Protokol i diplomatija

Diplomatski protokol
Meusobno ophenje drava nazivamo diplomatijom , a prihvaena naela
nazivamo diplomatski protokol. Protokol je zbirka pisanih i obiajnih normi
meusobnog ponaanja drava i i njihovih predstavnika. Zadaa diplomatskog
protokola je rjeavanje svih pitanja ceremonijala i etike, protokol predlae i provodi
mjere primanja, boravka i ispraanja stranih dunosnika, on tampa diplomatsku
listu, rjeava pitanja iz oblasti povlastica, imuniteta i carinskih olakica, priprema
notifikacije, vjerodajnice itd. Protokol kodificira pravila koja upravljaju
ceremonijalom.

Diplomatsko zanimanje
Diplomatija ima zadau da predstavlja i zastupa, titi i obavjetava svoju zemlju te
da pregovara. Diplomatija je voenje poslova meu dravama miroljubivim
sredstvima; znanje u voenju meunarodnih odnosa i pregovora; posao ili umijee
diplomata i voenje meunarodnih poslova pregovorima. Smisao predstavljanja i
zastupanja ini najbitniji element. Ambasador predstavlja predsjednika svoje drave
i zastupa svoju dravu pred vlastima drave primateljice, on je stalni i sigurni
posrednik u odnosima dvaju drava. Pregovaranje jeste umjetnost mogueg i
pregovaranje trai posebnu vjetinu i znanje. Diplomata mora uvijek biti ''bona fide''
i znati kad preutjeti istinu a ne izgovoriti la. Ambasador mora dobro znati politiku
svoje zemlje i iskreno je zastupati,mora dobro poznavati politiku zemlje primanja,
kao i opa politika kretanja. Ambasador mora imati poeljnu narav.

Diplomatija i diplomatska tehnika

Svaka drava koja eli uspostaviti diplomatske odnose s drugim dravama mora
prethodno biti eksplicitno ili implicitno priznata kao meunarodno-pravni subjekt.
Uspostava diplomatskih odnosa pitanje je saglasnosti iskljuivo izmeu dvije
zainteresirane drave. Tu saglasnost drave potvruju pismenim nainom
(sporazum, razmjena nota). Tom prilikom se utvruje i razina diplomatskog
predstavnitva. Nakon uspostave diplomatskih odnosa, uobiajeno je da drava
imenovanja uputi u glavni grad drave primanja diplomatskog djelatnika nie razine
koji e obavljati sve pripreme i tom se djelatniku daje tzv.uvodno pismo, adresirano
na ministra vanjskih poslova drave primanja. Do dolaska veleposlanika taj djelatnik
obavlja dunost privremenog otpravnika poslova.
Ustroj diplomatske misije:
1

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

ef misije
politiki poslovi
trgovinski poslovi
tampani i informativni poslovi
kulturni poslovi
vojni, pomorski, zrakoplovni ataei i drugi struanjaci
konzularni odjel.

Djelatnici u konzularnom odjelu imaju konzularna zvanja(generalni konzul, konzul,

vicekonzul). Osoblje diplomatske misije ini : ef misije, lanovi misije, lanovi
osoblja, lanovi diplomatskog osoblja, diplomatski agent, lan administrativnog i
tehnikog osoblja, lan poslunog osoblja i lan privatne posluge. Razredi efova
diplomatske misije: stalni i privremeni predstavnici. Stalni efovi 3 razreda:
1. veleposlanici (ambasadori) apostolski prnuncij i nuncij, visok predstavnik u
komonveltu
2. poslanici, opunomoeni ministri i papski internuncij
3. otpravnici poslova(stalni) koji se opskrbljuju tzv. kabinetskim pismom.
Svaki ef misije dobije rang prvenstva u diplomatskom zboru ovisno o satu i
datumu primanja dunosti. Za prva dva razreda predaja vjerodajnice efu drave ili
predajom kopije ministru vanjskih poslova. Ima razlik u zvanju ataga koje dobiva
najmlai, poetni djelatnik i ataga za trgovinu itd. Vojni atagi su obino ina
pukovnika i dolaze iza savjetnika ambasdora.
Privola ili agreman drava imenovanje trai od diplomatskog predsjednika
agreman tj. zahtjev za prihvaanje (persona grata) o diplomatskom predstavniku.
Zahtjev za agreman podnosi najee otpravnik poslova ili odlazei velposlanik ili
ambasador. Privola se daje efu drave. Novi ef misije dobiva pismo vjerodajnicu
ili kolokvijalno od efa svoje drave. Za efa diplomatskog protokola redovni
otpravnik poslova dobija tzv. kabinetsko pismo. Opozivno pismo je pismo kojim
pravno prestaje funkcija efa diplomatske misije i ono je paralelno vjerodajnici. U
sluajevima rata i prekinutih odnosa je opozivno pismo se ne daje kao i u
sluajevima smrti efa poslanstva. O dolasku novog efa misije otpravnik poslova
obavijetava protokol. Do predaje vjerodajnice efu drave on u zemlji boravi
inkognito. Predaja vjerodajnice se obavlja uz sveani obred i primanje vjerodajnice je
in kojim se novi veleposalnik priznaje slubenim predstavnikom zemlje imenovanja
i od tad mu pripadaju sva diplomatska priznanja, imuniteti i privilegije.
Diplomatska misija sjedite diplomatske misije je tamo gdje je i vlada te drave, u
glavnom gradu. U diplomatskoj misiji treba biti razuman broj ljudi a diskreciono se
pravo MVP-a traiti imena imenovanih djelatnika, posebno vojnih ataea i dati ili ne
privola za njihov rad. Nekoliko drava moe akreditirati istu osobu u odredjenoj
zemlji ako se drava primanja s tim saglasi. Jedan veleposlanik moe svoju dravu
zastupati u nekoliko zemalja, a za to je potrebna saglasnost svih drava primanja.
Voenje diplomatskih poslova bez stalne misje
2

rjeava se:
1. traenjem da te predstavlja trea drava preko svoje stalne misije (ali to e
biti samo aktivnost konzularnih poslova)
2. akreditacijom jednog stalnog predstavnika, tj. nerezidencijalni ili posjedniki
veleposlanik.
3. otvaranje diplomatskog predstavnitva koje vodi privremeni otpravnik
poslova
4. akreditcijom diplomatskog dunosnika kao nerezidencijalnog veleposlanika i
voditelja diplomatske misije u vie zemalja.
Ako je ef misije odsutan, misiju privremeno vodi obino najvii po rangu lan
diplomatskog osoblja misije kao privremeni otpravnik poslova. Njega imenuje ef
misije i notom obavjetava diplomatski zbor i MVP, kad ne uini, ef misije to ini
faksom ministar vanjske politike ako e ef misije biti due odsutan. Moe je poslati i
dunosnik MVP koji se opskrbljuje pismima. po bekoj konvenciji, ef misije i
planovi misije ine diplomatsku misiju. O odlasku i dolasku lanova drave
iljateljiceduna je notificirati MVP drave primateljice.
Prije imenovanja vojnog izaslanika drava iljateljica duna je od drave primanja
traiti saglasnost. Zadaa diplomatskog osoblja je informirati svoju zemlju, zatititi
interese svojih graana i tumaiti politiku svoje zemlje.
Persona non grata nepoeljna osoba, je pojam koji se koristi za ambasadora ili
diplomatsko osoblje koje zemlja primanja ne eli primiti ili izrazi zelju da napusti
zemlju. efovi diplomatskih misija
akreditovani kod istog efa misije ine
diplomatski zbor. Na njegovom elu je doajan. I to je ef misije koji najvie razine
koji je svoju vjerodajnicu dao prije svih ostalih. U nekim katolikim zemljama
predstavnik svete stolice tradicionalno je doajan i doajan je posrednik izmeu
diplomatskog zbora i vlade. Izvanredna izaslanstva nemaju prednost nad stalnim
misijama, osima ako je pojedinac visokog ranga kao npr. lan vlade. AD HOC
diplomatija je pojam kojim nazivamo specijalna izaslanstva odvojena od stranih
diplomatskih misija i izvanrednih izaslanstava. To izaslanstvo moe initi jedna
osoba-specijalni opunomonik ili vie njih. Svaka drava jednom ili dva puta
godinje tampa diplomatsku listu(popis ambasada i njihovog diplomatskog
osoblja).Ambasade su sloene abecednim redom a uobiajeno je i tampati popis
efova prema njihovom redu prvenstva i popis nacionalnih praznika u dotinoja
dravi. U nekim dravama tampa se i konzularna lista. Diplomatski djelatnik ne
smije obavljati u dravi u kojoj je akreditiran profesionalnu ili trgovinsku djelatnost
radi osobne zarade.
Diplomatska predstavnitva svete stolice:
1. izvanredne misije, vode ih legati i to su kardinali kojima se ukazuje poast
suverena
2. redovne misije, vode nunciji i pronunciji koji su po poloaju ambasadori.
3

U zemljama gdje se ne priznaje sveta stolica suverenitet diplomatskog zbora njen je

predstavnik. U zemlje sa kojim nemaju diplomatske odnose sveta stolica alje
prelata zaduenog za odravanje odnosa sa lokalnom katolikom hijerarhijom.
Zemlje komonvelta meusobno uspostavljaju tzv.visoka predstavnitva i oni su
jednaki ambasadama. Oni od svoje vlade dobivaju pismo predstavljanja za drugog
predsjednika vlade.

Povlastice i imuniteti
Prvi pokuaj kodifikacije diplomatskog prava bio je na Bekom kongresu 1815. i
1818.(ahenski kongres) dopuna je odredbe o diplomatskim predstavnicima. Tako je
1946. godine skuptina UN-a prihvatila konvenciju o povlasticama i imunitetima
specijaliziranih agencija agencije OUN-a. 1961. godien usvojena je Konvencija o
diplomatdkim odnosima a 1963. godine Konvencija o konzularnim odnosima. Pravila
koja beka konvencija sadri su:
a. nepovrijedivost(prostorije diplomatskog predstavnitva, rezidenciju efa
misije, sredstva prevoza i slubeno dopisivanje misije). Diplomatsak valida ne
smije biti otvorena ni zadrana bez odobrenja i bez ozbiljne sumnje u
ispravnost poiljke. zatita od demonstracija dunosti drave primanja
b. imunitet od jurisdikcije-diplomatski agenti ne smiju biti uhvaeni ili zadrani
c. povlastice od uljudnosti
d. fiskalni i carinski imunitet-osloboenosti od plaanja poreza.
Diplomatski azil se koristi vie kao humanitarna praksa nego kao legalno pravo.
Ovo jo koriste zemlje latinske amerike.
Prestanak rada diplomatske misije:
-promjena u stanju efa misije (opoziv, smrt)
-dogaajima vezanim za suverena koji ga je akreditirao(smrt, abdikacija)
-politikom promjenom kao kraj nezavisnosti ili promjena reima
-promjenom diplomatskih odnosa izazvano ratom ili drugim razlozima.

Red prvenstva(prezeans)-jedan od predmeta protokola je i obraivanje reda

prvenstva.
4

U diplomatskom zboru:(za kolektivni zbor)

1. kada se na neki skup poziva cijeli diplomatski zbor mora mu se dati posebno
mijesto. Mora se potovati i jedinstvo diplomatskog zbora i ne odvajanje
ambasadora od opunomoenih ministara, otpravnika poslova i supruga.
2. efovi misija idu redom i ambasadori i nunciji pa poslanici i ministri pa
otpravnici poslova akreditovani kod MVP. Red prvenstva odreuje se prema
datumu predaje vjerodajnice, odnosno pisma ministru VP.
3. privremeni otpravnici poslova zauzimaju mjesto poslije stalnih i to po datumu
notifikacije .
Pojedinano prvenstvo ide: apostolski nuncij, ambasadori i visoki predstavnici.. red
prvenstva unutar svake diplomatske misije ureuje svaka zemljka pojedinano.

Organizacija rada Ministarstva vanjskih poslova

Sva ministarstva se dijele na sektore, uprave, odjele, odsjeke kao: protokol, arhiv,
tehnika sluba, politiki poslovi sa regionalnom podjelom na susjedne zemlje,
Evropa, Afrika. MVP je duno informirati i uplaivati svoja diplomatska
predstavnitva, dok je ef diplomatskog predstavnitva duan provoditi upute
ministarstva i izvjetavati ga. Duina trajanja mandata je obino 4 godine. MVP je
kanad kojim drave meusobno komuniciraju preko diplomatskih predstavnika.

Diplomatsko dopisivanje
Diplomastko dopisivanje je razmjena pisanih dokumenata izmeu odoba i dravnih
slubi koje obnaaju poslove u oblasti meunarodnih odnosa drava i meunardonih
organizacja. Svako diplomatsko pismo osim glavnog sadraja mora imati i svoj
vanjski izgled, svoje formalne sadraje, kao i odreeni stil i ton kojim je sastavljeno.
Razlikujemo: slubena, osobna i privattna pisma.
1. Slubenim dopisivanjem su svi dopisi razmijenjeni izmeu slubi i onosi se na
poslove iz njihovih nadlenosti
2. Osobnim su sva pisma razmijenjena izmeu osoba bez bez obzira da li se
odnose na administrativne poslove ili ne.
3. Privatna pisma su sva pisma neslubenog sadraja.
Postoje sa obzirom izmeu kojih se subjekta vri dopisivanje: pisma predsjednika
drave, pisma ministara vanjskih poslova i dopisivanje meunarodnih organizacija.
Dopisivanje efova drava i vlada je strogo formalno i ima ogranienu narav.
5

Diplomatsko dopisivanje je i izmeu resora vanjskih poslova i diplomatskih misija,

odnosno njihovih dunosnika i agenata.
Slubena nota- je najeioblik dopisaivanja izmeu ministarstava vanjskih
poslova i diplomatskih misija. Razmjena nota je pojednostavljeni oblik zakljuenja
meunarodnih ugovora.
Cirkularna nota- pismo kojim se izraava negodovanje ili alba zbog povrede
prava(materijalnih, politikih i dr.).
Kolektivna nota adresirana vladi od nekoliko predstavnika drava koje zajedniki
ulau primjedbu.
Identina nota- nota identina sadraja koju posebno alje svaka misija.
Aide-memorie( promemorija)- kao podsjednik.
Memorandum- je diplomatsko pismo u kojem se detaljno ali saeto obrauje neko
sporno pitanje iz meudravnih ili meunarodnih odnosa.
Manifest nota- kao priopenje za tampu.
Ultimatum nota- nota pritisako esto predigra rata.
Non paper- usmeno data promemorija- nepostojei dokument.
Ako MVP smatra da je nota uvjrljivog, nasilnog i sl. sadraja moe ''odbiti primiti
nota''.
Opa alost: zastava na pola koplja, crne kravate, knjiga alosti...
Dopisivanje meu efovima drava- to su uredska i kabinetska pisma, osobne
poruke i privatna pisma. Uredska pisma imaju svean ton i strogo utvren oblik.
Kabinetska pisma, to pismo ne potpisuje ministra vanjskih poslova kao uredska
pisma. Osobna privatna pisma imaju osobni ton i nekad su se pisala rukom(alju ih i
efovi vlada, ministri vp.) na njih je obiaj odgovoriti. Pa se govori o razmjeni
miljenja, prosudbi i prijedloga.

Dravni posjet
Put dogovaranja dravnih posjeta su ambasade i MVP i do posjeta dolazi na
incijativu zainteresirane strane uz poziv domaina, uz predhodno ispitivanje
raspoloenja druge strane za posjet. Kad je poziv upuen i prihvaen te odreen
datum,poinje se sa pripremama za njegovu realizaciju. Neposredno prije posjeta u
d.p. dolazi prethodnica izaslanstva drave slanja. Utvruju se detalji programa, sa
6

sigurnosnim i ceremonijalnim dijelom programa posjete, uz program za suprunika

efa drave ako je to ena to su obini humanitarne aktivnosti.... Doek najee
vre ministar VP ili premijer a manje sam ef drave. Razlikuje se ceremonijal pri
posjeti predsjednika , efa vlade ili ministra VP ili nekog drugog. Radni posjet je
manje svean i krae traje obino uz manji ceremonijal.
Poasti: su vanjsk aobiljeja kojim jedna drava eli iskazati potovanje visokim
dunosnicima druge drave(vojne parade)(himne, zastave, prijem, pratnaj).
Od slubenog posjeta razlikujemo:
-

dravni posjet(ef drave)

slubeni posjet(premijer ili ministar)

radni posjet(svi rangovi dunosnici)

privatni posjet( svi rangovi dunosnici),

posjeti parlamenata su parlamentarni posjeti. Najsveaniji ceremonijal je za dravni

posjet, a za privatni ga skoro i nema. Obiaj je i da se stranim vojnim brodovima u
slubenim ili neslubenim pojetama uprilii prigodan ceremonijalni doek, najee
topovskm paljbom.

Konzuli i konzulati
Konzuli su slubeni dunosnici drave za zatitu interesa njzinih graana, interesa
drave i drugih pravnih subjekata na podruju druge drave. Konzuli nemaju
mogunost predstavljanja drave kojhu imaju efovi diplomatske misije. Postoje
karijerni i poasni konzuli. Konzularne odnose razradila je i uredila Beka konvencija
o konzuarnim odnosima 24.4.1963. godine. Postoje 4 rasporeda konzularnih mijesta:
1. generalni konzulati
2. konzulati
3. vicekonzulati
4. konzularni uredi.
Generalni konzulat i konzulat su otvoreni obino u veim mjestima s veim
konzularnim podrujem i imaju vei broj osoblja. Vicekonuzlati su podreeni
generalnim konzulatu i konzulatu. Konzularni uredi su obino u lukama i brinu prije
svega o trgovini i plovidbi i voditelje tih ureda imenuju konzuli prema ovlatenju
ministra VP. Prekid diplomatskih odnosa ne znai i prekid ''ipso facto'' konzularnih
odnosa. Konzulat i njegovo podruje odreuje drava imenovanja a uz odobrenje
7

drave primanja. Poslovi konzulata su: tititi interese drave i graana, izdavati vize
i
pasoe, potvrivati dokumente, predstvaljati graene pred
sudovima,
obavjetavati o privrednim uslovima i poticati njihov razvoj kao i trgovinskih,
konzularnih i znanstvenih odnosa, i drzge zadae dobivene koje nisu odreene
zakonima d.p-a.
Konzula imenuje vladar, vlada ili druga tijelo drave iljateljice a podlijee provjeri i
privoli drave primateljice konzul od svoje drave prima pismo imenovanja ili
patentno pismo, a drava primanja mu izdaje egzekvaturu ili odobrenje za
obnaanje slube. D.p. moe i odbiti primiti imenovanog konzula.
Osoblje konzulata dijeli se u tri kategorije:
1. konzularni dunosnici,
vicekonzul

tj.

Generalni

konzul,

konzul,

pomoni

konzul,

2. administrativno i tehniko osoblje

3. posluno osoblje.
Svaki konzulat podlijee nadzoru efa diplomatske misije u jdnoj zemlji ili osobe koju
on odredi. Ako konzul izgubi povjerenje u dravu u kojoj je imenovanm drava
imenovanja duna ga je opozvati. Povlastice i imuniteti konzulata su manji od
diplomatskih misija jer su konzulatri administrativna sluba jedn drave.
Garantovana je konzularnim predstavnicima sloboda kretanja i nepovrijedivost.
Konzularni djelatnik ne moe biti uhvaeni osim zbog tekih kriminalnih djela a ne
smije biti zatvoren prije konane presude. Postoji nepovrijedivost konzularnih
prostorija i izuzimanje od oporezivanja.
Konzul ima pravo usmenog ili pismenog ophoenja sa ovlatenim slubama drave
na svom konzularnom podruju. A ako je ovlaten i kao diplomatski agent tad moe
ophoditi s ovlatenim tijelima kao i svaki drugi diplomatski agent. Zabranjeno im je
bavljenje lukrativnom djelatnou.
Drava iljateljica moe povjeriti zatitu svojih interesa nekoj treoj dravi ako je
prihvati d.p. prvenstva meu konzulatima
ureeno kao kod diplomatskih
predstavnika a ako se pozovu kao konzularni djelatnici njihov raspored e urediti
protokol. Poasni konzul moe biti dravlajnin d.p. U pogledu konzularnih funkcija
razlike izmeu karijernih i poasnih konzula u pravilu nema. on mora imati sve
olakice za obnaanje svojih funkcija i ima pravo isticati svoju zastavu i grb na svom
uredu u d.p. Poasni konzul ne uiva onu nepovrijedivost koju uiva karijerni konzul,
ali i protiv njeg akrivinipostupak treba voditi sa dunim potovanjem tako da nije
sprijeen u obavljanju konzularne funkcije. Poasni konzuli imaju isti prezeans kao i
karijerni konzuli, s tim da poasni konzuli iste kategorije dolaze iza karijernog
konzula iste kategorije.
8

Meunarodni pregovori i ugovori

Meunarodni pregovori- traenje miroljubivih rjeenja zahtjeva meusobne
dvostrane(bileteralne) i mnogostrane (multilateralne) pregovore. Naelo stalnog
pregovranja koje je jo zagovarao kardinal Roelje postalo je temeljem savremene
meunarodne diplomatije. efovi dilomatskoh misija su vjerodajnicama ovlateni
tretirati sva pitanja i govoriti u ime svojih vlada.
Meunarodni ugovori- sklapanje meunarodnih ugovora kljuno je pravo
savremenih drava i osoba koja sklapa meunarodne ugovore mora za to biti
ovlatena. Ugovor je najvaniji meunarodni akt koji odreuje prava i dunosti
ugovornih strana na podruju politikih i privrednih odnosa(mirovni ugovor, ugovor
o savezu). Konvencija je ugovor o pojedinom pitanju prava, privrede i administracije.
Sporazum je ugovor o pitanjima ogranienog i privremenog znaaja. Protokol je
kratki sadraj nekog sporazuma ili slui kao objanjenje pojdinih dijelova ugovora.
Razmjena nota je sporazum u obliku nota istog sadraja koje zemlje razmijene u
istom danu. Deklaracija je meunarodni sporazum kojim dvije ili vie drava
sveano izjavljuju da e se pridravati date rijei o neemu. Dentlmentski
sporazum je sumeno sklopljen ugovor, nije sluben. Modus vivendi sporazum sa
jasno istaknutom privremenom naravi ( na nalazi se u samom aktu).

Meunarode organizacije
Meeunarodne organizacije generalno dijelimo na meunarodne vladine i
meunarodne nevladine organizacije ovisno o lanstvu. Jo nakon Bekog kongresa
formirana je prva meunarodna organizacija- Dunavska organizacija. Nakon I
svjetskog rata dolo je do stvaranja Lige naroda ili Drutva naroda. Ona je imala
vanijih znaajki na polju rada za mir ali i u segmentu zdravstva i prometam ali je
zakazala u sprijeavanju imperijalistike politike Njemake, Italije,Japana. Ona se
ugasila 1945 godine. Njenu misiju nastavila je OUN-a, ija je incijacija za osnivanje
potekla jo od Atlantske povelje iz 1941. godine. Na konferenciji u San Francisku
1946. godine dilo je do formranja UN-a.
Meunarodne vladine organizacije stvaraju se meunardnim ugovorima, vlada
lanica tih organizacija. Meunarodne organizacije imaju stalan cilj koji predstavlja
interes nekoliko zemlaja lanica. ,eunarodne organizacije dijelimo na:
1. organizacije u sistemu UN-a
2. organizacije izvan UN-a koje su univerzalne naravi
3. regionlane meunarodne organizacije, komisije i slino.
9

Meunarodne nevladine organizacije- osnivaju nacionalna udruenja ili pojedinci iz

razliitih zemalja. One se bave meunarodnom aktivnou od opeg interesa i ne
smiju se baviti lukrativnom djelatnou, niti za interese neke drave. Osoblje
zaposelno u meunarodnim organizacijama ima status u biti diplomatski.
Meunarodnim dunosnicima obino se smatraju slubenici meunarodnih vladinih
organizacija jer oni iz nevladinih organizacija ne uivaju isti status i prava. Svaka
meunarodna organizacija ima svoje vrhovno tijelo i to je vijee ili skuptina a vlade
dekegiraju svoje predstavnike u skuptine ili izvrne savjete. Meunarodne
organizacije upuuju svoje stalne ili privremene predstavnike u pojedine zemlje ili
meunaroden organizacije. Jedni dunosnici UN-a koji uivaju sve diplomatske
povlastice i imunitete jesu generalni sekretar i njegovi pomonici. Delegacijama na
meunarodnim konferencijama daje se puni diplomatski imunitet.
Red prvenstva meunarodnih vladinih organizacija- za organizacije u sistemu UN-a
kred prvenstva je odreen protokolom UN-a. Meunarodna vladina izaslanstva
prema prezeansu podjeljena na:
-

organizacije iz sistema uN-a

ostale univerzalne meunaroden organizacije

regionalne meunarodne vladine organizacije

kategorije meunarodnih dunosnika: stalni i privremeni. Prvo mjesto meu svim

meunarodnim organizcaijam aima generalni sekretar UN-a, a prije njega smao
predsjednik generalne skuptine UN-a.
Sudci meunarodnog suda u Hagu uivaju diplomatske povlastice i imunitete.
Neke regionalne organizcaije i udruenja:
-NATO
-varavski pakt

Meunarodni skupovi
Prije odravanja multilateralnog skupa, drave sudionice alju svoja izaslanstva d.p.
svaka delegacija mora imati efa voditelja . dolazak delegacije na neki skup se
najavljuje notom preko ambasade uz potrebu punomoja. Kad se zakljuuje
pregovori potpisvanjem meunarodnih ugovora.

10