Florence Nightingale: Aneo osvetnik

Florence Nigthingale roena je u bogatoj obitelji, ali se odrekla luksuza kako bi pomagala
bolesnima. Zahvaljujui njoj bolnice danas izgledaju sasvim drugaije nego prije 150
godina
Nacionalna heroina, svetica sa svjetiljkom, bogataica koja se odrekla luksuza da bi na
ratitu njegovala ranjene vojnike zapravo je bila nesretna ena koju je britanska vlada
sprijeila da svijetu otkrije istinu.
Florence Nightingale, ena koju cijeli svijet slavi kao utemeljiteljcu modernog pristupa
njegovanju bolesnika i koja je moda vie nego bilo tko drugi dala smisao pojmu
higijene, bila je po povratku iz rata rva vjetog spin doktora onoga doba. Nesretna
Florence je, otkriva novi dokumenatarac BBC-ja, po povratku iz Krimskog rata otkrila da
je svojom pogrekom ubila 5000 vojnika u bolnici koju je vodila u blizini Sevastopolja.
No nisu joj dopustili da se iskupi.
Noima tjeila umirue
Scenarist i redatelj Norman Stone u filmu se ne bavi sasvim novom tematikom jer se jo
od 1998., kad je Hugh Small objavio biografiju Florence Nightingale: Aneo osvetnik,
zna da je njezino nepoznavanje higijene bilo krivo za visoku stopu smrtnosti u bolnici u
Scutariju
Bolnica u Scutariju koju je vodila tijekom Krimskoga rata. Naknadno je otkrila da je
zaraza izbila zbog loih higijenskih uvjeta barake su bile sagraene na zahodskim
jamama
S obzirom na to da Small nije naveden kao jedan od suradnika na filmu, iako je redatelj
koristio njegova otkria, novi dokumentarac je i predmet javne svae u Britaniji i optubi
za krau auotrskih prava. No Stoneu je uspjelo ono to Smallu nije: objaviti svijetu da je
Florence nesretnim vojnicima prije dijelila poljupce smrti, nego pruala ruku pomoi,
iako je u njihovim oima ona doista bila svjetlo u tami dama sa svjetiljkom, kako su
je zvali, jer je nou obilazila bolesnike krevete i tjeila umirue vojnike.
Kad je otkrila da
je odgovorna za smrti, doivjela
je ivani slom

Ono to je Small otkrio, a Stone sada popularizirao, ono to je nesretnu Florence po

povratku u London otjeralo u ivani slom, doista je strano: vojnicima na krimskom
ratitu bilo bi bolje da su tamo i ostali, u blatu, okrueni mrtvima. Imali bi vee anse da
preive jer je u zimu 1854. bolnica blizu Sevastopolja bila leglo zaraze, zbog ega je
deset puta vie vojnika umrlo od infekcija i zaraznih bolesti poput tifusa, kolere i
dizenterije nego od nezalijeenih rana.
Otprilike 12 mjeseci nakon zavretka Krimskog rata (1853-1856), vojnog sukoba Rusije i
alijanse koju su inile Velika Britanija, Francuska, Osmansko Carstvo i Kraljevina
Pijemont, Nightingale je shvatila istinu. Tada je u Muzeju gospoe Tussaud ve stajala
njezina votana figura, a od nje je u Britaniji bila omiljenija tek kraljica Viktorija.
U dobi od 33 godine, nakon samo tri mjeseca obuke za medicinsku sestru u Njemakoj,
poela je obilaziti bolnice, a 1853. postala je nadzornica u enskoj bolnici u Londonu.
Kao Ivana Orleanska
Zahvaljujui renti od 500 funta godinje (danas 250.000 kuna), mogla je ivjeti udobno i
posvetiti se karijeri. Sada znam to znai ivjeti i voljeti ivot, pisala je Florence svojoj
sestri Parthenope. Ne elim nita drugo nego ovakav ivot, naglaavala je. Ubrzo je
dobila priliku testirati svoje vjetine.
Njezin stari prijatelj Sidney Herbert, u to doba tajnik za rat, a kojeg je upoznala dok se
1847. u Rimu oporavljala od ivanog sloma prouzroenog krizom u vezi s Milnesom,
zamolio ju je da vodi misiju sestara koja e se u Turskoj brinuti o ranjenicima. Pokazalo
se da britanska vojska nije tako nepobjediva kako je sama vjerovala bili su toliko puni
samopuzdanja da na ratite nisu ponijeli ni zavoje. Izgubili su 25.000 ljudi.
Kad su Florence i 38 sestara koje je ona obuila 1854. stigle u konjike barake u
Scutariju, koje su u meuvremenu pretvorene u bolnicu, bile su u potpunom oku. Ne
samo da je sve bilo zaputeno i prljavo, nego su se jo morale boriti i s mukim
ovinizmom. Njezino medicinsko obrazovanje pokazalo se jalovim (ak je i njena sestra
priznala da je bila nikakva medicinska sestra), no bila je dobra u nagovaranju autoriteta,
lijenika koji nisu eljeli da na ratite doe eta sestara.
Malo se ponaala kao Ivana Orleanska, a malo kao Margaret Thatcher. Ne zna se koja se
pokazala uinkovitom, no jedna svakako jest jer se kaos u konjikim barakama uskoro
pretvorio u red.
Florence je, umjesto ranjenih vojnika, pisala pisma njihovim obiteljima, slala njihove
plae i u bolnice uvela sobe za itanje. Vojnici su je voljeli jer ih je obilazila i danju i
nou. Zovu me dama sa svjetiljkom. Zato me ne zovu dama s nonom posudom? To bi
bilo tonije, komentirala je.
Britanski oficiri snimljeni na krimskom ratitu u trenucima predaha

U prvih pola godine u bolnicu je stiglo 12.000 ranjenika. Neto manje od polovice je
umrlo jer su mukarci leali stisnuti na krevetima poput sardina u konzervi, u zgradi bez
ventilacije, sagraenoj na zahodskim jamama. Jo gore, zbog vojne neorganizacije
lijekovi i hrana koji su stizali iz Engleske nikada nisu isporueni bolnici, nego su ostali
trunuti u luci.
Florence je inila to je mogla kako bi popravila higijenske uvjete prala je mukarce i
bolnicu, razmjestila krevete tako da izmeu njih bude vie mjesta, no nije imala pojma o
bacilima, pa nije shvaala da prljavi zahodi ubijaju ljude.
Iz nekog razloga zanemarivala je tu injenicu do te mjere da se inilo kao da je namjerno
umanjivala problem. Neugodni miris prljavtine koji se osjeao iz zahodskih jama na
kojima su barake bile sagraene bio je toliko jak da su ga svi osjeali.
I ona ga je osjeala jer kad bi se povukla u svoju malu sobu, irom je otvarala prozore da
izvjetri smrad. Uz to, izvor vode je bio zaraen jer je u bunar baena leina konja.
No nije joj palo na pamet, barem ne jo tada, da bi to moglo objasniti visoku stopu
smrtnosti u bolnici. Bila je uvjerena da ranjenici umiru kao muhe zato to joj ih vojska
alje prekasno da bi bili spaeni.
Teka grinja savjesti
Po zavretku rata, kad se 1856. vratila u London, premijer lord Palmerston zatraio je od
nje da istrai uzroke smrti 16.500 ranjenika. Uz pomo dr. Williama Farra strasno se
bacila na posao, no kako je bila dobra u statistici, nije joj trebalo dugo da shvati pravu
istinu: ona je bila kriva, njezino zanemarivanje higijene i nesposobnost da sprijei pojavu
bolesti u bolesnikim sobama.
Vojnici s krimskog ratita s jednom od medicinskih sestara
Najprije su usporedili poslane zalihe s onima koje su primili, a potom su katalogizirali
smrti prema ozljedama i gladi. Otkrila je da je stopa smrtnosti u Scutariju bila dvostruko
vea nego u malim, pukovnijskim bolnicama.
Slomljena osjeajem krivnje i iskrenim aljenjem, u svibnju 1857. traila je od vlade da
objavi istinu i da provede reformu sustava javnoga zdrastva. Odbili su jer bi to znailo
sramotu za veliki broj visokorangiranih elnika. Tri tjedna nakon to je prezentirala svoj
izvjetaj Kraljevskoj komisiji, slomila se: povukla se u samou preostale 53 godine
ivota, od ega deset godina gotovo nije izlazila iz kue, sumnjajui u samu sebe i Boga,
dok je otac nije natjerao da se ponovo ukljui u ivot.
Florence Nightingale snimljena u poznijim godinama ivota.
Umrla je 1910. godine u dobi od 90 godina.
Ostala je upamena kao ena koja je reformirala sestrinstvo

No ono to je bila tragedija njezina ivota, na kraju se ipak pokazalo dobrim za

ovjeanstvo. Neosporna je injenica da je Florence, gonjena grinjom savjesti, doista
promijenila nain organizacije i voenja bolnica, ne samo u Velikoj Britaniji, nego i
cijelome svijetu. Zahvaljujui njoj, bolesnike sobe danas imaju mnogo velikih prozora, a
svaka majka zna sterilizirati boicu za mlijeko svojoj bebi. Vie joj se nikad nije ponovila
greka s prljavim sobama.
Zato se Florence odbila udati?
Florence je roena 1820. godine u Firenci, u bogatoj, aristokratskoj obitelji liberalnih
nazora, koji su pali u vodu kad je u dobi od 17 godina odbila uiniti ono to su inile sve
druge djevojke njene dobi udati se. Najavila je obitelji da eli postati medicinska sestra,
moda zato to je, tvrdila je, u dobi od 16 godina ula Boji glas kako je zaziva.
Majka Frances i sestra Parthenope onesvijestile su se od oka. Kao da sam rekla da
elim postati slukinja u kuhinji, zapisala je u svom dnevniku. Otac William Edward
odbio joj je dati doputenje, no Florence je bila tvrdoglava. Iako se planirala udati za
pisca i politiara Richarda Moncktona Milnesa, odluno ga je odbila zbog vieg cilja.
Po prirodi sam strastvena, potrebno mi je zadovoljstvo i vjerujem da u ga nai s njime,
pisala je. No nije joj se sviala pomisao da kao udana ena vrijeme provodi brinui se o
kui i drutvenom ugledu.
Zbog toga je razvrgla zaruke. Kad je navrila 30 godina, roditelji su morali odustati jer je
bilo oito da se nikada nee udati. Dopustili su joj da putuje Europom i posjeuje bolnice.

Florence Nightingale boravila je u koli u Kaiserswerthu tri mjeseca 1851. i upoznala se

sa radom kole i radom akonesa. Po uzoru na ovu kolu osnovala je kolu za
medicinske sestre pri St. Thomas hospital. kola pri St. Thomas hospital je postavila
visoke kriterije za prijam studenata koji su ukljuivali i visoke karakterne osobine
kandidatkinja. Morale su biti potene, tone, pouzdane, mirne i tihe, uredne i iste,
strpljive vesele i blage, a mogle su biti ispisane zbog loeg vladanja, nemara ili
neuinkovitosti. Slini kriteriji primjenjivali su se u svim kolama u Europi i Sjedinjenim
Amerikim Dravama krajem devetnaestog i poetkom dvadesetog stoljea. Moralnost i
krepost navode se kao nune karakteristike osobe koja zapoinje sestrinsko obrazovanje i
koja e postati medicinskom sestrom. Pri upisu u kolu za sestre pomonice u Zagrebu
1921. godine kao jedan od kriterija za upis je neporonost. Tijekom pripravnog perioda
(prvih 3-4 mjeseca) nastavnice su osim usvajanja teorijskog znanja kod studentica pratile
i ponaanje, radne navike, motiviranost, stupanj zrelosti, odnos prema bolesnicima. Na
osnovu negativne ocjene iz bilo kojeg od navedenih parametara studentica je iskljuivana
iz nastavka obrazovanja.

Nov aspekt u promatranju etikih promjena kroz povijest sestrinstva postavlja se sa

pojavom prisege Florence Nightingale odnosno pojavom Etikog kodeksa medicinskih
sestra. Prvim prihvaenim etikim kodeksom medicinskih sestara smatra se
prisega F. Nightingale. Radna grupa na elu sa Lystrom E. Gretter ravnateljicom Forrand
kole za obrazovanje medicinskih sestara u Detroitu sastavila je 1893. prisegu koja je
sluila kao vodi za etiko ponaanje medicinskim sestrama do usvajanja prvog etikog
kodeksa medicinskih sestara. Prisega je sainjena po uzoru na Hipokratovu prisegu i u
uspomenu na F. Nigtingale nazvana je Nightingaleovom prisegom. I danas ponegdje pri
diplomiranju medicinske sestre polau Nightingaleovu prisegu.

Meunarodni dan medicinskih sestara (International nurses day) se obiljeava 12.

svibnja/maja svake godine u spomen na datum roenja zaetnice modernog
sestrinstva bolniarke Florence Nightingale (Florens Najtingel) koja je polovicom
19.stoljea inicirala ulazak profesionalno obrazovanih ena u zdravstvenu njegu
bolesnika.
Najbolji obol kojeg sestra moe dati narodu, jeste uvjerenje da je svaki ovjek vrijedan
lan ljudske zajednice, da ima svoja prava i dunosti i da ga osposobi za borbu u
ivotu.
Biti medicinska sestra je jedinstven poziv koji trai ono najljepe u ljudskom biu, a to je
ovjenost i predanost pozivu. Jedinstvena uloga medicinske sestre je pomagati
pojedincu, bolesnom ili zdravom u obavljanju onih aktivnosti koje pridonose zdravlju ili
oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi pojedinac obavljao samostalno kada bi imao
potrebnu snagu, volju ili znanje (V. Henderson).

irok djelokrug rada

Djelokrug rada medicinske sestre vrlo je irok, od uenja djece pranju ruku, odraslih
ouvanju okoline, do rukovoenja visoko sofisticiranom medicinskom tehnologijom
kojom se moe ouvati i sauvati ljudski ivot.
Sestra mora biti emocionalno zrela i stabilna osoba kako bi mogla razumjeti i nositi se s
ljudskim patnjama, hitnim stanjima, zdravstvenim problemima i etikim dilemama.
Mora biti sposobna razumjeti pacijentovo osjeanje, ponaanja u odreenoj situaciji,
mora biti brina, spremna prihvatiti odgovornost, raditi samostalno ali i timski.
Medicinske sestre svoj posao rade s puno ljubavi kako bi to bolje pomogle ljudima i
pridonijele njihovu ozdravljenju.
Sestrinstvo je poziv koji se aktivno ukljuuje u brigu za zdravlje ovjekovog tijela i due.
Znam da e medicinske sestre biti na raspolaganju dokle god su potrebne kada ljudi
pate a ranjivi trebaju njegu i pomo. dr. Gro Harlem Brundtland, generalni direktor,
Svjetske zdravstvene organizacije.
itav dan i tijekom itavog ivota: 11 milijuna sestara sainjavaju oslonac zdravstva
irom svijeta.
Moje sestre ine moj ivot lakim, ak i kada mi rade ono to ne volim. Dre me za ruku
i briu mi lice kada plaem. Sestre i aneli znae neto izuzetno za djecu poput mene.
13-godinja pacijentica koja boluje od leukemije.

Gotovo u svim dravama svijeta, medicinske sestre pruaju najvie njege. Oni ine
veinu u timovima koji pruaju pomo u dijelovima pogoenim nepogodama, u
kampovima izbjeglica i ratnim zonama. Sestre rukovode zdravstvom u kolama, pomau
djeci na ulici i bave se mladima sa tekim oboljenjima. One olakavaju sigurnu trudnou i
zdrav porod, podupiru mirnu smrt, brinu se o hronino oboljelima i tragaju za boljim
strategijama njege. Premda sestre irom svijeta moraju esto raditi u nepovoljnim
tehnikim uvjetima pri pomoi onima koji to trebaju, oni uvijek pruaju ljudski dodir koji
je bitan za ozdravljenje.
Kodeks IVMS-a
Sestre irom svijeta su prihvatile etiki kodeks i nain ponaanja, kojeg je osmislilo
Internacionalno vijee medicinskih sestara (IVMS), koji odreuju svrhu i filozofiju
profesionalnog sestrinstva. Kodeks IVMS-a za medicinske sestre odreuje uloge sestara
na ovaj nain: promocija zdravlja, sprjeavanje bolesti, obnavljanje zdravlja i olakanje
patnje.

Jedan aljivi pogled na posao medicinske sestre...

Medicinske sestre imaju i drutveni ugovor sa javnosti da e provoditi njegu koja je
stalno aktuelna i zasnovana na dokazima o uinkovitosti. Istraivanja sestra predstavljaju
stalna traenja boljih naina promocije zdravlja i poboljanja kvalitete ivota ljudi sa
nedostacima ili onih koji pate od bolesti.Prema europskim standardima, medicinskih
sestara treba biti etiri puta vie od ukupnog broja lijenika.
Sestra se mora obrazovati i za bolniki i za vanbolniki rad. Njen posao mora biti sve
kvalitetniji, njeno znanje na nekim podrujima zdravstvene njege i javnog zdravstva sve
obimnije i sve vie nauno utemeljeno. Nadalje, sestrinstvo se s monovalentnog, npr.
briga za tuberkulozne, dermatoveneroloke, onkoloke i druge bolesnike, preusmjerava
na polivalentno, pa se sve sestre, sve duim kolovanjem, osposobljavaju za sva podruja
sestrinskog rada od njege svakog bolesnika do zatite zdravlja svekolikog zdravog
stanovnitva, od medicinske tehnologije do zdravstvenog odgoja i prosvjeivanja. Sestra
se koluje svestrano, tako da lako i struno moe prijei s jednog na drugo podruje
svojeg rada, npr. s bolnikog na vanbolniko, ili suprotno. Osposobljenost za razne ue
djelatnosti, npr. za dunost glavne sestre, za nastavniki rad u sestrinskim kolama, za
menaderstvo, za organizaciju sestrinske ili zdravstvene slube, za praenje
epidemiolokih zbivanja, za samostalni terenski, obiteljski, patronani rad, za planiranje
rada itd. sve to pomalo stavlja u prvi red potrebu za sestrinskim fakultetskim
obrazovanjem.

Nove principe njege bolesnika postavila je

engleskinja, Florence Nightingale. Ako u sestrinstvu ne napredujemo svake godine,
svakog mjeseca i svake sedmice, vjerujte mi da tada nazadujemo, kazala je ona.
Odgovornost buduih medicinskih sestara tehniara u buduem profesionalnom radu je
velika, posebno zbog injenice da se djelatnost zdravstvene njege u svijetu razvija tako da
se u sredite njenih aktivnosti postavlja ovjek i zdravlje umjesto bolesti.
Himna sestrinstva
Na poticaj ge Marije Orli umi, pomonice ravnatelja Kbc-a Zagreb i glavne
inicijatorice osnivanja pjevakog zbora medicinskih sestara i tehniara, ravnatelj
akademik eljko Reiner je napisao stihove a gosp. Toni Glowatzky sklado glazbu za
Himnu sestrinstva.
Pjevaki zbor medicinskih sestara i tehniara KBC Zagreb prvi puta u povijesti
sestrinstva Hrvatske, prole godine je izveo pjesmu medicinskim sestrama tehniarima
povodom Dana sestrinstva, u Klinikom bolnikom centru Zagreb, a takoer i u emisiji
Dobro jutro Hrvatska HRT-a.
Pjesma je namijenjena svim medicinskim sestrama i medicinskim tehniarima povodom
Meunarodnog dana sestrinstva koji se slavi 12. svibnja.

Sustav zdravstvene zatite nezamisliv je bez medicinskih sestara, stoga trebamo zadniki
raditi na razvoju sestrinske profesije i sestrinstva uope, na dobrobit korisnika
zdravstvene zatite.
Svim medicinskim sestrama i medicinskim tehniarima Sretan njihov dan!
Saetak: U suvremenu sestrinsku praksu duboko su utkana brojna etika naela
poput autonomnosti, nekodljivosti, pravinosti, odanosti,
istinoljubivosti, odgovornosti i povjerljivosti. Sestrinstvo se razvijalo
od prirunog njegovanja do samostalne profesije pratei socijalne
promjene, razvoj medicine te drugih bazinih i drutvenih znanosti.
Razmatrajui sestrinstvo u pojedinim periodima moemo uoiti
prisutnost odnosno odsutnost pojedinih naela. Potreba za utkanosti
etikih naela u rad medicinskih sestara poinje se naglaavati krajem
19. stoljea to dovodi do razvoj etike u sestrinstvu kao discipline
tijekom 20 stoljea. Analizirajui povijest sestrinstva, s obzirom na
ulogu i znaaj medicinske sestre moemo izdvojiti nekoliko razliitih
perioda: narodni period, robovlasniki period, kranski period,
mraan period, suvremeni period. U narodnom periodu sestrinstva
bolesne i onemoale njeguje enski lan obitelji ili zajednice. Pri
njegovanju primjenjuju se tehnike, zaini i biljke koje su imale
uinka, a one neuinkovite prestaju se primjenjivati. Tehnike i biljke
koje su izazivale dodatne tegobe prestale su se primjenjivati. Iz
navedenog moe se uoiti primjena naela nekodljivosti ne
natetiti oboljelom pri njegovanju. Govorei o starim kulturama poput
Egipta, Babilona, Kine, Palestine, nalazi se niz podataka o povijesti
medicine. Zapise o postojanju medicinskih sestara odnosno osoba
koje su njegovale bolesne nalazimo u vjerskim knjigama Starom
zavjetu, Vedama, te na papirusima. Uloga medicinske sestre samo je
djelomino poznata, te stoga ne moemo sa sigurnou govoriti o
prisutnosti etikih naela. No u medicini dolazi do uspostavljanja
visokih etikih standarda koji se vezuju uz Hipokrata u iju ast
lijenici i danas polau Hipokratovu zakletvu. Takoer u
Hamurabijevom zakonu nastoji se zatititi pacijenta od nesavjesnog
lijeenja. Kranski period sestrinstva obiljeavaju matrone i
akonese. Voene religijskim principima obrazovane, asne ene iz
visokih drutvenih stalea poinju zbrinjavati bolesne i onemoale.
Spominju se Phoebe, Olimpija, Marcela, Paola i Fabiola. Njegovanje
se smatra asnim i cijenjenim zanimanjem, prisutno je poduavanje o
tehnikama njegovanja i zbrinjavanja. Aktivnosti matrona i akonesa
stvorile su osnovu za razvoj obrazovanih sestara. Osnivaju se
redovniki redovi koji uz ostale aktivnosti znaajan dio svog vremena
posveuju njezi potrebitih. Stariji i najiskusniji lanovi reda
poduavaju mlae. Renesansa je potaknula ubrzan razvoj medicine.
Razvija se anatomija i fiziologija, kirurgija, opstetricija,

oftalmologija, farmakologija. Budui je sestrinstvo smatrano

religioznim pozivom dolazi do njegove stagnacije. Pod utjecajem
reformacije dolazi do zatvaranja velikog broja bolnica (vraaju se
dobrotvorima), oboljele iz viih drutvenih stalea njeguju u njihovim
kuama lanovi obitelji, a u gradskim bolnicama zbrinjavaju se samo
siromani. Bolesne su zbrinjavale uglavnom neobrazovane ene iz
najniih drutvenih slojeva, katkada bive zatvorenice ili ene koje su
svoju zatvorsku kaznu umjesto u zatvoru sluile u bolnicama. esto
su to bile prostitutke i pijanice. Edukacija o njegovanju oboljelih nije
postojala, nitko nije davao niti prosljeivao upute o zbrinjavanju
bolesnika. Sestrinstvo je bila usluna djelatnost, ali najnepoeljnija
zbog male plae i tekih uvjeta rada. Stanje u bolnicama i
neobrazovano osoblje koje umjesto u zatvoru kaznu slui u bolnicama
u svojim djelima opisuje i C. Dickens. Upravo stoga ovaj period
sestrinstva naziva se mranim periodom. U ovom periodu ne
primjenjuju se etika naela. Osoblje brine iskljuivo o sebi, a
pacijenti su uglavnom zanemarivani. Promjene poinju u 16. stoljeu
djelovanjem Vinka Paulskog koji je prepoznao potrebu za
obrazovanjem medicinskih sestara. U prvoj polovini 19. stoljea
Thomas Fliedner po uzoru na rad i obrazovanje akonesa osniva
trogodinje kolovanje za akonese u Kaiserswerthu, to dovodi do
ubrzanog razvoja sestrinstva. Polaznice kole stjecale su teorijska
znanja iz medicine, farmakologije, sestrinstva, odravanja kuanstva i
bolnica i praktina iskustva boravkom u bolnici na praksi. Praksa se
odvijala na enskom, mukom i djejem odjelu i polaznice su se
periodino mijenjale po odjelima kako bi svugdje stekle iskustva.
Predavanja iz zdravstvene njege drala je Frederika Munster supruga
Thomasa Fliednera iako nije imala medicinskog obrazovanja.
Napisala je i prve skripte iz njege bolesnika. Sestre akonese su bile
cijenjene zbog obrazovanja i praktinog iskustva, a ponovno se nazire
i primjena etikih naela. Florence Nightingale boravila je u koli u
Kaiserswerthu tri mjeseca 1851. i upoznala se sa radom kole i radom
akonesa. Po uzoru na ovu kolu osnovala je kolu za medicinske
sestre pri St. Thomas hospital. kola pri St. Thomas hospital je
postavila visoke kriterije za prijam studenata koji su ukljuivali i
visoke karakterne osobine kandidatkinja. Morale su biti potene,
tone, pouzdane, mirne i tihe, uredne i iste, strpljive vesele i blage, a
mogle su biti ispisane zbog loeg vladanja, nemara ili neuinkovitosti.
Slini kriteriji primjenjivali su se u svim kolama u Europi i
Sjedinjenim Amerikim Dravama krajem devetnaestog i poetkom
dvadesetog stoljea. Moralnost i krepost navode se kao nune
karakteristike osobe koja zapoinje sestrinsko obrazovanje i koja e
postati medicinskom sestrom. Pri upisu u kolu za sestre pomonice u
Zagrebu 1921. godine kao jedan od kriterija za upis je neporonost.
Tijekom pripravnog perioda (prvih 3-4 mjeseca) nastavnice su osim
usvajanja teorijskog znanja kod studentica pratile i ponaanje, radne

navike, motiviranost, stupanj zrelosti, odnos prema bolesnicima. Na

osnovu negativne ocjene iz bilo kojeg od navedenih parametara
studentica je iskljuivana iz nastavka obrazovanja. Dvadesetih godina
dvadesetog stoljea u Sjedinjenim Amerikim Dravama Isabel
Hampton Robb u knjizi Nursing Ethics for Hospital and Private Use
opisuje dranje, ponaanje za stolom, prikladnu odjeu za medicinsku
sestru a jednako tako navodi da su zdravlje, edukacija i pristojnost
nune osobine medicinske sestre (Southby, 2003). Postoje zapisi o
ukljuivanju nekih aspekata etike u sestrinstvu u obrazovanje
medicinskih sestara brzo nakon osnivanja sestrinske kole Johns
Hopkins u SAD-u 1889. godine. U nastavnom planu i programu
kole za medicinske sestre u Zagrebu 1930. godine nalazi se predmet
Etika sestre sa 15 sati teorijske nastave. U Sestrinskoj rijei
asopisu za medicinske sestre 30-tih godina dvadesetog stoljea
objavljen je niz tekstova o etici u sestrinstvu. Dio tekstova su
prijevodi radova iz Amerikih asopisa poput rasprave Portret idealne
sestre pomonice (Hospital Progress, February 1935), a jednako tako
objavljivani su radovi koji govore o problematici s kojom se
medicinske sestre susreu u svakodnevnoj praksi a vezana je uz etika
pitanja. Autor niza radova bila je Lujza Jankovi Wagner (GrkoviJanovi, 2003). Nov aspekt u promatranju etikih promjena kroz
povijest sestrinstva postavlja se sa pojavom prisege Florence
Nightingale odnosno pojavom Etikog kodeksa medicinskih sestra.
Prvim prihvaenim etikim kodeksom medicinskih sestara smatra se
prisega F. Nightingale. Radna grupa na elu sa Lystrom E. Gretter
ravnateljicom Forrand kole za obrazovanje medicinskih sestara u
Detroitu sastavila je 1893. prisegu koja je sluila kao vodi za etiko
ponaanje medicinskim sestrama do usvajanja prvog etikog kodeksa
medicinskih sestara. Prisega je sainjena po uzoru na Hipokratovu
prisegu i u uspomenu na F. Nigtingale nazvana je Nightingaleovom
prisegom. I danas ponegdje pri diplomiranju medicinske sestre polau
Nightingaleovu prisegu. Ameriko sestrinsko udruenje 1896. godine
prepoznalo je potrebu za izradom etikog kodeksa. Medicinske sestre
su traile konkretne postavke koje mogu primijeniti u svakodnevnoj
praksi, a jednako tako i kako poduavati nove sestre o etici u
sestrinstvu. Prvi etiki kodeks Amerikog sestrinskog udruenja
datira iz 1926. godine odraava kransku moralnost i stavove prema
sestrinstvu u to vrijeme. Zdravstvena njega usmjerena je na
zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba, medicinska sestra se
prikazuje kao posluna, pridrava se pravila i lojalna lijeniku. Nova
verzija etikog kodeksa objavljena je 1940 godine. U ovom kodeksu
namjera je bila prikazati sestrinstvo kao profesiju. Navode se
odgovornosti medicinske sestre u odnosu prema pacijentu, drugim
sestrama, poslodavcu, javnosti i drugima, jednako tako i prema sebi.
Uz iroka naela koja mogu biti primijenjena u razliitim situacijama
osigurani su i napuci za pojedine situacije. Revidirana verzija

objavljena je 1950. godine sastojala se od preambule i 17 saetih

odredbi. Naziv naglaava profesionalnost (Etiki kodeks
profesionalnih medicinskih sestara), a uklonjena je odredba o
lojalnosti lijenicima. U oekivanja od medicinskih sestara ukljuena
je prevencija bolesti i unaprjeenje zdravlja. Tridesetih godina
dvadesetog stoljea Meunarodni savjet sestara (ICN) formirao je
Odbor za etiku u sestrinstvu s ciljem da se prepoznaju etiki problemi
sa kojima se susreu medicinske sestre. Rad odbora usporio je Drugi
svjetski rat, i 1953. godine Meunarodni savjet sestara izrauje
Meunarodni kodeks medicinskih sestara s namjerom da slui kao
standard za medicinske sestre irom svijeta. U 14 odredaba navodi
odgovornost medicinskih sestara u ouvaju ivota, ublaavanju patnji
i unaprjeenju zdravlja. Od medicinskih sestara se oekuje da odbiju
sudjelovati u neetikim postupcima, prijave neetiko ponaanje
suradnika, ali samo nadlenim, i da prihvate standarde osobne etike u
profesionalnom i privatnom ivotu. Iako su uinjene manje revizije
tijekom vremena idua velika revizija navedenog kodeksa uinjena je
tek nakon 27 godina (1980). Etiki kodeks medicinskih sestara ICN-a
prevoen je i primjenjivan irom svijeta tako i u Hrvatskoj. Tijekom
ezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina kao reakcija na
promjene socijalnog konteksta uinjene su revizije kodeksa
Amerikog udruenja medicinskih sestra u kojima se naglaava
osobna etika, u kodeks se uvode drugi zdravstveni profesionalci (ne
samo lijenici). Osiguran je etiki okvir medicinskim sestrama unutar
kojeg mogu provoditi sestrinsku praksu i odgovornosti prema
pacijentu, drutvu i profesiji te sudjelovanje u istraivanjima.
ezdesetih godina iz naziva kodeksa brie se rije profesionalnih .
Krajem sedamdesetih godina formira se radna grupa koja objavljuje
Smjernice za primjenu Etikog kodeksa medicinskih sestara.
Osamdesetih godina u sve nastavne programe obrazovanja
medicinskih sestara u Americi uvode se teme iz etike u sestrinstvu.
Krajem devedesetih godina ICN pristupa znaajnoj reviziji etikog
kodeksa medicinskih sestara. Revizija je nastala kao odgovor
sestrinstva na drutvene promjene. Kodeks donosi odredbe o etikim
obvezama i dunostima svake medicinske sestre, postavlja etike
standarde profesije o kojima se ne pregovara, i izraava da sestrinstvo
razumije vlastitu odgovornost prema drutvu. Nastojala se naglasiti
primarna uloga medicinskih sestara - primarni ciljevi, vrijednosti,
obveze profesije. ICN Etiki kodeks medicinskih sestara iz 2000. u
preambuli navodi etiri osnovne odgovornosti medicinske sestre
unaprjeenje zdravlja, prevenciju bolesti, uspostavljanje zdravlja i
ublaavanje patnji, naglaava da je potreba za zdravstvenom njegom
univerzalna. U kodeks su ukljuena i ljudska prava (pravo na ivot,
dignitet i tretman sa potovanjem). Etiki kodeks definira odnos
medicinske sestre i osobe (pacijenta), prakse, suradnika te odnos
medicinske sestre i profesije. Znaaj etikih naela moe se uoiti i

pri pomnijem promatranju posljednje definicije zdravstvene njege

Meunarodnog savjeta medicinskih sestara kao i u glavnih uloga
medicinskih sestara. Zdravstvena njega obuhvaa samostalno i
suradniko zbrinjavanje pojedinaca svih dobi, obitelji, grupa i
zajednice ; zdravih i bolesnih i u svim okruenjima. Zdravstvena
njega ukljuuje unaprjeenje zdravlja, prevenciju bolesti i
zbrinjavanje bolesnih, onesposobljenih i umiruih. Glavne uloge
medicinske sestre su: zbrinjavanje bolesnih, zagovaranje potreba i
prava pacijenta, osiguravanje sigurne okoline, istraivaki rad,
sudjelovanje i utjecanje na formiranje zdravstvene politike,
menadment, edukacija (Meunarodni savjet sestara- ICN).
Posljednja revizija Kodeksa medicinskih sestra Meunarodnog
savjeta sestra uinjena je 2005. godine i objavljena 2006. U
dokumentu su objavljene preporuke za primjenu etikog kodeksa u
svakodnevnoj praksi, u edukaciji i istraivanjima te uloga nacionalnih
udruga. Pratei promjene vezene uz Etike kodekse medicinskih
sestra Hrvatska udruga medicinskih sestra 1995. objavljuje Etiki
kodeks medicinskih sestra. Hrvatska komora medicinskih sestara
2005. godine donosi Etiki kodeks medicinskih sestara koji definira
osnovna naela profesionalnog ponaanja medicinske sestre, odnos
prema pacijentu, suradnju s timom zdravstvene njege potivanje
profesionalne tajne, trajno usavravanje, potivanje ugleda stalea,
zatitu pacijenta od rizika, osiguranje od odgovornosti, nain
rjeavanja etikih pitanja i odnose prema drugim medicinskim
sestrama. Moemo vidjeti da kako se mijenjala uloga medicinske
sestre kroz povijest tako se mijenjala i utkanost etikih naela u
svakodnevnu praksu. Danas se medicinska sestra u svakodnevnoj
praksi susree sa brojnim etikim pitanjima. U svaki postupak koji
ona provodi moraju biti ukljuena etika naela poput autonomnosti,
nekodljivosti, pravinosti, odgovornosti i povjerljivosti. Posebno
treba istaknuti specifine situacije poput istraivanja u sestrinstvu
koja zahtijevaju dodatnu pozornost pri primjeni etikih naela. Pri
svakodnevnom radu medicinskoj sestri vezano uz etika pitanja
pomo moe biti Etiki kodeks medicinskih sestara.

Florence Nightingale je roena 12.05.1820.godine, u Italiji.

Stekla je temeljito filozofsko, literarno i matematiko obrazovanje.
Bila je kerka bogatog engleskog veleposjednika i provela je bezbrinu mladost.
Umrla je 13.08.1910.godine, u Londonu.

Naela kroz povijest

Hipokratova zakletva sadri etika naela trajne
vrijednosti za medicinu: naelo injenja dobra i

nenanoenja tete bolesniku, naelo pravednosti,

naelo potovanja ivota i naelo potovanja
linosti bolesnika.
Obveze lijenika: da se predano i savjesno zalau za
dobrobit bolesnika, da lijeenjem i cjelokupnim
svojim ponaanjem paze da mu ne nanesu tetu i
nepravdu. Ovdje spada i obaveza strogog uvanja
lijenike tajne kao i dunost lijenika da
odreene terapijske zahvate prepusti onim
lijenicima koji to bolje obavljaju.
Naela kroz povijest
Florence Nightingale (1820-1910)
- napisala zakletvu namjenjenu medicinskim sestrama. U
zakletvi se istie neophodnost ivljenja u moralnom
istunstvu, kako u profesiji, tako i u
svakodnevnom ivotu; potvruje se
pravilo primum non nocere kao i
obaveza uvanja profesionalne tajne;
na kraju se istie obveza suradnje s
lijenikom, kao i stalnog
profesionalnog usavravanja.
Naela kroz povijest
- prva uoila direktnu vezu izmeu zaepljenih
kanalizacionih odvoda i nedostatka ventilacije s
fatalnim infekcijama. Insistirala je na adekvatnom
osvjetljenju, pravilnoj ishrani, higijeni i aktivnosti.
Shvatila je da je vrhunska istoa, koja je prethodila
dananjim tehnikama sterilizacije, glavna zatita od
infekcija.
- njena vizija u potpunosti je izmijenila pristup drutva
prema sestrinskoj njezi: vjerovala je da je veoma bitno
njegovati zdravlje pojedinca, i mentalno i fiziko, kao i
lijeiti samo oboljenje.
ivot je najvea vrijednost i najvee
dobro
Osnovni princip iz kojeg proizlaze svi ostali
principi.
ivot je jedinstven i neponovljiv.
Vaan je kvalitetan ivot, a ne samo ivot.
ini dobro i ne ini zlo
Osnovni princip prisutan u svim medicinskim
kodeksima (primum nil nocere prvo je ne
koditi)

Kakav je bio razvoj sestrinstva kroz historiju?

Njega bolesnika kao vjestina poznata je od najstarijih vremena. Ona

se prvo razvijala u krugovima
plemena i porodica. Narocito je bila znacajna za vrijeme plemenskih
sukoba, u slucaju povreda nastalih
za vrijeme potraga za hranom i u borbi za opstanak, kao
i za vrijeme njegovanja porodilja i oboljelih u
krugu porodice. Njega porodilja, oboljelih i povrijeenih pruzana je od
strane nestrucnog kadra i tu su je
pruzale zene u krugu porodice, a na bojnom polju muskarci.
U IV vijeku, u Rimu zene organizuju njegu
bolesnika i siromasnih. To obavlja red matrona (ugledne starije
dame) meu kojima su najpoznatije Fabiola, Marcela i druge.
Za vrijeme krstaskih ratova sa sestrinske tacke doveli su do
formiranja dobro organizovanih vojnih
redova za pruzanje sestrinske n
jege radi zbrinjavanja vojnika.
Elizabet Fry i Amalie Sieveking smatraju se prvim reformatorima
sestrinstva koje su isticale potrebu
obrazovanja i njegovatelja bolesnih ljudi.
Theodor Fieder osnovao je jednu od prvih skola za sestre u
Kaiserwerthu.
Poj
avom
Florence Nightingale ( 1820.
191
0. ) dolazi do promjene u sestrinstvu, odnosno njezi bolesnika i
ona je osnivac modernog sestrinstva.
"Bolje poznavati osobu u odreenom stanju, nego stanje od kojeg bi
pacijent mogao patiti."
F.N.

3.
Gdje je i kad
nastala prva bolnica?
Smatra se da je prva bolnica, prema pisanim trag
ovima, nastala u Indiji
do 5. v

ijeka prije
K
rista
4
.
Koju je ulogu imala Florence Nightingale u ZD?
Pojavom Florence Nightingale(12.5.1820
13.8.1910) dolazi do promjena u radu sa bole
snim i
povrijeenim.
Do tada su usluge u njegovanju bolesnih i povrijeenih pruale osobe
koje nisu kolovane za ta
zanimanja .
Zajedno sa drugim sestrama u bolnici organizuje rad na :
idenju prostorija,opreme i drugog potrebnog pribora i materijala.
uvoenju posebne ishrane koja se sastoji od dosta voda i povrda.
odvajanju oboljelih i povrijeenih.
uvoenju standardne bolnike opreme.
obilaenje pacijenata nodu zbog ega su je nazvali dama sa
svjetiljkom.
Uvoenjem samo sanitarnih metoda u radu
sa povrijeenim i bolesnim doalzi do pada
smrtnosti ,smanjuje se broj od zaraznih bolesti kao to su kolera i
tifus sa 60% na 42,7%.
Florence Nightingale osniva prvu kolu za medicinske sestre iz svog
fonda.
5
.
ta predstavlja sestrinska deontologija ?
Medicinska sestra
tehniar je osoba koja ima zavrenu medicinsku kolu i koja je
kvalifikovana i ovlatena da obavlja odgovornu slubu medicinskih
sestara

unapreenju zdravlja , spreavanju bolesti i njezi oboljelih

definicija SZO.
Osnovni zadaci (deo
ntologija) medicinske sestre
tehniara su:
Struna njega o bolesnim , iznemoglim i onim licima kojima je
potrebna pomod shodno
njihovim fizikim , emocionalnim i socijalnim potrebama , bez obzira
na to da
li se njega sprovodi u bolnicama , kod kude ili na
nekom drugom mjestu;
Zdravstveno vaspitanje , savjetovanje bolesnika i njegove okoline u
bolnici i ostalim
zdravstvenim ustanovama , u porodicama , zatim omladine po
kolama i drugih;
Posmatranje i pronalaenje subjektivnih i objektivnih inilaca koji u
tiu na zdravlje svih
ljudi;
Odabiranje , osposobljavanje i usmjeravanje drugih zdravstvenih
radnika koji njeguju;
Saradnja sa ostalim lanovima zdravstvenih i drugih ustanova sa
kojima su u kontaktu .
Profesionalno sestrinstvo zahtijeva obim znanja , ko
ji se sastoji od injenica , teorije ,
principa i kontracepcije. Ovaj obim znanja proizilazi iz humanitarnih ,
biolokih , fiziko
hemijskih , sociolokih i drugih nauka.
Ta znanja su neophodna da bi se razumila uloga sestre i potrebe ljudi
.
6
. Koja su
naela etike medicinskih sestara

tehniara ?
1. Medicinska sestra brine za ouvanje
zdravlja ljudi. Svoj posao je duna da obavlja humano , struno i
odgovorno ,
te u odnosu sa bolesnikom potovati njegove individualne potrebe i
vrijednosti
2. Medicinska sestra potuje pravo
bolesnikova izbora i odluivanja
3. Medicinska sestra je duna uvati
poslovnu tajnu , zdravstveno stanje bolesnika , uzroke , okolnosti i
posljedice
tog stanja.
4. Medicinska sestra potuje
dostojanstvo
i osobenost tidenika u svim stanjima zdravlja , bolesti i pri
umiranju.
5. Med
icinska sestra je duna pruiti
bolesniku kompletnu zdravstvenu njegu
6. D
jelovanje medicinskih sestara i t
ehniara mora se temeljiti iskljuivo u korist bole
snika
7.
Zdravstvena obrada bolesnika bi
trebala predstavljati zajedniko nastojanje strunjaka
razliitih
zdravstvenih
poziva : medicinska sestra i medicinski
tehniar priznaje i potuje rad
saradnika.
8. Medicinska sestr
a i medicinski
teh
niar uvijek moraju postupiti u skladu sa up
ustvima koja
garantuju zdravlje
i dalji razvoj zdravstva u drutvu.
9. S

trune organizacije medicinskih

sestara , medicinskih tehniara primaju odgov
ornost za uvanje i
podupiranje
etikih naela u
zdravstvenoj njezi.
7
.
P
ojam tradicionalne njege bolesnika
?
U savremenim drustvima postoji opca tendencija povezivanja drzava,
nauke,ljudske prake i ljudi u svijetu
na poboljsanju vrijednosti zivota.Usljed nastalih promjena nastoji se
da se na tradicional
izam dodaju
novevrijednosti.Stvaranje i organizovanje bolnica izvan vjerskih
institucija i pojavljivanje prvih skola za
medicinske sestre dolazi i do poboljsanja njege prema bolesnicima.
Osnovni zadaci sestre u njezi bolesnika su bili:
odrzavanje line
higijene(njega bolesnika)
posmatranje bolesnika
ishrana bolesnika
primjena terapije
uestvovanje ili izvoenje medicinsko
tehnikih radnji,
prepoznjavanje urgentnih stanja i pruanje prve strune pomoci,
i zdravstveno obrazovanje .

Florence Nightingale, dama sa svjetiljkom

U Firenci u Italiji 12. svibnja 1820. godine rodila se ena koja e svojim radom
promijeniti odnos sestrinstva u bolnicama i pomoi mnogim ratnim stradalnicima da
preive u novoj borbi poslije ranjavanja u borbi za ivot. Bila je to glasovita Florence
Nightingale, utemeljiteljica jednog od najhumanijih poziva, medicinskog sestrinstva, koju
su zvali dama sa svjetiljkom.
Photo: en.wikipedia.org ponedjeljak, 12. svibnja 2014. u 10:08
zoom
Florence Nightingale bila je ki bogatog engleskog veleposjednika koji se s obitelji 1921.
godine vratio u Englesku. kolovala se u Cambridgeu, govorila tri jezika i pokazivala
iznimnu bistrinu za matematiku. Takozvano crno doba u engleskim bolnicama
potaknulo je mladu Florence da se posveti medicinskom pozivu. U samostanu asnih
sestara u Dsseldorfu zavrila je teaj, a kolovala se i u Parizu i Londonu.
Florence Nightingale najvie se iskazala u Krimskom ratu kada je neumorno radila na
reformi sanitetske slube britanske vojske. Zajedno s 38 sestara volonterki, meu kojima
je bila i njezina teta Mai Smith, u listopadu 1854. godine Florence Nightingale stigla je u
Tursku, a zatim 545 kilometara preko Crnoga mora do Krima, gdje je bila stacionirana
veina
britanskih
trupa.
Sestre su zatekle mnotvo ranjenika u tekim higijenskim i medicinskim uvjetima, bez
lijekova i hrane. Tifus, kolera i dizenterija ubijali su vie od metka. Iako nije odmah
naila na dobrodolicu, hrabra Engleskinja Florence Nightingale besprimjernom se
hrabrou borila protiv smrtonosnih bolesti i organizirala bolniku slubu u najteim
ratnim uvjetima. Povisila je standarde lijeenja i znatno utjecala na osnivanje budue
organizacije Crvenog kria. Sa svjetiljkom u ruci nou je obilazila ranjenike i bolesne,
zato su je vojnici nazvali 'dama sa svjetiljkom'. Zbog njezina doprinosa u Velikoj Britaniji
je proglaena nacionalnom heroinom, a od 45 tisua funta nagrade osnovala je prvu kolu
za izobrazbu medicinskih sestara u Engleskoj. Zato se smatra utemeljiteljicom poziva
medicinskih sestara koji je postao vrlo cijenjen meu enama diljem svijeta.
Kraljica Viktorija odlikovala je Florence Nightingale ordenom Crvenoga kria, a prva je
ena koja je dobila Orden asti, samo tri godine prije smrti 1910. godine.
Njezin roendan 12. svibnja danas se sobiljeava i kao Meunarodni dan sestrinstva. To
je jedinstven dan u godini kada se skree pozornost na rad medicinskih sestara i njihovu
ulogu
u
njezi
bolesnih
i
zatiti
zdravih
ljudi.
Ovdje podsjeamo i na prve hrvatske lijenice koje su utirale put dananjim lijenicama.
Naime, u vrijeme kada su one poinjale raditi, taj je poziv iskljuivo bio odreen
mukarcima. Prve hrvatske lijenice diplomirale su na njemakim medicinskim
fakultetima: najprije Milica viglin avov 1893., a zatim i Karola Maier-Milobar.
Doktorica avov praksu je obavljala u Dresdenu i Sofiji. Tek 1903. godine Banskom
uredbom, odobrena je lijenika praksa enama u Hrvatskoj. Ohrabrena time, 10. veljae
1906. doktorica Karola MaierMilobar otvorila je prvu ordinaciju za enske bolesti u
Zagrebu i tako postala prva lijenica s praksom u domovini. Svoja vrata enama je

odmah otvorio i novoosnovani Medicinski fakultet u Zagrebu. Prva je na njemu

promovirana Kornelija Serti 1923. godine. Od tada, a posebice poslije Drugog svjetskog
rata sve je vie ena odabiralo lijeniki poziv. Tako je danas u Hrvatskoj lijenitvo sve
manje muki posao. U nekoliko posljednjih godina, izmeu 10 tisua lijenika i
lijenica registriranih pri Hrvatskom lijenikom zboru, vie od 50 posto su ene.

"Ljudsko bie ne prestaje postojati u trenutku smrti. To je promjena, a ne unitenje, koji

se odrava. "- Florence Nightingale