-Sto su materijali ?

Materijali su vrste tvari koje imaju masu i zauzimaju prostor i od kojih je neto izraeno
ili sastavljeno, tj. to su
samo one tvari koje se pogodnim postupcima mogu oblikovati u predmete tono
odreenog oblika, veliine i
uporabne vrijednosti.Iz njih su izradjeni proizvodi korisni za uporabu.Materijali
imaju specificina svojstva kojom je cine materijalom(elektricna
vodljivost,mehanicka otpornost...)

-Podjela materijala
Dijelimo ih na Prirodne (metali,kamen,glina,drvo,vuna,svila,koza,pamuk) i na
Sintetske (legure metala,polimeri,poluvodici,supravodici,tehnicke keramike,kompoziti)

Podjela materijala prema vrsti,svojstvima,primjeni

-strojarstvo,brodogradnja,aeuronautika,gradjevinarstvo : metali i
legure,keramike,polimeri i kompoziti
-elekrotehnika i elektronika : poluvodici,metali,keramike,polimeri
-medicina : biomaterijali,metali,keramike,polimeri,kompoziti

-Osnovne karakteristike metala,karakteristike polimera

Osnovne karakteristike metala su: kristalna struktura,dobra elektricna i toplinska
vodljivost,cvrstoca i zilavost,imaju metalni sjaj.
Osnovne karakteristike polimera su :slaba elektricna i toplinska vodljivost,mehanicka
svojstva su im razlicita,neotporni su na visokim temperaturama,otporni na utjecaj raznih
kemikalija.

-Sto su slitine ili legure

Metalni materijali i slitine su anorganske tvari sastavljene od atoma kemijskih elemenata po
karakteru metala povezanih meusobno metalnom vezom. Veina elemenata u periodnom sustavu
su metali

-Osnovne karatkeristike svih materijala

-Veza izmedju materijala,funkcija i procesa
Materijal je povezan sa funkcijom ,oblikom i procesom.MATERIJAL odredjuje funkicju,omogucujeo
oblikovanje u gotov proizvod i proces kojim cemo to postici.FUNKCIJA odreduje materijal,oblik i
proces.OBLIK odredjuje materijal,funkciju i proces.PROCES odredjuje materijal,funkciju i oblik.

-Podjela tvari
Tvari dijelimo na CISTE TVARI i SMJESE.

Ciste tvari djelimo na kemijski elementi(amotarni,molekulski) i kemijski spojevi ( kovalentni,ionski). Pod

smjese spadaju npr. Zrak,mlijeko,mjed.

-Osnovna struktura atoma

Atom je namjanji dio nekog kemijskog elementa,koji zadrzava svojstva tog elementa(atomos-nedjeljiv).Atomi su
gradjeni od jezgre i elektronskog omotaca.Elektorni velikom brzinom kruze oko svoje jezgre i oko svoje osi.Jezgra
se sastoji od protona(+),i neutrona(0).Broj elektrona jednak je broju protona,tako da je atom prema vani
neutralan.

-Gradja atoma(sta je proton,elektron,neutron)

Jezgra je vrlo mala u odnosu na atomsto znaci da su elektroni daleko od jezgre.Promjer atoma je 10000 puta
veci od promjera jezgre.
Elektron je jedinicna mnozina elektricne energije. Moe se uzeti kao sitna estica ili energijski val negativnog
naboja.
Proton je teska cestica materije 1837 puta teza od elektrona.Proton je sastavni dio jezgre atoma.
Neutron je takodjer cestica materije tek malo teza od protona.Elektricki je neutralan.

-Atomski broj,relativna atomska masa

Atomski broj je pripadnost atoma nekom odredenom kemijskom elementu.Svaki je kemijski element gradjen iz
istih atoma,tj atoma koji imaju jednak atomski broj,odnosno broj protona u jezgri.
Relativna atmoska masa se odredjuje jer su atomi sitne cestice i nemogu se vagati.Standard pri mjerenju se
uzima izotop ugljika koji ima u jezgri 6 protona i 6 neutrona.

-Periodni sustav elemenata(koliko skupiuna ima,kako ih djelimo,periode,gdje su

metali i nemetali)
-Vrstekemijskih veza ( po 2 recenice o svakoj vezi(kovalentna,ionska...))
Vrste veza izmedju atoma : ionske,kovalentne i metalne.
IONSKA VEZA: Poveu li se atomi jako razliitih elektronegativnosti nastat e ionska veza jer e jedan od atoma
k sebi potpuno privui elektrone zajednikog elektronskog para.Karakteristike ionske veze su : vezuju se atomi
metala sa nemetalom,jake atomske veze,kation ima manji promjer od aniona,u suhom stanju ne provode
el.struju.
KOVALENTNA VEZA:Temelj kovalentne veze je zajednicki elektronski par.Svaki par elektronskih elektrona koji
nije ukljucen u vezu zovemo slobodni elektronski par.Karakteristike su : spajaju se atomi nemetala,veza je
hoomopolarna,svaki atom daj e po 1 elektron i stvaraaju zajednicki elektronski par.
METALNA VEZA :Osnovna znacajka je slobodno kretanje elektrona nepopunjenih orbitala koji su odvojeni od
atoma u kristalnoj resetci kovine.To su vodljivi elektroni jer omogocuju provodjenje elektriciteta.Glavne
karakteristike ove veze su : vezu se atomi metala,elektroni provode el .struju,nije usmjerena.

-Kristalna i morfna forma

Kristalna forma kondenzirane tvari je karakteristina po dugodosenom ureenju atoma (molekula) a opisana je
pomou kristalne reetke. Najmanji dio kristalne reetke koji se ponavlja u svim smjerovima je primitivna
jedinina elija. Grae vrstih tvari se razlikuju u tome to neke imaju ureenje atoma dugog dosega (stanje
kristalne strukture) dok kod nekih to ureenje ili ne postoji ili postoji na udaljenostima malog dosega (amorfana

struktura).Brzim hladjenjem tekuce faze metala

tipine vrste tvari amorfne strukture.

mogu se formirat amorfne strukture. Stakla i keramike su

-Nabrojati vrste elementnih celija

Sve vrste su :jednostavna,plosno kubna,prostorno kubna,jednostavna tetragonalna,prostorno
tetragonalna,heksagonalna,jednostavna rompska,prostorno rompska,bazno centrirana rompska,plosno
rompska,romboedarska,jednostavna monokliinska,bazno centrirana monoklinska,triklinska.

-7 kristalnih sustava-nabrojati ih
7 kristlanih sustava su : Kubna,tetragonalna,rombska,trigonska,monoklinska,triklinska,heksagonalna

-Vaznije karakteristike str.(nacrtati 3 str.-kubicna,centralna i jos 1 )

Tako svi plemeniti metali srebro, bakar i zlato formiraju plono centriranu kubinu kristalnu reetku dok prijelazni
metali kao eljezo, vanadiji i krom tvore prostorno centriranu kubinu reetku.Neke tvari mogu imati vie
razliitih kristalnih struktura(alotropske modifikacije). Tako npr. ugljik moe biti uformi grafita ili dijamanta.(+
NACRTATI 3 kristalne strukture)

-Polimorfija
Materijali koji mogu imati vie od jedne kristalne strukture se nazivaju polimorfni materijali. Polimorfni materijali
su eljezo, titan, kobalt, ugljik, silicijev oksid. U povrinski centriranoj kubnoj reetk (FCC) 74% volumena
je zauzeto atomima. Prostorno centrirana kubina (BCC) je manje popunjena, 68% volumena je
zauzeto atomima.

-Izotropni i anizotropni materijali

Raspored atoma u kristalnoj reetki nije isti u razliitim ravninama i pravcima kristala. Zbog toga, fizikalna i
mehanika svojstva kristala variraju zavisno od ravnine kristalne strukture. Materijal je anizotropan ako
njegova svojstva zavise od kristalografskog smjera. Na primjer, metali se deformiraju u smjerovima du kojih su
atomi u tijesnom kontaktu. Materijal je izotropan ako ima ista svojstva u razliitim pravcima.

-otopine i njihova svojstva

Otopine i njihova svojstva: otopina je homogena smjesa dvije ili vie istih tvari, kvantitativni,
odnosno koliinski sastav otopina, izraava se omjerom (mB/mA; VB/VA; nB/nA) .Maseni udio : wB = mB/m
= mB/mi ;mnozinski ili molni udio xB = nB/n = nB/ni ; Volumni udio : B = VB/Vi ; masena koncentracija B = mB/V (kg/dm3);
molaritet M ili cB = nB/V;

-Nezasicene,zasicene i prezasicene otopine(po definiciji)

Zasiena otopina neke tvari pri odreenoj temperaturi je ona otopina koja se nalazi u ravnotei s neotopljenom
vrstom tvari.Koncentracija tvari u takvoj zasienoj otopini zove se topljivou te tvari pri danoj temperaturi.
Prezasiena otopina ima vie otopljene tvari nego to ima zasiena otopina pri danoj temperaturi.Za promjenu
topljivosti vrste tvari s promjenom temperature vrijedi Le Chatelierov princip:Promjene li se vanjski uvjeti
sustava koji se nalazi u ravnotei tada se ravnotea pomie u smjeru ponovnog uspostavljanja prvobitnih uvjeta.
Nezasicena otopina je ona otopina koja se ne nalazi u ravnotezi s neotopljenom cvrstom tvari.

-Isparavanje,vrenje

Preijelaz tekuine u njene pare, odnosno plinsko stanje, moe se dogoditi na dva naina: isparavanjem
(hlapljenjem) i vrenjem.

Dok

se proces isparavanja tekuina dogaa na bilo kojoj temperaturi, vrenje se

dogaa na tono odreenoj temperaturi koja ovisi o vrsti tvari (tekuine) i tlaku iznad tekuine.
Isparavanje je povrinski fenomen neke molekule u tekuini imaju dovoljno energije da se odvoje od povrine i
preu u plinsku fazu. Isparavanje je povrinsko zbivanje zato jer je tlak para nizak u odnosu na tlak pod kojim se
nalazi tekuina pa se u tekuini ne mogu stvarati mjehurii para.
Temperatura na kojoj je tlak zasienih para tekuine jednak okolnom (vanjskom) tlaku iznad tekuine zovemo
vrelite tekuine

-Difuzija,osmoza
Difuzija je kada su dvije otopine razliite koncentracije u neposrednom dodiru nastoje izjednaiti koncentracije
tako da se otapalo rasprostire (difundira) iz razrijenenije otopine u koncentriraniju, a otopljena tvar u suprotnom
pravcu.Brzina difuzije ovisi o : temperaturi,viskoznosti,masi difundirajucih cestica.
Osmoza je proces difuzije otapala kroz polupropusnu opnu iz otopine nie koncentracije u otopinu vie
koncentracije.

-Elektroliti,ioni,kationi,anioni
ELEKTROLITI- ionski spojevi ije taljevine ili vodene otopine provode struju pomou iona
IONI - elektriki pozitivno i negativno nabijene estice, nastaju raspadanjem elektrolita na ione (elektrolitska
disocijacija)
KATIONI- pozitivno nabijeni ioni koji putuju prema negativno nabijenoj elektrodi
ANIONI-negativno nabijeni ioni koji putuju prema pozitivno nabijenoj elektrodi soli se otapaju u vodi zbog
dipolnog karaktera molekule vode.

-Uspjesne,dezorijentarne,egzotermne reakcije

kemijske reakcije mogu biti:

1. endotermne (T reakcije manja je od T okolia)

2. egzotermne (T reakcije vea je od T okolia)

endotermne reakcije veu toplinu

egzotermne oslobaaju toplinu

-Katalizatori,inhibitori
Inhibitori

ili negativni katalizatori su tvari koje poveavaju energiju aktivacije pa tako usporavaju
reakciju.
takoer vani u tehnolokim procesima (npr. inhibitori korozije metala

inhibitori u lijekovima (protiv visokog krvnog tlaka, tahikardije..)

Kazalizatori:
smanjuje se energija aktivacije, broj uspjenih sudara estica je vei pa je vea i brzina
reakcije
katalizator kratkotrajno reagira s jednim od reaktanata stvarajui nestabilni kompleks koji
onda reagira s drugim reaktantom pa ponovno nastaje katalizator koji iz reakcije izlazi
nepromijenjen