Magistra Iadertina, 1(1) 2006.

S. Zrili: Sudionici u krugu kolskog nasilja...

SUDIONICI U KRUGU KOLSKOG NASILJA NASILNIK,

RTVA I PROMATRA
Smiljana Zrili
Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja
predkolske djece
Sveuilite u Zadru

UDK: 159.922.7
Struni lanak
Professional article

Primljeno
: 2005-6-21
Received

SAETAK
Studije uestalosti i manifestnih oblika nasilja u koli bave se, uglavnom
istraivanjem odnosa napada rtva. Svakodnevna drama koja se dogaa u koli
antisocijalna je aktivnost, iji su sudionici gotovo sva djeca u koli. Nasiljem su obuhvaena
i djeca koja promatraju nasilje, izrazito stresno proivljavaju suosjeanje sa rtvom ili i sami
sudjeluju u nasilju: navijanjem, odobravanjem, ukljuivanjem.
U ovom radu analizira se krug kolskog nasilja, koji obuhvaa i djecu promatrae
nasilja. Vremenom pasivni promatrai mijenjaju svoju ulogu, te i sami postaju nasilnici.
Stoga, kolsko nasilje ne moemo istraivati bez posebnog osvrta na djecu koja su svjedoci,
bilo da suosjeaju sa rtvom ili se prikljuuju napadima.

NASILJE MEU KOLSKOM DJECOM BULLYING

Meu uenicima osnovnih kola sve ea je pojava neprihvatljivog
ponaanja. Uz bjeanje s nastave, fiziki i verbalni napadi najuestaliji su
oblici rizinog socijalnog ponaanja uenika. Fiziki napadi u nekim
kolskim sredinama uestali su kod 55,5% uenika; verbalni 35,8% (Opi,
2000.). Nasilje se podjednako dogaa u urbanim i ruralnim sredinama, u
velikim i malim kolama (Olweus, 1998.).
O nasilju meu djecom govorimo kad jedno ili vie djece uzastopno i
namjerno uznemiruje, napada ili ozljeuje drugo dijete koje se ne moe
obraniti (Olweus, 1998.).
Bullying kao interakcija u kojoj pojedinac ili grupa dominantnih
pojedinaca uzrokuju uzastopnu nasilnu interakciju s manje dominantnim
uenicima (Stephenson i Smith prema Lawson, 2004.) moe se manifestirati
49

S. Zrili: Sudionici u krugu kolskog nasilja...

Magistra Iadertina, 1(1) 2006.

u formama direktnih fizikih i verbalnih napada, ali i indirektno. Indirektni

bullying koji je tee uoiti je ogovaranje, slanje runih poruka, irenje
neugodnih, izmiljenih pria.
Mnoga djeca odlaze u kolu ispunjena strahom i nemirom, vrlo esto
govore da su bolesni, ostaju kod kue kako bi izbjegla maltretiranja
vrnjaka. Razlozi nisu samo tekoe u uenju i strah od slabe ocjene zbog
nenauenog gradiva, ve i ponaanja vrnjaka koja mogu biti izrazito
nasilna i zastraujua.
U zagrebakim je kolama nedavno provedeno istraivanje (koriten
je meunarodno poznati instrument) koje je potvrdilo da je 20% djece
zlostavljano 2-3 puta mjeseno ili ee. Na osnovi dosad poznatog moe se
s velikom vjerojatnou zakljuiti da je oko 100 000 djece u Hrvatskoj
izloeno maltretiranju od drugih uenika u koli. Posljedice su takvog
maltretiranja osjeaj nesigurnosti, smanjeno samopotovanje, strah i
izbjegavanje odlaska u kolu, psihosomatski simptomi, a dokazana je i
poveana sklonost depresijama u odrasloj dobi. U nekim se zemljama prati i
dokumentira i broj suicida djece do kojih je dolo kao posljedica bullyinga.
Dokazano je da postoji 5 puta vea vjerojatnost da e nasilnici iz kole
zavriti u kriminalnim statistikama prije 30-e godine. (www.unicef.hr)
Istraivanje (Zrili, 2004.) na populaciji uenika osmih razreda
(reprezentativni uzorak N = 361) pokazuje da je od razliitih oblika nasilja,
najee verbalno, i to podjednako i kod djeaka i kod djevojica. Samo
4,43% djece odgovorilo je kako se nikad ne ruga drugoj djeci u koli, a ak
77,56% njih to radi esto i uvijek (Tablica 1.). Neki su uenici u anketnom
upitniku izvan rubrike dodavali komentare prepune grubih rijei i
neprijateljskog raspoloenja.
Tablica 1.
39. Rugam se
drugoj djeci u
koli i govorim
im nepristojne
rijei

M
1,919668

Sd
1,096295

nikad
16

rijetko
21

pon.
44

esto
117

uvijek
163

Dr. Debra J. Pepler i suradnici (prema Coloroso, B., 2003.) u

LaMarsh centru za istraivanje pri Sveuilitu u New Yorku proveli su
istraivanje o fizikom nasilju meu uenicima viih razreda osnovne kole
i dobili sljedee rezultate:
- 35% djece bilo je izravno ukljueno u nasilnike napade
- vrhunac nasilnitva dogaa se izmeu 11 i 14 godina
50

Magistra Iadertina, 1(1) 2006.

S. Zrili: Sudionici u krugu kolskog nasilja...

zlostavljano je 38% uenika koji nastavu pohaaju po prilagoenom

programu i 18% ostalih.
U drutvu koje se bori za toleranciju u svakidanjem ivotu, svaka
vrsta nasilja je neprihvatljiva, a posebno valja osuditi nasilje nad djecom s
posebnim potrebama. U nekim sredinama nasilju su naroito izloena djeca
druge boje koe, drugaijih kultura, siromani ili jako bogati (Debarbieux,
2004.).
KRUG NASILJA NASILNIK, RTVA, PROMATRA
Sudionici u krugu nasilja nose sa sobom stereotip, kako fizikog
izgleda, tako i socijalnih vjetina. Svim tipovima nasilnika zajedniko je da
vole dominirati, iskoritavati druge, odbijaju preuzeti odgovornost za svoje
ponaanje, eljni su panje. Obino su fiziki jai, to odreuje pobjedu,
dok je rtva slabija i uvijek gubi.
Nasilnici su po rezultatima nekih istraivanja (Lawson, 2001.) u
17,8% djeca koja su zavrila osnovnu kolu, ali rtve pronalaze u svojoj
staroj koli, jer su mlae i slabije od njih, pa se tako redovito pojavljuju na
utakmicama, za vrijeme odmora ili nakon zavretka nastave.
Uz niz zajednikih karakteristika ameriki znanstvenici tijekom
svojih istraivanja naili su na vie tipova nasilnika (Coloroso, B., 2003.):
- samouvjereni (reagiraju munjevito, osjeaju se superiornijim od
svojih vrnjaka, to moe stvoriti krivu sliku kod ostale djece, pa
mu se dive zbog odlunosti i jake linosti)
- socijalni nasilnici (koriste glasine, verbalne uvrede kako bi svoje
rtve izbacili iz socijalnih aktivnosti)
- oboruani nasilnik (trai priliku za zlostavljanje kad ga nitko ne
vidi, naizgled miran, ali hladan i bezosjeajan)
- hiperaktivni nasilnik (okrivljuje druge za svoje ispade, uglavnom
imaju potekoa u uenju i slabe ocjene, ljubomorni su na drugu
djecu, te reagiraju agresijom i na male provokacije)
- nasilnik rtva (istovremeno je i meta i nasilnik, napada puno slabije
od sebe, potrebno mu je dokazivanje, jer je i sam rtva bilo od
vrnjaka, starijih ili lanova obitelji)
- grupa nasilnika (u osnovi su ova djeca kukavice i snani su samo u
grupi te rade stvari koje nikada ne bi izveli sami)
- banda nasilnika (zastraujua skupina djece, koja radi to hoe i svi
ih se boje).

51

S. Zrili: Sudionici u krugu kolskog nasilja...

Magistra Iadertina, 1(1) 2006.

Napadai paljivo biraju rtve. Vrlo esto su meta ismijavanja,

ruganja, verbalnog ili tjelesnog zlostavljanja djeca koja fizini odudaraju
(debela i mrava djeca, previsoka ili preniska za svoju dob), ali i djeca s
posebnim potrebama (Lawson, 2001.; Coloroso, 2004.)
Trajne posljedice na rtvu ostavlja svaka vrsta nasilja. Djeca, rtve
bullyinga, povlae se u sebe, strahuju i nikom ne govore o svojim
potekoama, ive pod kontinuiranim stresom jer je odlazak u kolu njihova
svakodnevna aktivnost. Boje se ii u kolu i mijenjaju uobiajeni put do
kole, nesigurni su i trae blizinu uitelja, imaju none more, ele ii u
drugu kolu, pomiljaju na samoubojstvo (Lawson, 2001.). Internetske
stranice i novinski naslovi u posljednjih samo nekoliko mjeseci preplavljeni
su temama nasilja: 14-godinjaka u Puli teko su pretukla etvorica
vrnjaka (Jutarnji list, 15.1.2004). Uenik se htio baciti kroz prozor kako bi
prekinuo zlostavljanje; Zbog nasilja u koli pokuao se ubiti (Jutarnji list,
14.3. 2005); 8-godinjak napisao oprotajno pismo majci (Jutarnji list, 11.3.
2005), Od udarca u trbuh dvanaestogodinjaku se rasprsnula slezena (S.
Dalmacija, 21.5.2005) itd.
Neka istraivanja pokazuju da se meu djecom rtvama javlja
simpatija, suosjeaju jedno s drugim jer imaju isti problem. Time smanjuju
napetost koju ne mogu kontrolirati (Derosier, 2004.). Povjeravaju se
meusobno, imaju elju razgovarati o problemu, ele da ih netko saslua i
ohrabri. Bitan element mnogih programa za prevenciju bullyinga je
ohrabrivanje rtava i razgovor s njima. Istraivanje (Hunter, 2004.). na
populaciji djece od 9 do 14 godina (N = 830) potvrdilo je vrijednost
povjeravanja djece i uinkovitost otvorene komunikacije. Uenici vie trae
pomo kada osjete da im netko vjeruje. Stoga, nastavnici i struni suradnici
u kolama moraju biti upueni u epizode bullyinga kako bi sasluali djecu
rtve i sprijeili daljnje napade na njih. Isto istraivanje je pokazalo da
djevojice vie trae pomo strunjaka i lake se povjeravaju.
Posebno je znaajno naglasiti da sudionici u krugu nasilja nisu samo
rtve, kao ugroena skupina ili napadai, kao inicijatori nasilja i
agresivnosti, ve i djeca promatrai. Promatrai su trea skupina vrnjaka
koji indirektno i sami sudjeluju u inu zlostavljanja. Mogu pomagati i
ohrabrivati osobu koja inicira zlostavljanje. Iz straha se ak pridruuju
nasilnicima kako bi sebe zatitili. Djeca koja promatraju nasilje, nesigurna
su i prestraena, sklona priklanjanju nasilniku kako bi se zatitila. Strahuju
da su potencijalne rtve u budunosti, te neki suosjeaju s uenikom koji je
rtva i nesretni su to ne mogu pomoi. Nasilnitvo stvara atmosferu straha
u kojoj se djeca osjeaju nesigurno. Bullying je kao predstava. Uvijek
postoji pozornica na kojoj su rtva i zlostavlja, a postoje i gledatelji
(Buljan-Flander, 2003.)
52

Magistra Iadertina, 1(1) 2006.

S. Zrili: Sudionici u krugu kolskog nasilja...

U kojem postotku promatrai aktivno sudjeluju u nasilju pokazuju

rezultati istraivanja u Torontu 1995., autora D.J. Pepler i W.M. Craig
(prema Coloroso, B., 2003.):
- u 85% sluajeva promatrai su se na neki nain ukljuili u nasilje
- poticali su nasilnitvo u 81% sluajeva
- vie prijateljstva pokazano je prema nasilniku, a ne prema rtvi
- u 48% sluajeva nasilja promatrai su bili aktivni sudionici
- u samo 13% sluajeva intervenirali su zatititi rtvu.

Slika 1.: Krug nasilja, (Olwus)

53

S. Zrili: Sudionici u krugu kolskog nasilja...

Magistra Iadertina, 1(1) 2006.

Olweus, slika 1. (prema Coloroso, 2003.) prezentira krug nasilja. U

njemu promatrai mogu biti aktivni, brzo se ukljuuju u nasilje, samo to se
od napadaa razlikuju po tome to ne iniciraju nasilje. Oni su pristae,
sljedbenici i pomagai nasilniku. Neangairani, pasivni nemaju neko
stajalite, a mogui branitelji i branitelji ele pomoi rtvi.
Studija Prediktori zlostavljanja i rtvovanja u ranoj adolescenciji
(Kokkinos, 2004.) pokazuje da najvee poremeaje u ponaanju pokazuju
djeca koja su rtve i napadai istodobno. Izrazito nizak stupanj
samopotovanja glavni je prediktor njihova ukljuivanja u nasilje.
PREVENCIJA RAZVOJU NASILNOG PONAANJA DJECE
Nasilje je problem u kolama cijeloga svijeta, a brojni pokuaji
pedagokog djelovanja ne donose rezultate. Sav trud strunjaka izgleda da
ne umanjuje utjecaj medija, agresivnih filmova prepunih nasilja (Nollet,
J.M., 2004.) i itavog niza drugih imbenika, ukljuujui i ponaanje
roditelja i odnose u obitelji koji nasilje odobravaju ili ga provode. Tjelesno
zlostavljana djeca imaju probleme u ponaanju, sklonija su agresiji, a
nesigurnost rjeavaju nauenim nainom agresijom (Buljan-Flander i sur.,
2003.). Longitudinalna istraivanja uglavnom pokazuju da je u predvianju
razliitih oblika problematinog ponaanja vaan faktor obitelji (Clark i
Shields, 1997.; Eisner, 2004.). Traumatizirana djeca podlonija su
nasilnikom ponaanju.
Istraivanje (Zrili, 2004.) je pokazalo da se 78,11% roditelja svaa
pred djecom, a isto tako 80,88% djece smatra da se njihovi roditelji slau i
dogovaraju o svemu (tablica 2.). Moda se ovo moe objasniti opim
porastom agresije u drutvu gdje su prepirke i svae uestale. Mogue je da
djeca prihvaaju svau kao oblik komunikacije u kojoj se roditelji mogu i
dogovarati.
Tablica 2.
M
2. Mislim da se moji 4,132964
roditelji slau i
dogovaraju o svemu
3. Moji roditelji se
1,903047
svaaju preda mnom

54

Sd
0,956872

nikad
rijetko pon. esto uvijek
13
5
51
144
148

0,968399

10

12

57

136

146

Magistra Iadertina, 1(1) 2006.

S. Zrili: Sudionici u krugu kolskog nasilja...

Brojni preventivni i interventni programi na lokalnoj i dravnoj razni,

te meunarodni seminari i konferencije dokaz su ozbiljnosti problema
agresivnosti i nasilja u kolama. Rije je o inicijativama kojima se
pojaavaju aktivnosti drutva u sprjeavanju svih oblika nasilja (Utrecht,
1997. sastanak strunjaka u organizaciji Europske komisije; Bruxelles,
1999. Europsko vijee, Paris, 2001. Europski opservatorij nasilja u
kolama).
Publikacija Nasilje u kolama izazov lokalnoj zajednici daje prikaz
najznaajnijih dijelova konferencije Vijea Europe Lokalno partnerstvo za
prevenciju i borbu protiv nasilja u kolama. Konferencija je odrana 2002.
godine u Strasbourgu. Glavni tajnik Vijea Europe pokrenuo je trogodinji
zajedniki projekt: Odgovori na nasilje u svakodnevnom ivotu u
demokratskom drutvu. Odbaena je represija kao nain na koji valja
obuzdati nasilje u kolama. Umjesto toga rasprava je bila usmjerena na
intelektualni dijalog, sustav ranog upozoravanja, preventivne programe za
osnovne kole.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH provodi program
"Afirmacijom pozitivnih vrijednosti protiv nasilja", a cilj mu je povezati
roditelje, uenike i socijalne radnike na lokalnoj i dravnoj razini kako bi se
smanjila pojavnost brojnih neprihvatljivih ponaanja u kolama.
Uoeno je da su brojni kolski programi za prevenciju nasilja malo
uinkoviti. S interventnim programima treba poeti jo od vrtia, kako bi se
djeca lake prilagodila na ivot u koli i drugim socijalnim sredinama
(Samples, 2004).
U hrvatskim se kolama javlja dodatni problem: jako je malo
strunog osoblja. U 61% osnovnih kola radi pedagog, u 24% defektolog, u
18% psiholog, i u 0,8% socijalni radnik, dok 15% osnovnih kola nema nijednog od ovih strunih suradnika (Zrili, 2005.).
UMJESTO ZAKLJUKA
Danas je opeprihvaena iroka definicija nasilja koja obuhvaa
fiziko, verbalo, seksualno, rasno i svako drugo nasilje, ime se potvruje
da je rije o suvie sloenom problemu da bismo ga promatrali u suenom
kontekstu (Debarbieux, 2004.)
Nasilje je najekstremniji oblik neprihvatljivog ponaanja djece.
Utjee na njihove obrazovne mogunosti, stvara negativno ozraje u razredu
i uzrokuje brojne potekoe u ponaanju svih sudionika rtava, nasilnika i
promatraa. Nasilnitvo napadaa, strah i ugroenost rtve, te neinterveniranje promatraa, pridonose trovanju socijalne okoline,
55

S. Zrili: Sudionici u krugu kolskog nasilja...

Magistra Iadertina, 1(1) 2006.

poveavajui vjerojatnost da e se promatra prikloniti nasilniku (Coloroso,

2003.).
Stoga, u itav niz mjera i programa koji se provodi radi sprjeavanja
irenja nasilja u kolama, moraju biti ukljueni nastavnici, roditelji, struni
suradnici, lokalna i ira drutvena zajednica. Iako su se u posljednjih
nekoliko godina dogodili znaajni pomaci u afirmaciji i modelima borbe
protiv nasilja, jo uvijek nedostaju preventivni programi u vrtiu.
Neophodna je i promjena zakonskih regulativa s posebnim naglaskom na
poveanje broja strunih suradnika u vrtiim i kolama, te uvoenje novih
kolegija u sustav obrazovanja odgajatelja i nastavnika. Adekvatnom brigom
strunjaka moe se preusmjeriti ponaanje nasilnika u vrtiu i koli. On
ugroava zdravlje rtava, ali i ostale djece koja su svjedoci nasilja.
LITERATURA
Ajdukovi, M. (2003.): Nasilje u obitelji. U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.):
Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Dravni zavod za zatitu
obitelji, materinstva i mladei, (str. 239-274)
Buchanan, A. (1996.): Cycles of child maltreatment: Facts, fallacies and
interventions. New York: Wiley
Buljan-Flander, G. i Kocijan-Hercigonja, D. (2003.): Zlostavljanje i
zanemarivanje djece. Zagreb: Marko M. usluge d.o.o.
Clark, Richard D.; Shields, Glenn: Family communication and delinquency.
Adolescence, 1997. br. 32.
Coloroso, B. (2003.): Nasilnik, rtva i promatra. Zagreb. Tiskara
Millennium, d.o.o.
Debarbieux, E. (2004.): Nasilje u koli u Europi. U: Nasilje u kolama
izazov lokalnoj zajednici. Izvjee s Konferencije Vijea Europe.
Zagreb. Ibis grafika d.o.o.
Derosier, M. (2004.): Building Relationships and Combating Bullying:
Effectiveness of a School-Based Social Skills Group Intervention.
Journal of Clinical Child & Adolescent Psychology, Vol. 33(1)., str.
196-201.
Eisner, M. (2004.): Prema uinkovitijoj prevenciji nasilja mladih prikaz
stanja. U: Nasilje u kolama izazov lokalnoj zajednici. Izvjee s
Konferencije Vijea Europe. Zagreb. Ibis grafika d.o.o.
Hunter, S. (2004.): Help seeking amongst child and adolescent victims of
peer-aggression in bullying. British Journal of Educational
Psychology. br. 74(3), str. 375-390.

56

Magistra Iadertina, 1(1) 2006.

S. Zrili: Sudionici u krugu kolskog nasilja...

Kokkinos, C. (2004.): Predicting bullying and victimization among early

adolescents. Aggressive Behavior, Vol. 30(6), str. 520-533.
Lawson, S. (2001.): Il bullismo suggerimenti utili per genitori e
insegnanti. Roma: Editori Riunioni
Nollet, J.M. (2004.): kole kao mikrokozmos drutva. U: Nasilje u kolama
izazov lokalnoj zajednici. Izvjee s Konferencije Vijea Europe.
Zagreb. Ibis grafika d.o.o.
Olweus, D. (1998.): Nasilje meu djecom u koli. Zagreb: kolska knjiga
Opi, S. (2000.): Uestalost manifestiranja oblika rizinog socijalnog
ponaanja uenika osnovne kole. Zagreb: Zbornik uiteljske
akademije u Zagrebu, br. 2., (str. 35-43)
Penik, N. (2001.): Prilog prevenciji meugeneracijskog prijenosa tjelesnog
zlostavljanja djece. U: Jankovi, J., Bai, J. (ur.): Prevencija
poremeaja u ponaanju djece i mladih u lokalnoj zajednici. Zagreb.
Vlada RH
Samples, F. (2004.): Bullying: Implications for the classroom.
http://www.academicpress.com
Zrili, S. (2003.): Bullying- nasilje meu kolskom djecom djeca rtve i
napadai. Zbornik radova Strunog odjela za izobrazbu uitelja i
odgojitelja predkolske djece. Zadar. (str. 169-178)
Zrili, S. (2004.): Povezanost odgojnih postupaka roditelja i kolskog
neuspjeha, neobjavljeni magistarski rad, Filozofski fakultet u Zagrebu
Zrili, S. (2005.): Deskriptivna analiza zastupljenosti strunih suradnika u
osnovnoj koli. Zbornik radova Strunog odjela za izobrazbu uitelja i
odgojitelja predkolske djece. Zadar. (str. 143-151)
www.unicef.hr

PARTICIPANTS IN THE CIRCLE OF SCHOOL VIOLENCE BULLY,

VICTIM AND OBSERVER
ABSTRACT
Studies on frequency and manifestable forms of violence in schools mostly deal with
the research of relation between the bully and the victim. Everyday drama that happens in
school is an antisocial activity whose participants are all children in school. Violence also
includes the children that watch the violence, extremely stressfully sympathize with the victim
or participate in violence themselves by cheering, approving, including.
In this work the author analyzes the circle of school violence that also includes the
children that watch the violence. In time, passive observers change their role and become
bullies. Therefore, school violence cannot be investigated without particular interest in
children that are witnesses, regardless whether they sympathize with the victim or join the
attacks.

57