MATERIJALI I

Predavanja:

Prof.dr.sc. urica paniek

Dr.sc. Lidija urkovi, izv. prof.

29/09/2011

Copyright: dr. sc. Lidija urkovi,

izv. prof.

MATERIJALI I
(SATNICA: 2+1)
PREDAVANJA (2 kolska sata): etvrtak, 12:15-13:00; 13:15-14:00
POETAK VJEBI:
U TJEDNU OD 26.09. 30.09. 2011. PREMA RASPOREDU KOJI
E BITI NA OGLASNIM PLOAMA I WEB STRANICI FAKULTETA.
Vjebe se mogu pohaati iskljuivo u predvienim terminima za dodijeljenu grupu.
Samo u iznimnim sluajevima (bolest ili slino) nadoknadu s nekom drugom grupom
moe odobriti asistent Ivan Kumi, mag. ing. mech. utorkom i etvrtkom od 10 do 11 sati
u sobi D-210 (sjeverna zgrada).

Podloge za vjebe su obvezne. Studenti ih mogu skinuti s web stranice

Zavoda za materijale ili kupiti u skriptarnici FSB-a.
web stranica Zavoda za materijale:

www.fsb.unizg.hr/zavod_za _materijale
Materijali I obuhvaaju tri dijela:
I. Uvod u strukturu materijala,
II. Dijagrami stanja materijala,
III. Mehanika svojstva materijala.
Predvieni termini za kolokvije:
1. kolokvij: 20.10.2011.
2. kolokvij: 01.12.2011.
3. kolokvij: 22.12.2011.

MATERIJALI I

Literatura:
1. V. Ivui, M. Franz, . paniek, L. urkovi, Materijali I, autorizirana predavanja
akademska godina 2011/2012. (web stranice Zavoda za materijale:
www.fsb.unizg.hr/zavod_za _materijale).

2.

F. Kovaiek, . paniek: MATERIJALI osnovne znanosti o materijalima, FSB,

Zagreb, 2000.

3.
4.
5.

V. Ivui: DIJAGRAMI STANJA METALA I LEGURA, FSB, Zagreb, 2003.

M. Franz: MEHANIKA SVOJSTVA MATERIJALA, FSB, Zagreb, 1998.
M. Stupniek, F. Cajner: OSNOVE TOPLINSKE OBRADBE METALA, FSB,
Zagreb, 2001.

Materijali I obuhvaaju tri dijela:

I. Uvod u strukturu materijala,
II. Dijagrami stanja materijala,
III. Mehanika svojstva materijala.

I. UVOD U STRUKTURU MATERIJALA

MATERIJALI su vrste TVARI od kojih je neto izraeno ili sastavljeno.
TVARI ili SUPSTANCIJE su bilo koji sreeni oblik postojanja MATERIJE.
MATERIJA je sve to zauzima neki prostor i posjeduje masu.
Materijali su samo one tvari ko je se pogodnim postupcima mogu oblikovati u
predmete tono odreenog oblika, veliine i uporabne vrijednosti.
TEHNIKI MATERIJALI su oni MATERIJALI od kojih se izrauju tehniki
proizvodi, a posjeduju kombinaciju povoljnih fizikalno-kemijskih svojstava
koja nazivamo tehnikim svojstvima.
TVAR koja posjeduje tehnika svojstva mora ispuniti jo dva preduvjeta da
postane TEHNIKI MATERIJAL:
- mora se moi PRERAIVAT
- mora bit pristupana CIJENOM.

Dananji ivot i proizvodnju saeto obiljeava izreka:

BEZ

MATERIJALA NITA NE POSTOJI, BEZ

ENERGIJE SE

NITA NE ZBIVA I BEZ INFORMACIJA NITA NEMA SMISLA.

Broj materijala od 1940. god. do danas ekponencijalno raste.
Procjene govore da danas raspolaemo s oko 100 000 razliitih vrsta materijala.
Broj osnovnih vrsta materijala je znatno manji, raznovrsnost se postie
variranjem SASTAVA i STRUKTURE.

OSNOVNE GRUPE TEHNIKIH MATERIJALA

1. METALI I LEGURE (kovine i slitine)
Neka svojstva metala i legura: dobri su vodii topline i elektriciteta,
duktilni, kovki, vrsti.

2. POLIMERI
Neka svojstva polimera: mala gustoa, loi vodii, tale se i razlau pri razmjerno
nioj temperaturi.

3. KERAMIKA I STAKLA
Neka svojstva keramike i stakla: tvrdi i krhki, izolatori, otporni pri povienenim
temperaturama.

4. KOMPOZITI
Kompoziti su sloeni materijali sastavljeni od najmanje dviju komponenti iz
prethodne tri grupe.

MATERIJALI u svakoj grupi imaju RAZLIITU STRUKTURU I

SVOJSTVA.

STRUKTURA SVOJSTVA

PRIKAZ RAZINE GRAE MATERIJALA

Struktura materijala moe se istraivati i opisati na etiri razliite razine:

1. makrostruktura
2.

mikrostruktura

3. nanostruktura
4.

struktura na razini atoma.

STRUKTURA VRSTIH TVARI ovisi o:

1. VRSTI VEZA IZMEU STRUKTURNIH JEDINICA
- strukturne jedinice: atomi, ioni, molekule, makromolekule.

2. SLAGANJU STRUKTURNIH JEDINICA:

- kristalna struktura (pravilan raspored strukturnih jedinica dugog dosega),
npr. metali, legure, keramika.
- amorfna struktura (pravilan raspored strukturnih jedinica kratkog dosega),
npr. staklo.
- kombinacija kristalne i amorfne strukture,npr. polimeri, keramika.

GRAA ATOMA

ATOM

ATOMSKA
JEZGRA

ELEKTRONSKI
OMOTA

PROTONI (p+)
NEUTRONI (n)

ELEKTRONI (e-)

SHEMATSKI PRIKAZ GRAE ATOMA

ATOMSKA JEZGRA

ELEKTRONSKI OMOTA
(elektronski oblak)
Elektroni u atomu se dijele na:
- valentne elektrone koji slue za vezanje atoma.
- unutarnje elektrone koji ne sudjeluju u kemijskoj vezi, tj. koji zadravaju svoju
konfiguraciju u svim spojevima dotinog elementa.
Vanjsku ljusku nazivamo i valentnom ljuskom,
a elektrone u valentnoj ljusci valentni elektroni.

SVAKA JE VRSTA ATOMA ODREENA ATOMSKIM ILI

REDNIM BROJEM (Z) I MASENIM BROJEM (A).
MASENI BROJ = BROJ PROTONA + BROJ NEUTRONA

A = N (p+) + N (n)
ATOMSKI ILI REDNI BROJ = BROJ PROTONA = BROJ ELEKTRONA

Z = N (p+) = N (e-)
KEMIJSKI ELEMENT JE SKUP SVIH ATOMA S
ISTIM ATOMSKIM ILI REDNIM BROJEM (Z).

Za element oznake E:

A
Z

IZOTOPI su atomi odreenog elementa, to znai istog atomskog

broja (Z), a razliitog masenog broja (A), zbog razliitog broja
neutrona u jezgri.
Npr. Izotopi vodika (H):

1
1

H,
protij

2
1

H,

deuterij

3
1

tricij

broj skupine

2
1
/

Ar - relativna
atomska masa

maC
2

atomski broj (Z)

broj elektrona

12,01
C
6
2s2 2p2

ma

14

Ar

broj periode

simbol elementa

elektronska
konfiguracija
vanjske ljuske

Elektronski omota atoma je izgraen od ELEKTRONA.

Pretpostavka je da se elektroni nalaze na tono odreenim ENERGETSKIM
RAZINAMA ili LJUSKAMA.
Energetske razine ili ljuske u kojima se mogu nalaziti elektroni u atomu oznaavamo
brojevima (n) od 1 do 7 ili slovima K, L, M, N, O, P i Q.
Unutar ljuske elektroni su rasporeeni u ORBITALE

ili PODLJUSKE (l) koje

oznaavamo slovima s, p, d i f.

orbitala ili podljuska (l)

broj orbitala

Shematski orbitale prikazujemo kvadratiem . U svakoj orbitali mogu se nalaziti po dva elektrona
suprotnog spina.

paralelni poloaj

antiparalelni poloaj

Spin elektrona moe se protumaiti kao vrtnja elektrona oko vlastite osi.

Raspored elektrona u atomu po energijskim razinama naziva se ELEKTRONSKA

KONFIGURACIJA.

Elektronska konfiguracija svih ljuski.

1.

K - ljuska

1 s2

2.

L ljuska

2 s2

2 p6

3.

M ljuska

3 s2

3 p6

3 d10

4.

N ljuska

4 s2

4 p6

4 d10

4 f14

5.

O ljuska

5 s2

5 p6

5 d10

5 f14

6.

P ljuska

6 s2

6 p6

6 d10

7.

Q ljuska

7 s2

REDOSLIJED POPUNJAVANJA ORBITALA (pravilo dijagonale).

1s

2s2

3s2

2p 6

3p6

3d10

4p 6

4d10

5s2

5p 6

5d10

6s2

6p6

6d10

4s2

4f 14

5f14

7s2

10

Elektronska konfiguracija, energija vezanja i talita nekih metala

Elektronska
konfiguracija

Energija vezanja,
kJ/mol

Talite, C

Element
K

4s1

89,6

63,5

Ca

4s2

177

851

Ti

4s23d2

473

1812

Cr

4s13d3

398

1903

Fe

4s23d6

418

1535

Co

4s23d7

383

1490

Ni

4s23d8

423

1456

Cu

4s13d10

339

1083

Zn

4s23d10

131

419

STRUKTURA VRSTIH TVARI ovisi o:

1. VRSTI VEZA IZMEU STRUKTURNIH JEDINICA

- strukturne jedinice: atomi, ioni, molekule, makromolekule.

2. SLAGANJU STRUKTURNIH JEDINICA:

- kristalna struktura (pravilan raspored strukturnih jedinica dugog dosega),
- amorfna struktura (pravilan raspored strukturnih jedinica kratkog dosega),
- kombinacija kristalne i amorfne strukture, npr. polimeri, keramika.

11

ATOMI SE MEUSOBNO SPAJAJU ZATO TO INE

ENERGIJSKI STABILNIJI SUSTAV .
VALENCIJA je svojstvo atoma nekog elementa da se spaja s odreenim
brojem atoma drugog elementa .
ATOMI se mogu spajat meusobnim djelovanjem svojih VALENTNIH
ELEKTRONA.
Elektronegativnost je svojstvo atoma da privue na svoju stranu
elektronski oblak nastao stvaranjem kemijske veze.

VEZE IZMEU ATOMA (PRIMARNE ili KEMIJSKE VEZE):

1. IONSKA VEZA
2. KOVALENTNA VEZA
3. METALNA VEZA

VEZE IZMEU MOLEKULA (SEKUNDARNE ili FIZIKALNE):

1. STALNI (PERMANENTNI) DIPOLI
2. PROMJENJIVI DIPOLI

12

IONSKA VEZA
- nastaje spajanjem ATOMA METALA s ATOMIMA NEMETALA.
Kako nastaju ioni?
METALI imaju malu
energiju ionizacije i
lako tvore
POZITIVNE IONE
koje nazivamo
KATIONI

tro
ele
k
tak
bi

ro
kt
ele
je
an
im
na

gu

pr

na

neutralni
atom

NEMETALI imaju
veliki afinitet prema
elektronu pa lako tvore
NEGATIVNE IONE
koje nazivamo
ANIONI

kation
(+)

anion
(-)

IONSKA VEZA
valentni elektron

IONSKA VEZA je veza koju

uzrokuje elektrostatsko privlaenje
suprotno nabijenih iona.
Na+ 2s2 2p6

Cl- 3s2 3p6

13

IONSKA VEZA

Polumjer pozitivnog iona, KATIONA, uvijek je MANJI od polumjera njegovog

atoma, jer je broj protona vei od broja elektrona pa jezgra jae privlai
elektrone.
Polumjer negativnog iona, ANIONA, neto je VEI od polumjera njegovog
atoma, jer jezgra slabije privlai vei broj elektrona.

KOVALENTNA VEZA
NASTAJE PRI SPAJANJU ATOMA NEMETALA (diobom valentnih
elektrone izmeu atoma, stvaranjem zajednikog elektronskog para ili vie).
JEDNOSTRUKA KOVALENTNA VEZA:

DVOSTRUKA KOVALENTNA VEZA:

+
TROSTRUKA KOVALENTNA VEZA:

14

METALNA VEZA
ELEKTRONSKI PLIN (slobodni valentni elektroni)

POZITIVNI METALNI IONI (jezgra + unutarnji elektroni)

VEZE IZMEU MOLEKULA (SEKUNDARNE ili FIZIKALNE):

- nastaju uslijed POLARIZACIJE molekule.
POLARNOST je posljedica razlike u ELEKTRONEGATIVNOSTI elemenata
koji su povezani, ali i OBLIKA (GRAE) molekule
Elektronegativnost je svojstvo atoma da privue na svoju stranu
elektronski oblak nastao stvaranjem kemijske veze.
- mjera za POLARNOST MOLEKULE je DIPOLNI MOMENT

= q a (umnoak elektrinog naboja i udaljenosti razmaka izmeu

pozitivnog i negativnog naboja)
a
-q

+q

15

VEZE IZMEU MOLEKULA (SEKUNDARNE ili FIZIKALNE):

A) STALNI (permanentni) DIPOLI
+ + 1. Van der Waalsova veza: H - Cl ...............H - Cl
+ - + + 2- + 22. Vodikova veza: H2O ........... H2O
H F ....... H - F
VODIKOVA VEZA javlja se izmeu MOLEKULA u kojima su vodikovi (H)
atomi povezani s najjae elektronegativnim atomima, tj. atomima fluora (F),
kisika (O) i duika (N).
Vodikova veza je jaa od van der Waalsove veze, a slabija od ionske i
kovalentne veze.

B) PROMJENJIVI DIPOLI:
3.

Inducirane dipolne veze: Fe2+ ..........O2

4.

Disperzne (Londonove) veze:

F F ............ F F ;

Ar

............ Ar

16

SLAGANJE STRUKTURNIH JEDINICA

VRSTE TVARI

KRISTALNE
STRUKTURE

MONOKRISTALNI
MATERIJALI
(pojedinani kristal)

AMORFNE
ili
NEKRISTALNE
STRUKTURE

POLIKRISTALNI
MATERIJALI

KRISTALNE STRUKTURE
MONOKRISTALNI MATERIJALI
(npr. monokristal Si za izradu ipova,
turbinske lopatice napravljene su od
monokristala super legura na bazi
Ni).

POLIKRISTALNI
MATERIJALI

GRANICE ZRNA

monokristal Si
(silicij)
turbinske lopatice

ZRNA

17

Primjer proizvodnje monokristalnog Si Czochralski metodom

(metoda izvlaenja monokristala iz taline)
Monokristalni Si je glavna komponenta za proizvodnju mikroipova.
Czochralski metoda

Klica
kristalizacije
Rastaljeni
silicij

Ingot

Namotani
grija

Posuda za
taljenje

AGREGATNA STANJA TVARI:

VRSTO (kruto) (s); KAPLJEVITO (tekue) (l) i PLINOVITO (g)

tekue (kapljevito) (l)

18

KRISTALIZACIJA metala postupak skruivanja metala iz taljevine.

Veina kristaliziranih materijala rijetko je u obliku monokristala, ve su to

polikristalni agregati sastavljeni od velikog broja sitnih zrna ili kristalita.
Svako zrno u agregatu povezano je s drugim zrnima granicama zrna.
Granice zrna: povrine nepravilog oblika i nemaju pravilan raspored atoma.
Za vrijeme skruivanja mijenja se raspored atoma od pravilnog rasporeda
kratkog dosega do pravilnog rasporeda dugog dosega, odnosno u kristalnu
strukturu.

Kristalizacija (skruivanje) se odvija kroz dva stupnja: NUKLEACIJU I

RAST.
KLICE ILI NUKLEUSI KRISTALIZACIJE: agregati atoma sa stalim poloajem.
BRZINA NUKLEACIJE: broj klica nastalih u odreenom volumenu u jedinici
vremena.
BRZINA RASTA: koliko se novih atoma vee na klicu u jedinici vremena.
Konana mikrostruktura vrstih tvari ovisi o odnosu ovih dviju brzina.
Broj zrna vrstog materijala je vei i zrna su sitnija to je brzina nukleacija vea, a
brzina rasta manja.

Tijek kristalizacije: a) pojava prvih klica,

b) i c) rast zrna i stvaranje novih klica, d) kristalizirana vrsta tvar

19

Kristalna struktura neke tvari jest cjelokupni poredak strukturnih jedinica

(atoma, iona, molekula) u tzv. prostornoj reetki.
Jedinina ili elementarna elija je najmanji dio prostorne reetke, koji
ponavljan u tri dimenzije daje cijelu kristalnu reetku.

Jedinina elija je temeljna cigla iz koje se slaganjem moe izgraditi

itav kristal.

Jedinina
elija

Ponavljanje
du osi z

Ponavljanje du osi y

Ponavljanje du osi x

KRISTALNI SUSTAV
z

Prema odnosu veliina parametara a,

b, c i kutovima , i sve kristalne
strukture mogu se prikazati u 14
vrsta jedininih elija razvrstanih u 7
osnovnih kristalnih sustava.

x
Kristalni sustav se opisuje:
- kristalnim osima: x, y, z
- parametrima po kristalnim osima: a, b, c
- kutovima izmeu kristalnih osi: , , .

20

KRISTALNI SUSTAVI:
1. KUBINI ili TESERALNI (3 jedinine elije)
2. TETRAGONSKI (2 jedinine elije)
3. ROMPSKI ili ORTOROMPSKI (4 jedinine elije)
4. TRIGONSKI ili ROMBOEDARSKI (1 jedinina elija)
5. MONOKLINSKI (2 jedinine elije)
6. TRIKLINSKI (1 jedinina elija)

7. HEKSAGONSKI (1 jedinina elija)

Kristalni sustavi i pripadajue jedinine elije

Kristalni sustav

Jedinine elije

1. KUBINI ili
TESERALNI

2. TETRAGONSKI

3. ROMPSKI ili
ORTOROMPSKI

4. TRIGONSKI ili
ROMBOEDARSKI

21

Kristalni sustav

Jedinine elije

5. MONOKLINSKI

6. TRIKLINSKI

7. HEKSAGONSKI

STRUKTURA METALA (kovina)

Veina metala kristalizira u KUBINOM i HEKSAGONSKOM
SUSTAVU.
Slaganje atoma moe se prikazati jedininim elijama tri kristalne
reetke u kojima kristalizira oko 90 % metala, a to su:
1. PROSTORNO CENTRIRANOJ KUBINOJ (BCC) (BCC - eng.
body centered cubic)
2. PLONO CENTRIRANOJ KUBINOJ (FCC) (FCC eng. face
centered cubic)
3. GUSTO SLAGANOJ HEKSAGONSKOJ (HCP) (HCP eng.
hexagonal close packed).

22

Pokazatelji za opisivanje jedinine elije:

- Kristalne osi: x, y , z (poklapaju se sa stranicama jedinine
elije).
- Parametri po kristalnim osima: a, b, c (najmanja meusobna
udaljenost atoma).
- Kutovi meu kristalnim osima: , , .
- PRIPADNI BROJ ATOMA (PBA) je broj atoma koji pripada jednoj jedininoj
eliji .
- KOORDINACIJSKI BROJ (KB) - je broj atoma koji dodiruju pojedini atomi, ili
broj najbliih susjednih atoma.

- FAKTOR GUSTOE SLAGANJA ATOMA (FGSA) - pokazuju kako je

iskoriten prostor kojim atomi raspolau u dotinom kristalnom sustavu.

KUBINI KRISTALNI SUSTAV

z

Tri jedinine elije:

jednostavna (SC)

prostorno centrirana (BCC)

plono centrirana (FCC).
a

Karakteristike:
Kristalografske osi: x, y i z
Kutovi: = = = 90o.
Parametri po kristalografskim osima: a = b = c

23

PROSTORNO CENTRIRANA KUBINA

(BCC - eng. body-centered cubic) jedinina elija.
Primjeri: Cr, Mo, W, - Fe , Nb, V, Na, K

Model prostorno centrirane kubine jedinine elije: stvarni poloaj atoma u prostornoj reetki.

1/8
1/8
1/8

1/8

1
1/8
1/8

1/8

Model prostorno centrirane kubine jedinine

elije: atomi koji
pripadaju jednoj
jedininoj eliji.

PBA = 2
KB = 8
FGSA = 68 %

Model prostorno centrirane kubine

jedinine elije: poloaj atoma u
jedininoj eliji.

4R
3

Volumen slobodnog prostora: 100 %- 68 % = 32 %

7
4
Prikaz odreivanja koordinacijskog
broja za BCC jedininu eliju
1

24

PLONO CENTRIRANA KUBINA (FCC eng. face-centered

cubic) jedinina elija
Primjeri: Al, Cu, Ag, Au, -Fe, Pb, Ni, Pt

Model plono centrirane kubine

jedinine elije: poloaj atoma u
jedininoj eliji.

Model plono centrirane kubine jedinine elije: stvarni poloaj atoma u prostornoj reetki.

1/8

1/2

1/8

1/2

1/2

12
1

1/8

1/8

11

1/8
1/8

1/8

3
6

10
2

Model plono centrirane kubine

jedinine
elije:
atomi
koji
pripadaju jednoj jedininoj eliji.

4R
2

PBA = 4
KB = 12
FGSA = 74 %
Volumen slobodnog prostora: 100 %- 74 % =26 %

25

Ravnina najvee zaposjednutosti atomima u FCC strukturi: (111)

HEKSAGONSKI KRISTALNI SUSTAV

Karakteristike:
kristalografske osi: x1, x2, x3 i z
Kutovi: = = 90o, = 120o
Parametri po kristalografskim osima: a1 = a2 = a3 c
z

x3
c
a

90
a

x2

a
120
x1

26

HEKSAGONSKI KRISTALNI SUSTAV

JEDININA ELIJA GUSTO SLAGANE HEKSAGONSKE
KRISTALNE REETKE (HCP eng. hexagonal close packed).
Primjeri: Cd, Mg, Zn, Ti, Co

Model jedinine elije gusto slagane heksagonske kristalne reetke: stvarni poloaj atoma u
prostornoj reetki.

JEDININA ELIJA GUSTO SLAGANE HEKSAGONSKE

KRISTALNE REETKE (HCP eng. hexagonal close packed).
1/6

1/6

PBA = 6
KB = 12
FGSA = 74 %

1/6
1/6

Volumen slobodnog prostora: 100 %- 74 % = 26 %

a=2R
c = 1,633 a

1/6

1/2
1/6
1

1
1/6

1/6

1/2

1/6
1/6

1/6
1/6

Model jedinine elije gusto slagane

heksagonske kristalne reetke: poloaj atoma
u jedininoj eliji.

27

KARAKTERISTINE VELIINE BCC, FCC I HCP JEDININE

ELIJE

Veliina

BCC

FCC

HCP

PBA

KB

12

12

68 %

74 %

74 %

a 4R
3

a 4R
2

a=2R

FGSA
Parametar a
izraen
polumjerom
atoma R

c = 1,633 a

TETRAEDARSKA PRAZNINA U
BCC JEDININOJ ELIJI

OKTAEDARSKA PRAZNINA U
FCC JEDININOJ ELIJI

28

STRUKTURA KERAMIKE
1. IONSKI KRISTALI
2. KOVALENTNI KRISTALI
JAKOST VEZE
JAKE

SLABE

KOVALENTNA IONSKA

METALNA

FIZIKALNE VEZE

UDIO IONSKOG KARAKTERA VEZE

% (ionskog karaktera) = 1-exp-0,25(XA-XB)2 100
XA = elektronegativnost elementa A
XB = elektronegativnost elementa B

IONSKI KRISTALI
IONSKI KRISTALI nastaju tako da manji kationi popunjavaju praznine
izmeu veih aniona.

29

IONSKI KRISTALI
IONSKI KRISTALI nastaju tako da manji kationi popunjavaju praznine
izmeu veih aniona.
Koordinacijski broj i vrsta praznine (koordinacijski poliedar) koji kationi
popunjavaju ovisi o omjeru rkationa/raniona.
rK/rA < 0,155

KB = 2

(linearni raspored)

0,155 < rK/rA < 0,225 KB = 3

(trigonalne praznine)

0,225 < rK/rA < 0,414 KB = 4

(tetraedarske praznine)

0,414 < rK/rA < 0,732 KB = 6 (oktaedararske praznine)

IONSKI KRISTALI
0,732 < rK/rA < 1,000 KB = 8 (kubina praznia)

rK/rA >1,000

KB = 12 (kuboktaedarska praznia)

rK/rA
nestabilno

rK/rA

stabilno

rK/rA

stabilno

ZA STABILNU KORDINACIJU KATIONI I ANIONI MORAJU BITI U

KONTAKTU!

30

IONSKI KRISTALI
Kristalna reetka tipa NaCl (radi se o dvije isprepletene plono
centrirane kubine reetke (FCC)
rkationa = rNa+ = 0,102 nm
raniona = rCl- = 0,181 nm

Cl-

rkationa/raniona = 0,56
ClCl-

Cl-

Na+

KB = 6 prvih susjeda (iona

druge vrste)

Cl-

Ci-: FCC jedinina elija

Na+: u oktaedarskim prazninama
Cl-

Istu kristalnu strukturu imaju: LiCl, MgO, CaO, MnO, FeO, CoO, NiO, itd.

KOVALENTNI KRISTALI
Npr. ZnS -kovalentna veza dominira.
S2-

raniona = r (S2-) = 0,184 nm

S2-

rkationa/raniona = 0,33

Zn2+

S2S2-

rkationa = r (Zn2+) = 0,06 nm

KB = 4
S2-: FCC jedinina elija
Zn2+ u tetraedarskim
prazninama

elektronegativnost (Zn) = 1,6

elektronegativnost (S) = 2,5

% (ionskog karaktera ZnS) = 1-exp-0,25(XA-XB)2 100 = 18 %

XA = elektronegativnost elementa A; XB = elektronegativnost elementa B

31

KOVALENTNI KRISTALI:
Struktura kristala u kojoj su atomi povezani kovalentnom vezom odreena je brojem
kovalentnih veza svakog pojedinog atoma i usmjerenou tih veza.
Koordinacijski broj odreuje se relacijom: 8-N, gdje je N broj valentnih elektrona.

Istu kristalnu strukturu ima npr. SiC, dijamant, Si, Ge , ............

KOVALENTNI KRISTALI
SILIKATNA STRUKTURA - osnova

SiO44

O
Si O
O

4-

32

KOVALENTNI KRISTALI
KRISTALNA STRUKTURA KRISTOBALITA

SiO2 moe imati KRISTALNU STRUKTURU (npr. kvarc, kristobalit)

ili AMORFNU STRUKTURU (npr. staklo)

AMORFNA STRUKTURA struktura stakla

Najvei dio svjetske proizvodnje stakla ine silikatna stakla, osnovna komponenta kod
4
silikatnog stakla je SiO2, a strukturna jedinica je SiO 4 tetraedar.

33

POLIMERI
POLIMERI - tvari graene od MAKROMOLEKULA.
Naziv polimer dolazi od grkih rijei: poli = mnogo i meros = estica.

Polimeri su kondenzirani sustavi makromolekula.

Polimeri nastaju reakcijom polimerizacije najee nezasienih spojeva s
dvostrukom i trostrukom kovalentnom vezom koje su energijski bogatije i
reaktivnije, npr. nastajanje PE (polietilen)
n CH2 = CH2 - CH2 - CH2 - CH2 - CH2 - CH2 - CH2 -...... - CH2 - CH2 -n

eten
monomer

ponavljana jedinica
mer

polietilen
(PE)

polimer

POLIMERI
Monomer je tvar koja reakcijom s molekulama iste ili razliite
konstitucije daje polimer.
Mer je ponavljana strukturna jedinica od koje je graena makromolekula.
n - stupanj polimerizacije - broj mera u polimernoj molekuli
(makromolekuli).
To je promjenjiva veliina i ovisi o uvijetima polimerizacije. Ima veliki utjecaj
na svojstva nastalih polimera, to je vei stupanj polimerizacije to su i
uporabana svojstva nekog polimera bolja (ali ne i preradbena).

POLIMOLEKULARNOST ili POLIDISPERZNOST je pojava da se

makromolekularni sustavi sastoje od smjese molekula razliitih veliina i
masa.
Polimere dijelimo (prema porijeklu) u dvije skupine: prirodne i
sintetkse polimere.
Primjeri prirodnih polimera: kauuk (poliizopren), celuloza (polisaharid),
proteini, nukleinske kiseline,...

34

PODJELA TEHNIKIH POLIMERA:

A) Prema porijeklu:
- prirodni oplemenjeni(kauuk, celuloza)
- sintetski
B) Prema reakcijskom mehanizmu nastajanja (reakciji polimerizacije):
- adicijski (lanani)
- kondenzacijski (stupnjeviti)
C) Prema vrsti veza izmeu makromolekula i ponaanju pri zagrijavanju:
- plastomeri (termoplasti)
- duromeri (duroplasti)
- elastomeri.
D) Prema vrsti ponavljanih jedinica:
- homopolimeri (jedna vrsta ponavljanih jedinica)
- kopolimeri (dvije ili vie vrste ponavljanih jedinica)

KOPOLIMERIZACIJA:
isovremena polimerizacija dva ili vie bifunkcionalna sustava
od kojih je svaki za sebe sposoban za polimerizaciju

CH2=CH-CH=CH2 (-CH2-CH=CH-CH2-)n
butadien
n CH 2=CH

stiren

polibutadien

( - CH 2- CH - ) n

C
polistiren
H
2

=
Cosnovu za dananju industrijsku
Npr. kopolimer butadien : stiren = 75 : 25 predstavlja
H
auto gumu-sintetski kauuk BUNA S.

35

B) Prema reakcijskom mehanizmu nastajanja (reakciji polimerizacije):

- adicijski (lanani)
- kondenzacijski (stupnjeviti)
Karakteristike adicijske (lanaane) polimerizacije:
- najee samo jedna vrsta monomera
- svojstva dobivenog polimera jako ovisna o stupnju polimerizacije.
Karakteristike kondenzacijske (stupnjevite) polimerizacije:
- uvijek reagiraju dva razliita monomera
- uz polimer nastaje niskomolekulni nusprodukt (voda, CO2)
- umreena struktura nastaje u nekoliko potpuno odvojenih faza (oblikovanje u fazi
dobivanja).

STRUKTURA POLIMERA OVISIT E O:

1. VRSTI VEZA IZMEU MAKROMOLEKULA
2. SLAGANJU MAKROMOLEKULA

36

Podjela polimera prema vrsti veza izmeu makromolekula i ponaanju

pri zagrijavanju:
1. PLASTOMERI (termolasti) FIZIKALNE VEZE IZMEU
MAKROMOLEKULA LINEARNA STRUKTURA
ZAGRIJAVANJEM MEKAJU I TALE SE
Npr.

- polietilen, PE;
- polipropilen, PP;
- polistiren, PS;
- poli(tetrafluoretilen), PTFE (teflon);
- polioksimetilen, POM;
- poli(metil-metakrilat) , PMMA (organsko staklo, Pleksiglas);
- polikarbonati, PC;
- poli(etilen-tereftalat), PET.

2. ELASTOMERI FIZIKALNE I KEMIJSKE VEZE IZMEU

MAKROMOLEKULA RAHLO UMREENA STRUKTURA
ZAGRIJAVANJEM MEKAJU I NE TALE SE
Npr. gume

3. DUROMERI KEMIJSKE VEZE IZMEU MAKROMOLEKULA

POTPUNO UMREENA STRUKTURA ZAGRIJAVANJEM NE
MEKAJU I NE TALE SE
Npr.

- fenolformaldehidna smola, PF;

- epoksidna smola, ES;
- melamin-formaldehhidne smole, MF.

37

SLAGANJE STRUKTURNIH JEDINICA (makromolekula)

Stupanj kristalininosti:
5 % - 96 %
PE (polietilen)
podruje sa kristalnom
strukturom

podruje sa amorfnom
strukturom

POLIMORFIJA ili ALOTROPIJA

POLIMORFIJA ili ALOTRPIJA je pojava da se neka tvar javlja u DVA
ili VIE STRUKTURNIH OBLIKA pri promjeni vanjskih uvjeta (tlak,
temperatura).

Pojam ALOTROPIJA se rabi za elemente, dok se pojam

POLIMORFIJA rabi za spojeve.

ALOTROPSKE modifikacije Fe:

do 911 oC BCC (-Fe)
911 1394 oC FCC (-Fe)
1394 oC iz FCC u BCC (-Fe)

POLIMORFNE modifikacije SiO2 :

KREMEN, KVARC

870 oC

TRIDIMIT

1470 oC

KRISTOBALIT

38

ALOTROPSKE modifikacije C

GRAFIT

DIJAMANT

FULEREN, C60, Buckminsterfulleren

KLIZNI SUSTAV
Deformacija metala ostvaruje se u pravilu na ravninama najgue zaposjednutim
atomima u smjeru pravaca najgueg slaganja atoma.
Ravnine na kojima se ostvaruje deformiranje
RAVNINAMA, a pravce KLIZNIM PRAVCIMA.
KLIZNE RAVNINE i njima pripadajui
SUSTAV.

KLIZNI

nazivamo

PRAVCI

KLIZNIM

ine KLIZNI

39

Ravnine najvee zaposjednutosti atomima u FCC strukturi su {111}, najgue slagani

pravce su 110 .

4 kilzne ravnine x 3 klizna pravca = 12 kliznih sustava

BCC struktura nema ravnine najvee zaposjednutosti atomima poput FCC strukture.
Relativno najgue slagane ravnine u BCC strukturi su {110}. BCC struktura ima
najgue slagane pravce 111 .

6 kilznih ravnina x 2 klizna pravca = 12 kliznih sustava

40

Ravnina najvee zaposjednutosti atomima u HCP strukturi je (0001).

1 kilzna ravnina x 3 klizna pravca = 3 klizna sustava

x3

x2

x1

Openito, metali koji imaju vei broj kliznih sustava su duktilniji od metala koji
imaju manji broj kliznih sustava.
Zbog toga su metali sa FCC i BCC reetkom openito duktilni dok su metali sa
HCP reetkom manje duktilni.
to je veu plastinu deformaciju materijal sposoban podnijeti bez loma to je
duktilniji.

Deformabilnost ovisi o vrsti kristalne reetke:

- FCC jednostavno za plastino deformiranje
- BCC neto slabije za plastino deformiranje od FCC
- HCP teko za plastino deformiranje osim u sluaju tople obrade.

41

Nesavrenosti kristalne grae

Difuzija
Legure, kristali legura

Mikrostruktura: struktura + nesavrenost (nepravilnost, pogreka)

Nesavrenosti (nepravilnosti, pogreke) kristalne grae:
- Nuldimenzijske ili tokaste
- Jednodimenzijske ili linijske
- Dvodimenzijske ili povrinske
- Trodimenzijske ili prostorne (volumne)

42

Nuldimenzijske ili tokaste nesavrenosti:

- praznine (vakancije)
- supstitucijski (zamjenski) atom
- intersticijski (ukljuinski) atom

Praznina ili vakancija

Vei supstitucijski
(zamjenski)
strani atom

Intersticijski (ukljuinski)
strani atom

Shematski prikaz tokastih nesavrenosti (Strelice pokazuju lokalne napetosti na

mjestima gdje su tokaste nesavrenosti):

1 praznina (vakancija)

3 intersticijski atom
2 samo-intersticijski atom
(samodifuzija kod istih metala)

4 manji supstitucijski strani atom

5 vei supstitucijski strani atom

43

Jednodimenzijske ili linijske nesavrenosti:

- bridna dislokacija
- vijana dislokacija

Jednodimenzijske nesavrenosti: BRIDNA DISLOKACIJA

Veliina i smjer sklizanja koji proizlazi iz
kretanja pojedinane dislokacije odreeni
su BURGERSOVIM VEKTOROM , b.

oznaka
bridne
dislokacije

U kristalnoj strukturi
postoji jedna dodatna
(umetnuta) ravnina koja
se ne protee kroz cijeli
kristal nego zavrava
negdje u unutranjosti .

44

Jednodimenzijske nesavrenosti: BRIDNA DISLOKACIJA

- postoji jedna dodatna ravnina koja se NE protee kroz cijeli kristal nego zavrava negdje u
unutranjosti.

Oznaka za bridnu dislokaciju:

Veliina i smjer sklizanja koji proizlazi iz

kretanja pojedinane dislokacije odreeni
su BURGERSOVIM VEKTOROM , b.

Gibanje dislokacija. Dislokacije utjeu na plastinost kristala (neelastina deformacija). Plastina

deformacija rezultat je gibanja dislokacija.

45

Klizna ravnina

Jednodimenzijske nesavrenosti: VIJANA DISLOKACIJA

Oznaka za vijanu dislokaciju:
- u dijelu kristala ravnine su pomaknute jedna u odnosu na drugu.
Nema dodatne kristalne ravnine.

46

Dislokacije, slika je dobivena transmisijskim elektronskim

mikroskopom (poveanje je od 50 000 do 300 000 x)

Dislokacije u niklu (Ni) (crne linije i

petlje), slika je dobivena transmisijskim
elektronskim mikroskopom.

Vijani dio
dislokacije

Bridni dio
dislokacije
Kristal prije
Kristal nakon
Cijeli pomak kroz
Cijeli pomak kroz
pomaka
odreenog pomaka
dio kristala
itav kristal
Osnovne dislokacije se mogu kombinirati i tvoriti sloene linijske nesavrenosti. Realni kristali imaju
mijeane dislokacije (kombinacija bridne i vijane).

Dvodimenzijske nesavrenosti:
- Malokutne granice kristalnog zrna
- Velikokutne granice kristalnog zrna
- Granice dvojnika
- Fazne granice

47

Granice dvojnika

Granica zrna

Kristalno zrno

Velikokutne granice zrna

Malokutne granice zrna

Trodimenzijske nesavrenosti:
- to nisu nesavrenosti kristala ve su pogreke materijala: pore, ukljuine....

48

DIFUZIJA:
Mehanizam kojima se tvari premjetaju kroz tvari u plinovitom,
tekuem i vrstom (krutom) stanju.
Difuzija je toplinski aktivirani proces, najvie ovisi o tepmeraturi i
vremenu.

Difuzija kod metala i legura je pojava kretanja atoma u kristalnoj reetci.

To je toplinski aktiviran proces ovisan o vremenu.
U vrstom (krutom) stanju mehanizmi kretanja atoma mogu biti:
1. Supstitucijski (zamjenski) mehanizam
2. Intersticijski (ukljuinski) mehanizam

1. Supstitucijski mehanizam (izmjena mjesta atoma i praznina )

Supstitucijski mehanizam je prisutan kod istih metala tzv. samodifuzija i kod
legura (slitina).

2. Intersticijski mehanizam (mali atomi se kreu od jednog intersticijskog mjesta do

drugog)

49

Na intenzitet difuzije utjee:

- Temperatura

- Kristalna struktura

- Koncentracija tvari koja difundira

- Nesavrenosti kristala

- Vrijeme

Intenzitet difuzije oznaavamo s J (broj atoma, grama ili molova tvari koje
prolaze kroz ravninu jedinine povrine u jedinici vremena)
I. Fickov zakon:
kg
mol broj atoma
J = -D dc/dx, J m 2s ili m 2s ili m 2s
Gdje je :
D - difuznost ili koeficjent difuzije,
dc/dx - gradijent koncentracije ,
Negativni predznak ukazuje da je smjer difuzije od vie prema nioj
koncentraciji.
D difuznost ili koeficijent difuzije (je mjera pokretljivosti difundirajueg atoma)
je definirana sljedeim izrazom:

D = Do e Qd/RT, m2/s
Gdje su:
Do konstanta difuzije materijala (m2/s),
Qd - energija aktivacije difuzije (J/mol),
R - plinska konstanta (8,31 J/mol K),
T - apsolutna temperatura (K).

50

STRUKTURA LEGURA ili slitina

Legura je tvar koju ine dva ili vie kemijskih elemenata, od kojih je
barem jedan kemijski elemenat metal, a drugi mogu biti metal ili
nemetal.

KRISTALI LEGURA:
1. KRISTALI MJEANCI:
- supstitucijski ili zamjenski
- ukljuinski ili intersticijski
- kombinacija supstitucijsko - intersticijski odnosno zamjensko - ukljuinski
2. KRISTALI INTERMETALNOG SPOJA
3. KRISTALI KEMIJSKOG SPOJA
4. KRISTALE SMJESE

1. KRISTALI MJEANCI (primarne VRSTE OTOPINE)

Elementi tvore zajedniku kristalnu reetku (sauvana je reetka
jednog od njih).
Uvjeti za nastajanje kristala mjeanaca:
- faktor veliine atoma ,
- faktor elektronegativnosti,
- faktor valencije ,
- kristalna struktura .

51

1. KRISTALI MJEANCI (primarne VRSTE OTOPINE)

supstitucijski ili zamjenski
Primjeri: - Cu-Ni legure;
- Cu-Zn legure: Zn ima topljivost u Cu do 30 % Zn;
- Cr u Fe

Cu-Ni legure:
atomi topitelja (Fe)

Cu: FCC reetka, R (Cu) = 128 pm

atomi otopljenog elementa (Cr)

Ni: FCC reetka , R (Ni) = 125 pm

1. KRISTALI MJEANCI (primarne VRSTE OTOPINE)

ukljuinski ili intersticijski
Primjer - elici: C u Fe

atomi topitelja (Fe)

atomi otopljenog elementa (C)

52

1. KRISTALI MJEANCI (primarne VRSTE OTOPINE)

kombinacija supstitucijsko - intersticijski odnosno zamjensko - ukljuinski
(primjer: Cr, C i Ni u Fe)

atomi topitelja (Fe)

atomi otopljenog elementa (Cr)
atomi otopljenog elementa (C)
atomi otopljenog elementa (Ni)

2. KRISTALI INTERMETALNOG SPOJA (sekundarne

vrste otopine)
Elementni tvore novu zajedniku reetku. Nastaju kada koncentracija
legirajueg elementa prijee granicu topljivosti u osnovnom metalu.
Kristali intermetalnog spoja - obje komponente metali, npr. legure Cu i Zn
(mjedi s udjelom Zn preko 30 %): CuZn, Cu5Zn8, CuZn3.

3. KRISTALI KEMIJSKOG SPOJA

jedna komponenta je nemetal, npr. MnS (javlja se kod elika).
S je nemetal, Mn je metal; razlika u elektronegativnosti je prevelika.

Kemijski
element

R, (radijus Kristalna ElektroneValecija

atoma, nm) struktura gativnost

Mn (mangan)

0,135

S (sumpor)

0,127

BCC

1,55

+2

2,58

-2

53

4. KRISTALE SMJESE
dvije komponente potpuno netopljive jedna u drugoj.
Primjer: legure Cu i Pb (oba metala imaju FCC reetku, ali je prevelika
razlika u veliini atoma da bi tvorili kristale mjeance).

Kemijski
element

R, (radijus Kristalna ElektroneValecija

atoma, nm) struktura gativnost

Cu (bakar)

0,1278

FCC

1,9

+2

Pb (olovo)

0,175

FCC

2,33

+2

Ista kristalna struktura, razlika u elektronegativnosti nije prevelika,

ali je prevelika R, %.
R (Pb - Cu)

R (Pb) - R (Cu)
0,175 - 0,1278
100
100 36,93%
R (Cu)
0,1278

54