You are on page 1of 32
E ee eT eer ees Njegova Bolanska Milost A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada Osnivaé - Acarya Internacionalnog drugtva za svjesnost KriSne. ‘Ovay magazin posvecujemo naem voljenom duhownom ueitelju i voditu koji je donio ‘esenciju vjeénog vedskog znanja u zapadne zemlje. - Urednici Nadamo se da Sete utivatiétajuci ovo izdanje ATME. Icabrali smo sanskriisku rije€ atma Gastro) sa nas nastov jer oznadava potragu za visom svijeséu, dublim racumijevanjem nas sumih i svijeta koi nas okruéyje, U proteklih nekoliko sloina godin, covjek je usredsredio sonjupadnju na nauzna otkriéa. Pomoéu sofisiciranih instrumenata, dasegan je Becgraniéni prostor i analizirao beskrajni mali ator. Bio je utinjen veliki mepredak na. pola omunitacija, putoranja, kompjutorshe tehnologijet medicine. Al Ipak, csnoyna pitanja su cotta ok wick mendgnarena,Najanipokeatel da ns soit wand abe ae _mjestomuniversatnom poretku styl je kinjenica da je svijet danas, vise nego fad, spun. ‘eskobom eogadentenbesmistom‘onfttina, Danas na sama tenoba otk une se nadali da ée nam dati odgovore na nasa pitanja 1 zadovolft! nase potrebe, proganja ijetnjama nuklearnog rata i ekoloskim katatrofera ‘Kaji je osnovni raclog ov neeljenih poteshoda? One mogu bit pripisane nedowathr razuinijevanja naseg visegjasta i maser wdaljavanju od harmonije sa suptitnim zakonina jlne prirode. ATMA se obraca ovom problema pratajuélinformacie opriradt aime ili jastva i njegovom odnosu + Paramatmom i Vehovnim jastvom. Ova} magazin daje ‘opsean pregled pitanja o identiteun u sKladu 5 vanvremenskin ucenjima Bhagarad-gite, asedoreyui Sena eme hoo 5u pore iota unsere enkarnaiefashona = Urednici Bhaktivedanta Book Trust ATMA2 Rijeé urednika znanost i religija Od vremena Newtona, znanost je tvrdita da se svi fenomeni u syemiru mogu opisati i izmjeriti, koristeéi jednostavne matematiéke zakone. Ova postavka, koja je poznata kao princip redukcionizma, nagovje- Stava da je realnost zapravo jednos tayna ida Yudska biéa mogu, po- mocu svojih umova i cla, Konaéno biti sposobna u potpunosti shvatitt prirodu i izvor svih pojava w uni- verzumu. Premda se ovaj princip ne moze do- kazati, vjera znanstvenika je Crrsto wemeljena razvojem moderne (ch- nologije i najnovijim otkriéima, Ova teorija redukcionizma ima ne- ke vrlo uznemiravajuée clemente prema kojima je univerzum samo mehanizam, a Yudska biéa proiz- vodi kemikalija. Kao rezultat toga, vrijednosti i eti- tke forme ne mogu se vike shvatitt kao fundamentalni principi koji dolaze od transcendentalnog stva- raoca koji Osobno definira smisao i cilj Wudskog oblika Zivota. Na- protiv, Zivot je postao obitna horba za opstanak i vjera w bolju bu- duénost pod vodstvom moderne inanosti. U nekoliko brojera ATME, pre- dstavit Gemo drevnu vedsku znanost koja se poduéava u Yudskom dru- Stru najmanje 5000 godina i éije podruéje znanja povezuje svako Zi- vo bie s domenama znanosti i re- ligije. U drevnoj fitozofiji Vedante mozemo pronaéi odgovore na slo- Zene zakone materijalne prirode koji su blisko povecani s karmom ili izithim pojavama kao sto je svjesnost, a takoder zaviritt u du- boko znunje 0 astronomiji, astro- logiji, povijesti, umjetnostin. Redukcionisti nemaju monopol na znanje o Zivotu i univerzumu. Sto- ka, odlucili smo predstaviti alter- nativni pogled na svijet u okviru ovog drevnog vedskog okvira znan- Jat koji ne negira dostignuca mo- derne znanostiy vee pruza rjesenja koja su u harmoniji § prirodom i njenim cakonima, olaksavajuci tax ko egristenciju svakog Zivog bica na ov0j planeti. Melelalsn dy We ten 4 just design it for reading. We design it for reading wonders. ant Me iat FM UREDNISTVO SA DRZ OS sacri 4 NAUUZVISENLIE ZNANIE 22 SIDDHI - gorki plodovi moéi “=: 24 HELIODORUSOV STUP “== 96 NLO - nadi nevidljivi susjedi 29 CENTERS AROUND THE WORLD Osjecate se zatvoreno? Uzmite magazin ATMA i rairite svoja krila- prosirite svoje horizonte. U slijedecem razgovoru Njegova Botanska Milost A.C. Bhaktivedanta Swami Prabhupada, osnivaé-acarya ISKCON-a, i Dr.G. Benford, profesor fizike na Sveucilistu Californije, Irvine, razgovaraju 0 vedskim shvaca- njima asobenog bia i syjesnasti io njihovom odnosu s nazorima moderne nauke. Sala Prattupada : Pod “naugnim napret- kon, dali podrazunijevate naprediak od volovske zaprege do motornog vorila? Ako simp napredovai od volovske zapreRe do fazine fog mehani¢kog uredenjs automo- bila, vito smetrate napretkom nauke, zar Dolor Benford: To je napredak tehnologi- Sh Rinoogie ili navka, ist je svar. [Nas problem je napredak duhovne duse. (Onda, Kakvo je nautno manje o duhovno} uti? DBs Zapravo ine postoji nautno znanje 0 uhm aus. SP. Zatoi nema napretka v navnom-za- nj. [Die Nautno zanje je posebna grana znae nja, Izmedu mnogih grana znanja mozeve nae: da je jedan tip znanja boli od drugog, ali toe drug) problem. SP: Moada. Postojerazietiodjeli manj. Na primjer, u medicinskoj nauci postoji codjel za studiranje psibotogijc i ansiomije tijela. To je jedoa grana znanja. Ali irnad ‘vog tela su um iteligencija. To proua- va psihologia. To je takoder cauka, men- tala nauk, DDR ‘Ip je nauka koja se tek potinje razvi- at Move biti, ali se ipak pribvaca kao nauka, zar ne? Psibologija i metafizika se bave s umom inteligeneijom. A iznad ajih jedubovna duSa, Posto tolike moge sra- ne manja: medicinsko prouéavanje tijela, psiholofko peougavanje uma i konaéao, tu jedunosno, transcedentalno znanje. Tijelo {um su jednostavno prekrivati duhoyne due upravo kao 810 je vase tijeio prekrive- ‘np ovom majicom i kaputom. Ako se brine- te samo 0 majici i kaputu, @ zancmarujcte ‘osobu koja je pokrivena tom majicom, da nolazite da je to napredak znanja? DB: Mislim da nema te kategorije manja koja nije korisna SPM ne tvedimo da je to navtno manje beskorisno. Mehanika, elektrotehnika - to je takoder manje. Ali azltite grane zna- ‘jase razlikuju po njitiovojrazmjerno} va2- rnosti, Na primjer, ako netko Jeli dobro kue hati (o je takoder nauka, Postoje razigive ‘rane zhanja, ali ishodiste je znanje 0 dui, ima jnana, DB: Cini mi se da ste dodli u poziciju s kkojom se ne mogu potpuno slot, a smat- ram to doista logiénim. Jean oblik znanja koji je dokaziv = dokaviv w smistu da ses ATMA 4 timsvatko saz jeona) koji se moze doka- zai loait il eksperimentalno. Sh ‘Nauka o dunowno, dui se morc log i dokarati Dik Kako! Uamite u obzir svoje tjelo. Jednom ste ima tielodetet, ai sada vie nemate to jlo; imate drugaé)jetijelo. Ip, netko ‘mode shvatiti dase Jecnom imal tila tera. To je einjnica. Vae lijelo se pro- rajenilo, a ste otal st De. Nise be siguran “da sam to ist jo. SP De, viste isi “a Kao 062 roditeli djteta rei kada ono odraste: "Oh, posle- dajte Kako je nage djete odrasio* On je ist osoba njegow roditeli kad tako, ne- gov! prjaeli kara tako, njogmva obite Kae fako = svatko kaze (ako To je Eine Vaé napredak PA EMO | Ceca jedenja, spava- PY Ae nja i branjenja... to znanje je Oe Co nizih zivotinja. nica. Morate to pritvatit jer je tol ofi- to, ak ni vase majka note prinvatii da ste ‘i droga soba iako inate drugo tjeo, Dik Alt ne mora maeiti da sama sto bide kao losam bio. SF Teno. "Ne isto" znaGi na primjor da malo dijete cnote sada pita glapost ali ada odraste | dobije relotjelo, ne pies suposti, Tako je sta csoba, zajedno spro- Imjenom u jeu raza jet drugaciysyjs- nos. Ali, osobena dua, esoba je ita. De- Iuje u skadu sa svojim ijelomusklodus ‘okoloestima, Pak je, na primer, taker ‘duhovna dua, medutim posto ima psece tijelo am i ajelaje kno pas. Sliéno fore, do wim nesto od vas. Cak i ako ja nisam nansivenik, posto sam uBio od vas, moje znanje je sivrseno saueto. DB: Nerazumijem. SP: Protpostavite da djete ide kod uite- Ijamatematike ion kale: "Dva vile dia su ati.” Dijete nije matematicar, ali ako privat nauk wtitelja, "vai dva su tii, i ponovi to, onda je i njegovo znanje savr- Xeno. DB: All kako netko mode mati kada je titel savrSen? Cin se da je to jako tek. SP: No, to nije tesko. Savrfen je ona ué- {cl koji je utio od savetenog wtitel, DB: All to samo za korak odgada prob. lem. SP: Ne, co nije problem, Saveéeni uitel je Keitna koji je privagen od sh vrsta Utitelja kao ajinov uitej, U Ind, veoska eivilizaija se ravma prema vedskim utite- Ijima, Oni se od Krisne i poutavaju istu poruku. To je proces. DB: Znach svatko Koga sreinem, @ tko private Krifnu kao savrSenog uttelja je savtSen)utitel)? Kada Zelite COT ELC trebate pr tupiti uéitelju iako je ué tog telj savrsen stjeéete Phe eo ty manje. To je proces. 8P: Da, jer on poutava samo Keifaino enje 10 je sve. To je isto kao i slutaj Koji smo dali prie: ne moraju biti osobao save- Seni, ali Sto god da govore je savrieno jer je Kri8na torekao. DB: Onda Vi niste savrseni? SP: Ne, janisam savréen, Nitko od nas ne ‘ajavljue da je savrSens imamo toliko mno- {go mana, All zato jer ne govorimo mista Grugo osim Keigninog wlenja, nae utenje je savrSono, Na primyer: postar vam moze Uruéiti novéanu polvrdu 2a tisucu dolara (On ne mora biti bogata’, ali ako vam je jednostavno uri, vi to modete unovtiti i mati éete od toga Korist. Op ne mora bit bogat Eoyjek, ali njegowo djelovanje kao pofiara je savrdeno, jr, iako nije bogata’, ‘moze vam dati tisués dolara, Signo tome si pismo savr¥eni, puni sma nesavrSenos. 1, ali ne odstupamo od utenja Kriéne. To je naS proces. Poput onog primjera kojeg smo rani dali: 0 malo dijte nije mate- ratitar, all zato jer pribvaca wenje save senog ulitelja matematike, "ava i dva su ati", ajegov iskaz je takoder savtden: "Dra ava su erin DB: Za8to vam Kei8na nije rekzo sve 0 Seti? SP: On je rekao sve; sve je rekao. AKO budete prouéavali Bhagavad-gitu, sve Cete afi tamo. DB: Ako je sve tamo, zaito sporajemo stvari koje nismo ranije anali? Govorimo sto} navel. Zasto navks nie zapisana wv Bhagavad-giti? ‘SP: Zato je takozvana nauka glupost. To je zakiutak. Zapravo, mterijaina navka Je slupost. Znansiveniei ne znaju toliko ‘mnogo stvari. Sto ima dobroga u va8oj na ‘uci? Postoji ioliko mnogo stvari koje ne znaju, Uspekos svib svoj nesavrdenosti oni tre da imaju savrseno zanje. To je {8 jedna glopost Dp: Nesmeta fi is, SP: Mi see gojavimo sa manstvenicima. JTednostayno pritwaéamo instrakeije. od Kritne. Nemamo nikakvogiateresada bilo Ho preuzmemo od manstvenika, Ne omt- lovatavam vaa nautoa otkriéa. Vi ste Jo- rods. Viste znantsivenik i mi ejenim v8 rad. Ali mi vas kritiziramo samo 280 Jer ste zaboravill KriSna, To je va8 prob- Tem. U sadatnjem trenutku vakavrjednost, {jenula. Uprotimmomstucaj, ako sesjette rine, kada sc dode Krigna, postajete 10, koje Je_neogranigeno vrednije. Td je ‘wrdnja Narade Munija. ‘dam hi pumsastapasah Srtasya va svitaya suktasya ca buddhi-datayoh avicyao ‘hah kavibhirnirapito ‘yoduttamasdka-gunamvarnanam “Utent krugovt su nedvojbeno 2a- ‘jut da nepogresivasvrha napredovanya 1x manj, aaime strogesi, prowéavanye ‘Veda, Zrtvovanje, pjevanje himai i milost ‘ja, kulminira u transcendental im opisi ‘tia Gospodina koji je opisam odabranom poezijom. ($B 1.5.22) Viste manstvenik, Fvicar ili kemitar? DB: Tizitar. Sp: Ako vatim proucavanjem firikalnin zakona dokavete post ojanje Boga, (0 je vas uspjen DB: To se ne mote uradit SP: Onda je ro vase nesavrtenstvo. Vi ste faite, kao flo sam rekao; vkoiko vi s vain fizkelnim akonimu mobete dokiza- {i postojanje Kriine, onda ste savreni Onda bi utiil vou siudbu nogo mi. Kaca govorimo o Kriini postji tliko mnogo soba koje privacaju ne skaze kao sen- timentalnu Feligj. Ali kada bi manstveni- i poput vas govorlio Keith, on bi slufa- Ii, Ako to uradte,utinit ete vesu sluzbu ‘nego je. Ali ako je istina da pomoeéu vai fialkalnin zakona ne mozete stvatith Kritnu, onda je vale znanje nesafeno. Posto je Onkonatal izvor vega, ako moze. tedodi do Kritne prousavct vate fizikal- ne zakone, onda Je to savrdenstvo. Zato je nas prijediog da cstancte far, ali trae te pokuat objasniti Krignu, Onda cetebi- Wi savrteni, Nemjte misliti da vas omalo- vvalavar ili de omalovadavam nauku. Ne, Mi jednostayno inzistiramo da prihvatite Krignu, Inaée ste nule. Nemate dubowne rijedaost. Kritna je kao"1" jako pritva- tite Krignu, vata wrijednost peste odman 10; bezgraniéno naraste, Zato, state Krigau posvuda i On ée poveéati wijed- nost svega. To je pravo naueno orkrige ~ prooadi KriSnu. Promaéi kako djeluje Bog xIMA 7 1 fiikatnio i kemijskim zakonima, kako Gjeluje Njegov mozak. Sve se odvija zahva- Ijujugi Njegovom mozgu. Ti fizikalnizako- 1 djluju na cako supzlon natin da namse Cin kao dase sve zbiva aulomsk. Fiikal- ni Remijski akon! su ual kako oni je loju, w tone mate Di MG ne zpamo nl za80 su zakont tak ak jos, SP: Ne, all Krina ana, Zato je On stvor- tell. TO Je razlika izmeau vas i Krisne. Keita mode storiti seme, malusjemenk veliine roa porutice, a unulae toga rma je moé za stvaranje velikog banjanovog ‘rveta, To je takoder kemijki sastav, ali tone motete urodit. Toe Krignin moze. toje Krissin mora. DB: Ali, ni Vi ne mozete. §P: No, ja ae mogu. Vee sam vam rekao da sam nesavrden, Ne ivedim bespotrebno dt sam savrsen, All, mogu reci da Krisna stva- Ta sjeme i da vi to me mogete uraditi. To ‘mogu ree Ta vas mogu izazvati da ne mo Jere prokzvest seme. Tako sam nesuvréen, smogu vas iazvat DB: Suitiski, dakako, Vi_jednostayno ‘nate da sue svar itinite jer su Vamtako refene. = Da, t0 86 trafi, Zato sc nase vedsko ‘znanje naziva “rut? Srutianati "ono S10 seslua’ DB: Onda Vi, proutavajuel nauky, ne mo- ote pronaéinistao Krish SP: Ne postoinigtaosim Kritne. Ne pos- {oji sista irurey Krisne DB: Ali ako proutavamo fiicki svijet, oucavame) glo Kris, SP: Da, al vine sate Keitou. Upewiluvi ne kedete da proveavate Krisnino djeo, 72- to jer ne mate za Kritu, Lebjegavate Krign. DB: Ali, Kritna je to uradio. SP: Da, to je Cinjenica, ali vi ne poznajete Krigou. "Vi jednostammo poznajcte ravu ‘Ali ja poznajem Kri8ou, Zato sam boli od Vas. DB: Onda mi ne motemo suzat isa 0 Kn jednstavnoprowtavjud rama? ‘SP: Tada ste ograniteni na travui ne znate nia nad top, DDB Mote bil dae to opraniseo, al nije isin? Sr stint je, all ogranideno -relativaa iting, U Paani gute pvt az: athato beaten jist, “Sader ovoen ods lca iors, hake da se rpityjemo 0 ponijedu sega Ne da inate Hulstin, ved Apsctny Istnw. Je prvi interes adskoy ta, DDB Al ako cram ae co stina? Spe Th mance maul owt, je proces, Die Ai kako da znam da je istina ono &to oie zat EP To znane isto modote stot. Kada ste dvd daproveaateoauku,Soste ural iit Pron ste pogodnog, ‘titel. Ao prousdcte hompetestnog ej, onda Rromozcte snail DBs Ali dali ull) moze demoastrcai parocu etsperiments, ono st trl a je ir Ps Dn, sve se mote demonstrat! pomo- cnetspeanenta, Dus Al Vine motete demonstrat svar Seals Krtnom pomotn ckapeitcaa, ATMA 8 SP: Da, to se move demonstrat. To je ‘emonsiracija. Kada posadite jemenku, iz nje izrase veliko drvo. To je demonstrac Ja. Kako motete rei da to nije demonstra- ja? DDB To je cemonstracija da sjeme raste. SP: Da, sjeme je uzr0k, a devo pos|edica. ‘Tojedomonstracija. Dis Ali ace je Kritoa? SP: Kring ize: "Ja sam sjeme". Sjeme je Kriina Bijam mam-sarva-Dhutanam: "Sa sam iavorno sjeme sve egzistencij". (BG 7.10) Gm vidimo sjemenku, vidimo Kriému. Krigna kafe: "Ja sam sjeme”. Kako ‘onda motete resi da ne modete vidjett Keignu? Motete vidjeti Kris DB: Istinaje da vidimo misteriju avota. So nie mera, to Je Enyce ‘Krisna kaze: "Ja sam sjeme’. Cuosam 0.04 Keisne. Zato kada vicim sjemenks vidin i Kritnu, Vidim Krifu u skiadu s Njegowim ‘patama. Za8to inzstirare da vidite Krisnu na svo) vlastti nagin? Kriéna kate: prabasm Saii-suryayok, "Ja. sim syel- Jost sunca i meseca.” (BG. 8.10) Cimvidite sunce, vide Krifou, Zasto kazete da ne vi dite Krigou? Koji je va8rarlog? DB: Ne znam da se to naziva "Kridna’. Ne znem. SP: Postojitoliko mnogostva- ie vine mate, Zato mora- te uéiti od ubitelja, Krigne.Za- to jer ne znate i ne brinete za Kris, zato je vale znanje ne- savrfeno, Io Je vat mentalitet Prvo, ne mate, a drugo, nc prihvacate Kriéns kao. vox utitelja. Da li mislite da jeva- se manje savrseno? Kojajevri- jednost vakeg znanja? DB: Alijaneznam dali posto- {neko savrieno znanje. SP: Vine mate toliko mnogo svar, ali mi motemo znati za to jer prinvaéamo Krisnu Keo nakeg utitelja DB: Sivar Koja me najvise uenemiryje je da se Gini kao da stvari moramo privat slijepo. SP: Da, zato jer su nati mozgovi nesavtie- ni, Kada dijete uti matematiku od utitelja, ‘nema moé da postavija pitanja ii da pro- testira. Kako je dvai dva postaloéetiti? On ne ispituje. Jednastavno pribvada | postaje uteno. To je proces. Ne moete pita kako Je Krigna stvori tu sjemenku, kakav je ke- mijski sastav, kako je izniklo drvo. Ono nige, stvacali vito ili ne. Zato znate da je Kridna saveten. Ne modete pita kako drvo nite, nit j nige, To je Krifina moc. Vi znanstvenici ste poput djece. Dijte pita: "Kako to da iz ‘ovog magnetofona ila! toliko mnogo - ova? Ono to ne move shvatti. Beskoris- 1 je za njega da to pokuta shvatiti na sa- daénjem stadiju razvoja. Ali, einjeni da_iza mebanitkog uredaja magnetofona stoji velika nauka i veliki mazak. Sliéno, sjomenka je nedvojbeno Sudesna tvorevi- na. Cakiako ne svaéate, ne motete sbvali- ti, kako veliko drvo nige iz siéuéne sjeme- ne, jot uvijek je toCudesno. tu je moza, udesan mozak iza toga. T morate pribva titi, Zato je glavai zadatak ljudskog Pivota shwatiti Krignu. U tu svru mora postojati nautna metoda i shvaCanje - onda e iju- ‘dsko drustvo biti savrSeno. ‘To je nata pro- paganda. Ne kalemo da morate pribvatiti bvati- i nautna istrazivanja, ‘To je naka propaganda, Ne trebate biti sen. timentalni fanatik i pritvaéa slijepo. Tre- bate pokusSati shvatiti ovu nauku 0 syjes- nosti Kri8ne. Tako, vrlo mi je drago da smo doktore ‘Benford. Zelim da svi zanstvenici i filorofi pokulaju shvatiti Kri8nu aasvoj vlastti natin. To ¢e biti savr- Senstvo njihovog utenja. Pravi ste man- stvenik onda kada objafnjavate Krigau na- dno. To je vate savrfensivo. DB: Doseo sum ovamo jer sam elio vidje- ti da Ii ima nekih slignosti izmedu vatih uSenjai otkri¢a u fiziel, SP: To ete nautiti ako se drutite s nama. Ovdje je Svarupa Damodsra, takoder _manstvenik i sada proutava nauk 0 syjes- ost Krisne. Ne mrtete ga vite senutis Pula syjesnosti Kritne poo je 6st uvje- Fen. Uz 10, on je yjerodostojn znansve iki nije budaia ii fanatik. Said raza ‘manstvenik moze shvatitsvjesnost_Kri= ne. Oni koji su dogmatitai ne mogushati- ti, ali oni Koj slijede nage argumente, oni shvatiti swfesnost Kriéne. To nije tsk. Tumo knjige nije da sar govorima. Ima smo mnogo knjgn da vam ponudimn va ra- sumijevane. DDB: Koliko ja mogu rarumijti, svemic je stvar koja tefi da se sama razuoaje, ai 0 prolvodi 0g pokusaje Sp: Ne. "Mitzna tijelo. ‘Tiel je proiz vod ovog svemira, a svemi Je proizvod Kritne. Zato, svemic nije odjeljen od Krigne. Svemi je takoder Krisna. Stoga je svrfono manje tumaéenje svemirskih 12- kona s osvrtom na Krisnu Svemi je jedna od Krisninin energija, materjalna enecgi- ja Kombinacija ve eerie | materijlne energie - toe svemit. Zato jew nek uk, proutavanje wemira akoder | proufavanje rine al sve dok zaista ne dodete do toe- ke razumijevanj Krifoe, vate mane ene. sevréeno. pes VEDSKOG P LANETARI JA Internacionalno druStvo za svjesnost KriSne pravi planove za iz- gradnju najveéeg hrama na svijetu u kojem bi odjednom moglo sjesti 10 000 ljudi. Srila Prabhupada je rekao da hram treba biti visok najmanje Dadhibhakia das Prije dvadeset gadina, usred najsvetijeg mjesta hodotaséa Navadvip Dame, tije Mo preplajsusite rete Gaga) ai, Srila Prabhupada je posijao sjeme Ma- yepur projekta i utcmeljio duhownu me- {ropolu na mjestu gdje se stalno Euje sveto ime Gospodina. Na nama je ostata duznost 4a izgradimo arad u slavu Gospodina Ga. urange i ispunimo Zelju prethodinih aca- rya. [namo divnu priliku da budemo pi- foniri u izgradayi hrama koji Ce sluzti kao, mogel progresivne civilizacije za Gitavo eovjeéanstvo. rv planovi oko zgradnje velitansivenog Ihrama pornatog u poéetku pod nazivom “Temple of Uncerstanding® poteli su rani sedamndeseti i Srila Prabupada je ohra- brivao bhakie da nastave s istradivanjima i Sto prije zavrse potetne procatune. Ni amo, (0 nije bio lak posto, Planska iz- {gradnja s unaprijed poznatim detaljrma je tspjeh svakog velikag projekta, ka St0Se moze vidjeti_ kroz povijest. ‘Kada po- fledamo gradove Grea i Rimljane, 0- 2emo vidjeti da im je njihovo bogatstvo, viaijajKreativacst omoguéilo da ulemelie Tiggrade randjene gradove, Sto ukljuduje palace, arene, preijepe parkove i vrtove, Javne ustanove, kulturne institucje, ka bogate rezidencije. Medutim, jo8 60 primjer su drevni vedski gradovi koji su bili velo poznat jer su ih dizajniali Sari polubogovit Tako je veéina gradova pa2ijivo kons- tuuirana, tokom vremena sila drustveno- ckonomske realnosti je promijenila nj hows namjenu. Danas je veéina gradova izgradena da zadovolji hitne potrebe i do- nosi Kratkotrajnu dobrobit. Zato Meyepur projekt treba padijivo proutiti tako dt bi na kraju sve bilo u redu, To nije lak posao. Rim nije izgraden preko noéi. A, nije ni ‘Vatikan. U stvari, tek nakon 120 godina napornog rada s gomilom arhitekata (uk- Ijucujuel i tokve kreativne genije poput Rafacta i Michelangela), dovréena je ka- ipdrala Svetog Petra, Sto eti6e Mayapur projekta, maogo glav- planova je predstavijeno u zacnjih 20. godina, T planovu su ispitivani, modi firaai i ekspandirani. Provelo se mnogo Sot na istraivanjima rotiitin espekata planiranja grada i moguénostima koje Gonose, To je vdjuevalo | probleme ele kirigne straje, javnih slutbi, lake indu- siije, poljoprivreds, domnéinstava, pogo Ginosti‘za propovijedanje,rekreaci, ho dogase i turitam.. Plan je tol velik da nekoliko bhakia nije bilo dovolino za istraivanja da bl se Gobila jas slika é tivo plana grade, Zatrazena Je pore i profesionsinih ci- zajnera pradova 1 preestaijene razifite Potrebel iceje 2a buduel grad. Osnovan je Fposcban Komitet koji é© nadgledatié- NO UN UCR "Naslijedili ste PAAR rea tava konstrukeijy, Kao 40 je o Srila Pra- ‘bnupada zamiaio, centro mjesto novoe wedskog grad 6” svakako bit hram pod hazivor Tiramvedskog planetaria". Ova} hiram treba biti dizajnitan‘igraden tako da prikade sve nivoe univerzuma | njinowe upeavljage kroz syetla, macele, diorame 1 rurale, Prema Srila Prabaupadinom pla- ny, heam treta biti okruen predivnim 30 katova i treba posjedovati najveCi svjetski planetarij koji bi pokazao posjetiocima stvarnu sliku ove kreacije. putevim, ularima, vrtovimaijezeria Ne trebamo bit) razoSarani 80 sve ne Preduje spor. Srila Prabhupada je yje+ fovao Syamasundara dasu i signim oko nostima (pismo, 15.7.1969.):"Najvanjo Svar je da imate prvoklasnt material 2 gradnju hrama. Nije vaino sto se sve od- Uraditi sve naglo i onda ispravijati, nije dobro. Postojt poslovica w Bengal, sa- nema nista lose u tome da se eka najbo- Ija star. Sve je dobro Sto se dobro sensi. To treba biti nas prineip.’ S druge strane, netko mode kritizirati izgradnju Cuvene katedrale uw Cologni ‘bog dugotrajne gradnje (600 godina). Ali, €injeniea je da i nakon 750 godina ona i dalje stoji esto na zemlji. Najveei prob- lem prilikom izgradnje hruma je svakako gradevinski material kojeg w Indiji nije Tako nabaviti. Cement, cigha i Gelik - nije ih moguée nabaviti u podrugju Mayapura. Sve se mora narutiti iz Caleutte. Da bi se ‘arutio potrebni materijal, treba imati ra alitite dazvole. Nakon dugih zakeXajenja (ponekad od nekoliko mjeseci)) potredn0 je usput osigurati teret od krade. Narav- ‘no, sve to poveéava iadatke prilikom gra- daje, Sada se radi na tome da se primjenc tehnike jeftine gradnje koje se primjen- juju u jaznoj Indiji i koje ukljuduju ma terijale koji se mogu nataviti u podrutju Mayapara. U planu su slijedeéi projekti koji se trebaju dovrsiti za 2 godine: ~ novi brakmacari a’ram 2a 200 Sjudi = nova kuéa za goste 20.200 Ijudi = nova BBT zgrada + kuge 2a 20 obiteli 1 goshalli - stanovi za bhalae koji rade na projet Nakon Sto se naprave pokusne izgradnje na ovim projektima, modi ée se donesti konaéna odluka © odabiru materijala za gradnju"Hrama vedskog planctarija" ATMA “GL61) Mody gOT af oppestzy (eystaoz “OTIN) Sup 1yquIns. sCoz60) pur n whut sar wuafideyy 2f 0 jad uofiaviden “puiiaADsd WAS N DUDE} u yalpia nou wjjalas as vfig ‘vsipuvyy vkppospunyy andokoyy 14g nfiza nuaoynp nfoas af ofayxjoz4 “(@L6D) ou qsopp4 nfoas vsjosju0y vp _ungosodsau ‘vanyoyy, ray wrepom efizia4 ofa Dpoulanyoyg vj14g I0j0 sodafu v ‘vAounay dvual 14 ODY 170paj821 Djsaa andvdvpy 1sougnpng n a3 vp onyad af DANYDYT, NVASVADE DIUDYPPISHYDYT O14 “nog puiaad tavqnty puidaoppa uafjanjdasd1jiq agjalias apjig ‘vjafias nalip 80] 21:1 nandvdoyy n ynavfod wnay rdafyasd afjaz aaoulpodsop Soqz as a9 vp niiuvuson taIf Dpag onyas af ppuvuvkyin, utpodsoy ‘vuipos ggg afiag SuNpod “FLOU'T Fe ‘SOC BOIS- META, OmsIE funpafiaodosdy nyoay -saf ‘v3ifuy ‘vAowpay yrgnu ovsius af of "nog poznu ‘1gny apni, msaa -Op ownaz oudnjsoupaf 1 *joaIz ug -opn vz ojsafia ouajpasd 040 ownuan “qwoualsyp vyau Yofojsod psow yalayy ‘pupsy afuagnuz af 04 ‘ayyoq “ysop 1q au Ipnf ‘apns8z ado ownwau ng ‘(ndog nuapnuod nuviy) woposvad nuzn vpuo v ‘vfunavpasd nfognys 1 v40-DDSubu DU Npl 1uQ ‘appssz oudlp I|ppss21 ows af ‘nungso 1 ajof -sod spu vp azpjop ipnij nandviny n a[pao ony ‘ausisy jsousalas yywaytad 2190p nou 1pnl] vp oy} ‘asownasy ayyaa 1 adalyasd owalnpossz 1p, | “quesys fousop vu ofimats treso s waeypey\-eupeni-145-1g ‘fu psofy » wavdwuand-nan twupasuezog + esnijo uytlon ft {Mt 99 aejauejd Zoyspaa wey woud tag ‘aus: —__. uy AY ne ATMAI0 ‘ATMA peg) asuesaumy “ifjoq s9ndow 3f oy aed wEyEsng Pogledaj gore u noéno nebo, puno zvijezda i pla- neta! Odakle sve one dolaze? Danas ¢e mnogi znans- tvenici odgovoriti na ovo pitanje snekom verzijom te- orije o velikom prasku (big bengu). Na pocetku, kazu oni, sva materija u svemiru je bila koncentrirana u jednoj tocki izuzetno visoke temperature i tada je ek- splodirala s ogromnom snagom. Od ekspanzije su- per-vrelog oblaka subatomskih éestica, postepenosu se formirali atomi, zatim zvijezde, galaksije, planetei konatno - Zivot. Ova teorija ima sada status otkri- vene istine. S ciljem da namjerno prizove atmosferu biblijskog Postanka, priéa o prapotetku je u detalje predstavijena u bezbrojnim udzbenicima, priru- fnicima, popularnim znanstvenim magazinima i te- levizijskim emisijama s kompjutorski generiranim efektima. Takva uzbudljiva pri¢a nesumljivo djeluje na mozak. I zbog toga Sto pri¢a o big bengu izgleda zs: novana na Cinjeni¢nim promatranjima (znanstve- nim metodama), za ve¢inu Ijudi izgleda mnogo ra- zumnija nego religijsko objasnjenje kreacije. Medu- tim, kosmolo%ka teorija o big bengu je samo zadnja u seriji nastojanja da se objasni univerzum na meha- nicki na¢in, na¢in koji pokazuje da su svijest itovjek - nastali jedino kao proizvod djelovanja materije u skladu s materijalisti¢kim zakonima. eee eo en Desert ee eer er Core e opera tar en oa oT yaa Cent : ee eae ce cst ais- univerzumn opisinog.0@ tco- eee eet iets henga. Pokus} See eke ZABLUDA ba CO ae en ee Le eet oe es es Ue cue ea pee ee ee Dr Cee meme ors Poe ere Cte Teo eed Ae ore te a {otove einjenice, ali one nisu bile pr- Bee je mo- sdnostayno provjeriti. One su Aire teins ananstvenici odluéno zastupa Prrecre ed sree meaty or, knSajmo sve ovo pojednostaviti za mj- Ce Eee ena {ova sa Satyaloke na planetu Zemij pre ko rijeke Gange koja teée univerzumom Srila Prabbupada naporinje da je tj bik putovanja mogue u bilo Kojo} Fijeci pomo- Cu mistitnih moGi. Izgleda nemoguée da taj Oblik potovanja uk) uéuje pivanje ispox valova, a veza izmedy zemalske Gange i rajskih djelova nar, naravno, nije vid va. Mi nalafavamo da taj proves putovan ja ukljutuje visedimenzionainu veru medu fokaeijama j da djeka slufi kao vista vo- digs debi usmyerila visedimenzionalni transport. U slucau ejeke Gange, tok ti jeke 6 visin planetarni sistema mora biti ilecimenzionalan. Sligan primer nala- zimo voi clase Anke fo re buacen u Santipur pomoéu mistignih moci Citralekie, mistitze youiai. Vedski sisi aapominju sliéne do- sadaje u prostosti na Ovo} planet, Mogi Sdogadajiukljucuju fenomene koje ne mo- Jemo iskusitti zato mogu izgledati Cudno, USrimad-Bhagavatama je refeno da prije pogetka Kaliyuge, prirodni proces na planeti Zemi su funkcioniralt drugatije fhego to funkeioniraju danas (vidi SB L.4~ 17 misao). Colne mot tv big je bila na vigem nivou nego danas | napretina iva biea poput polubogova i vellh mudtaca Su regulatno posjecivala planetu mij ‘Biko, remelsko podratje obi Zn be éa je tla intimnje paveran s ism po- drigjima materjanih {duh realnos- 1, nego kasnije Kad je pode Kal-yga ‘kn teja prirodns vod do slices Scenaija za powjes u posljednjin neko- like isa gosta: makon Sto je potela Ka- li-yuga, polubogovi | ostala Ziva biéa su presala omonicrati = GodsKim bila ha planet Zemiji{uobigajen Culai nv ah bis se smanjlo. Za neko vejeme Ij sw natal jerovat u price o pt isinjim dogadhjin thog avoriteta tra dicij. Medutim, zbog nedostathasjere iskastva od strane vith vor, pritodna od Yodstihbiea Je pornala trade w razlictim djeovis Shijetasupostepeno poste sve vise vise Eaboravjeme fds potel abil weru or nj. Konatao, sadasnje stanje cil. Zaclje je tao. da se stare trailje pro. Imatraju kao beskorisne mitoloshe ta. sprave ju tec manje potpunoet ‘kroz svoja ograniéena éula, Nevidljiva podrugja planete Zemlje Mismoranvlideju da trodimenzi- onalno podruéje ne predstavfja totalnost Aluhovne | materjaine realnst. Zeca od- likatakve idee je da postoje sijeton il Pocrutja iskusta koja st ocirana oj na Planet emi, alii judksabiga ne mogu Yigjeti posto posjeduu ograniene cuine moti. Narayno, najboji primjer ow je Krigsino transeendentaino _prebivalste Veindavana, U Caitanyacaritameti (Adi 5.18, smisa),reteno je da prema je Kr- nino prebivalite neograniteno i svepro- impjuce,idemtitno je gradu Vrindavan na ov planets Zemip To ukljubue da un tar podrutja zvanog Vrindavana u Inj Posto potpuno realno podrugje dubovne egistencie koje nije pristupatno Guim ‘bvénih ujeorenih dt, je drugl primjer vitedimenci- ‘onalinog povervanja'uktuetvanja dva (il ‘ie)syjetovaikustva koji epzistiraj po raleino, u isto) lokacii, Sveta dhama Na- vadvipa je drugiprimjer toga. Srila Bhak- tivinoda Thakura kaze v Navadvipa - Maz hat, “Navadvipdhama, unutar gaura. mandate je smjesiena u yjetnom syett.. Oblik gaura-mandale je vjetno transcen- deialan u materijalnom svijetu poput Su- nea. Oko materijaliste je prekriveno obla- kom iluzije | stoga on vidi same secundar- tu transformaciju te spieitualne energie, ‘upi i inertni materijain svijet” ‘Transcendeatalna podrutja Vrin- davane i Navadvipe su potpuno duhovna, ali postoje mnogi materjalti primi ko ilustriraju ideju paralenin swjetova koja Postoje na jednom mjestu, U Srimad-Ba- ‘vatamu se navodi da Marui Devapi, da

You might also like