetavanja istovremeno govori i o sigurnosti uloenog kapitala. Korisnici
finansijskih izvjetaja, prvenstveno vlasnici, ne ele samo vidjeti uinke postignute
koritenjem uloene glavnice, ve istovremeno se ele uvjeriti da je taj kapital siguran i u
budunosti, odnosno da nee doi do njegova umanjenja ili gubitka. Ovdje se ne
podrazumijeva daleka budunost, ali sigurno ne ni krai period od jedne godine.
U sadanjoj revizorskoj praksi, ako su neke injenice navele revizora da posumnja u
nepromijenjeni nastavak poslovanja, to navodi i obrazlae u svom izvjetaju na jedan od
sljedeih naina:
1. prilikom utvrivanja primjene opeprihvaenih raunovodstvenih naela i standarda
iznosi uoene neizvjesnosti u vezi primjene naela stalnosti poslovanja. Ako po ocjeni
revizora ove neizvjesnosti ne dovode osnovno pozitivno miljenje u pitanje, daje pozitivno
miljenje s rezervom;
2. prilikom utvrivanja primjene opeprihvaenih raunovodstvenih naela i standarda
iznosi sve uoene neizvjesnosti u vezi nastavka poslovanja. Ovisno o procjeni njihova uticaja,
revizor moe zauzeti miljenje da su neizvjesnosti o nastavku poslovanja tako velike da mu
onemoguuju miljenje te ga uskrauje;
3. utvrujui da zbog potpunog poslovnog neuspjeha, finansijski izvjetaji sa aspekta
nastavka poslovanja odstupaju od opeprihvaenih raunovodstvenih naela te izrie
negativno miljenje.
Neuoene neizvjesnosti u pogledu nastavka poslovanja te u vezi s tim neizreene
rezerve i sumnje mogu, ako se u godini koja slijedi nakon one za koju je izvrena revizija
dogodi bitno smanjenje poslovanja ili ak likvidacija, dovesti revizora odnosno revizorsku
kuu u velike neugodnosti. Smatrat e se da je njihovo miljenje izneseno u izvjetaju bilo
nekompetentno jer nisu upozorili na ono to se neposredno nakon izvrene revizije dogodilo.
U kontekstu tih informacija potrebno je istaknuti da vrlo znaajno mjesto pripada
raunovodstvenim, tj. finansijskim informacijama sadranim u finansijskim izvjetajima.
Isticanjem realnosti i objektivnosti informacija, u razmatranje se implicitno uvodi
problematika revizije. Povezano s tim namee se pitanje: Koja je zapravo uloga revizije u
trinom privreivanju? Mogue je istaknuti da revizija, prije svega, titi interes vlasnika
kapitala, zatim pomae u pribavljanju dodatnog kapitala te, kao to je ve istaknuto, osigurava
realne i objektivne informacije za upravljanje. Zbog toga se esto puta istie da je revizija vrlo
znaajna pretpostavka poduzetnitva.
Smisao ovog rada je da prui uvid ta se od revizije kao institucije oekuje i ta moe
dati u pogledu ocjene nastavka poslovanja privrednog subjekta, primjenom kojih modela
moe predvidjeti finansijsku budunost i nastavak poslovanja preduzea, odnosno koje je
njeno mjesto u trinom privreivanju, kako i na koji nain moe efikasnije i efektivnije dati
odgovore na mnoga pitanja koja tretiraju pojedini zakoni, prije svih Zakon o privrednim
drutvima, Zakon o steajnom postupku i Zakon o likvidacionom postupku.
1. PROCESNE ODREDBE STEAJNOG POSTUPKA, PRETHODNI POSTUPAK I
OTVARANJE STEAJNOG POSTUPKA
1.1. Osnovne procesne odredbe steajnog postupka
Steajni postupak je vrsta privrednog sudskog postupka koji se provodi protiv dunika
(nad imovinom dunika) ako je ispunjen koji od steajnih razloga radi ostvarenja kojih od
njegovih pravno-politikih i ekonomskih ciljeva.
Steajni postupak provodi steajni sud uz sudjelovanje drugih tijela steajnog

postupka (steajni sudija, steajni upravnik, odbor povjerilaca i skuptina povjerilaca).

Steajni se postupak odvija u dvije osnovne faze ili dva meusobno odvojena ali zavisna
stadija steajnog postupka. Prvi je stadij tzv. prethodni postupak, u okviru kojeg se utvruje
postojanje steajnog razloga; drugi je stadij glavni postupak koji zapoinje donoenjem
rjeenja o otvaranju steajnog postupka; u okviru tog stadija prikuplja se i evidentira imovina
dunika, utvruju potraivanja povjerilaca (aktualizacija potraivanja), unovava imovina
dunika (provodi se aderacija imovine), i namiruju povjerioci, odnosno eventualno provodi
preustroj reorganizacija dunika. Steajni postupak se okonava njegovim zakljuenjem
odnosno obustavom. Pored tih dvaju osnovnih stadija steajnoga postupka mogui su i neki
specifini incidentalni odnosno adhezijski postupci.
Navedena struktura steajnoga postupka upuuje na zakljuak o njegovoj sloenoj
procesno pravnoj prirodi. U tom se postupku funkcionalno povezuje i nadopunjuje
specifina kognicijska procedura, u okviru koje se utvruje postojanje pretpostavki i za
otvaranje steajnog postupka te na nesporan nain utvruju potraivanja povjerilaca, sa
procedurom specifine generalne egzekucije, u okviru koje se imovina dunika prikuplja,
evidentira, unovava i povjerioci namiruju.
U steajnom postupku supsidijarno se primjenjuju pravila o parninom postupku (l.
8. Zakona o steajnom postupku2). Steajni postupak se pokree samo pisanim prijedlogom
ovlatenog pravnog i/ili fizikog lica koje ima pravni interes (l. 4. ZSP). Steajni sud po
slubenoj dunosti utvruje sve injenice koje su vane za steajni postupak i radi toga moe
izvoditi sve potrebne dokaze. Sud moe odluke donositi i bez usmene rasprave.
Radi hitnosti u provoenju postupka te iz drugih vanih razloga sud moe odustati od
sasluanja dunika odnosno njegovih zastupnika, ali mu u tim sluajevima moe imenovati
privremenog zastupnika. Prijedlozi, izjave i prigovori u pravilu se ne mogu davati odnosno
podnositi ako se propusti rok, odnosno ako se izostane sa roita na kojem ih je trebalo dati ili
podnijeti.
U steajnom postupku nema povrata u preanje stanje, ne moe se podnositi prijedlog
za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija postupka (l. 11. ZSP).
Sudska pismena koja su upuena irem krugu osoba dostavljaju se u pravilu
stavljenjem pismena na posebnu oglasnu tablu suda. Dostava duniku ili nekoj drugoj osobi
koja ima sjedite upisano u odgovarajuem registru obavlja se na adresu sjedita te osobe u
registru, a ako se ne moe obaviti na toj adresi, obavlja se stavljanjem pismena na oglasnu
tablu suda. Sudska pismena koja treba javno objaviti objavljuju se u slubenim glasilima i na
oglasnoj tabli suda, a po odluci suda i u nekom drugom glasilu. Javno se oglaavanje smatra
valjanim dokazom da je dostava izvrena svim uesnicima i to istekom dva radna dana od
dana oglaavanja, ak i onda kad zakon propisuje posebnu dostavu (l. 12. ZSP).
Steajni postupak je hitan. Odluke se u steajnom postupku donose u obliku rjeenja i
naredbe zakljuka. Naredbom se u pravilu izdaje nalog slubenoj osobi ili tijelu steajnog
postupka za obavljanje pojedinih radnji (l. 9. i 10. ZSP).
Protiv rjeenja doputena je alba, ako ZSP-ku nije drugaije odreeno (l. 11.ZSP).
Rok za albu po pravilu je osam dana. alba u pravilu nije suspenzivna.
U steajnom postupku drugostepeni sud odluuje o albi u vijeu sastavljenom od
trojice sudija (l. 11. st. 4. ZSP).
Protiv naredbe moe se podnijeti nesuspenzivni prigovor u roku od tri dana od dana
objave, a ako nije objavljena - od dana dostave otpravka. O prigovoru protiv naredbe odluuje
steajno vijee rjeenjem protiv kojega nije doputena alba. U steajnom se postupku ne
2

USAID FILE : Zakon o steajnom postupku FBiH i RS, objavljen 31.12.2005. godine u okviru projekta
Unapreenje poslovnog okruenja pogodnog za investicije i kreditore koji je inae predstavljao nastavak
investiranja USAID-a u modernizaciju ekonomije Bosne i Hercegovine. U daljnjem tekstu ovog lanka koristit
e se skraenica ZSP- Zakon o steajnom postupku.

moe podnijeti prijedlog za ponavljanje postupka niti izjaviti revizija (l. 11. st. 6. ZSP).
1.2. Prethodni postupak
Na osnovu doputenog prijedloga za otvaranje steajnoga postupka steajni sudija (1)
utvruje postojanje razloga i (2) osnovanost prijedloga za otvaranje steajnog postupka (l.
14. st. 1. ZSP). U tu svrhu moe (nije obavezan) imenovati privremenog steajnog upravnika
ili odgovarajueg vjetaka, dakle ili jednog ili drugog, a ne nikako obadvije osobe. Meutim,
adekvatna uloga obavezne revizije finansijskih izvjetaja svih privrednih subjekata (to je
neophodno obezbijediti izmjenama i dopunama Zakona o steajnom postupku i Zakona o
raunovodstvu i reviziji) i obavezno revizorovo miljenje u izvjetaju u pogledu ocjene
sposobnosti osnovne raunovodstvene pretpostavke stalnosti poslovanja privrednog subjekta
doprinijelo bi u dobroj mjeri skraenju vremena voenja steajnih postupaka i posebno
smanjenju zloupotreba i nanoenju teta imovini steajnog dunika koje su izrazito pojaanog
intenziteta u (1) predsteajnom postupku (period od saznanja postojanja podnesenog
prijedloga do otvaranja prethodnog steajnog postupka) i (2) u samom prethodnom seajnom
postupku. Na osnovu navedenog, prema sadanjem stanju, steajni sudija donosi rjeenje o
pokretanju postupka radi utvrivanja uslova za otvaranje steajnoga postupka (prethodni
steajni postupak) protiv kojeg nije doputena posebna alba ili taj prijedlog odbacuje
rjeenjem, a zbog ega je isti potrebno voditi ako bi ve postojao revizorov izvjetaj koji
mjerodavno ukazuje na tu injenicu.
Dakle, prema sadanjem stanju, postojanje kojeg od steajnih razloga ispituju,
zajedno sa steajnim sudijom i imenovanim privremenim steajnim upravnikom, najee
vjetaci koje odreuje steajni sudija. Vjetaci se ne imenuju ako se utvrdi da su ispunjeni
uslovi za otvaranje steajnoga postupka bez prethodnog ispitivanja sposobnosti dunika za
plaanje ili njegove prezaduenosti. Vjetaci se ne imenuju ni ako se nesposobnost dunika za
plaanje moe sigurno utvrditi iz okolnosti to je obustavio plaanje, posebno na osnovu
izvjetaja pravnih osoba koje za dunika obavljaju poslove platnog prometa.
1.3. Otvaranje steajnog postupka
Otvaranje steajnog postupka je granini stadij izmeu prethodnog steajnog
postupka i steajnog postupka u uem smislu, u kojem se odluuje o odreivanju i provoenju
steaja.
Poto primi izvjetaj privremenog steajnog upravnika te miljenje vjetaka o
nesposobnosti za plaanje i/ili prezaduenosti dunika, steajni sudija odreuje roite radi
rasprave o uslovima za otvaranje steajnog postupka, na koje se pozivaju predlaga, zakonski
zastupnik/ci dunika pravne osobe odnosno dunik pojedinac, privremeni steajni upravnik
te, po potrebi, vjetaci. Na tom roitu se ispituje i mogunost preuzimanja duga. Ve na tom
roitu ili najkasnije u roku od tri dana nakon zakljuivanja istog steajni sudija duan je
donijeti rjeenje o otvaranju steajnog postupka ili rjeenje o odbijanju prijedloga za otvaranje
toga postupka. U navedenom drugom rjeenju treba odrediti i tko je duan snositi trokove
postupka. Protiv rjeenja o otvaranju steajnog postupka albu moe podnijeti osoba koja je
bila zakonski zastupnik dunika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica
otvaranja steajnog postupka i dunik pojedinac, a protiv rjeenja steajnog sudije kojim se
odbija prijedlog za otvaranje steajnog postupka albu moe podnijeti predlaga. Ako se
utvrdi da je dunik do zavretka prethodnog postupka postao sposoban za plaanje, postupak
se obustavlja, a trokove provedenog postupka snosi dunik.
U rjeenju o otvaranju steajnog postupka steajno vijee imenuje steajnog upravnika
ime prestaje funkcija privremenog steajnog upravnika. Tim se rjeenjem pozivaju povjerioci

da u odreenom roku (30 dana) steajnom sudu prijave svoja potraivanja (l. 46. a u skladu
sa l. 110. ZSP). Rjeenjem o otvaranju steajnog postupka nad imovinom steajnog dunika
pozivaju se dunikovi dunici da svoje obaveze bez odlaganja ispunjavaju direktno steajnom
upravniku na novootvoreni raun steajnog dunika. U rjeenju o otvaranju steajnog
postupka posebno se odreuje upis otvaranja steajnog postupka u sudski registar i u
zemljine knjige. Rjeenjem o otvaranju steajnog postupka zakazuju se ispitno i izvjetajno
roite koje moe biti zajedno zakazano i odrano.
Ako se tokom prethodnog postupka utvrdi da imovina dunika koja bi ula u steajnu
masu nije dovoljna ni za namirenje trokova tog postupka ili je neznatne vrijednosti, steajni
sudija donosi odluku o otvaranju i istovremenom zakljuivanju steajnog postupka zbog
nedostatka steajne mase.
Logika steaja je da se makar i djelomino, namire potraivanja povjerilaca. Stoga,
ako se tokom prethodnog postupka utvrdi da imovina dunika koja bi ula u steajnu masu
nije dovoljna ni za namirenje trokova tog postupka ili je neznatne vrijednosti, steajni sudija
je duan donijeti odluku o otvaranju i zakljuivanju steajnog postupka. U takvom sluaju
nee se provoditi sve redovne faze steajnog postupka koje se inae provode nakon njegovog
otvaranja, pa se stoga postojanje dostatne imovine javlja kao svojevrsna objektivna
pretpostavka o kojoj zavisi provoenje steajnog postupka.
2. REVIZOROVA OBAVEZA, NAINI I MODELI PREDVIANJA BANKROTA
2.1. Raunovodstvena pretpostavka stalnosti poslovanja
Kako bi se osigurao zahtijevani kvalitet finansijskih izvjetaja kao krajnjeg proizvoda
raunovodstvenog procesa, raunovodstvenim pretpostavkama i naelima utvruju se osnovne
karakteristike i koncepcije raunovodstva koje trebaju biti ugraene u raunovodstvene
metode i postupke. Raunovodstvene pretpostavke predstavljaju teorijske osnove za
interpretiranje finansijskih izvjetaja, a ine ih:
1. Pretpostavka stalnosti poslovanja,
2. Pretpostavka dosljedne primjene usvojenih raunovodstvenih politika i
3. Pretpostavka nastanka dogaaja.3
Stalnost poslovanja ili pretpostavka stvarnog kontinuiteta, (pretpostavka stalnosti ili
vremenske neogranienosti) odnosi se na pretpostavku da e poslovni subjekt nastaviti
neogranieno poslovati i u doglednoj budunosti, odnosno da nema namjeru niti potrebu
likvidirati ili znaajno smanjiti svoje poslovanje, ako takva namjera ili potreba postoji,
finansijski izvjetaji morali bi biti sastavljeni na drugaijoj osnovi, i ako je tako ta se osnova
treba objaviti4.

Stalnost poslovanja podrazumijeva takoe da poslovni subjekt nee u doglednoj budunosti

traiti zatitu od povjerilaca na osnovu odgovarajueg zakona ili propisa.
3

Navedene raunovodstvene pretpostavke predstavljaju temelj sastavljanja finansijskih izvjetaja predvien

okvirom Meunarodnih raunovodstvenih standarda. U Amerikim Ope prihvaenim raunovodstvenim
naelima spominju se sljedee raunovodstvene pretpostavke, odnosno opeprihvaeni koncepti: koncept
poslovnog subjekta, koncept vremenske neogranienosti poslovanja ili stvarnog kontunuiteta, koncept stabilne
valute i koncept obraunskog perioda.
4
Meunarodni standardi finansijskog izvjetavanja i Meunarodni raunovodstveni standardi, Savez
raunovoa, revizora i finansijskih radnika F BiH, Mostar, 2006., str. 24.i str. 200.

Cilj je svakog poslovnog subjekta poslovati vremenski neogranieno uz ostvarivanje

odgovarajue stope prinosa na uloena sredstva. Meutim, pojedini poslovni subjekti
osnovani su iskljuivo za obavljanje odreenog poduhvata ijim se zavravanjem isti gasi te je
u tim sluajevima menadment duan navesti da finansijski izvjetaji nisu sastavljeni u skladu
sa raunovodstvenom pretpostavkom stalnosti poslovanja. Isto tako est je sluaj da poslovni
subjekti postaju nesolventni ime se stvaraju uslovi za otvaranje steajnog postupka te je tada
ozbiljno dovedena u pitanje vremenska neogranienost poslovanja.
2.2. Utvrivanje postojanja pretpostavke stalnosti poslovanja
Meunarodni revizijski standardi zahtijevaju od revizora da procijeni postojanje
znaajne sumnje u sposobnost poslovnog subjekta da nastavi sa vremenski neogranienim
poslovanjem u razdoblju od najmanje godine dana od datuma revidovanih finansijskih
izvjetaja. U tom smislu revizor uobiajeno provodi sljedee korake:
Utvruje postojanje pretpostavke stalnosti poslovanja,
Razmatra planove uprave i
Utvruje primjerenost objava koje se odnose na sposobnost poslovnog subjekta da
nastavi sa vremenski neogranienim poslovanjem.
Budui da ne raspolae svim podacima o poslovanju poslovnog subjekta, ve samo
onim prikupljenim odgovarajuim revizijskim postupcima, revizor ne moe predvidjeti
budue dogaaje i okolnosti koje mogu dovesti do prestanka poslovanja, pa se nepostojanje
pozivanja u izvjeu revizora na neizvjesnost nastavka vremenski neogranienog poslovanja
ne moe sagledavati kao garancija da e subjekt nastaviti s vremenski neogranienim
poslovanjem.5
Prema Meunarodnim revizijskim standardima, (ISA-520 Analitiki postupci), od
revizora se zahtijeva njihovo provoenje u fazi planiranja i zavravanja revizije, dok se u fazi
prikupljanja dokaza koritenje analitikih postupaka preporuuje.
U okviru provedenog istraivanja6 meu revizorskim kuama u B i H nastojalo se doi
do zakljuka kroz koliko faza i u kojim pojedinim fazama revizorske kue ocjenjuju
pretpostavku stalnosti poslovanja.
Veina anketiranih revizorskih kua navedenu pretpostavku ocjenjuje u jednoj fazi
(64,58 %) i to preteno u fazi zavravanja revizije (u 56,25 % sluajeva) to je i oekivano
budui da se do tada revizor dovoljno upoznao sa specifinostima poslovanja klijenta i
prikupio dovoljno informacija. Ipak, poeljno je da revizor razmatra pretpostavku stalnosti
poslovanja kroz sve tri faze to pokazuje i injenica da 25% anketiranih kua koristi analitike
postupke kao dokazne testove.
Naime, u fazi planiranja revizije, kada preliminarno ocjenjuje pretpostavku stalnosti
poslovanja, revizor stie prve spoznaje o podrujima rizika. Realno je oekivati da je u
sluajevima naruenosti pretpostavke stalnosti poslovanja ili u graninim sluajevima
mogunost pogrenog iskazivanja elemenata finansijskih izvjetaja vea to moe bitno uticati
na procjenu inherentnog rizika.
Na osnovu revizijskih postupaka provedenih tokom planiranja, provoenja i
zavravanja revizije, revizor utvruje da li postoji znaajna sumnja u pogledu stalnosti
poslovanja. On je zapravo duan ocijeniti menadmentovu procjenu osnovne
raunovodstvene pretpostavke i utvrditi razdoblje na koje se ona odnosi.

5
6

Meunarodni revizijski standardi, Hrvatska udruga revizora, Zagreb, 2003., str. 318.
Istraivanje proveo autor u periodu juni - septembar 2008. godine u svrhu izrade magistarskog rada.

Ukoliko se procjena odnosi na razdoblje krae od godine dana od datuma revidovanih

finansijskih izvjetaja, revizor treba zatraiti od menadmenta da proiri svoje razdoblje
procjene na razdoblje od godine dana.
Da bi utvrdio dogaaje i okolnosti koje ukazuju na postojanje znaajne sumnje u
pretpostavku vremenske neogranienosti poslovanja, revizor najee provodi
sljedee postupke: analitike postupke, ispitivanje dogaaja nakon datuma financijskih
izvjetaja, testiranje usklaenosti sa sporazumima o zaduivanju, prouavanje zapisnika sa
sastanaka upravnog odbora i drugih organa, upite pravnom savjetniku i zahtjeve strankama da
konfirmiraju sporazume o davanju ili odravanju finacijske potpore.7 Analitiki postupci su
najefikasniji testovi kojima revizor moe ocijeniti spomenutu pretpostavku, jer omoguuju
sagledavanje finansijske sposobnosti poslovnog subjekta u smislu njegove mogunosti da
nastavi sa vremenski neogranienim poslovanjem.
Empirijskim istraivanjem dolo se do saznanja da u BiH, u okviru tehnika analize
finansijskih izvjetaja, 32,29 % revizorskih kua koristi pokazatelje na osnovu novanog
toka, a 17,71 % zbirne finansijke pokazatelje. Anketirane revizorske kue najveu panju
uglavnom pridaju klasinim tehnikama finansijske analize (uporednoj analizi finansijskih
izvjetaja i klasinim finansijskim pokazateljima).
Na osnovu anketnog upitnika, kojim je anketirano 48 revizorskih kua u BiH, uoeno je da
sve 100 % razmatraju primjenljivost pretpostavke stalnosti poslovanja, ali ih neto manje
(97,92 %) razmatra objavljivanje iste u biljekama uz finansijske izvjetaje to su revizori
takoe obavezni initi u skladu sa revizijskim standardima. I pored toga to su problemi sa
vremenskom neogranienosti poslovanja poslovnih subjekata esto prisutni u bosanskohercegovakom privreivanju, moe se uoiti da sve revizorske kue ne pridaju odgovarajuu
panju navedenoj problematici ime zapravo tete korisnicima finansijskih izvjetaja.
Rezultati provedenog istraivanja ukazuju da je ak 39,58 % anketiranih revizorskih
kua tokom obavljanja revizije finansijskih izvjetaja izdalo miljenje sa rezervom ili
negativno miljenje, odnosno suzdralo se od izraavanja miljenja kao rezultat nepostojanja
i/ili neodgovarajue objave pretpostavke stalnosti poslovanja.
2.3. Modeli predvianja bankrota
Posebno mjesto u ocjeni stalnosti poslovanja zauzimaju zbirni finansijski pokazatelji.
Njima je prikazana sposobnost poslovnog subjekta da nastavi sa vremenski neogranienim
poslovanjem, a osim revizora koristi ih iroka grupa korisnika finansijskih informacija.
Preciznost zbirnih finansijskih pokazatelja opada sa porastom vremenskog horizonta u
kojem se predvia sposobnost poslovnog subjekta da nastavi sa vremenski neogranienim
poslovanjem. Ova grupa pokazatelja najpreciznije predvia probleme godinu dana prije
bankrota to ih ini najkorisnijim upravo revizorima budui da su oni duni procijeniti
sposobnost poslovnog subjekta da nastavi neprekidno poslovati u razdoblju od godine dana
od dana sastavljanja finansijskih izvjetaja.
Preciznost navedenih pokazatelja kree se u rasponu od 82 % do 96 % s tim da, ako se
izuzme Zavgrenin model, tanost predvianja iznosi oko 95 %.
Zbirni finansijski pokazatelji (financial distress ratios) predstavljaju ponderisani zbir
vie pojedinanih pokazatelja kojima je mogue utvrditi finansijsku stabilnost poslovnog
subjekta, odnosno njegovu sposobnost da nastavi sa vremenski neogranienim poslovanjem
(upravo zato su poznati kao modeli za predvianje bankrota). Za svaki se zbirni pokazatelj
utvruju granine veliine i u skladu s njima procjenjuje se finansijska stabilnost. Uobiajeno
je da vea vrijednost pokazatelja upuuje na veu finansijsku stabilnost.
7

Messier, W.F. Jr.:Revizija, prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka, Faber &Zgombi Plus,
Zagreb, 2000., str. 691.

Na osnovu provoenja multiple diskriminantne analize i ostalih sloenih tehnika

statistike analize razliiti autori izraunavali su zbirne finansijske pokazatelje od kojih su
najznaajniji8:
1.
Altmanov Z, Zi Z-score,
2.
Kralicekov DF pokazatelj,
3.
Edmisterov Z pokazatelj,
4.
Ohlsonovi modeli,
5.
Zavgrenin model i
6.
Theodossioujev P model.
Znaajan doprinos razvoju modela za predvianje bankrota, odnosno ocjenu
finansijske stabilnosti, dali su i Beaver, Wicox, Deakin, Blum, Ketz, Zmijewski, Begley,
Libby i drugi.
Tabela br. 19 prikazuje tanost klasifikacije bankrotiranih subjekata od strane
spomenutih zbirnih pokazatelja u razdoblju od godine dana prije bankrota.
Tabela br. 210 prikazuje kritine vrijednosti zbirnih finansijskih pokazatelja koje ukazuju na
probleme sa stalnosti poslovanja.
U sluajevima kada je vrijednost pokazatelja za poslovni subjekt nia od odgovarajue
kritine vrijednosti revizor moe zakljuiti da je vremenska neogranienost poslovanja
dovedena u pitanje te je duan razmotriti planove managementa za ozdravljenje poslovnog
subjekta.
Tabela br. 1: Tanost klasifikacije bankrotiranih poslovnih subjekata
godinu dana prije bankrota
Naziv pokazatelja
Altmanov Z-score
Altmanov Z-score
Altmanov Z-score
BMW -score
Kralicekov DF pokazatelj
Edminsterov Z pokazatelj
Ohlsonov Model 1
Zavgrenin Model
Theodossioujev P Model
8

Tanost klasifikacije u %
95
94
94
93
96
82
94

O svakom, pojedinano, zbirnom pokazatelju detaljno pogledati u referensama navedenim pod brojem: 1 do 6,
te 10, 15, 20, i 22, a u ovom radu su prezentovane kritine vrijednosti navedenih pokazatelja na osnovu kojih ja
sainjena Mrea zbirnih pokazatelja za ocjenu stalnosti poslovanja.
9
Tabela br. 1 sastavljena je prema: Altman, E. I.: Corporate Financial Distress and Bankruptcy, Second Edition,
John Wiley & Sons, Inc., New York, 1993., Edminster, R.O.: An Empirical Test of Financial Ratio Analysis for
Small Business Failure Prediction, Journal of Financial and Quantitative Analysis, 1972., March, Kralicek, P:
Grundlagen und Finanzwirtschaft. Verfag Carl Ueberreuter, Wien, 1991., Ohlson, J.A.: Financial Ratios and the
Probabilistic Prediction of Bankruptcy, Journal of Accounting Research, 18, 1980., 1., Theodossiou, P.:
Alternative Models for Assessing the Financial Condition of Business in Greece, Journal of Business Finance &
Accounting, 18, 1991., 5., Zavgren, Ch.V., Friedman, G.E.: Are Bankruptcy Prediction Models Worthwhile? An
Application in Securities Analysis, Management International Review, 28, 1988., 1.
10
Tabela br. 2 sastavljena je prema; Altman, E.I. Corporate Financial Distress and Bankruptcy, Second
Edition, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1993 , Edminster. R.O. An Empirical Test of Financial Ratio
Analysis for Smalf Business Failure Prediction, Journal of Financial and Ouantitative Analvsis, 1972., March,
Kralicek, P.; Grundlagen und Finanzwirtschaft, Verlag Car] LJeberreuter, Wien, 1991 , Ohlson, J.A.: Financial
Ratios and the Probabilistic Prediction of Bankruptcy, Journal of Accounting Research, 18, 1980, 1,
Theodossiou, P.: Alternative Models for Assessing the Financial Condition of Business in Greece, Journal of
Business Finance & Accounting, 18, 1991. 5, Zavgren, Ch.V., Friedman, G.E.: Are Bankruptcy Prediction
Models Worthwhile? An Application in Securities Anafysis, Management International Review 28, 1988. 1.

Tabela br. 2: Kritine vrijednosti zbirnih finansijskih pokazatelja koje

ukazuju na probleme sa stalnosti poslovanja
Naziv pokazatelja
Altmanov Z -score
Altmanov Z-score
Altmanov Z-score
BMW -score
Kralicekov DF pokazatelj
Edminsterov Z pokazatelj
Ohlsonov Model 1
Zavgrenin Model
Theodossioujev P Model

Kritine vrijednosti
1,81
1,23
1,10
1,23
0,30
0,47
0,41
0,41
0,25

Pri tumaenju zbirnih finansijskih pokazatelja revizor treba imati na umu da su oni
izraunati na temelju istraivanja na amerikim, vicarskim, njemakim i grkim poslovnim
subjektima ije su ekonomsko finansijske karakteristike ipak drugaije od subjekata u BiH.
Prema provedenom istraivanju 54,16% anketiranih revizorskih kua koristi
najjednostavnije finansijske pokazatelje analize finansijskih izvjetaja (likvidnosti,
zaduenosti, ... , rentabilnosti), jednostavne matematike metode koristi 12,50 % revizorskih
kua, statistike metode 11,46% i finansijsko modeliranje 2,08%, svega 16,67% revizorskih
kua finasijske pokazatelje uporeuje sa prosjenim pokazateljem djelatnosti kojoj revidovani
poslovni subjekt pripada, pokazatelje na osnovu novanog toka koristi 32,29 % i zbirne
finansijske pokazatelje koristi tek 17,71 % revizorskih kua.
Slikom br. 1, na osnovu naprijed obraenih kritinih vrijednosti karakteristinih za
pojedini zbirni pokazatelj, prikazana je mrea zbirnih pokazatelja za ocjenu stalnosti
poslovanja poslovnih subjekata.

Obraeni modeli rezultat su nastojanja da se utvrde jedinstveni pokazatelji pomou

kojih je mogue ocijeniti pretpostavku stalnosti poslovanja. Oni mogu biti polazite za daljnja
istraivanja u tom podruju kako bi se primjenom odgovarajuih tehnika matematiko

statistike analize izraunao zbirni finasijski pokazatelj za bosanskohercegovake poslovne

subjekte.
ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Istraivanjem, koje je provedeno sa revizorskim kuama u BiH revizorske kue iz
registra upisnika Ministarstava finansija entiteta i Brko Distrikta, je utvreno da reviziju
finansijskih izvjetaja u BiH obavlja 121 revizorska kua. Istraivanje je obuhvatilo, pored
analize i ocjene opeg stanja u revizorskim kuama, sve prethodno utvrene pravce i ciljeve
istraivanja: intenzitet i faze revizije u kojima koriste analitike postupke, vrsta koritenih
analitikih postupaka, stavovi u pogledu vanosti pojedinih analitikih postupaka, obim i faze
u kojima iste ocjenjuju pretpostavku stalnosti poslovanja, vanost problematike stalnosti
poslovanja sa kojom su suoene, obim u kojem iste koriste analitike postupke pri ocjeni
stalnosti poslovanja, stavovi u pogledu vanosti pojedinih vrsta analitikih postupaka pri
ocjeni pretpostavke stalnosti poslovanja, te neophodni analitiki postupci za ocjenu
sposobnosti stalnosti poslovanja.
U zakljunim razmatranjima date su osnovne konstatacije, prijedlozi i zakljuci sa
naznakom otvorenih problema i preporuka za dalja istraivanja u ovoj oblasti:
Veliki broj poslovnih subjekata suoen je sa problemima u pogledu nastavka poslovanja te
sama ta injenica i tranzicijsko razdoblje kroz koje prolazi bosanskohercegovaka privreda
trebali biti dodatni izazov za revizore u pogledu ocjenjivanja pretpostavke stalnosti
poslovanja;
primjenom odgovarajue revizijske procedure analitikim postupcima i njihovom
optimalnom kombinacijom revizori mogu u kratkom vremenskom roku realno ocijeniti
osnovnu raunovodstvenu pretpostavku sastavljanja finansijskih izvjetaja postojanje
sposobnosti stalnog (vremenski neogranienog) poslovanja privrednog subjekta,
pristup navedenoj problematici kod pojedinih revizorskih kua nije primjeren, te da je u
tom smjeru potrebno preduzeti odgovarajue korake kako bi se osigurao odreeni nivo
kvaliteta obavljanja revizije finansijskih izvjetaja;
dio revizorskih kua ne koristi analitike postupke u skladu sa Meunarodnim revizijskim
standardima iako su to obvezne initi, tj. ne koriste iste u fazi planiranja i zavravnja revizije,
dok s druge strane znaajan dio njih koristi analitike postupke pri prikupljanju dokaza iako ih
na to standardi ne obavezuju;
primjenom istih kroz sve faze revizije mogue je postii visok stepen efikasnosti i
efektivnosti cjelokupnog procesa revizije te osim potrebnih saznanja o poslovanju subjekta
mogue je utvrditi i potencijalna podruja rizika i otkriti greke i prevare u finansijskom
izvjetavanju;
revizorske kue najee koriste jednostavnije tehnike analize finansijskih izvjetaja te
klasine pokazatelje zaduenosti, likvidnosti i aktivnosti pri emu su zanemareni pokazatelji
na osnovu novanog toka i zbirni finansijski pokazatelji, odnosno nefinansijski pokazatelji;
primjena analitikih postupaka, osim u reviziji finansijskih izvjetaja, korisna je i pri uvidu
u finansijske izvjetaje u okviru postupaka interne revizije, ali i izvan podruja revizije poput
bankarstva (kreditora), prethodnog steajnog postupka, te u svim podrujima koja zahtijevaju
donoenje odluka za koje je vano vremenski neogranieno obavljanje djelatnosti poslovnog
subjekta;
zbirni finansijski pokazatalji su analitiki postupci koji se mogu koristiti kao modeli za
ocjenu stalnosti poslovanja i da su dobar instrument za sticanje uvida u (ne)postojanje te
osnovne raunovodstvene pretpostavke, ali i za potrebe planiranja procesa revizije
finansijskih izvjetaja i da predstavljaju solidnu osnovu za daljnja istraivanja u tom podruju

kako bi se primjenom odgovarajuih tehnika matematiko-statistike analize izraunao zbirni

finasijski pokazatelj za bosanskohercegovake poslovne subjekte;
neophodno je utvrditi obaveznu reviziju finansijskih izvjetaja svih privrednih subjekata
izmjenama i dopunama Zakona o raunovodstvu i reviziji i
utvrditi obavezu koritenja revizorovog miljenja o izvjetajima u pogledu ocjene
sposobnosti, osnovne raunovodstvene pretpostavke, stalnosti poslovanja privrednog subjekta
u predsteajnom postupku izmjenama i dopunama Zakona o steajnom postupku.
LITERATURA
1. Altman, E.I,. Financial Ratios, Drscriminant Analysis and the Predrction of Corporate
Bankruptcy, The Journal of Finance, 23, 1968., 4.
2. Altman E.I., McGough, T.P.: Evaluation of a Company as a Gorng Concern, The Journal of
Accountancy, 1974.
3. Altman, E.I., Haldeman r R., Narayanan, P.: Zeta Analysis: A New Model to ldentify
Bankruptcy Risk of Corporations, Journal of Banking & Finance, 1, 1977.
4. Altman I. Edward: Corporate Financial Distress and Bankruptcy A Complete Guide to
Predicting & Avoiding Distress and Profiting from Bankruptcy, second edition, New York,
John Wiley & Sons, Inc.1993.
5. Begley, J., Ming, J. i Watts, S.: Bankruptcy classification errors in the 1980. s: An empirical
analysis of Altman`s and Ohlsons`s models, Review of Accounting Studies, 1, 1996.
6. Edminster, R.O.: An Emprical Test of Financijal Ratio Analysis for Small Business
Failure Prediction, Journal of Financial and Quantitative, March 1972.
7. Helfert, E. A., Tehnike financijske analize, VII. izdanje, Hrvatska zajednica raunovoa i
financijskih djelatnika, Zagreb1997.
8. Kametovi A.: Revizijske procedure odreivanja neophodnih analitikih postupaka za
ocjenu sposobnosti stalnosti poslovanja privrednog drutva, magistarski rad, Tuzla, 2009.
9. Koban R.: Betriebswirtschaft fr die Praxis, WV, 1978.
10. Kralicek, P.: Grundlagen und Finanz-wirtschaftp Verlag Carl Ueberreuter, Wien, 1991.
11. Meunarodni standardi finansijskog izvjetavanja (MSFI) sa Meunarodnim
raunovodstvenim standardima (MRS), SRR F BiH, Sarajevo, 2006.
12. Meunarodni revizijski standardi, Hrvatska udruga revizora, Zagreb, 2003.
13. Meunarodni standardi i saoptenja revizije, uveravanja i etike, Savez raunovoa i
revizora Srbije, Beograd, 2006.
14. Messier, W.F. Jr.:Revizija, prirunik za revizore i studente s rjeenjima zadataka,
Faber&Zgombi Plus, Zagreb, 2000.
15. Ohlson, J.A.: Financial Ratros and the Probabilistic Prediction of Bankruptcy, Journal
of Accounting Research, 18, 1980., 1.
16. Popovi .,Vitezi N.: Revizija i analiza-instrumenti uspjenog donoenja poslovnih
odluka, Sveuilite u Rijeci i Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika,
Zagreb, 2000.
17. Prof. dr. Mehmed Jahi: Finansijsko raunovodstvo (MSFI-MRS-PDV), Udruenje
revizora FBiH, Sarajevo MGH d.o.o. Sarajevo, 2008.
18. Tearney, M., Vitezi, N.: "Cash Flow" model u predvianju financijskog neuspjeha
poduzea, Raunovodstvo, poslovne financije i revizija u suvremenim gospodarskim
uvjetima, Zbornik radova s 31. simpozija Hrvatske zajednice raunovoa i financijskih
djelatnika, Zagreb, 1996.
19. Theodossiou, P.: Alternative Models for Assessing the Financial Condrtion of Business in
Greece, Journal of Business Finance & Accounting, 18, 1991., 5.

20. Theodossiou, P. et al.: Financial Distress and Corporate Acquisitions: Further

Empirical Evidence, Journal of Business Finance & Accounting, 23, 1996., 5.
21. USAID FILE : Zakon o steajnom postupku FBiH i RS, objavljen 31.12.2005. u okviru
projekta Unapreenje poslovnog okruenja pogodnog za investicije i kreditore koji je inae
predstavljao nastavak investiranja USAID-a u modernizaciju ekonomije BiH.
22. Zavgren, Ch.V., Friedman, G.E.: Are Bankruptcy Prediction Models Worthwhile? An
Application in Securities Analysis, Management International Review, 28,1988., 1.