Devad Karahasan / AA

Omar Hajjam je zapanjujue suvremen, jer je njegova epoha

zapanjujue slina naoj, kae u drugom dijelu intervjua za agenciju Anadolija (AA) Devad
Karahasan, pisac kojeg kritiari ocjenjuju kao najvirtuoznijeg, najsnanijeg i najdojmljivijeg
bosanskohercegovakog i evropskog pripovjedaa dananjice. Karahasan je pisac i intelektualac koji je
mnogo vie cijenjen u akademskim i umjetnikim krugovima Njemake, Austrije i drugih evropskih
zemalja, nego u matinoj Bosni i Hercegovini i na Balkanu.
U svom posljednjem romanu ''Sjeme smrti'' Devad Karahasan se pozabavio sudbinom znamenitog
pjesnika Omara Hajjama, orijentalnog polihistora iz 12. stoljea, koji se bavio mnogim podrujima
ljudskog znanja, od matematike do astronomije. Rije je o prvom dijelu trilogije o srednjovjekovnom
perzijskom pjesniku.
Karahasan u intervjuu za Anadoliju objanjava zato je Omar Hajjam njegova preokupacija. Kroz
primjer Hajjama, Karahasan se, zapravo, bavi razliitim oblicima fundamentalizma.
''Ustvari, tanije bi bilo rei da je Omar Hajjam tip ovjeka koji nam danas tragino nedostaje. A
tvrdim, takoer, da je njegova epoha zapanjujue slina naoj. ujte, da vas samo podsjetim na neke
injenice. U njegovo vrijeme javljaju se fundamentalizmi raznih vrsta. Karmati upravo u to vrijeme
osnivaju prvu komunistiku dravu. Karmatima bi se mogli nazvati fundamentalisti socijalne pravde,
upravo komunisti. U to vrijeme poinju estoke rasprave, polemike upravo u islamskom svijetu
posveene pitanju jesu li sufije, mistici, uope, islamu prihvatljivi. I da nije bilo el-Gazalija Bog zna ta
bi bilo sa bezbrojnim mistikim redovima koji su se u to vrijeme pojavili u svijetu'', pria proslavljeni
knjievnik.
Onog momenta, dodaje on, kada se ulema (ar. uenjaci) ponu pitati je li neto prihvatljivo vjeri, imate
posla s pojavom fundamentalizma.
''U to vrijeme poinju kriarski ratovi. U Francuskoj svetac Katolike crkve Bernhard de Clairvaux
izjavljuje: 'Kranin trai slavu za sebe u smrti nevjernika'. Ja veu uvredu kranstvu nisam uo ni od
jednog nekranina. ta je fundamentalizam? Fundamentalizam je uvjerenje da se nizom rituala i
raznih formi moe nadoknaditi odsustvo istinske vjere, istinskog sadraja. Danas, opet, imamo epohu
fundamentalizama. Imamo razne religijske fundamentalizme. Ali, imamo, bogme, mnogo opasniji
ekonomski i financijski fundamentalizam koji nam prodaje ova neoliberalna ekonomija. Imamo
pseudo-demokratski fundamentalizam koji se sa zasada najvaniji, najunosniji produktu zapadnih
drutava. Organizirajte kvaziizbore, imat ete demokratiju. Zaboravlja se da je graanska demokracija
bila gusti splet zakona, mjera, propisa i da su tzv. izbori najmanje vani u svemu tome'', istakao je,
podsjeajui i na nacionalne ili nacionalistike fundamentalizme.
Ti fundamentalizmi kao ambijent u kojem ivimo danas, govori Karahasan, okantno su slini onima u
kojima je ivio Omar Hajjam.
''ta mi nemamo danas? Mi danas nemamo jednog Hajjama, nemamo dovoljno Hajjama, ovjeka koji
je uio, uio, uio... Znao to se u njegovo vrijeme uope moglo znati i sve vrijeme osjeao koliko
manjka odgovora, koliko nije sposoban znati. Mi danas nemamo ljude sposobne za tu fantastinu
duhovnu skromnost. Kako ja mogu kao stvorenje, kao stvoreno bie, kao ogranieno bie koje na
svijetu provodi najvie 80 aktivnih godina, kako mogu imati konane odgovore na bilo koje bitno
pitanje? On je znao da ih ne moe imati. Mi danas nemamo ovjeka, suvremenika, koji bi bio spreman
priznati da neto ne zna. Imamo sve odgovore, nemamo nijedno pitanje?! Mislim da je to proklestvo

naeg vremena i mislim da to pokazuje koliko nam jedan Hajjam danas treba. Nisam ga naao u ivotu,
pa ga zato dozivam piui'', objasnio je Karahasan svoju potrebu za Hajjamom.
Slavni umjetnik zakljuuje kako, kada se prestane bojati Boga, ovjek pone da se boji svega ostalog.
''Danas imamo upravo to stanje. Ne znam koliko vama smeta ova vladavina straha koja se u zadnjih
deset do petnaest godina proirila toliko da se vie ne da ivjeti ovdje. Razne slube sigurnosti snimaju
sve moje telefonske razgovore, biljee sve moje podatke, banke im dostavljaju sve izvjetaje o svim
mojim finansijskim operacijama. Svi moji e-mailovi se registriraju, biljee, studiraju, kad god sam
majki rahmetli slao para iz Njemake o tome su informirane desetine slubi sigurnosti. Idem letjeti,
pretresa mi depove, izvlai kai, tjera me da izujem cipele. A ljudi uplaeni, pokoreni, ponieni
strahom zahtijevaju jo vie. Dajte nas jo vie kontrolirajte! Zato? Zato to se nama oduzelo temeljno
znanje da smo stvoreni, da smo privremeni, da smo dio svijeta, a ne njegovi vladari'', konstatira
Karahasan.
Kao ovjek, dodaje profesor brojnih evropskih univerziteta, svako od nas je uronjen u vrijeme, a to
znai da ete proi i nestati.
''Nama su to znanje i ta svijest oduzeti. Onda iz straha, nesposobni da se s tim pomrimo, iz straha od
vremena, mi pokuavamo, 'bacakamo' se kao ludi, sebe pokuavamo uvjeriti da vladamo svijetom. Mi
ne vladamo niim, ovjee. Svaki mali siledija koji se doepa dva mitraljeza, tri puke ili dva 'varka'
inova, ili funkcije u slubi sigurnosti, pokuava sebe uvjeriti da je Bog! Ne elim ljude uvjeravati da
se posvete religiji, ne elim obnavljati bilo ta... Ja elim podsjetiti da je puno jednostavnije imati
jednog velikog Boga nego milione malih, nesposobnih, uplaenih oksuza. To je Hajjam znao i to je
temeljno znanje koje mi danas mi vie nemamo'', govori Karahasan.
On u svojim djelima propituje ljudsku prolaznost, nastojei potaknuti ljude na razmiljanje.
''Voda e tei, slavuj e pjevati, mjesec e izlaziti, djevojke e eljeti da se ljube, momci eznuti za
njima, breskve e cvjetati i kad mene ne bude... Sjajni njemaki mislilac Peter Sloterdijk jednom je
duhovito i zloesto govorio o dugu materici. Jedan od fundamentalizama koje mi danas imamo jeste
fundamentalistiki individualizam. Ja sam sam sebe stvorio! Kako e sebe stvoriti, budalo jedna,
priznaj makar materici dug. Ne! Ja nikom nita ne dugujem! Robe Boiji nisi sam sebe stvorio, neko te
je rodio, roen si. Ni to mi vie nismo u stanju priznati. Ni na to nismo sposobni pristati. Ne elim
obnavljati vjeru. To je elementarna vrijednost razuma. A mi smo izgubili zdrav razum. To je uas naeg
vremena'', analizira Karahasan modernu zbilju.
- See more at: http://24sata.info//vijesti/intervju/155103-karahasan-jednostavnije-je-imati-jednogvelikog-boga-nego-milione-malih.html#sthash.IKWfpFpK.dpuf