Uzgoj presadnica povra

Presadnice su sadnice zeljastih biljaka, uzgojene iz sjemena, rijee iz vegetativnih biljnih

dijelova. Ovisno o roku i nainu uzgoja, presadnice se povra proizvode na otvorenom ili u
zatienim prostorima, a sade, takoer, na otvorenom ili u zatiene prostore.
U uzgoju povra putem presadnica troi se vie ljudskog rada nego izravnom sjetvom
sjemena. Meutim, uzgoj nekih povrarskih kultura iz presadnica ima vie drugih prednosti to u
konanici pojeftinjuje proizvodnju.
U uzgoju presadnica vea je iskoristivost sjemena zbog povoljnijih uvjeta klijanja
sjemena i nicanja biljaka to posebice ima znaenje za skuplje sjeme (hibridni kultivari).
Uzgoj povra iz presadnica omoguuje raniju proizvodnju na otvorenom, a time i bolju
godinju izmjenu kultura i vee iskoritenje proizvodnih povrina.
Pri uzgoju presadnica mogu je izbor boljih i ujednaenijih biljaka za sadnju, a odvajanje
slabije razvijenih.
Zbog toga, usjevi povra iz presadnica imaju ujednaeniji rast i dospijevanje u tehnoloku
zrelost i daju vee prinose.
U uzgoju povra iz presadnica manje je gaenje tla i manji su trokovi rada strojeva zbog
smanjenog broja kultivacija i aplikacija pasticida.
U usjevima povra iz presadnica laka je i jeftinija kontrola korova, bolesti i tetnika.
Sve tehnologije uzgoja presadnica mogu se podijeliti u dvije skupine. U prvoj je skupini
uzgoj presadnica "golog" korijena, a u drugoj su tehnologije uzgoja presadnica s grudom
supstrata oko korijena.
1. Uzgoj presadnica "golog" korijena
U ovu skupinu spadaju sve tehnologije uzgoja presadnica povra u kojima se proizvedene
presadnice za sadnju "upaju" iz tla ili nekog drugog supstrata. Pritom sitniji dijelovi korijena
ostaju u tlu, a korijen je nedovoljno zatien u transportu i sadnji presadnica. Presadnice "golog"
korijena uzgajaju se na otvorenom i u zatienim prostorima.
1.1. Uzgoj presadnica na otvorenom
Na otvorenom se uzgajaju presadnice povra "golog" korijena kada to vremenske prilike
dozvoljavaju. U naim uvjetima to je uzgoj za kasnoproljetnu i ljetnu sadnju povra koje se bere
kasno ljeti, ujesen, zimi i u rano proljee, ovisno o klimatskom podruju, ili se sadi ujesen za
berbu u proljee (ozimi usjevi). Na ovaj nain uzgajaju se presadnice razliitih kultivara salate,
kupusa, cvjetae, brokule, kelja pupara, ratike, korabice, endivije, radia, poriluka, luka
srebrenca i dr.
Kako je uzgoj presadnica povra najosjetljviji stadij proizvodnje, zahtjeva posebnu
pozornost uz znatno uee ljudskog rada. Svaka pogreka u uzgoju presadnica moe znatno
utjecati na uspjeh proizvodnje povra.
Proizvodnja presadnica povra na otvorenom poinje ve izborom proizvodne povrine.
Pritom vanu ulogu imaju pretkulture. Prvo, treba potivati preporuku da se na istoj povrini
odreeni broj godina, 3 do 5, nije uzgajala ista ili botaniki srodna kultura zbog mogueg
nakupljanja istovrsnih bolesti i tetnika.

Najbolje su pretkulture koje ostavljaju tlo povoljne strukture, a ne zbijeno. Presadnice se

ne mogu uzgajati iza kultura za koje su koriteni perzistentni herbicidi kao i na zakorovljenim
povrinama.
Za uzgoj presadnica povra nepovoljna su teka tla zbog veeg sadraja glinenih estica
jer imaju loiji vodozrani reim, te lako formiraju pokoricu to oteava nicanje biljaka. Struktura
tla, dreniranost i opskrbljenost biljnim hranivima uz osigurano navodnjavanje bitni su imbenici
proizvodnje kvalitetnih presadnica povra.
Priprema tla za sjetvu sjemena sastoji se od gnojidbe i obrade tla. Ako je od berbe ili
etve pretkulture proteklo dulje razdoblje, obradom se suzbijaju i iznikli korovi. Najei je
redoslijed postupaka u obradi tla: oranje, tanjuranje, brananje i valjanje. Treba teiti to manjem
broju traktorskih prohoda. Valjanje je neophodno u uvjetima ljetnih visokih temperatura kada je
povrina tla nedovoljno vlana. Najbolje je koristiti kembrid valjke koji gornji povrinski
(sjetveni) sloj ostavljaju rastresitim, a donji (ispod 2 do 3 cm) lagano zbijaju. Time se osigurava
sjetva na odreenu dubinu. Tanjuranje i branjanje u uvjetima manje vlanosti moe zamijeniti
frezanje. Na povrinama s mikrodepresijama bit e nejednolika dubina sjetve, neujednaena
koliina vode u sjetvenom sloju tla posebno poslije kie i navodnjavanja. To moe imati za
posljedicu neujednaeno nicanje biljaka i rast presadnica, te jai napad bolesti na vlanijim
dijelovima povrine. Zbog toga se preporua ravnanje povrine tla poslije oranja.
Optimalna je pH vrijednost tla 6.5 do 7.0. Kalcizaciju kiselih tala, te poveanje razine
fosfora, kalija i humusa treba provesti za pretkulturu.
Na malim povrinama sjetva sjemena moe biti runa, irom ili u redove. irom baeno
sjeme grabljicama se plitko unosi u tlo. To je najloiji nain sjetve jer sjeme dolazi na razliite
dubine. Nicanje je jako neujednaeno s nejednolinim rasporedom biljaka. Bolje je sjeme pokriti
slojem humusnog tla ili zrelim kompostom uz lagani pritisak sjetvene povrine odgovarajuom
daskom.
U redove izvuene plitko motiicom ili grabljicama runo se sije sjeme i pokriva
grabljicama istim tlom ili posebnim supstratom kao i iza sjetve irom. Dubina i razmak sjemena
ovakve sjetve, takoer, su neujednaeni.
Najpreciznija je sjetva sijaicama. Za manje povrine postoje jednoredne rune, a za vee
vieredne traktorske sijaice. O preciznosti sijaice, odnosno rasporeda sjemena unutar reda
najvie ovisi utroak sjemena, odnosno gubici sjemena. Tako, na primjer, za jedan hektar usjeva
kupusa troilo se i do jedan kilogram sjemena. Uporabom sijaice Nibex, sjetvom u osmoredne
trake s razmakom 10 do 15 cm izmeu redova, utroak sjemena za jedan hektar usjeva kupusa
iznosi 220 do 550 grama.
Za primjer gubitaka sjemena u proizvodnji presadnica i biljaka u sadnji posluit e
primjer u uzgoju presadnica kupusa u negrijanom plasteniku za ranoproljetnu sadnju u naem
mediteranskom podruju (tablica 1).

Tablica 1. Gubici sjemena i biljaka u proizvodnji i sadnji presadnica kupusa

Opaanje
Posijano sjemenaka
Izniklo biljaka
Posaeno biljaka

na m
720
570
410

Broj sjemenaka ili biljaka

relativno
100
79
57

100
72

Klijavost je sjemena bila 87 %. Ukupan je gubitak sjemena bio 43 %. Gubitke

sainjavaju: 13 % neklijavo sjeme, 8 % uvjeti nicanja i 22 % uvjeti rasta i postupanja
presadnicama do sadnje. Relativno veliki gubitak ine neposaene biljke kupusa, 28 % od
izniklih.
Znatan utjecaj na postotak nicanja biljaka i stupanj iskoritenja sjemena ima njegova
kvaliteta (klijavost, energija klijanja, zdravstveno stanje).
Za preciznu sjetvu sijaicama vrlo je vano kalibrirano sjeme. Na primjer, 1 g sjemena
kupusa kalibrae 1.75 do 2 mm promjera sadri oko 300 sjemenaka, a kalibrae 2 do 2.25 mm
ima oko 240 sjemenaka.
Za visoki postotak poljskog nicanja vana je i dubina sjetve. Na grafikonu 1, Nieuwhof
(1969) prikazuje utjecaj dubine sjetve na postotak nicanja klijavog sjemena kupusa u pjeskovitoj
ilovai. Dubina i toan razmak sjetve su dva kljuna elementa koja treba odrediti pri izboru i
uporabi sijaice.
Radi tonijeg planiranja potrebne koliine sjemena u Engleskoj (Mann et al, 1981) je
izraena tablica za izraunavanje broja presadnica kupusnjaa razvijenih za sadnju od 1 kg
sjemena ovisno o krupnoi i klijavosti sjemena i poljskom faktoru (tablica 3.2.). Poljski je faktor,
ustvari, procjena nicanja, uzevi u obzir svojstva tla, temperaturu tla za vrijeme sjetve, naine
obrade i djelomine sterilizacije tla i klimatske uvjete. Faktor 1.0 znai da e sve klijavo sjeme i
niknuti. Faktor 0.8 moe se uzeti za zatieni prostor, a 0.5 do 0.8 za otvoreno polje. Od broja
izniklih biljaka raunaju da je oko 75 % razvijenih presadnica za sadnju.

Grafikon 1. Utjecaj dubine sjetve na postotak nicanja klijavog sjemena kupusa u pjeskovitoj
ilovai

Tablica 2. Broj presadnica kupusnjaa (u 000) razvijenih za sadnju koji se moe oekivati od 1
kg sjemena u razliitim uvjetima
Poljski faktor
Klijavost %
Broj sjemenki
u1g
250
275
300
325
350
375

90

70

0.6
80

90

70

0.7
80

90

70

0.8
80

90

65 75 84
72 82 93
79 90 101
85 98 109
92 105 118
118 135 151

78
87
94
102
110
142

90
99
108
117
126
162

101
111
122
132
142
182

91
101
110
119
129
166

105
115
126
136
147
189

118
130
141
154
165
213

107
115
126
136
147
189

122
132
144
156
168
216

138
148
162
175
189
243

70

0.5
80

Vea proizvodnja i sadnja presadnica iste vrste na jednom gospodarstvu zahtjeva razradu
dinamike sjetve za planiranu dinamiku sadnje presadnica. Obino se u jednom danu sije povrina
na kojoj se proizvede koliina presadnica za trodnevnu sadnju. Pritom valja naglasiti da je
potrebno vrijeme za uzgoj presadnica ovisno o roku sadnje, odnosno, dnevnoj koliini svjetla, ali
i drugih uvjeta uzgoja.
Njega se presadnica sastoji od navodnjavanja, zatite od tetoinja i po potrebi
prihranjivanja.
Ovisno o vremenskim prilikama, odnosno, stanju vlanosti tla, u kasnoproljetnoj i ljetnoj
sjetvi navodnjava se jednom ili dva puta za vrijeme klijanja i nicanja. Tlo se vlai do dubine koja
je dvostruka vrijednost dubine sjetve sjemena. Broj kasnijih navodnjavanja ovisi o stupnju
vlanosti tla, a dubina vlaenja jednaka je dubini rasta korijena. Od stadija 2 do 3 razvijena lista
navodnjavanje se znatno reducira.
U sluaju potrebnog sprjeavanja preraivanja presadnica provodi se zasuivanje,
odnosno, usporavanje njihova rasta. To se dogaa kada previe presadnica moe dospijeti za
sadnju u kraem razdoblju od planirane dinamike sadnje. Meutim, zasuivanje presadnica moe
negativno utjecati na njihovu kvalitetu.
Za navodnjavanje presadnica povra treba koristiti sustav kienja s rasprskivaima malog
kapaciteta, odnosno, kapljica sitnog promjera (mikrorasprskivai). Prema amerikim podacima
(Hanan et al, 1978) rasprskivai trebaju biti to nie iznad tla, a tlak na rasprskivau da nije vei
od 0.17 do 0.28 bara.
estim pregledom usjeva presadnica prati se pojava tetnika u cilju njihova suzbijanja, a
preventivno se tretira protiv bolesti. Korovi se mogu suzbijati odgovarajuim herbicidima ako
mehaniko suzbijanje poslije pretkulture nije bilo dostatno.
Prihrana se presadnica provodi iznimno ako tlo nije dovoljno opskrbljeno biljnim
hranivima, posebno duikom. Ako nije mogue izvriti sustavom navodnjavanja prihranjuje se
folijarno, prskanjem sa sredstvima za zatitu bilja.
Neposredno pred sadnju presadnice se runo "upaju" iz tla. Kako se prije toga najee
ne navodnjavaju, korijenov se sustav moe znatno otetiti. Prilikom "upanja" presadnice se
pojedinano odvajaju jer mogu biti meusobno isprepletenih korijenova to onemoguuje
pojedinanu sadnju i brzo ulaganje presadnica na sadilici od strane radnika. Istovremeno se i
sortiraju, odnosno, odbacuju nedovoljno razvijene i oteene presadnice. Razvijene i zdrave
presadnice stavljaju se u odgovarajuu ambalau, najee drvene sanduke ija je dubina vea od

visine presadnica. Za "upanje", sortiranje i pakiranje presadnica troi se najvie ljudskog rada u
proizvodnji presadnica.
Za transport presadnica, posebno sunanih i toplih dana, treba koristiti natkrite prikolice s
ugraenim policama za slaganje sanduka s presadnicama. U praksi presadnice esto ostaju na
njivi po nekoliko sati od sortiranja i pakiranja, a na prikolici i do 16 sati od "upanja" do trenutka
sadnje. Za jutarnju sadnju "upaju" se predveer. Tako dugo stajanje u ljetnim danima dovodi do
gubitka turgora listova, vei je zastoj u rastu i vei su gubici u primitku presadnica.
1.2. Uzgoj presadnica u zatienim prostorima
U zatienim prostorima uzgoj presadnica "golog" korijena obavlja se u razdoblju kada to
vremenske prilike na otvorenom onemoguavaju. Te se presadnice, u pravilu, sade na otvorenom
kada su vremenske prilike povoljne za rast pojedinih kultura. U naim uvjetima, ovisno o
klimatskom podruju, to je uzgoj presadnica salate i kupusnjaa za ranoproljetnu sadnju, te
rajice, paprike, patlidana i celera za neto kasniju sadnju u proljee.
Uzgoj presadnica povra "golog" korijena u zatienim prostorima u pravilu slian je
njihovu uzgoju na otvorenom. Razlike su u tome to neki uvjeti uzgoja presadnica mogu biti
povoljniji nego to su na otvorenom, ovisno, da li je uzgoj u negrijanim ili grijanim zatienim
prostorima.
Presadnice "golog" korijena ranije su se najvie uzgajale u grijanim klijalitima. Za
zagrijavanje tla i zraka najee se koristio bioenergetski materijal, najvie svjei stajski gnoj.
Danas se u nas najvie koriste negrijani niski i visoki tuneli i plastenici, a manje grijani plastenici
i staklenici.
Tlo je u zatienim prostorima, u pravilu, povoljnijih fizikalnih i kemijskih svojstava. U
zatienim prostorima lake se provodi djelomina sterilizacija tla, pa je uinkovitija kontrola
svih biljnih tetoinja.
Grijani zatieni prostori omoguuju bolje odravanje temperaturnih uvjeta za pojedine
povrarske kulture (tablica 3).
Zbog povoljnijih uvjeta uzgoja gubici sjemena i biljaka mogu biti manji nego u uzgoju
presadnica na otvorenom.
Osim navedenih mjera njege presadnica "golog" korijena uzgajanih na otvorenom, u
uzgoju presadnica rajice i celera, a rijee paprike i patlidana, provodi se jo jedna agrotehnika
mjera pikiranje.
Pikiranje je presaivanje biljaka u stadiju razvijenih kotiledona ili kasnije u stadiju jednog
do dva prava lista. Plodovito je povre najbolje pikirati u poetku pojave prvoga pravog lista, a
celer s dva prava lista.
Svrha je pikiranja proizvesti kvalitetnije presadnice. upanjem presadnica i sadnjom na
drugo mjesto, na neto vei razmak, biljice su prole svojevrsni stres. Stres dovodi do
kratkotrajnog zastoja rasta biljaka to se oituje u skraenju i debljanju stabljike. Kidanje vrka
korijena stimulira pojavu postranih korijenova. Rezultat pikiranja su presadnice vre stabljike i
razvijenijega korijenova sustava.

Tablica 3. Temperaturni uvjeti u uzgoju presadnica, C

Kultura

Sjetva - nicanje

Nicanje - pikiranje*
Dan
No
18-24
17-19
Rajica
25
24-27
20-23
20-21
Paprika
23-25
22-26
19-22
Patlidan
22-24
24-27
22-24
Krastavac
20-22
Dinja
22-25
20-22
18-20
18-20
Tikvica
22-25
10-12
8-10
Salata
12-15
20-21
15-20
Endivija
20-22
15-20
10-12
10-12
Kupusnjae**
12
18-20
16-18
Korabica
15
15-18
Celer
18-20
12-14
12-14
18-20
Poriluk
*Nicanje prvi pravi list: za kulture koje se ne pikiraju
**Kupus, kelj, kelj pupar, cvjetaa, brokula

Pikiranje - sadnja
Dan
No
17-19
16
22
20
22-25
19-20
22-24
20
18-20
18
18
20
7-10
10-15
17-19
20
10-12
10-12
12
12-18
15
15-18
5-8
8-10

Pikiranjem rajice, a isto tako paprike i patlidana, u stadiju pojave prvoga pravog lista
postie se ranija berba (crte 1.).

Crte 1. Stadij pojave prvoga pravog lista rajice

Naime, u navedenom stadiju u vrku stabljike poinje odvajanje biljnih stanica za
izgradnju generativnih organa biljke. U stresnim uvjetima biljka reagira pojaanom tvorbom
stanica za razvoj generativnih organa. Formira se vie cvjetova i ranije se pojavljuju na stabljici.
Osim na gredice, vrste povra koje se pikiraju mogu se sijati i u plitke sanduie.
Sanduii se do pred nicanje biljaka mogu drati jedan na drugome u manjem prostoru i bez
svjetla, pa je manji i utroak energije za grijanje. Isto tako, mogu se u zatienom prostoru drati
na razliitim mjestima i prenositi na povoljnija mjesta do pikiranja.

Broj proizvedenih presadnica "golog" korijena po jedinici povrine ovisi o uvjetima

uzgoja i njihovoj razvijenosti u trenutku sadnje. U tablici 4. navode se podaci prema iskustvu
Ruice Lei.
Tablica 4. Proizvodnja presadnica "golog" korijena
Kultura

postupak uzgoja

Komada/m2

Rajica

sjetva za pikiranje
pikirana (10 cm x 5 cm)
nepikirana

1300-1600
150-200
250-350

Paprika

sjetva za pikiranje
pikirana
nepikirana

1300-1600
200-300
650-800

Patlidan

pikirani
nepikirani

150-250
300-450

Kupusnjae

600-800

Salata, endivija, radi

600-800

Poriluk, luk srebrenac

800-1100

Celer

sjetva za pikiranje
pikirani

2000-2500
400-500

Presadnice iz zatienog prostora treba prilagoditi za sadnju na otvorenom. Na otvorenom

su nie temperature zraka, a vei je intenzitet svjetla danju.
Prilagoavanje niim nonim temperaturama zraka naziva se kaljenje presadnica. Rastom
presadnica postupno se sve vie nou ostavlja otvorena ventilacija za prozraivanje zatienog
prostora, a zadnji se tjedan pred sadnju otvara potpuno. Za bolju prilagodbu presadnica niim
temperaturama zraka na otvorenom poeljno je presadnice prskati otopinom kalijevih gnojiva.
Na isti nain presadnice se prilagoavaju i pojaanoj solarnoj radijaciji, odnosno,
ultraljubiastom zraenju danju. Naime, staklo i polimerni materijali ne proputaju ultraljubiaste
zrake i dolaskom biljaka na otvoreno mogu biti oteeni listovi i stabljika u obliku sivih
izduenih uleknua. Pri jaem oteenju najstariji listovi otpadaju, stabljika se povija, a cvatnja
kasni. Ovaj je problem izraen pri uzgoju presadnica u visokim tunelima, plastenicima i
staklenicima ije se krovne povrine ne otvaraju ili nedovoljno otvaraju. Presadnice uzgojene u
klijalitima i niskim tunelima mogu se potpuno prilagoditi pojaanoj radijaciji na otvorenom, jer
se ovi zatieni prostori potpuno mogu otvoriti i danju i nou.
2. Uzgoj presadnica s grudom supstrata oko korijena

Za razliku od presadnica "golog" korijena, presadnice s grudom supstrata uzgajaju se i

sade s odvojenim dijelovima supstrata, razliita volumena i oblika grude oko njihova korijena.
Racionalizacija rada u svim fazama proizvodnje presadnica temeljni je razlog uzgoja presadnica s
grudom supstrata.
Uz znatno smanjenje utroka rada, zbog jednakog razmaka izmeu biljaka postie se vea
ujednaenost uzgojenih presadnica, kao i usjeva nakon sadnje jer nema "upanja" presadnica.
Time je olakana berba, a manje se radne snage troi i za sortiranje i pakiranje povra.
Tehnologije uzgoja presadnica s grudom supstrata omoguuju i bolje iskoritenje
sjemena, te osiguravaju tonije planiranje sjetve za odreenu dinamiku sadnje, odnosno, berbe
usjeva.
Nadalje, prednost presadnica s grudom supstrata je to praktino nema zastoja u rastu.
Transportiraju se i sade s grudom supstrata u kojoj je odreena koliina vode i biljnih hraniva.
Gruda sprijeava isuivanje korijena, od poetka prijevoza do trenutka sadnje. Visoki je primitak
posaenih presadnica. Uz veu kvalitetu, to osigurava vei prinos, a zbog breg ukorijenjavanja u
posaeno tlo, ranija je berba.
Kada su nepovoljni uvjeti za sadnju na otvorenom, presadnice s grudom supstrata mogu
se odreeni broj dana skladititi uvajui ih do trenutka sadnje.
Presadnice s grudom supstrata uzgajaju se u razliitim tipovima zatienih prostora. To
zahtijeva dodatne investicije za odgovarajui proizvodni prostor i pratee objekte, ali i opremu za
transport presadnica.
Natkriveni prostor potreban je za dranje supstrata ili komponenata za mijeanje
supstrata, kao i eventualni prostor za usitnjavanje, mijeanje i vlaenje supstrata. Nadalje,
poseban je zatvoreni prostor za izradu preanih blokova ili punjenje kontejnera s opremom za
punjenje supstrata i sjetvu sjemena. Proizvodni prostor za uzgoj presadnica (staklenik, plastenik)
mora biti opremljen odgovarajuim ureajima (grijanje, ventilacija, zasjenjivanje, osvjetljenje,
navodnjavanje i prihrana).
Postoji vie tahnologija uzgoja presadnica povra s grudom supstrata ovisno o opremi za
proizvodnju i sadnju presadnica. Najznaajnije su uzgoj presadnica u: preanim blokovima,
papirnatim loniima i kontejnerima.
2.1. Uzgoj presadnica u preanim blokovima
Ovaj je nain uzgoja presadnica u nas ve dulje poznat u proizvodnji presadnica salate,
rajice, krastavca i paprike za sadnju u grijanim zatienim prostorima. Temelji se na sjetvi
sjemena ili pikiranju biljica u preane blokove supstrata u obliku kocke, razliite veliine.
Blokovi (kocke) su brida 3.5 do 10 cm. Prave se od treseta ili smjese supstrata u kojoj
prevladava treset. U nas su proizvoai najee pripremali preane blokove od treseta uz
dodatak humusnog tla, zreloga stajskog gnoja (do 20 vol. %) i silikatnog pijeska (do 10 vol. %).
Ovoj se smjesi moe dodati jo 3 do 5 kg/m3 mineralnih NPK gnojiva i odgovarajua koliina
vapnenca, ovisno o pH-vrijednosti treseta. Prije mijeanja komponenti supstrata tlo se dezinficira
fungicidom na bazi cineba ili kaptana, oko 500 g/m3.
Komponente supstrata mijeaju se u posebnim strojevima mjealicama, uz istovremeno
vlaenje vodom kako bi supstrat bio dovoljno vlaan za preanje blokova.
Stroj za preanje blokova najee se nalazi u zatienom prostoru. Pokretan je jer ima
kotae. Pomalo se pokree unutar zatienog prostora kako se popunjava njegova povrina

izraenim blokovima. Stroj opsluuju dvije osobe. Jedna brine i ubacuje vlaan supstrat u
spremnik stroja, a druga s pokretne trake specijalnim vilama uzima blokove i stavlja ih na
povrinu tla u zatienom prostoru.
Stroj za preanje blokova opskrbljen je i pneumatskom sijaicom za sjetvu piliranog
sjemena salate ili neke druge kulture slinog oblika i krupnoe sjemena. Pravljenje blokova i
sjetva sjemena obavljaju se istovremeno.
U blokove postavljene na povrinu tla runo se sije sjeme krastavca ili paprike, odnosno,
pikira se rajica i paprika. Blokovi s rajicom, paprikom i krastavcem stoje izravno na povrini
tla do vremena njihovog razmicanja kada poinje jae meusobno zasjenjivanje listova
presadnica. Razmaknute presadnice bolje je drati na prethodno stavljenu foliju na povrinu tla.
Za uzgoj presadnica salate koriste se blokovi duine brida 3.5 do 4 cm, za uzgoj paprike 5
do 6 cm, rajice 7 do 8 cm i krastavca 8 do 10 cm. Dimenzije po kulturama mogu biti i vee,
posebno za plodovito povre, ako se sade presadnice s vie razvijenih listova.
U nekim zemljama u preanim blokovima uzgajane su i presadnice drugih kultura za
sadnju na otvorenom specijalnim sadilicama za sadnju presadnica u preanim blokovima. Isto
tako, pokualo se s uzgojem dvije ili vie presadnica po jednom bloku zbog manje utroka
supstrata i rada u uzgoju i sadnji presadnica. Uspjeh je postignut u uzgoju luka i poriluka.
2.2. Uzgoj presadnica u papirnatim loniima
Papirnati lonii ("paper pots") su esterokutne cijevi ije su stijenke spojene
vodotopivim ljepilom i vie njih zajedno ine jedan blok ili set papirnatih lonia. Izraeni su od
smjese papira i sintetskih vlakana. O njihovu odnosu ovisi vrijeme razgradnje lonia u tlu.
Lonii nose oznake koje oznauju vrijeme njihove postojanosti u tlu (B: 4 do 6 tjedana, V: 6 do
10 tjedana, F: 9 do 12 mjeseci).
Papirnati su lonii razliitih veliina (volumena) obzirom na primjenu za vei broj
razliitih kultura (cvijee, povre, eerna repa, drvenaste sadnice). Promjera su 2 do 10 cm, a
visine 3.5 do 13 cm, iz ega proizlazi veliki broj moguih kombinacija promjera i visine,
odnosno volumena lonia.
Budui su lonii zapravo cijevi spojene zajedno u blok, do punjenja supstrata sloene u
traku, pri punjenju se rasteu i uvruju na reetkastoj plastinoj podlozi, dimenzija 60 cm x 40
cm ili 94 cm x 35 cm.
Punjenje papirnatih lonia supstratom i sjetva sjemena provodi se na automatiziranoj
liniji strojeva velikog kapaciteta, 260, 520 ili 1040 lonia u minuti, promjera 5 cm. Supstrat se
transportnom trakom iz spremita prenosi u ureaj za punjenje lonia. Prvo, na liniji ureaj za
otvaranje blokova lonia rastee blok na reetkastoj podlozi. U sljedeoj fazi raireni lonii na
podlozi dolaze do ureaja za punjenje lonia koji ih napuni do 2/3 visine. Lagano zbijeni
supstrat u loniima nadopuni se jo do kraja.
Linija ima i pneumatsku sijaicu za sjetvu po jedno sjeme u loni. U zavrnoj se fazi
sjeme u loniima prekrije vermikulitom ili perlitom, po potrebi vlai ureajem koji ima
rasprskiva i blok lonia se transportira trakama ili specijalnim kontejnerima do mjesta
naklijavanja (komora), a poslije do mjesta uzgoja presadnica (zatieni prostor).
Ova tehnologija uzgoja presadnica povra u nas nije proirena.
2.3. Uzgoj presadnica u kontejnerima

Princip tehnologije uzgoja presadnica u kontejnerima je sjetva ili pikiranje u plastine

podloke ili ploe s odvojenim jedinicama (loniima). Podloke su od vrstog materijala
(polistiren, polietilen visoke gustoe), napunjene supstratom i s uzgojenim presadnicama ine
kompaktnu cjelinu. Lako se prenose pa ih zovemo kontejnerima. Lonii kontejnera su okruglog
ili kvadratnog presjeka, prema dnu malo sueni. Promjera su od 18 do 45 mm. U sredini dna
imaju otvor za ocjeivanje suvine vode.
Duina kontejnera je obino 50 do 60 cm, a irina 30 do 40 cm. Ovisno o promjeru
lonia, njihov je broj 20 do iznad 200 po kontejneru, odnosno 120 do 1200 biljaka na m2.
Punjenje lonia kontejnera supstratom, pravljenje udubljenja na povrini supstrata, sjetva
sjemena, pokrivanje sjemena vermikulitom i vlaenje vodom obavljaju se na automatskoj ili
poluautomatskoj liniji.
Poslije sjetve kontejneri se dre jedan na drugome u prostoriji s optimalnom
temperaturom za klijanje i visokom relativnom vlagom zraka. Nakon jedan ili vie dana, ovisno o
vrsti povra, kada klica poinje probijati kroz sjemenu opnu kontejneri se prenose u zatieni
prostor, u uvjete svjetla.
U zatienom prostoru kontejneri su podignuti iznad razine tla. Na taj nain korijen ne
prorauje van kroz otvor na dnu lonia, ve se njegov vrh savija po dnu lonia. Taj stres u
rastu glavnog korijena i priticanje zraka do otvora na dnu lonia stimulira razvoj postranih
korijenova i bolje vezanje supstrata.
Volumen lonia, ravnomjerno osiguranje biljnih hraniva po svakom loniu, starost i
potreba skladitenja presadnica te nain navodnjavanja bitni su imbenici kvalitete presadnica i
ujednaenosti rasta i razvoja usjeva poslije sadnje.
U plutajuem sustavu uzgoja presadnica polistirenski kontejneri se nalaze u plitkim
bazenima na hranjivoj otopini visine oko 10 cm. Taj sustav omoguuje bolju kontrolu i
ujednaenost usvajanja hranivih tvari od strane svake biljke. Pritom su manje povoljni uvjeti za
razvoj bolesti, jer se nadzemni dio biljke ne navodnjava, a sredstva za zatitu bilja dulje ostaju na
lisnoj povrini.
Sadnja se presadnica s grudom supstrata obavlja poluautomatskim ili automatskim
sadilicama. Za razliku od "golog" korijena ili pak uzgojenih u preanim blokovima i papirnatim
loniima, presadnice iz kontejnera sade se u mlaem stadiju to treba imati u vidu prilikom
planiranja sjetve za najraniji mogui rok sadnje na otvorenom ili u negrijanom zatienom
prostoru. Lonii manjeg volumena i vei broj presadnica po jedinici povrine ne omoguuju
njihovo dulje dranje u kontejneru.
U odnosu na presadnice u preanim blokovima i papirnatim loniima, prednost uzgoja
presadnica u kontejnerima je zbog manjeg utroka supstrata po biljci, veeg broja uzgojenih
presadnica po jedinici povrine, breg proraivanja korijena zbog manje zbijenosti supstrata,
lakeg rukovanja jer je masa kontejnera s razvijenim presadnicama oko 2 kg, lake konstrukcije
sadilice i manje snage traktora u sadnji.
Ipak, u uvjetima manjeg volumena supstrata po biljci i veoj gustoi presadnica u
kontejnerima, moe doi do neeljenog izduivanja stabljike, posebno u uvjetima manjeg
intenziteta svjetla i nekontrolirane vie temperature zraka.
Uz odravanje odgovarajue temperature i relativne vlanosti zraka u zatienom
prostoru, vlage i razine hraniva u supstratu, na kvalitetu presadnica moe se utjecati i
mehanikim stresom ili poticajem. Mehaniki poticaji ukljuuju dva tipa tretmana presadnica:
dirajui i nedirajui podraaji.

Dirajui mehaniki podraaji su trljanje prstima stabljike, etkanje vrnih dijelova biljke
rukom, metlom, papirom i drugim materijalima. Nedirajui podraaji ukljuuju runo tresanje ili
vibriranje biljica u kontejnerima prirodnim ili iznuenim strujanjem zraka. Drugi tretmani, kao
npr. navodnjavanje ili runo tresanje stabljike su kombinacija oba tipa tretmana presadnica.
Biljke tretirane mehanikim podraajima su krae, deblje i tamnije zelene i izgledom
kvalitetnije. Poslije pet tjedana etkanja, 25 do 35 puta dnevno u oba smjera, presadnice rajice
imale su za 37 % krau stabljiku, ali i 31 % manju lisnu povrinu. Meutim, specifina gustoa
lista, izraunata iz lisne povrine i suhe tvari lista, pokazuje poveanje za 18 % u odnosu na
netretirane presadnice rajice (Latimer i Thomas, 1991).
Za lake vaenje presadnica sa cijelom grudom supstrata iz lonia kao i manje
izraenom stresu biljaka po presaivanju na otvorenom, potrebno je pred sadnju prestati
navodnjavati. Gruda supstrata se malo zasui, skupi i lake izvadi u trenutku sadnje. Isto tako,
voda iz vlanijeg tla uokolo grude tek posaene presadnice priticati e u grudu i omoguiti
korijenu opskrbu vodom. U protivnom, ako je gruda vlanija od okolnog tla, voda otie obratno,
iz grude, tj. iz neposredne blizine korijena. Biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije
osigurano navodnjavanje moe doi do uvenua posaenih presadnica.
Pripremio: prof. dr. sc. Josip Boroi