You are on page 1of 238

U SUSRET RESULULLAHU

p osljedn jem Boij em P o sl an i ku

DERSHANA
KNJIGA DRUGA
EDUKACIJA I ODGOJ
Najbitnija misija svake generacije jeste prenijeti vrijednosti sljedeim generacijama...

Izdava
Kenan Musi
Recenzenti i redaktura
Prof. dr. Zuhdija Hasanovi
Mr. Zehra Alispahi
Lektura i korektura
Fatima Zimi
Redaktura
Adna Musi
Dizajn naslovne stranice
Suhejb Demaili
DTP
Suhejb Demaili
tampa
Arka Press d.o.o.

CIP - Katalogizacija u publikaciji


Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
28-31:929 Muhammad
MUSI, Kenan
U susret Resulullahu posljednjem Bojem Poslaniku / Kenan Musi. - Sarajevo : autor, 2013. - 238 str. ; 21 cm
Bibliografija: str. 235-236 ; bibliografske i druge biljeke uz tekst.
ISBN 978-9958-534-82-9
COBISS.BH-ID 20834310

U SUSRET
R E S U L U LL A H U
posljednjem Boijem Poslaniku J
mr. hfz. Kenan Musi

Sarajevo, 2013.

Uzvieni Gospodar kae:


Allah i Njegovi meleki blagosiljaju Vjerovjesnika;
o vjernici, blagosiljajte ga i vi ga selamite.
Ko meni salavat donese, Allah njemu deset salavata pokloni.
(Hadis biljei Muslim u Sahihu)

RAD OST SUSRETA


S RESULULLAHOM, j
Hvala Uzvienom Stvoritelju na Njegovim neizmjernim blagodatima.
Molimo Ga da nas poasti spoznajom Njegovih blagodati tokom njihova
trajanja, i utjeemo se Njemu da nas zatiti od dana kada emo spoznati
blagodat samo zato to smo je izgubili.
Salavat i selam, mir i spas Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku i Njegovom miljeniku. Mir i spas neka je njegovoj asnoj porodici,
plemenitim drugovima i svim estitim i iskrenim ljudima.
Hazreti Bilala,1 mujezina Boijeg Poslanika, na samrti supruga gleda i
kae: Teko nama, ode nam Bilal. Bilal, ozarena lica i posljednjim uzdasima, odgovara supruzi:




Blago meni! Sutra susreem voljene, Muhammeda i njegove ashabe.2
Ogroman trud, ozbiljnost i posveenost muslimanskih uenjaka kroz
povijest pravilnom razumijevanju islama i njegovoj primjeni u stvarnosti injenica je koju mora znati i priznati svaka generacija. Kuranske, hadiske,
pravne, etike i druge znanosti razvijale su se kroz stoljea proizvodei brojna pisana djela koja se njima bave. Sira, ivotopis ili biografija poslanika
1
2

Bilal b. Rebah, , ashab Allahova Poslanika, j, i njegov mujezin. Primio je islam meu prvima i uestvovao u svim bitkama s Poslanikom, j. Preselio je 17. godine po Hidri u Damasku.
El-Gazali, Ihja 'ulumid-din, tom 5, str. 294.

Mr. hfz. Kenan Musi

Muhammeda, j, znanost je i tema s kojom emo se druiti kroz ovu knjigu.3 Svako ljudsko djelo ima svoj status jer erijat precizira tretman svakog
djela; je li neko djelo farz obaveza, poput klanjanja namaza ili potovanja
roditelja, mustehab pohvalno, mekruh pokueno, haram zabranjeno,
poput konzumiranja alkohola ili ne odazivanja naredbi posta tokom ramazana, ili mubah dozvoljeno. U skladu s navedenim namee se pitanje kakav
je tretman izuavanja, studiranja i sluanja Sire Resulullaha, j?
injenica je da obje istine vjere koje svjedoimo ehadetom, svjedoenje da nema drugog boga osim Allaha i svjedoenje da je Muhammed
Boiji poslanik, u tekstu asnog Kurana dolaze u formi kojom se trai
znanje. Uzvieni Gospodar kae:


Znaj da nema drugog boga osim Allaha!4 Stvoritelj ajetom jasno
kae da je osnova vjere - znanje.
U drugom ajetu Uzvieni kae:


Znajte da je meu vama Boiji poslanik!5; to se vezuje za znanje o
Poslaniku kojeg nam Uzvieni Gospodar alje. Dakle, elimo odgovoriti na
pitanje da li je izuavanje ivotopisa Resulullaha, j, i studiranje njegovih
vrlina, kako se esto prikazuje, samo opcija koja se moe ili ne mora iskoristiti, ili je njegov ivotopis, na osnovu spomenutog ajeta, usko vezan za
vjerski identitet svakog muslimana i muslimanke.
Savremena tumaenja govore nam da je izuavanje Sire neto to spada u posebne i istanane manifestacije, pokazatelje osjeaja ljubavi prema
Resulullahu, j, koje nosi odabrana i rijetka skupina u muslimanskoj
zajednici. Ovim se openito istie emocionalna vezanost za vjeru, ali se,
3
4
5

Sira je termin za naunu diciplinu koja se bavi ivotopisom posljednjeg Boijeg Poslanika, j,
a usko je povezana sa hadiskom naukom.
Muhammed, 19.
El-Hudurat, 7.

U susret Resulullahu j

naalost, negira bitna odrednica uenja islama njegovo racionalno utemeljenje. Naravno, emocije koje pojedinci i zajednica muslimana i muslimanki imaju prema Resulullahu, j, iskren su osjeaj i osnova kojom se
pokazuje odanost Stvoritelju koji je odabrao Resulullaha, j.
Uzvieni Stvoritelj kae:


Znajte da je meu vama Boiji poslanik!6, i time izuavanje Sire i
upoznavanje stila ivljenja Muhammeda, j, stavlja u obavezu svakom muslimanu i muslimanki u onome bez ega ne mogu ivjeti svoju vjeru. Naalost, moemo primijetiti da je ovo zaboravljena ili zanemarena individualna
obaveza. Ova se obaveza u uenju islama naziva fardi-ajn, i to je ono to
svako individualno treba initi, to podrazumijeva nagradu od Uzvienog
Gospodara i to se ne smije izostavljati izuzev uz valjano opravdanje, jer u suprotnom osoba ini grijeh i bit e kanjena, osim ako joj Uzvieni Gospodar
ne oprosti. Stoga tvrdnja da izuavanje Sire Resulullaha, j, u opsegu nunih
smjernica za ivljenje svog islamskog identiteta, spada u obavezu nije olahko
izreena niti joj se moe pripisati neutemeljenost u izvorima uenja islama.
Sutina vjere jeste utemeljenost u znanju i vjernik mora imati argument na
kojem temelji svoje vjerovanje i kojim odgovara na eventualne sumnje. Znanje o poslaniku Muhammedu, j, nakon znanja o Uzvienom Gospodaru
najbitnije je znanje koje osoba treba posjedovati ukoliko eli postii sreu
na oba svijeta. Pouzdano znanje o Resulullahu, j, potrebno je kako bi svaki
atom naeg bia vrsto vjerovao da je Muhammed Boiji poslanik. Uzvieni
Gospodar, Koji najbolje zna Svoja stvorenja, odabrao je Muhammeda, j, i
uinio ga dostaviteljem posljednje Objave ljudskom rodu.
Muhammed, j, ljudsko je bie, ali je on bie koje je preteklo sva druga bia onako kako dragulj nadvisuje svaki drugi kamen. On je vrhunac
odanosti, predanosti i posveenosti Uzvienom Gospodaru. On je obrazac
ponaanja i predanosti u svemu to je u ivotu radio. Njegov je stil ivljenja
6

El-Hudurat, 7.

Mr. hfz. Kenan Musi

usavravati svoj ivot i temeljiti ga na univerzalnim i nepromjenjivim vrijednostima od Adema, , pa do Sudnjeg dana. Poricati njegovo vjerovjesnitvo moe initi samo onaj ko nije imao priliku upoznati se sa ivotopisom Muhammeda, j, ili je to odbio uiniti.
On je bio voljen vjerovjesnik, pravedan dravnik, odan prijatelj, paljiv mu, brian otac, svojim je postupcima osvajao ljudska srca. U vremenu kada nam istinski nedostaje uitelj poput njega, pravo je zadovoljstvo i posebna slast upoznati se sa ivotom Muhammeda, j, posljednjeg
Boijeg poslanika.
Uzvieni Gospodar kae:



Zar oni ne poznaju svog poslanika pa ga onda poriu!7 Obaveza
svake generacije muslimana i muslimanki jeste predstaviti Resulullaha, j,
ljudima kako bi oni cijenili najveu linost koja je ikada ivjela. Znanje o
Resulullahu i njegovu ivotu usko je u vezi s potvrivanjem i prihvatanjem
poslanik uope. ivimo u vremenu u kojem ove injenice, naalost, nisu
prisutne u mjeri u kojoj bi iskreni robovi eljeli da budu prisutne. Izuavanje Sire Muhammeda, j, nema zamjenu u formiranju naeg vjerskog
identiteta i u davanju oblika naoj vezi s Uzvienim Stvoriteljem. Nepoznavanje Resulullaha, j, prepreka je u pravilnom razumijevanju i ivljenju
islama u svoj punini njegova uenja. Ljudi koji znaju Resulullaha, j,
nose islam na nain na koji je on to inio, udaljuju se od pretjerivanja u
bilo emu, a istovremeno nisu popustljivi u onim pitanjima u kojima vjernik i vjernica ne smiju biti popustljivi.
Velianstveno je svjedoanstvo o Muhammedu, j, iznio Heraklije, vladar Bizantije, najsnanije imperije u vrijeme Muhammeda, j. uo je ovaj
vladar da je meu njegovim ljudima prisutan i Ebu Sufjan, ovjek koji tada
nije bio musliman, tavie, bio je najei neprijatelj Muhammeda, j. Heraklije je zatraio da dovedu Ebu Sufjana i kada je on stao pred njega, ovaj ga
7

El-Mu'minun, 69.

U susret Resulullahu j

je upitao: Kakvo je Muhammedovo porijeklo? Ebu Sufjan ree: On je iz


ugledne porodice. Dalje Heraklije upita: Je li Muhammed sklon laganju?
Ebu Sufjan odgovori: On nikada nije slagao. Ebu Sufjan je kasnije, prenosei ovo kazivanje, spomenuo da je tada poelio da slae, ali ga je bilo stid, iako
tada nije bio musliman, da se zabiljei da je on ikada na bilo koga slagao. Iako
tada nije bio musliman, imao je svoje vrijednosti i principe koji su ga doveli
da primi islam. Dalje ga je Heraklije pitao: Hoe li Muhammed ikoga prevariti? Ebu Sufjan odgovori: Nikada nikoga nije prevario. Heraklije upita:
Poveava li se broj muslimana ili se smanjuje? Ebu Sufjan odgovori: Svakim se danom poveava. Upravo kako je to sluaj i danas u naoj stvarnosti
broj muslimana iz dana u dan sve je vei. Heraklije nastavi s pitanjima: Je
li se ko odmetnuo od islama i sljedbenika Muhammeda nakon to je primio
islam. Ebu Sufjan odgovori: Niko se od njih nije odmetnuo. Takva je prava
vjera, ko je upozna ne moe je ostaviti, to je najljepe pie i najljepa hrana
kojom se nae due trebaju napojiti i nahraniti. Heraklije je onda zautio, a
zatim upitao Ebu Sufjana: ta vam nareuje Muhammed? Ebu Sufjan je,
iako nije bio musliman, predstavio kratko i jasno ta je islam i ta je bit islama,
te je kazao: Nareuje nam da obavljamo namaz, nareuje nam iskrenost, ednost i estitost i nareuje nam odravanje rodbinskih veza. Tada je Heraklije,
iako vladar najvee imperije u vrijeme Muhammeda, j, rekao: Ako je tako,
Ebu Sufjane, kako ti tvrdi, onda e Muhammed vladati na ovom mjestu
gdje moje noge danas stoje.8 Tako se uistinu i desilo. Svjedoanstvo Ebu
Sufjana, najeeg neprijatelja Muhammeda, j, u to vrijeme, neto je to
povijest prije toga nije poznavala da neprijatelj iskreno posvjedoi kakav je
bio Muhammed, j.9
Svi smo mi djeca i roditelje svoje imamo, svi smo mi uenici i uitelje
svoje imamo, imamo ljude koji nas odgajaju koji nas pouavaju, koji se
8
9

Buhari, Sahih, Vahj, 7.


Buhari biljei u Sahihu na istom mjestu da je vladar Bizatnije kazao i slijedee: Da sam kod
njega (Boijeg Poslanika, j, Muhammeda) zaista bi mu noge oprao. Navedeno je uo i prenio
Ebu Sufjan koji tada nije bio musliman u trenutcima njegove najee borbe protiv Boijeg
Poslanika, j.

10 Mr. hfz. Kenan Musi


drue s nama i nastoje nam prenijeti vrijednosti. Poglavlje smo otvorili sa
detaljem iz ivota hazreti Bilala, koji je na samrtnoj postelji svojoj supruzi,
na njezine rijei: Teko nama, rastajemo se od Bilala, radostan i s osmijehom kazao: Blago Bilalu, sutra se susree s Muhammedom i njegovim
ashabima.
Dvije su bitne pouke u ovom kazivanju, najprije znanje koje je imao
hazreti Bilal o Uzvienom Gospodaru, vrsta vjera u susret s Gospodarom
i dolazak u drutvo Resulullaha, j, te osobina krajnje skromnosti. On
ak ne kae da se sutra susree sa svojim prijateljima ashabima,10 iako je
jedan od njih, tavie on je mujezin Resulullaha, nego on skromno kae
da se susree s drugovima Resulullaha, j. Zato uimo o svom prvaku
Muhammedu, j, i ukrasimo se osobinama koje je on imao i koje je svojim
uenicima prenio.
Gospodaru, molimo Te da nas uini uenicima Boijeg Poslanika, j,
onima koji Tebe i Tvog miljenika i Poslanika vole iz dubine svojih srca i
ive ivotima kojima si Ti zadovoljan. Amin!

10 Ashab je svaka osoba, mukarac ili ena, koja se susrela sa Boijim Poslanikom, j, za vrijeme
njegovog ivota kao musliman i u vjeri doekala preseljenje na budui svijet. Mudem ulumilhadis, str. 135.

11

MODEL SRETNO G
I USPJENO G IVLJENJA
Hvala Uzvienom Stvoritelju na Njegovim neizmjernim blagodatima
i molimo Ga da nas poasti spoznajom Njegove veliine kroz blagodati
koje nam dariva, a posebno da Mu budemo zahvalni na blagodati vjere i
odanosti Njemu. Salavat i selam, mir i spas Muhammedu, j, posljednjem
Boijem poslaniku i Njegovom miljeniku. Mir i spas neka je njegovoj asnoj porodici, plemenitim drugovima i svim estitim i iskrenim ljudima.
Priroda poslanice islama koja se zavrava s Muhammedom, j, jeste
univerzalnost, dakle upuena je svim ljudima koji je trebaju nositi do Sudnjega dana. Ova poslanica ujedinjuje ljude u odanosti Stvoritelju uspostavljajui istinu i pravinost uz ravnoteu razuma i emocija. Islam je vjera svih
poslanika, od prvog ovjeka i poslanika Adema, a.s., pa do Muhammeda,
j, peata vjerovjesnika. Priroda ove iskonske vjere jasno se moe upoznati
i kroz ivotopis Boijeg Poslanika, j, zbog svoje savremenosti. Sira ili ivotopis odvaja se od povijesti, jer povijest nije nita drugo do slijed zbivanja,
uzroka i posljedica, to je po svojoj prirodi odvojeno od sadanjosti koju
ljudi ive. Druenje sa ivotopisom Resulullaha, j, treba izazvati buenje
plemenitih emocija prema osobi kojoj toliko mnogo dugujemo, ne samo
mi muslimani nego i cijelo ovjeanstvo.
Jedan djeak upitao je svoga oca: Babo, zato se ime Muhammeda, j,
uvijek vezuje uz ime Uzvienog Boga? Otac je odgovorio: Sine, zato to
svijetu niko nije donio vie dobra od Muhammeda, j. Ova karakteristika
Resulullaha, j, injenje dobra, osnovna je poruka islama koju treba prenijeti

12 Mr. hfz. Kenan Musi


svim ljudima. ivotopis Boijeg Poslanika, j, jedinstven je put ka spoznaji veliine njegove linosti, ali i nain da se upoznamo s vremenom i prostorom u kojem je on ivio kako bismo iz toga crpili vrstu spoznaju da je
on, Muhammed, j, ne osoba koju je intelekt i gen uzdigao nad drugima,
nego osoba kojoj Uzvieni Bog objavljuje Svoju rije. Uzvieni Stvoritelj
nareuje Svom Poslaniku da ovo jasno obznani:






Reci: Ja sam ovjek kao i vi, meni se objavljuje da je va Bog jedan Bog,
pa onaj ko udi da se sa svojim Gospodarom susretne, neka ini dobra djela
i neka u robovanju Gospodaru svome Njemu nikoga ravnim ne smatra!11
Sira je stil ivljenja Muhammeda, j, i pred svakog od nas postavlja
najsavreniji model estitog ivota. Uzvieni Stvoritelj postavlja obrazac
ovjeanstvu kroz Resulullaha, j, pa mu kae:

Vi u Allahovu poslaniku imate divan uzor za onoga ko se nada


Allahovoj milosti i nagradi na onom Svijetu, i koji esto Allaha spominje.12
Posljednja karakteristika onih kojima je Boiji Poslanik, j, uzor jeste
da Boga esto spominju, da stalno Gospodara svoga spominju! Pravilno
razumijevanje Kurana, posljednje Objave Uzvienog Gospodara, podrazumijeva poznavanje ivotopisa Muhammeda, j, jer su kuranski ajeti osvijetljeni dogaajima iz njegovog, j, ivota. Kako znati da se ajet:





Gospodar tvoj nije te ni napustio ni omrzno!13 odnosi na privremeni
prekid objave i vrijeanje nemuslimana Muhammeda, j, zbog tog prekida
11 El-Kehf, 110.
12 El-Ahzab, 21.
13 Ed-Duha, 3.

U susret Resulullahu j

13

osim kroz ivotopis. Mnogo je primjera koji se mogu navesti za ovaj aspekt
znaaja Sire.
Sutina Sire jeste praktina primjena principa, propisa i etikih normi
nae vjere islama, te nastojanje da studiranjem i izuavanjem Sire Objava
Uzvienog Boga, Allaha, , bude pretoena u korito ivota, u nau stvarnost, nae kue, mahale, u nae odnose. Zadaa Resulullaha, j, jeste upravo
ovaj proces obznane i praktine primjene, pa Uzvieni Gospodar kae:







A tebi objavljujemo Kuran da bi objasnio ljudima ono to im se
objavljuje i da bi oni razmislili!14
Sira je obrazac odgoja i pouavanja i svaka osoba koja se upozna sa ivotopisom Resulullaha, j, imat e priliku spoznati najuspjeniji metod u odgoju i obrazovanju. Izvor ovog obrasca nije ljudski ve je sastavni dio Objave.
Uzvieni Gospodar objavljuje Knjigu i pouava Resulullaha mudrosti, ui
ga kako da oisti ljudska srca i ljudske due. Mudrost koju mu Gospodar
daje i koja se spominje u Kuranu jeste, u najirem smislu i prihvaenom
tumaenju, hadis Muhammeda, j, njegove rijei kojima je on odgajao prve
generacije muslimana. Naravno, ovim se ne zatvara krug argumentacije znaaja Sire; i drugi aspekti sigurno mogu mnogo kazati o tome zbog ega je
znaajno poznavati ivot Muhammeda, j. Struktura ivota Resulullaha, j,
pokazuje nam da su njegove rijei erijat zakon po kojem muslimanska zajednica nastoji ivjeti, njegovi su postupci tarikat nain ophoenja kojim se
ivi vjera, a duhovna stanja Resulullaha, j, jesu hakikat bit i realizacija
odanosti Stvoritelju. Kada ovo znamo, jasno nam je koliki je znaaj izuavanja Sire koja nam prua informacije o sva tri aspekta Resulullahove, j, linosti. Mnogi ugledni ljudi izgube ugled kada im se drugi priblie i upoznaju
ih. Zbog toga veina poznatih u svim vremenima bjee od drutva, bjee od
onih koji ih trebaju upoznati, strahujui da ljudi ne izgube potovanje prema
njima ili da njihova pozicija u drutvu ne bude ugroena.
14 En-Nahl, 44.

14 Mr. hfz. Kenan Musi


Resulullah, j, za razliku od njih poziva ljude da ga upoznaju, poziva
ljude na Oprotajnom hadu pred vie od stotinu hiljada muslimana i muslimanki da spoznaju sutinu njegove poslanice i misije. On poziva ljude,
govori im jezikom svojim i stanjem svojim:




Uzmite od mene obrede svoje,15 uzmite od mene ono to e vam biti
drago da vidite nakon to ovaj svijet, dunjaluk, napustite. Vano je kazati
da se ljubav moe osjeati samo prema onome koga poznajemo. Zbog toga
trebamo upoznavati Muhammeda, j, svi koji vjeruju u Dragog Boga i
vole Muhammeda, j, vole sve Boije poslanike i nikakvu razliku u potovanju prema njima ne prave.
Posebnost Muhammeda, j, jeste u tome to nema nijedne teke niti
lijepe situacije koju ljudsko bie moe doivjeti, a da takvu ili izuzetno
slinu nije doivio i Muhammed, j, onaj kojega je Gospodar odabrao da
bude peat poslanstva. Roen je kao siroe, odgajan u kui djeda, zatim
amide, ve kao djeak privreuje i zarauje za ivot, trguje i radi s ljudima, stjee ugled zbog potenja, iskrenosti i otvorenosti prema svima. Biva
nazvan El-Emin Povjerljivi i prije poslanstva. eni se i dobija djeicu, ali
i gubi branog druga, doivljava teka iskuenja. Nakon to ga je Gospodar
poastio prvom Objavom, kada ga njegovi savremenici utjeruju u la, gubi
imetak, doivljava tlaenja i poniavanja od oholih i umiljenih, zatim biva
prvi ovjek zajednice, predsjednik drave, vojskovoa koji dobija bitke,
ali i prolazi kroz ratna iskuenja. Doivljava teke trenutke gubitka dragih
osoba, potomstva, rodbine i prijatelja koji su mu pomagali da nosi risalet,
misiju islama. U svim tim situacijama Muhammed, j, ostaje odan Stvoritelju i ui nas da doekujemo blagodat sa zahvalnou, a tekoe, iskuenja
i nedae da doekujemo sa strpljenjem i predanou Gospodaru. Dovoljan
je primjer preseljenje njegova sina Ibrahima kojeg je Muhammed, j, dobio kada je ve uao u starost, kada je ovjeku potomstvo izuzetno drago.
15 Bejheki, Es-Sunen el-kubra, Had, 9307.

U susret Resulullahu j

15

Uzvieni Gospodar dao je da Ibrahim preseli kao dijete s nepunih dvije


godine. Resulullah, j, spustio je Ibrahima u kabur i njegovo je oko pustilo
suzu, ali je jezik kazao rijei:







Zaista su oi suzne i srca tuna, ali mi kaemo samo ono ime je Uzvieni
Gospodar zadovoljan! O Ibrahime, tuni smo to se sa tobom rastajemo!16
Tome nas ui Resulullah, j, da dobro doekujemo sa zahvalnou, a
da teko iskuenje i nedae doekujemo sa strpljenjem i predanou. Uzvieni Gospodar kae:





I sve ove vijesti koje ti o pojedinim dogaajima o poslanicima kazujemo zato su da njima srce tvoje uvrstimo. I u ovima dola ti je
prava istina, i pouka, i vjernicima opomena.17
Ako Uzvieni Gospodar uvruje srce Muhammedu, j, kazivanjima
o vjerovjesnicima prije njega, tako se naa srca uvruju kazivanjima i govorom o Resulullahu, j. Srca vjernika i vjernica osjeaju radost kada itaju
njegov ivotopis, kada sluaju njegovu biografiju i kada razmiljaju o njegovim vrlinama. Ljudski rod pozvan je da posmatra sadraj poslanice i razmisli o poslanstvu Muhammeda, j. Navedeno je mogue jedino ukoliko
se razmilja o njegovu ivotu. Rjeenja za mnoge probleme u naem dobu
spremna ekaju u ivotopisu Muhammeda, j, te samo trebamo otvoriti
vrata i pustiti ih u nau stvarnost. U interesu je svih ljudi, a nas muslimana
posebno, da ovom najvelianstvenijem ivotnom iskustvu damo panju
koju ono zasluuje. Navedeno su uenjaci pretoili u izreku:
Siromasi su oni koji su se zaljubili u dunjaluk. Otii e s dunjaluka,
a najslae na njemu nisu okusili spoznaju Uzvienog Boga i Njegova
miljenika Muhammeda, j!
16 Buhari, Sahih, Denaiz, 1303.
17 Hud, 120.

Molimo Uzvienog Gospodara da nas uini od onih koji su zahvalni


na blagodatima, strpljivi u nedaama i odani u srcima. Poasti nas, Gospodaru, da zahvalnost i strpljenje budu i nae vrline onako kako je njih
nauavao na Resulullah, j. Amin!

17

PREKRETNICA U POVIJESTI
OVJEANSTVA
Hvala Uzvienom Stvoritelju na Njegovim neizmjernim blagodatima.
Molimo Ga da nas poasti darom vjere i da te blagodati koristimo u pokornosti i odanosti Njemu. Njemu se utjeemo da nas zatiti od svakog zla, vidljivog i nevidljivog, i da spoznamo vrijednosti vremena i slobode koje nam
je darovao. Salavat i selam, mir i spas neka je Muhammedu, j, posljednjem
Boijem poslaniku i Njegovom miljeniku, mir i spas neka je njegovoj asnoj
porodici i plemenitim drugovima, te svim estitim i iskrenim ljudima.
Uzvieni Stvoritelj kae:


Znajte da je meu vama Boiji poslanik!18,
Nekada ne znamo da u svom gradu ili zemlji imamo vrsnog doktora i
strunjaka sve dok nas potreba ne natjera da ga potraimo. injenica koju
niko ne moe osporiti jeste da je nae postojanje omeeno roenjem i smru. ivot koji imamo darovao nam je na Gospodar i dozvolio nam je da
mi odaberemo kako emo ga ivjeti. Zar nije vrijedno otvoriti vrata ivota
Resulullaha, j, i upoznati se s onim to e nam donijeti sreu i sigurnost na
oba svijeta. Kad bi barem ljudi, kako kae veliki imam Gazali: Traili smisao
ivota onako arko kako trae lijek za oko ili za zub kada ih zabole!
18 El-Hudurat, 7.

18 Mr. hfz. Kenan Musi


U ovom poglavlju knjige iz koje uimo o Muhammedu, j, i odgajamo
se kroz ljubav prema Gospodaru i Njegovu Poslaniku govorit emo o roenju
Muhammeda, j. Neemo opirno pojanjavati kakvo je bilo stanje svijeta u
vrijeme njegova roenja, ali kaimo samo to da mnogi povjesniari smatraju
da je ljudska civilizacija u to doba dotakla dno. Bizantija i Perzija, dominantne imperije u to vrijeme, bile su utemeljene na nepravdi, izrabljivanju,
iivljavanju na svemu i svakome. Ljudi se ubijaju i meusobno bore samo
da bi se drugima priredila zabava, porodice su potisnute, a razvrat i nemoral
ovladali su svekolikim odnosima. Grijesi se vie ne ine samo zbog ljudskih
slabosti, nego se ine iz iste obijesti. Kako vremena slie jedna drugima. Zapravo, ljudi slie, a vremena su posuda za ono to ljudi u njih sipaju, dobro
ili zlo. Stalei i podijeljenost meu ljudima unitili su jedinstvo ljudskih drutava i zajednica, a svjetlost koja je obasjala ovjeanstvo u tim vremenima
i koja traje do dana dananjeg jeste roenje Muhammeda, j. Otac mu je
Abdullah i majka Amina, djed Abdul-Mutalib, ugledna porodica iz plemena
Kurejija. U ponedjeljak 12. rebiul-evela, 20. aprila 570. godine, u uglednoj
porodici rodio se Muhammed, j. Majka Amina rekla je da nije osjetila teret
dok je nosila Muhammeda, onako kako mnoge majke, kao dar Allahov, dobiju trudnou koju s lahkoom nose. Rodila je najveeg sina ljudskog roda.
Neki mislioci lijepo primjeuju da je on u trenutku svog preseljenja iza sebe
ostavio vie od stotinu hiljada ljudi koji imaju makar jedan podatak iz ivota
svoga uitelja. Brojni su velikani ije nas biografije zaista zadivljuju, meutim, Muhammed, j, sve ih nadvisuje, jer je on peat poslanika. Stvoritelj
je odredio da ljudski genij bude manifestiran i pokazan kroz cijelu ljudsku
povijest. Poslanstvo, misija i pozivanje ljudi Gospodaru uvijek biva glavna
karakteristika kazivanja o Muhammedu, j, peatu svih vjerovjesnika. On
je ujedno i zagovornik svog ummeta, on je efaadija na dan kada svi budu
zaokupljeni sobom. Svi e sebi zazivati spas, a Muhammed, j, dozivat e:


Moj ummete, moj ummete! 19
19 Buhari, Sahih, Tevhid, 7510.

U susret Resulullahu j

19

Zato Resulullah, j, u jednom hadisu sebe opisuje onako kako ga je


Gospodar poduio da o sebi kae:



O ljudi! Zaista sam ja poklonjena milost!20
Naalost, veina ljudi zadovoljava se formom, nee sebi da priute zadovoljstvo ulaska u sutinu i sr. Ljubav prema Resulullahu, j, osnova je, a
njegovo je slijeenje plod, ljubav je drvo koje daje plod, a plod je slijeenje
Muhammeda, j. Resulullahova, j, imena su specifina; ime Mustafa znai
Odabrani, onaj koji je najii, dolazi od rijei safaun istoa. Najavljen je
od Isaa, , pod imenom Ahmed, to znai onaj koji e Gospodara najvie
hvaliti. U Kuranu se spominje pod imenima Ahmed i Muhammed. Uenjaci
smatraju da je znaenje imena Ahmed karakteristika Resulullahova, j, ivota
rodio se onaj koji e biti najzahvalniji Gospodaru, a Muhammed znai onaj
koji je hvaljen, kojeg ljudi po dobru i po pohvalama spominju, onaj koji je
ivio kao Ahmed za sva vremena bit e Muhammed, bit e onaj koji je pohvaljen. Prvak svih ljudi, najbolji od vjerovjesnika i poslanika i najvoljenije stvorenje Uzvienog Stvoritelja. Muhammed je iv i on je meu nama onako kako
ive poslanici nakon preseljenja s ovog svijeta. Manifestacija njegova ivota
jeste njegov Sunnet po kojem mi ivimo, njegov stil ivljenja. Da bi nam on
bio uzor, moramo poznavati njegov ivotopis, moramo znati da je od trenutka
njegova roenja pa do Sudnjega dana svako ljudsko bie pozvano da bude odano Gospodaru. Mi, muslimani i muslimanke, imamo obavezu taj poziv prenijeti ime zadobijamo najvrednije od svega zadovoljstvo Uzvienog Stvoritelja
Koji je Muhammeda, j, poslao svim svjetovima kao milost. U dubini svojih
srca moramo usidriti lau ljubavi prema Stvoritelju i Njegovu Poslaniku, kako
bi naim djelima potekle rijeke iskrenosti i dobra u ophoenju prema svima.
Druimo se s njegovim ivotopisom, kako bi bogobojaznost/takvaluk postala
naa odjea, kako bi zadovoljstvo odreenjem bilo na ukras, a oslanjanje na
Gospodara i predanost Njemu u svemu to radimo neto po emu e nas svi
prepoznavati. Iskreni tragalac pronai e ono to trai.
20 Darimi, Sunen, Mukaddima, 15; Hakim, Mustedrek, Iman, 100.

20 Mr. hfz. Kenan Musi


Roenje Muhammeda, j, prekretnica je u povijesti ovjeanstva. Istinu je Dragi Bog svakome dostupnom uinio, a nas je posebno poastio, jer
smo se mi odazvali Muhammedu, j. Uzvieni Stvoritelj kae:




Mi smo te, o Muhammede, poslali samo kao milost svim svjetovima!21
Uloga Resulullaha, j, i njegova zadaa jeste da bude milost svim svjetovima. Stanje prije dolaska Muhammeda najbolje opisuje ovaj dogaaj.
Otac i sin su razgovarali, pa je sin upitao: Babo, ti si ivio i prije dolaska
Muhammeda, j, a sada ivimo i ti i ja obasjani njegovim svjetlom. Kakva
je situacija bila prije Muhammeda, j? Na to je otac kazao: Prije dolas
ka Muhammeda, j, prije nego to je poela Objava, tvoja je mati rodila
jedno ensko dijete. Imao si ti i sestru. Dijete je raslo i s njim je rasla naa
ljubav prema tom djetetu. U etvrtoj godini ivota, kada je dijete dolo
u godine u kojima moe pokazati blagost prema roditeljima, rekao sam
tvojoj majci da pripremi dijete i da joj obue najljepe ruho. Uzeo sam
je za ruku i odveo je u jednu dolinu pored Meke gdje sam iskopao rupu.
Tada je Uzvieni Gospodar dao da puhne jak vjetar i da podigne pustinjski
pijesak koji je pao po meni i zapraio me. Ona mi je, njena i blaga, prila
i ruicama mi istila bradu i odjeu od pijeska. Uprkos tome uzeo sam je
i stavio u rupu. Drala me je za ruku dok sam je zakopavao sve dok je joj
dua nije napustila tijelo!
Nakon ove prie razumijemo kuranski ajet koji kae da je Resulullah, j,
milost svim svjetovima u punom smislu. Dovoljna nam je ova pria da
budemo ponosni to smo sljedbenici Muhammeda, j. Koliko je samo
ljudskih ivota Gospodar spasio preko Muhammeda, koliko je majki, koliko je sestara, koliko je keri ivo zbog Muhammeda, j. Jedan od ashaba
kazao je: Niemu se ashabi Resulullaha, j, nisu obradovali koliko njegovim rijeima da e ovjek biti s onim koga je volio!22 Zato razvijajmo
21 El-Enbija, 107.
22 Ebu Davud, Sunen, Edeb, 5127.

U susret Resulullahu j

21

osjeaj ljubavi prema Resulullahu, j, razvijajmo osjeaj potovanja prema najveoj linosti koja je ikada ivjela. Kada nam drugi govore runo o
Resulullahu, j, provedimo ih, korak po korak, kroz ivot Muhammeda, j,
upoznajmo ih kakvu je ulogu on imao, spomenimo im ovaj detalj iz ivota na Arabijskom poluotoku, slian mnogoemu negativnom svugdje
u svijetu. Podijelimo s njima ovu priu, podijelimo s njima koliko je
Resulullah, j, uinio za ovjeanstvo. Roenje Resulullaha, j, taj 12.
rebiul-evel/20. april, predstavlja vaan dan u ivotu ovjeanstva, jer je
Resulullah mijenjao stvarnost nabolje i irio dobro.
Molim Uzvienog Gospodara da nas poasti iskrenom ljubavi prema
Njegovom Poslaniku. Da nas poasti da itamo i sluamo o njegovom
ivotu, da ivimo Siru u svojim ivotima, u svojim porodicama, meu
svojom braom i sestrama i da se prema svim drugim ljudima ponaamo
onako kako se Muhammed, j, ponaao. Amin!

23

RESULULLAH, J,
KAO NAJBOLJI UZOR
Hvala Uzvienom Stvoritelju na Njegovim neizmjernim blagodatima.
Molimo Ga da nas poasti spoznajom Njegovih blagodati kroz njihovo
traenje. Utjeemo se Njemu da nas zatiti od dana kada emo spoznati
blagodat samo zato to smo je izgubili. Salavat i selam, mir i spas Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku i Njegovu miljeniku. Mir i
spas neka je njegovoj asnoj porodici, plemenitim drugovima i svim estitim i iskrenim ljudima.
Plemeniti ashab Boijeg poslanika Muhammeda, j, utrao je na trnicu i
uzbueno povikao: Pourite u damiju, dijeli se naslijee Muhammeda, j!
Kada su ljudi, ostavivi svoju trgovinu, uli u damiju, zatekli su druge kako
sluaju hadise i govor o stilu ivljenja Resulullaha.






Zaista su uenjaci nasljednici poslanika. Poslanici nisu iza sebe ostavljali
dinare i dirheme, ve su ostavili znanje! Onaj ko znanje uzme veliko dobro
je uzeo.23
Korak po korak listamo stranice ivota Muhammeda, j, uimo o dobru, ljepoti, skromnosti i iskrenosti, uimo iz ivota uitelja ovjeanstva
23 Ebu Davud, Sunen, Ilm, 3641.

24 Mr. hfz. Kenan Musi


o svevremenskim vrijednostima i principima koje nam Stvoritelj poklanja.
Stil ivota posljednjeg Boijeg Poslanika najvei je dar Gospodara cijelom
ovjeanstvu. Dar nam je Muhammed, j, taj dar treba primiti.




Zaista je vama u Boijem Poslaniku najljepi uzor...24 kae Uzvieni Gospodar. Ocu i majci, muu i eni, bratu i sestri, keri i sinu, mladom i starom, imunom i manje imunom, onome na vlasti i onome ko
nije iskuan vlau, svima nama najbolji je uzor Muhammed, j. Roen
u Meki, u 6. stoljeu, u vremenu koje su ljudi opteretili svojim grijesima,
roen u estitoj i uglednoj porodici. Otac Abdullah nije doivio da ugleda
svoga sina Muhammeda. Preselio je prije njegova roenja u Medini, gradu
svojih daida, jer je majka Abdullaha porijeklom iz Medine, iz plemena
Benu Nedar. Abdullah se tada vraao s trgovakog putovanja u Siriju, a
imao je samo 25 godina kada je umro.25
Pitamo se zbog ega je Gospodar ovjeanstvu darivao poslanika koji
se rodio kao siroe. Poruka za sve nas jeste da iz toga uimo mi koji kaemo
da slijedimo Muhammeda, j, da trebamo voditi brigu o onima u naem
drutvu koji su ugroeni, a zasigurno su meu najugroenijima djeca bez
roditelja. Resulullah, j, govorio je:






Ja i onaj ko vodi brigu o siroetu u Dennetu emo biti jedan uz drugog.26
Ja i onaj ko se stara, ja i onaj ko vodi brigu, ja i onaj ko izdrava siroe,
sve su znaenja ovog hadisa, u Dennetu e dobiti posebnu poast, drutvo
Poslanika, j.
U koje je doba dana roen Resulullah, j? Oni koji su govorili o njegovu ivotu spominju lijep dogaaj kada je Abdullah ibn Revvaha, , pjesnik
meu drugovima Resulullaha, bio upitan da opie izgled Resulullaha, j.
24 El-Ahzab, 21.
25 Ebu Halil evki, Fit-tarih el-islamijj, str. 25.
26 Buhari, Sahih, Edeb, 6005; Muslim, Sahih, Zuhd, 2983.

U susret Resulullahu j

25

Pitaoci su bili ljudi kao i mi, tj. oni koji nisu imali priliku susresti
Resulullaha, j. Abdullah ibn Revvaha odgovara: Jednog sam dana iao dok
je sunce blistalo na nebu i vidio sam Resulullaha kako prilazi. Tako mi Gospodara, u mojim oima njegovo lice bilo je ljepe od samoga sunca. Upravo
tako, Muhammed, j, roen je u zoru, u izlazak sunca, 12. rebiul-evela/20.
aprila. Onako kako je sunce obasjalo svijet svojim zrakama i pomilovalo sva
bia, tako je Gospodar i Njegova milost roenjem Muhammeda, j, obasjala
toga dana sve svjetove. Brigu o Amini, majci Muhammeda, j, i o njemu samom nakon preseljenja oca Abdullaha vodio je djed Abdul-Mutalib, onako
kako se estite porodice uvijek pomau, a posebno u okolnostima u kojima
ele pokazati svome Gospodaru Allahu, , da su oni jedni drugima odani i
da nee dozvoliti sebinosti i materijalizmu da ugroze jedinstvo i solidarnost
u porodici i familiji.
Stoga trebamo uvati jedni druge i uvati svoje porodice i familije, kako
nas ui ivotopis Muhammeda, j. Kurejije, porodica Muhammeda, j,
imali su obiaj novoroene roeno u Meki dati dojiljama koje bi ga nosile
u plemena koja su ivjela izvan Meke.
eljeli su da im djeca rastu na istom zraku, da se hrane zdravom
hranom i da ue plemenite osobine koje su ta arapska plemena njegovala. Tamo su se uili dareljivosti, hrabrosti i iskrenosti. Za ovaj trud i
napor stanovnici Meke davali su naknadu i poklone koji nisu bili beznaajni. Zbog toga su sve dojilje eljele da im pripadnu djeca imunih roditelja. Dojilje iz plemena Benu Sad nisu bile izuzetak, sve su traile imune
porodice, oeve koji mogu dati vrijedne poklone. Niko nije elio siroe
Muhammeda, kojeg je njegov djed Abdul-Mutalib nudio. Sve su ga odbijale uzeti smatrajui da e time to nema oca i one biti uskraene. Halima
Sadija priala je kasnije da je i ona ula u Meku zajedno s ostalim dojiljama
traei dijete koje e uzeti, a kako nije nala drugo, uzela je Muhammeda, j,
jer joj je bilo mrsko vratiti se kui bez djeteta. Ovim je Gospodar elio pokazati da mi nekada zbog svoje kratkovidosti ne cijenimo ono to je veliko
dobro za nas. Najbolji primjer za to jeste dananji odnos mnogih prema

26 Mr. hfz. Kenan Musi


svome namazu; zanemarivanje najbitnijeg stupa svog identiteta i najjae
veze sa Stvoriteljem za koju Njegov miljenik Muhammed, j, kae:







Prvo za ta e rob biti pitan na Sudnjem Danu od djela njegovih je namaz, pa ako je valjan zaista je uspio...27
Halima je priala ta se desilo: Ula sam u Meku nakon drugih dojilja
i sva imuna djeca ve su bila zauzeta; ostao je samo siroe Muhammed.
Dojilje ga nisu eljele jer nije imao oca koji e davati poklone. Mrsko mi
je bilo da se vratim praznih ruku pa sam uzela Muhammeda. Izmorena i
stara deva na kojoj sam jedva dola do Meke odjednom postade snana i
hitra te sam pretekla svoje prijateljice na putu nazad u nae pleme. Iako
sam do tada jedva imala mlijeka za svoje dijete, kada sam poela dojiti Muhammeda, mlijeko je poelo sve vie nadolaziti. im je moj mu ugledao
Muhammeda, kazao je: Halima, zaista si donijela blagoslovljeno dijete! Te
je godine bila sua i ovce su se s ispae vraale praznih vimena sve dok kod
nas nije doao Muhammed. Rastao je i sazrijevao bre nego druga djeca!
Moje su mi prijateljice zavidjele na onome koga su one same odbile; zavidjele su mi na Muhammedu!28
Niko nee uzeti ono to mu Gospodar nareuje i kloniti se onoga to
mu zabranjuje, a da ga Uzvieni Stvoritelj nee poastiti, zbog ega e svi
drugi u njega gledati i sebi isto prieljkivati. Odrastao je Muhammed, j,
u plemenu Benu Sad, uio arapski jezik kao bitan element identiteta svake
osobe, jer svako treba dobro znati jezik svoga naroda. Uio je Muhammed, j,
arapski jezik meu onima koji ga najie i najljepe govore. Posmatrao je
lijepe osobine marljivosti, odlunosti i plemenitosti, osobine kojima ga je
poastio njegov Gospodar da ih nosi kroz cijeli svoj ivot.
Majka po mlijeku, hazreti Halima, vratila ga je majci Amini nakon
to se pobojala za njega. Na grudima Muhammeda bio je trag koji su
ostavili dva meleka u liku ljudi, ija je misija bila da otvore srce i iz njega
27 Tirmizi, Sunen, Salat, 413.
28 Buti Muhammed Said, Fikh es-sire en-nebevijje, str. 72.

U susret Resulullahu j

27

izvade i najmanji trun na koji je ejtan mogao raunati. Djeaci koji su


bili s Muhammedom, j, o ovom su dogaaju govorili i posvjedoili, te
je Halima odluila vratiti Muhammeda, j, kada je imao nepunih pet
godina.29
Pedeset i pet godina kasnije, u godini osloboenja Meke, kada su stotine ljudi dolazile i selamile Muhammeda, j, u Meku dolazi i hazreti Halima. Starica s vie od 80 godina, oslonjena na tap, gleda Muhammeda, j,
dok joj lice blista, raduje se onome koga je podojila, onome koga vidi kao
odraslog ovjeka, tavie Boijeg poslanika. Na pitanje Muhammeda, j,
ko je ta ena, odgovorie mu da je to Halima iz plemena Benu Sad. Lice
Muhammeda, j, tada je zablistalo, siao je sa svoje jahalice i rekao da je to
njegova majka, skinuo svoj ogrta s ramena i sjeo s njom da tiho razgovaraju. Od onih koji su dolazili da ga prekinu, Muhammed, j, traio je da
ga puste malo vremena da porazgovara sa svojom majkom.
Ne smijemo zaboraviti dobroinstvo koje nam bilo ko uini. Onaj ko
zaboravi dobroinstvo drugih, zaboravio je sebe. Zaboravio je Gospodara
koji nam, zapravo, sve daruje. Ovo je edeb, ovo je ahlak, ovo je moral
Resulullaha, j, kojem se moramo vratiti i koji moramo nositi. initi dobro i potovati one koji ine dobro i priznavati dobro koje nam se ini
osobine su istinskih vjernika i vjernica. Vrijednost onih koji istinski vrijede
znaju samo oni koji su i sami vrijedni. Imaju li nae majke ovakav na
odnos prema njima, nae roene majke, a kamoli majke po mlijeku ili one
hajirli i estite ene koje su pomagale naim majkama da nas podiu. Da li
nai roditelji, profesori, nastavnici, ljudi koji su nam u ivotu inili dobro,
doivljavaju od nas ovakav odnos, kakvih lica mi njih susreemo? Dobro
se iri samo kada se zna i kada se ivi.
Molimo Uzvienog Gospodara da nas uini od onih koji znaju razlikovati dobro od zla, koji ine ono to je dobro i mole Gospodara da svako
njihovo djelo primi. Poasti nas, Gospodaru, da svakim svojim djelom
idemo u susret Tebi i Tvome Resulullahu, j. Amin!
29 Ibid, str. 73.

29

SVI EMO SE GOSPODARU VRATITI


Hvala Uzvienom Stvoritelju na Njegovim neizmjernim blagodatima.
Molimo Ga da sauva nae porodice i nae drutvo te da nas uini od onih
koji Njega stalno spominju i svakim danom nastoje osjetiti slast vrste vjere u susret s Njim. Salavat i selam, mir i spas Muhammedu, posljednjem
Boijem poslaniku i Njegovu miljeniku. Mir i spas neka je njegovoj asnoj
porodici, plemenitim drugovima i svim estitim i iskrenim ljudima.
Meu najteim gubicima u ivotu djeteta jeste gubitak roditelja. Blagost
esto biva uskraena onima koji nemaju roditelje. Muhammed, j, iako je
proao kroz ovu situaciju, jer je otac Abdullah preselio dok je majka Amina
bila trudna s njim, ipak je bio najblai i najobzirniji roditelj prema djeci. Kada
je Resulullah, j, napunio est godina, majka se odluila na putovanje. To e
putovanje pouiti ovjeanstvo najvelianstvenijoj vrlini. Povela ga je na mezar oca Abdullaha, na put dug blizu pet stotina kilometara, u 6. stoljeu i u
vremenu nesigurnosti. Majka Amina, njezina sluavka Ummu Ejmen, porijeklom iz Abesinije, i malehni djeak Muhammed, bili su drutvo koje e zajedno putovati. Posjeta kaburu oca svoga djeteta i zijaret daidama svoga mua u
Medini, tj. jaanje rodbinskih veza, bila je namjera ove plemenite ene, majke
naeg prvaka Muhammeda, j.30 Preli su ovaj dugi put, posjetili rodbinu i proveli neko vrijeme uz kabur Abdullaha, oca Muhammeda, j. ivotna lekcija
30 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 162.

30 Mr. hfz. Kenan Musi


kojoj Gospodar putem ove estite ene i majke pouava Muhammeda i cijelo ovjeanstvo, lekcija koja nam kae da je odanost najbitnija osobina koju
svaka osoba mora imati. Bez odanosti nemamo nikakvu vrijednost. ehadet,
svjedoenje vjere u jednog Boga i Njegova poslanika Muhammeda, j, a i u
sve druge poslanike, nije nita drugo do izjava i potvrda nae odanosti Uzvienom Stvoritelju. Svaki na namaz, svaki dan koji postimo, svaka sadaka, dobroinstvo koje udijelimo, svaki dolazak u damiju, potvrde su i manifestacije
nae odanosti Gospodaru. Hazreti Amina, majka Muhammeda, j, ui nas
da kod onih kod kojih nema odanosti ne traimo dobro. Ona jaa vezu sina
s ocem iako je otac preselio i nije s njima, dok mi u naoj stvarnosti slabimo
vezu nae djece s naim branim drugovima, a oni su ivi i zdravi uz nas. Koliko puta moemo pronai sebe u situacijama kada zaboravljamo ovu osobinu
o branim vezama. Odanost se niim ne moe platiti, niti se iim moe nadomjestiti povjerenje meu suprunicima, a to je sutina vjere u Boga. Kada supruga isprati svoga mua na posao i zna da je on odan svojoj porodici, ime ga
Stvoritelj dui, ili srea i radost mua kada zna da ga supruga uva i da je odana
njemu ma gdje bila. Ova vrlina zasluuje da se istakne, jer nema dobra meu
ljudima bez ove osobine. Ako elimo da naa djeca budu istinski nama odana,
moramo biti odani suprunici i pokazati im tu osobinu u stvarnosti. Nakon to
je hazreti Amina obavila sve to je naumila u Medini, krenula je nazad u Meku
u istom drutvu, ona, sluavka Ummu Ejmen i Muhammed, j. Ali, kako biva
sa estitim robovima, kao to Allah, , kada eli svome robu dobro, otvori mu
vrata injenja dobra, a zatim mu dadne da umre inei to dobro. Iznenadna bolest zadesila je Aminu. Doekala je smrt u mjestu Evba izmeu Meke i Medine,
a Muhammed, djeak od nepunih est godina ukopao je svoju majku zajedno
sa sluavkom Ummu Ejmen. Boija je odredba bila da prvak svih svjetova bude
roen kao siroe; njegove oi nikada nisu pogledale svoga babu niti je babo svojim pogledom pomilovao Muhammeda, a zatim je pred njegovim plemenitim
oima majka ispustila duu. Najtea iskuenja imaju, govorio je Resulullah, j,
vjerovjesnici, a zatim oni njima slini...31
31 Darimi, Sunen, Rikak, 2783; Ahmed, Musned, 27124.

U susret Resulullahu j

31

Majka je preselila i Gospodar, nakon lekcije o odanosti, pouava


Muhammeda, j, onome od ega mi ljudi najee bjeimo i odbijamo
priznati da nas to eka:

Svako ivo bie smrt e okusiti, a zatim ete se Gospodaru vratiti!32


Smrt ili preseljenje trenutak je koji omeava nae postojanje na ovom
svijetu. Podstie nas da razmiljamo ta je to bitno u naim ivotima, kako
ih to ivimo, emu se nadamo, od ega bjeimo. Nadajmo se Gospodaru,
a strahujmo samo od svojih propusta i grijeha. Dok je zemlja pokrivala
estitu suprugu i majku hazreti Aminu, oi Resulullaha, j, rastajale su
se od nje. Peat poslanika vidi i spoznaje prolaznost nas ljudi, ono to mi
poinjemo spoznavati tek kada snaga stane naputati naa prolazna tijela.
Kazali smo da nema teke situacije u ljudskom ivotu, a da Resulullah
nije proao kroz takvu ili izrazito slinu. Sretni ili nesretni, to je ono to
nas eka, to je ono to emo tamo vidjeti, u blagodati ili u kazni, u zadovoljstvu ili u ponienju ako smo svoga Gospodara zaboravili i njegovim se
pozivima odbili odazvati. Sjeanje na smrt je bitno, jer smrt svakom uivanju granice postavlja. Spoznaja dunjaluka i sutine ivota na ovom svijetu
osnova je ispravnog odnosa prema ivotu.
Ummu Ejmen vraa Muhammeda njegovom djedu i pogledom starom
Kurejiji objanjava bez ijedne progovorene rijei. estiti ljudi ive svoje vrijeme i ine dobro u njemu, postojani u odluci da ga ine i u budunosti.
Djed Abdul-Mutalib stara se o Muhammedu i vodi brigu o njemu. Resulullah, j, kao djeak slua starije dok razgovaraju i ui o meuljudskim odnosima. Gorinu ivota siroeta ublaavaju dedo i nana, ija je elja da Muhammeda vide kako odrasta bez osjeaja uskraenosti i bola zbog izgubljenih
roditelja. Veliki ovjek bit e moj unuk Muhammed!, govorio je AbdulMutalib. Kao da je bio nadahnut da kae ono to e se Boijom voljom
ostvariti. Meutim, ovo okruenje blagosti i posveenosti Muhammed, j,
32 El-Ankebut, 57.

32 Mr. hfz. Kenan Musi


takoer je nakon nekog vremena izgubio. Abdul-Mutalib je preselio kada je
Muhammedu bilo samo osam godina. Amida Ebu Talib, roeni brat njegova oca Abdullaha, preuzima na sebe obavezu da se stara o Muhammedu, iako
i sam pritisnut materijalnom oskudicom. Uzima ga pod svoj krov i prema
njemu se odnosi kao prema vlastitom sinu. Ebu Talib je ugledan i utjecajan
ovjek u Meki, ali nije imuan. Muhammed, j, uvia ovu situaciju i svojim
postupkom sve kasnije generacije muslimana ui ispravnom odnosu prema
ivotu. Kao desetogodinji djeak poinje raditi i privreivati. Uzimao je
naknadu za napasanje stoke u dolinama oko Meke te tako pomagao svoga
amidu i njegovu porodicu.33




Sve neku vrijednost ima, a vrijednost ovjeka jeste ono to umije uraditi!,34
govorio je mudri hazreti Alija, sin Ebu Talibov, amidi Resulullahov, j.
Razmislimo o svojoj stvarnosti; koliko vjetina i znanja naa djeca imaju, i ne samo djeca, nego ak mladii i zreli ljudi. Kako oekujemo napredak, a ne uimo iz Sire Resulullaha, j, da naa djeca cijene rad i izgaraju
da budu neovisni od svih stvorenja. Dostojanstvo vjernika je u tome da
to manje zavisi od ljudi.35 ivotopis Resulullaha, j, ui nas odanosti i
znaaju ove vrline. Ui nas da se prenemo iz sna i da shvatimo da smo mi
samo putnici na ovome svijetu.
Godinama kasnije, nakon osloboenja Meke, jedan beduin dolazi
pred Resulullaha, j, zadivljen gleda punu dolinu stoke i pita: ije li je
ovo? Muhammed, j, odgovara mu: Tvoje ako hoe! ovjek u nevjerici;
ne moe povjerovati da mu je Resulullah, j, dao bogatstvo koje bi se u
dananje vrijeme mjerilo ogromnim iznosom.
33 Gazali Muhammed, Fikh es-sire, str. 67.
34 Kurtubi, El-Dami' li-ahkamil-Kur'an, tom 3, str. 41.
35 Hakim biljei vjerodostojan hadis u svom Mustedreku, Rikak, 7921, u kojem Poslanik, j,
kae: Doao mi je Dibril i rekao mi: Muhammede ivi kako hoe uistinu e umrijeti,
voli koga hoe uistinu e se od njega rastati, radi ta hoe uisitinu e prema tome biti
nagraen i znaj da je ast vjernika u nonom namazu, a njegovo dostojanstvo u neovisnosti od
ljudi!

U susret Resulullahu j

33

Resulullah, j, molio je Gospodara da mu dozvoli da posjeti kabur svoje


majke, da oivi osjeaj odanosti koji je nauio od nje. Zreo ovjek doao je
na mezar svoje majke i toliko plakao da su svi prisutni ashabi plakali s njim.
Sira nas pouava da je rad znaajan i da svoju djecu trebamo uiti toj vrlini.36
Molimo Uzvienog Stvoritelja da naa ljubav prema uitelju svih svjetova Muhammedu, j, bude dovoljno jaka, da ne bjeimo od stvarnosti,
nego da je mijenjamo nabolje i u korist svih Boijih stvorenja. Molimo
Ga da nas poasti time da svaki put kada ujemo ime Muhammed ili rijei Resulullah na naim usnama budu salavati i selami njemu, a u naim
srcima iskrena elja da se s njim susretnemo. To je najmanje to moemo
uiniti. Amin!

36 Hakim, Mustedrek, Tefsir, 3292.

35

VRIJEDNOST ODANOSTI
I ISKRENE LJUBAVI
Hvala Uzvienom Stvoritelju na Njegovim neizmjernim blagodatima.
Molimo Ga Njegovim najveim imenom da nas poasti Dennetom i svakim djelom koje pribliava Dennetu. Molimo Ga da nas sauva od Dehennema i svakog djela koje pribliava Dehennemu. Salavat i selam, mir
i spas Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku i Njegovu miljeniku.
Mir i spas neka je njegovoj asnoj porodici, plemenitim drugovima i svim
estitim i iskrenim ljudima.
Sira Resulullaha, j, sadri upute i informacije vane cjelokupnom
ljudskom rodu. Sav ivotopis Muhammeda, j, sainjavaju smjernice
koje nam trebaju u svakom aspektu naeg ivota. Nakon preseljenja imama Ahmeda, znamenitog uenjaka i autora najobimnije hadiske zbirke sa
zabiljeenih blizu trideset hiljada hadisa, njegova je uenika sin upitao:
Babo, koliko si se godina druio s imamom Ahmedom! Ovaj odgovori
da se radi o periodu duem od trideset godina. Sin dalje upita: Koliko
si hadisa Muhammeda, j, napamet nauio! Babo odgovori: Nijedan!
Sin zaprepaten upita: Babo, ta si radio s njim toliko vremena?! Otac
mu tiho odgovori: Uio sam kako se ponaati! Uio je ono to je sutina
stila ivljenja Muhammeda, j. Neki su lijepo kazali: Muhammed, j,

36 Mr. hfz. Kenan Musi


linost je koju vrijedi upoznati!, ali je ljepe i tanije od toga kazati da je
Muhammed, j, linost koju ne smije propustiti upoznati.
Sve druge moemo poznavati ili ne, ali Muhammeda, j, radi smisla
svoga postojanja moramo upoznati, moramo, ako drimo do sebe. Trebamo
znati da ga niko nije istinski upoznao, a da ga nije zavolio iz dubine srca.
Tako je i s Objavom koja je poela dolaziti u mjesecu ramazanu i koju je
Stvoritelj dostavio ljudima preko Muhammeda, j. Kuran je knjiga koju
svako ko misli o vanim stvarima mora proitati. Plemeniti Gospodar svima
nam je dao izbor, ljepota je to naeg ivota, ali ujedno i osnova odgovornosti.
Muhammed, j, nakon osme godine odrasta u kui svoga amide Ebu Taliba
i njegove supruge Fatime bint Esed. Kua je bila puna djece, amida ugledan
ali ne i imuan. Muhammed, j, spomenuli smo, ve kao djeak doprinosi
izdravanju, radi kao pastir, ui se marljivosti, radu i strpljenju. Za tako kratko vrijeme ivio je u tri potpuno razliite porodice; najprije s majkom, jer je
otac preselio prije njegova roenja, zatim u drutvu posveenih dede i nane
koji mu ele nadoknaditi nedostatak oca i majke, a zatim u kui ispunjenoj
djecom i optereenoj finansijskim potekoama.
Muhammed, j, ui da se ljudi ne gledaju samo kroz jedno iskustvo.
Ljude najbolje razumije onaj ko je i sam proao ono kroz ta su oni proli.
Jedna mudra izreka kae:





Moda ti daruje da bi ti uskratio, a moda ti uskrati da bi ti darovao!37
Mnogi su imali preduvjete pa su na kraju bili neuspjeni, a od mnogih se
nije oekivao uspjeh, jer su imali skromne pretpostavke, a bili su izrazito
uspjeni. Muslimana i muslimanku, ako su istinski odani Gospodaru, Sira
Muhammeda, j, ui da koriste pretpostavke na najbolji mogui nain, a
kada ih nemaju, da ne gube nadu, ve da se naoruaju upornou i marljivou. Fatima bint Esed, supruga Ebu Taliba, amide koji je odgajao
Muhammeda, j, majka je i Alije, sina Ebu Taliba, koji nam prenosi detalj
37 Iskendri Ataullah, El-Hikem el-ataijje, str. 77.

U susret Resulullahu j

37

nakon njezina preseljenja. Muhammed, j, daje svoj ogrta da se u njemu


ukopa Fatima kako bi milost Gospodara time sila na nju i kako bi on time
za nju dovu uputio. Zatim Alija kae: Resulullah je plakao za Fatimom!
Pitali su ga zato plae, a on im je odgovorio: To je Fatima, ona me je
odgajala i podizala! Alija, , spominje: Plakao je Resulullah za mojom
majkom vie nego to sam ja plakao! Svojim je suzama Resulullah, j,
pokazao odanost toj estitoj eni koja je znala initi dobro i podizati siroe
bez ijedne jedine rune rijei.38
Muhammed, j, u petnaestoj godini ivota poinje raditi kao trgovac
sa svojim amidom Ebu Talibom. Ui o trgovini i nastoji stei iskustvo u
toj profesiji. Finansijski se osamostaljuje i ui o prirodi ljudi kroz najosjetljiviji aspekt ivota novac. Hazreti Omer, , nije doputao da neko za
drugoga kae da ga poznaje sve dok nisu zajedno radili s novcem. Tako je
Muhammed, j, kao mladi putovao sa svojim amidom u Busru, am, dananju Siriju, i u Jemen, i kroz iskustvo putovanja uio stvari koje se drukije
ne mogu nauiti. Dragocjeno je iskustvo koje nam daje putovanje i treba ga
imati svako ko misli initi dobro u svome okruenju. Nae se oi naviknu
na ono to je loe, naviknu se na okolinu pa ne primjeuju ono to je vano.
Putovanje nam pomae da se vidici proire, pomae nam da ne budemo
zarobljeni u zidove obiaja svoje okoline, nego da se oslobodimo i gledamo
stvari kroz istinske vrijednosti i principe. Amida Ebu Talib savjetovao je
Muhammeda, j, da pone trgovati za Hatidu, uglednu i imunu enu koja
je imala obilan imetak i unapreivala ga trgovinom. Ona se dva puta udavala
i kako je vrijeme bilo teko, oba su joj mua mladi umrli. Muhammed, j,
odlazi kod Hatide i poinje raditi s njezinim imetkom. Mudra hazreti Hatida alje svoga slugu Mejseru u Jemen najprije sa skromnom trgovinom da
osmotri moral i edeb mladog Muhammeda. Mejsera joj po povratku ree sve
38 U predanjima se navodi da je Resulullah, j, dao svoju koulju da Fatimi bint Esed bude efin,
te da je nakon iskopavanja mezara legao u mezar i prije njenog ukopa prouio dovu: Hvala
Allahu koji oivljava i umrtvljuje, On je Jedini ivi koji ne umire, oprosti mojoj majci Fatimi
kerci Eseda. Dadni joj da izgovori argumet vjere svoje, proiri joj mezar hakka Ti Tvog Poslanika i poslanika prije njega. O ti Koji si od svih milostivih Najmilostiviji. Kurtubi, Et-Tezkire,
str. 91.

38 Mr. hfz. Kenan Musi


najbolje o Muhammedu i rekavi sljedee: Nisam vidio nikoga da radi tako
predano kako radi Muhammed!39
Sve to radimo trebamo usavriti, uio nas je Resulullah, j. Moramo
biti fokusirani na ono to inimo i predani svome poslu, jer nas tome ui
Sira Resulullaha, j. Posebno ovo moraju znati mladi ljudi, ali vie od toga
mi to moramo ivjeti u svojim ivotima. Mejsere je jo kazao: Nikada Muhammeda nisam vidio da se naklanja kipovima! Jedan od trgovaca ispria
Mejseru da je traio od Muhammeda da se zakune Latom i Uzaom, boanstvima koja su Arapi uzimali mimo Uzvienog Stvoritelja, na to mu je on
odgovorio: Nisam im se nikada poklonio, a kamoli da se njima zakunem!
Nakon toga Hatida ga alje u Siriju gdje je bila glavnina njezine trgovine. Opet Mejsera prenosi sve najbolje. Ebu Sufjan, vrstan trgovac iz
Meke, znao je dva mjeseca boraviti u Siriji samo da bi prodao svoju robu, a
Muhammed, povjerljivi, marljivi i estiti mladi prodao bi svu robu i zavrio
trgovinu prije nego to bi stigao do ama. Deset godina, od svoje petnaeste
do dvadeset pete, Resulullah, j, pripremao se da bi se pokazao kao vrstan
trgovac. Sira nas ui da nema rezultata preko noi. Planiraj, djeluj, budi
marljiv i Gospodar e dati da se ostvare tvoji planovi i elje. Ljubav prema
Muhammedu, j, iako je mlai od Hatide petnaest godina, probudila se u
njezinu plemenitom srcu. Svaki dan su joj dolazili prosci, jer je bila imuna,
ali i izrazito lijepa ena; ona ih je sve odbijala. Njezina prijateljica Nefisa
esto ju je posjeivala i stalno je od Hatide sluala pohvale o Muhammedu.
Primijetila je da Hatida eli da je Muhammed zaprosi.
estitost i ednost moraju nai svoje puteve. Razvrat nema perspektivu, on unitava drutvo, ostavlja samo slomljena srca i razbijene porodice.
Nefisa je ponudila Hatidi da porazgovara s Muhammedom i vidi da li on
eli da je zaprosi. Traimo pametne i dobronamjerne i uzimajmo ih za prijatelje; i na ovome i na buduem svijetu mi emo od njih imati koristi. Nefisa odlazi Muhammedu i pita ga: Jesi li se, Muhammede, mislio eniti?
Muhammed, j, odgovara: Koga da oenim, a jo nisam dovoljno imuan!
39 Buti Muhammed Said, Fikh es-sire en-nebevijje, str. 81., 82.

U susret Resulullahu j

39

Nefisa nastavlja: Ako ti kaem da ima lijepa imuna ena, da li bi je uzeo za


suprugu? Muhammed upita: A ko je ona!? Nefisa, odgovori: Hatida!
Muhammed, j, mladi povjerljiv i estit, upita: Zar ona to prihvata! Nefisa ree: Ja u je upitati, dok joj osmijeh pree preko lica. uvajmo osjeaje
stida kod svojih ukuana, on je dragocjen i on uva njihov obraz.
Nakon nekog vremena Nefisa dolazi i kae Muhammedu, j: Hatida
ti poruuje da prihvata! Ima li ikoga poput Muhammeda. Poinje brak
koji je trajao sve do njezina preseljenja, punih dvadeset pet godina. To je
pria o ljubavi suprunika, istinskoj ljubavi izmeu mukarca i ene koja
vodi srei i zadovoljstvu.
Ljubav se danas oblai u odjeu sebinosti i zadovoljavanja prohtjeva na
nedozvoljen i neprimjeren nain. Uimo iz ivota Resulullaha, j, koliko je
brak znaajan, uimo kolika je nagrada onome ko pomogne da se brak sklopi.
To je jedna mala pobjeda; i najvee pobjede sastavljene su od niza malih pobjeda. Brak je ujedno i jedini ispravni okvir za ivot mukarca i ene u kojem
se pokazuje istinska odanost i ljubav izmeu njih. Sve je drugo obmana i sebinost. Najljepu ljubav iz koje su dola i djeca i srea i smirenost Resulullah, j,
imao je s hazreti Hatidom; estero djece, po starosti, Zejneb, Rukaja, Ummu
Kulsum i Fatima, keri, a Kasim i Abdullah bili su njihovi sinovi.
Mnogo godina nakon preseljenja hazreti Hatide na vrata je zakucala
njezina sestra, na slian nain kako je to inila i Hatida, a lice Resulullaha,
j, ozari se i on ree: Gospodaru moj, neka bude sestra Hatidina!40 Kao da
je Hatida iva u njegovoj svijesti. Nikada Resulullah, j, nije zaklao kurban, a da nije kazao: Odnesite Hatidinim prijateljicama.41 Meutim, ne
samo lijepe situacije, Muhammed i Hatida ivjeli su zajedno i one teke;
dvoje su djece izgubili, Kasima i Abdullaha. Kasim je preselio sa tri godine, a Abdullah sa etiri, u vrijeme kada se roditelji najvie vezuju za djecu
i kada se djeca najslae i najljepe igraju oko njih. Gospodar je iskuao
svoga miljenika njihovim preseljenjem. I to je lekcija o tome da je ivot
40 Buhari, Sahih, Menakib, 3821.
41 Buhari, Sahih, Menakib, 3816.

40 Mr. hfz. Kenan Musi


ozbiljan i vrijedan i da ga treba ivjeti u predanosti Stvoritelju, Gospodaru,
treba imati svoju misiju, svoju zadau, svoje dobro s kojim idemo u susret
Resulullahu, j, i s kojim emo pred Stvoritelja svih svjetova stati. Ne moramo izgubiti da bismo nauili, uzmimo primjer iz ivota Resulullaha, j.
Svako od ummeta Muhammeda, j, ko izgubi dijete odmah pomisli na
svoga Resulullaha koji je proao kroz istu situaciju. Majka izgubi dijete,
malo i nejako, i to bude prekretnica u njezinu ivotu pa kae: Ranije
nisam bila na namazu, ali kako je Gospodar dao da doivim tu teku
situaciju, ja sam se Njemu vratila, pa to bude razlog da i majka i dijete u
Dennetu budu. Jedan estit ovjek kae da je prvi namaz koji je njegov
punac obavio bio namaz kada je njegov sin, unuk dotinog, preselio na
ahiret. Sjetimo se onoga to smo kazali na poetku ovog poglavlja moda
nam Gospodar uskrati da bi nam darovao, a moda nam neto daruje da
bi nam uskratio.
Molimo Uzvienog Gospodara da nas poasti ustrajnou i marljivou, a prije svega toga krajnjom iskrenou u svemu to radimo. Sauvaj,
Uzvieni Gospodaru, omladinu ummeta Muhammeda, j, od nemorala
i razvrata. Sve nas poasti skladnim i tebi odanim branim zajednicama,
estitim porodom i eljom da uinimo dobro ummetu Tvoga miljenika
Muhammeda, j, kojem u susret hrlimo. Amin!

41

POVJERLJIVOST I ESTITOST
Hvala Uzvienom Gospodaru na Njegovim neizmjernim blagodatima, posebno na blagodatima vjere. Gospodaru, ta je naao onaj ko je
Tebe izgubio, a ta moe izgubiti onaj ko je Tebe spoznao. Poasti nas da
cijelim svojim biem ovu istinu razumijemo. Salavat i selam, mir i spas
Muhammedu, j, posljednjem Boijem poslaniku i Njegovu miljeniku,
njemu koji je rekao:


Najbolji su meu vama oni koji su najbolji prema svojim porodicama.42
Salavat i selam neka je njegovoj asnoj porodici, plemenitim drugovima i
svim estitim i iskrenim ljudima.
ovjek ne moe birati gdje e se i kada roditi, ne moe birati roditelje
ili porodicu u kojoj e odrastati, sredinu, vrijeme i narod u kojem e se roditi. Meutim, ono u emu svako bie ima izbor jeste to kako e ivjeti svoj
ivot. Taj je izbor najznaajniji u naim ivotima. U svakom izboru osoba
moe pogrijeiti ili ne, ali u ovome ne smije. Priznati postojanje Gospodara
i Stvoritelja, Uzvienog Boga i urediti ivot u skladu s Njegovom Objavom
i uputom jedini je izbor koji vodi srei i sigurnosti na oba svijeta.
Muhammed, j, od dvadeset pete godine ivota ivi branim ivotom sa
svojom suprugom Hatidom, odan njoj i njihovoj djeci, pokazuje ovjeanstvu
42 Tirmizi, Sunen, Menakib, 3895.

42 Mr. hfz. Kenan Musi


znaaj porodice i braka. Brak je njegov stil ivljenja, to je stil ivljenja svih estitih ljudi kroz povijest ljudskog roda, kako mukaraca tako i ena. Nita nije
zamjena za ovaj okvir koji titi ne samo suprunike, ve i djecu, potomstvo
i budue generacije. Stalno spominjemo Boije blagodati, jer je Boiji poslanik Muhammed, j, i njegov stil ivljenja blagodat ukazana svim svjetovima.
Moemo li zamisliti kako se osjea dijete koje odrasta izvan brane zajednice.
Blagodat porodice, bez obzira na mahane ili nedostatke svih nas, jeste u tome
to nas porodica uva svojim okriljem. Kako se osjea dijete koje ne zna ko su
mu roditelji; njemu je sebinou uskraeno osnovno pravo, pravo da poznaje
svoje roditelje. Kakvu nepravdu ine oni koji strgnu sa sebe odjeu ednosti i
estitosti i u ime navodne ljubavi uskrate pravo djetetu da odrasta u porodinoj
zajednici. Svaki atak na brak ili izvrtanje injenica poput one elementarne da je
brak zajednica mukarca i ene, napad je na cjelokupan ljudski rod. To je stravian zloin i forma tihog ubistva negativnim procesom koji se otvara u drutvu,
a, naalost, preesto je prisutan u naoj stvarnosti. Nadimak supruge Hatide
Muhammeda, j, bio je Tahira, to znai ista, edna i estita.
Ovo su osobine koje svako ljudsko bie treba imati. Koliko nas uznemirava neista ili neuredna odjea, a dozvoljavamo sebi da nosimo najrunije
osobine kao da su nita. Izgladnjujemo svoje due, jer neemo da uemo u
najljepu bau, bau spoznaje Uzvienog Stvoritelja, bau susreta s Muhammedom, posljednjim Boijim poslanikom. Kuran je posljednja poslanica naeg Stvoritelja, zato nemojmo sebi uskratiti tu bau. Nema Denneta,
bae ahireta, osim kroz bau spoznaje na dunjaluku. Muhammed, j, svojim ophoenjem prema ljudima prije poslanstva, svojim potenjem i iskrenou, pomaganjem drugima i otvorenou, bez pretvaranja, bez obmane
u trgovini i svim odnosima u kojima je bio i sam dobija nadimak El-Emin,
to znai povjerljivi, pouzdani. Svi znamo ta je amanet, kako nam majke i
oevi, dede i nane, znaju kazati da uvamo jedni druge. To je amanet, to nam
Dragi Bog i nai roditelji povjeravaju, amanet je povjerenje.
Nadimak El-Emin kao i nadimak Tahiratreba zasluiti. Zabluda je
da ove lijepe osobine trae odricanje ili uskraivanje samom sebi. One

U susret Resulullahu j

43

trae samo da potuje samoga sebe. Kada djevojka uva svoju ednost,
ona potuje sebe i svojim postupkom kae da voli svoga Gospodara i da
ima povjerenje u Njega. Stvoritelj je odredio brak, a zabranio razvrat.
estitost i odvanost naih mladia osnova je budunosti naih drutava.
Bez estitosti nema porodice, a bez odvanosti nema sigurnosti u naim
zajednicama. Muhammed, j, iznova pokazuje odanost porodici i zahvalnost na dobru koje mu je amida uinio. On uzima djeaka Aliju,
sina svoga amide Ebu Taliba, sebi na izdravanje kako bi olakao amidi
podizanje djece. Kada ovjek poasti plemenitu osobu, za sva vremena
je pridobije.
Kada se pribliio etrdesetoj godini ivota, dobu pune zrelosti,
Muhammed, j, pripremljen je za dar kojim e ga Gospodar poastiti. Nas
je Stvoritelj poastio vjerom, Muhammeda, j, njegovim stilom ivljenja, a
njega je pripremao za poasti i misiju poslanstva. etrdeset godina pripreme
za dvadeset tri godine misije. Trebamo znati da ivot nije trka na kratke staze
i zato se moramo pripremati za ono to istinski elimo. Nae ivotne ciljeve
moramo precizno odrediti, a zatim svakodnevno raditi na njihovu ostvarenju. Tome nas ui ivotopis Muhammeda, j. Muhammed, j, upoznaje
ljude i ljudi upoznaju njega, trguje i kree se meu njima. Nadimak El-Emin
Povjerljivi nije lahko dobiti, a jo ga je tee zadrati. Ljudi nae osobine
stalno dovode pred iskuenja. Gospodar u Kuranu kae:





Jedne smo drugima iskuenjem uinili; hoete li strpljivi biti!43
U to vrijeme ivota Muhammeda, j, poplava je otetila asnu Kabu
i stanovnici Meke odluili su je popraviti. Sve je bilo zajedniki, rad i napor, tavie znali su da novac koji e potroiti na popravak Kabe ne smije
biti od zabranjenog i na prevaru steenog. Kada su doli do postavljanja
Haderul-esveda/Crnog kamena, izbio je spor oko toga kome da pripadne ta ast. Svaa je nadjaala razum i plemena su se toliko zavadila da
43 El-Furkan, 20.

44 Mr. hfz. Kenan Musi


su stavili svoje ruke u posudu ispunjenu ivotinjskom krvlju zaklinjui
se na borbu do posljednje kapi krvi. uvajmo se rasprava i svae, jer je
Resulullah, j, rekao:









Najmri Bogu jeste onaj ko je najzagrieniji svadljivac! 44
Svaka osobina ima svoje poetke. Loe osobine treba suzbiti u samom
poetku i usmjeriti se prema lijepima. Sukob se inio neizbjenim, a stavovi
nepomirljivim kada jedan od prisutnih ree: Neka nam sudac bude prvi ko
ue u harem/okrilje Kabe! Sluajnosti nema; prvi ue Muhammed, j, a
glasovi se prisutnih podigoe: El-Emin Povjerljivi! El-Emin Povjerljivi!
Zadovoljni smo da nam on presudi. Nakon to su mu objasnili ta se desilo, Muhammed, j, uze svoj ogrta i poe rjeavati problem meu ljudima.
Mubarek rukama uze kamen Haderul-esved i stavi ga na ogrta. Svakom
od plemena dade po jedan kraj da nose svi zajedno, a kada su prili Kabi, uz
saglasnost svih, Muhammed svojim rukama stavi Haderul-esved na njegovo
mjesto. Nesumnjivo je tada prvi ovjek Meke bio Muhammed, j.
Muhammed osjea cijelim svojim biem da su se ljudi udaljili od
vjere Ibrahima, , vjere u Jednoga Boga, vjere Musaove i Isaove, vjere
prvog ovjeka Adema, , i svih estitih ljudi. Osjea svakim atomom
svoga bia da nepravda, tlaenje i poniavanje ne smiju biti staze kojima
hodi ljudski rod. Deavaju mu se udne stvari, iz kamenja i drvea uje
glasove: Selam ti, Boiji Poslanie. Predstoji mu veliki susret, susret s
melekom Dibrilom donositeljem Objave, mora se pripremiti. Vidi u
snu ono to stvarno svakim danom pred njega donose. Dragi Bog samou
mu lijepom ini i on je zavoli u svom srcu. Poinje se osamljivati u peini
Hira nedaleko od Meke, mjestu, iako blizu, nimalo pristupanom. Znao
je provesti nekoliko noi i dana u razmiljanju. Hazreti Hatida, estita
supruga, pomae muu i donosi mu hranu kako bi mu lake bilo. Svakome su od nas potrebni trenuci samoe, trenuci kada emo razmiljati
44 Buhari, Sahih, Mezalim, 2457.

U susret Resulullahu j

45

ne samo o ivotu i onome to se u njemu zbiva, ve i o nainu na koji


razumijevamo i doivljavamo ivot. U peini Hira, u etrdesetoj godini
ivota Muhammeda, j, poinje nova stranica ljudske povijesti. Melek
Dibril dolazi s prvom objavom:











itaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara, stvara ovjeka od ugruka! itaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji pouava peru, Koji ovjeka
pouava onome to ne zna!45
Muhammed, j, je uznemiren, jer se susree sa zbiljom izvan sebe: Ne
znam itati!, odgovara, a melek ga tri puta na taj odgovor estoko stie kako
bi se svaka sumnja udaljila da je bie melek njemu dolo. Uznemiren i prestraen, svjestan veliine dogaaja Muhammed, Boiji poslanik, vraa se u
Meku, dolazi supruzi Hatidi i trai da ga pokrije. Gospodar mu objavljuje:
O ti, pokriveni! Ustani i opominji! I Gospodara svoga veliaj! I odjeu
svoju oisti! I sve loe napusti!46 Hazreti Hatida vidi stanje svoga mua,
jer ga poznaje najbolje od svih ljudi. Svakome se ovjek moe pretvarati, ali
svojim ukuanima teko. Veliki mu amanet dolazi. Prepao sam se Hatida,
prepao sam se za sebe, kae Resulullah, j. Hatida mu odgovara:



Nikada! Raduj se! Tako mi Boga, Bog te nikada poniziti nee; ti rodbinske veze odrava, istinu govori, slabe pomae, siromanima daje,
gosta lijepo doekuje i pomae svima u istini!47 Svjedoanstvo supruge
najbolje govori o muu. Utjeila ga je i prihvatila ono to mu dolazi vrsto
uvjerena da je to istina. Zato odluna da smiri srce svoga mua i obraduje
45 El-Alek, 1-5.
46 El-Muzzemmil, 1-5.
47 Buhari, Sahih, Tefsir, 4953.

46 Mr. hfz. Kenan Musi


Resulullaha, j, odlazi s njim kod svoga roaka Vereke ibn Nevfela, Arapa
koji je primio kranstvo, poznavao hebrejski jezik i itao ranije objave.
Vereka upita Muhammeda, j, ta je vidio, a kada mu on u detalje opisa
ta se desilo, sjetnog lica i odobravajui Vereka ree: To je Dibril, melek
koji je doao Musau, . Da sam bogdo mladi, jak i sposoban, kada te
tvoj narod bude istjerivao! Resulullah, j, povjerljiv i estit ovjek i prije
Objave, zaueno upita: Zar e me oni iz doma moga istjerati! Vereka
odgovori: Niko nije doao s onim sa ime si ti, Muhammede, doao, a da
ga nisu u la ugonili i iz doma protjerivali!48
Tako se i desilo. estitog i plemenitog proganjali su oni kojima je istina mrska. Samo im je govorio: Pustite me da govorim s ljudima! Samo
je slobodu govora traio, a ni to mu nisu dali. Posljednje to je Vereka
kazao Muhammedu, j, bilo je: Ako doekam dan kada te oni napadnu,
zaista u te pomoi koliko god budem mogao! Namjera vjernika bolja je
od njegova djela. esto vjernik i vjernica nisu u stanju uiniti dobro koje
naume, ali se nagrada za to djelo, ako je namjera iskrena, pie. Pomozimo
Resulullaha, j, najprije tako to emo ivjeti njegovim stilom ivljenja,
ponaati se onako kako se on ponaao i eljeti svim ljudima uputu, dobro
i sreu onako kako je to Resulullah, j, elio. Ako to uinimo, vidjet emo
ono to je i on vidio. Prve osobe koje su primile islam bile su supruga Hatida, amidi Alija, djeak najblii Resulullahu, i Ebu Bekr, odrasli mukarac, najbolji prijatelj Resulullaha, j. Svi su oni njega najbolje poznavali
te su prvi primili islam. esto se pitamo zato upravo nama najblii najtee
prihvaaju na savjet i uputu. Rijetko sebe krivimo za nain doivljaja i ivljenja vjere. Ne dozvolimo da mi budemo perda, zastor i prepreka ikome
da spozna istinu.
Molimo Uzvienog Stvoritelja da nas poasti najvrednijom spoznajom, najistijim djelima i najljepim preseljenjem Gospodaru. Stvoritelju
na, daruj nam odvanost, mudrost i iskrenost i uini nas od onih koji hrle
u susret Tvom poslaniku Muhammedu, j. Amin!
48 Buhari, Sahih, Vahj, 3.

SVIJEST O GOSPODARU
I LIJEPO PONAANJE
Hvala Uzvienom Gospodaru na svemu to nam On daruje. Poasti
nas, Gospodaru, da svaku tvoju blagodat doekujemo sa zahvalnou, da
svaki zalogaj i gutljaj vode smatramo vrijednim. Sauvaj nas nemara, jer
nemarno srce od Tebe je daleko. Salavat i selam, mir i spas Muhammedu,
Boijem poslaniku i Njegovu miljeniku. Mir i spas elimo njegovoj asnoj
porodici, plemenitim ashabima i svim estitim i iskrenim ljudima.
Niemu se ashabi Resulullaha, j, nisu obradovali, nijednom svom
dobrom djelu, namazu, postu, uenju Kurana, sadaki, vie nego to su se
obradovali osjeaju koji su iskreno nosili u svojim srcima. Bili su vrsto
razumski uvjereni da je Muhammed, j, uistinu Boiji Poslanik i to su
potvrivali. Kada je Resulullah, j, rekao:



ovjek e biti na ahiretu s onim koga je volio!,49 srca su im ustreptala, jer
su nosila ljubav prema Muhammedu, j.
Svako dobro djelo koje inimo mora biti utemeljeno na vrstoj vjeri u jednou naega Gospodara. Ljubav je ta koja nosi vjernika i vjernicu u svakom dobru koje ine. Slijediti Muhammeda, j, a ne voljeti ga
49 Buhari, Sahih, Edeb, 6168; Ebu Davud, Sunen, Edeb, 5127.

48 Mr. hfz. Kenan Musi


nema nita s vjerom. Kazati da ga volimo dok se djelima u la utjerujemo
sramota je ne samo na ovome nego i na buduem svijetu. Poela je misija
Muhammeda, j.
Melek Dibril doao je s prvom objavom i Kuran e sljedeih dvadeset tri godine napajati ovjeanstvo i potei poput rijeka ljudskom stvarnou do Sudnjeg dana. Prva osoba na namazu poslije Resulullaha, j, bila
je njegova supruga hazreti Hatida, jer je njezino srce pohrlilo Gospodaru i zavoljelo Muhammeda, poslanika, jo jae nego to ga je voljelo kao
mukarca i ivotnog saputnika. Dvojica muslimana se upoznae i nakon
mjesec dana jedan od njih upita svog novog prijatelja: Zato ti ne voli
Resulullaha? Na te rijei bie upitanog se iz temelja potrese. Ovaj nastavi:
Zato tvoj narod ne voli Resulullaha, j? Ovaj mu odgovori titei svoj
narod: Bolji je moj narod od mene, nego zato tvrdi da ja ne volim Resulullaha, j!? Na to ovaj ree, savjetujui svog prijatelja, jer od svakoga
se moe uiti samo kada se odbaci oholost i gordost: Evo se mjesec dana
druimo, a ne ujem da salavate donosi, niti Resulullaha selami! Onaj
ko nekoga voli, spominje ga, a Stvoritelj nam nareuje da Muhammeda,
j, s potovanjem, salavatom i selamom spominjemo. Ovaj, Bonjak, tada
se sjeti suza estitih majki, nana i sestara kada se mevlud ui i kada se Resulullah, j, spominje. Zavidje im tada na djelu koje je vrednije od svega
to ovjek naui, jer je slast ljubavi prema Muhammedu, peatu poslanika,
dar Gospodara. Nju e osjetiti samo sretnici i zbog toga listamo stranice
njegova ivota ne bi li se emocije probudile i zakucale na vrata naih srca.
Ne dozvolimo da se spomene Muhammed, j, a da s naih usana i iz dubine naih srca ne izae iskreni salavat i selam njemu. Salavat i selam neka
je tebi, ja Resulullah.
Prolo je vrijeme spavanja, kao da je svojim postupcima govorio Muhammed, j, supruzi Hatidi kada bi ga pogledom korila to je sebe u misiji
potpuno zaboravio. Prva obaveza Resulullahu, j, bila je noni namaz. Polovinu ili dvije treine noi Muhammed, j, stajao je u namazu pred Uzvienim Stvoriteljem. Dibril ga je poduio uzimanju abdesta i obavljanju

U susret Resulullahu j

49

namaza. Namaz je stup vjere, a no je posebno vrijeme, jer se tada svako


osami i posveti onome koga voli. Namaz pod platom noi, kada nas ljudske
oi ne vide, posebno je vrijedan. Ulema i ueni govorili su: Imajte svoja posebna dobra djela za koja zna samo Uzvieni Gospodar! Kada vam je teko,
savjetuje ulema, recite Gospodaru svome Gospodaru, inim to, a niko
me drugi osim Tebe nije vidio, pa me pomozi i izlaz mi podari. Islam su
primili, Gospodaru i Stvoritelju se odazvali i Ebu Bekr, , najblii i najbolji
prijatelj Muhammeda, j, i Alija, , amidi koji odrasta uz Muhammeda, j.
Jo je jedna osoba meu prvima primila islam, a bila je uz
Muhammeda, j, godinama. Hazreti Hatida je prije poetka poslanstva na
mekanskoj pijaci ugledala djeaka kojeg su prodavali kao roba. Djeaka su
ukrali od njegove porodice i tretirali ga bez ikakva potovanja prema ljudskom
biu. Kupila ga je ne znajui ni ko je, ni odakle je, a zatim ga je odvela muu
Muhammedu i poklonila mu ga. Hadis Resulullaha, j, nas pouava:



Poklanjajte jedni drugima pa ete se voljeti.50 Srca ak i onih za koje mislimo
da su nam najblii trebamo dobroinstvom pridobijati. Muhammed, j, rado
primi poklon i djeaka izjednai sa svojom djecom. Nikome nije dopustio
da se prema djeaku ophodi drukije nego prema ostaloj njegovoj djeci.
Do te je mjere prema njemu bio obziran i paljiv da su ga prozvali sin
Muhammedov, a zvao se Zejd ibn Harise. Jednog dana prije prve objave
Zejda je Muhammed, j, izveo u harem Kabe i rekao, kako bi svi uli, da
ga je on za sina uzeo. Svi su ga od tada zvali Zejd, sin Muhammedov, sve
dok Uzvieni Stvoritelj nije objavio Muhammedu, j, zabranu ponitavanja porijekla i identiteta djeteta koje se usvaja. Zejdov otac i amida saznali
su gdje je njihov djeak te su doli u Meku kod Muhammeda, j, da Zejda
otkupe ropstva. Kada su doli u kuu Muhammeda, j, i ponudili mu
novac za Zejda, Muhammed, j, je odbio, rekavi da je njihov ako eli ii s
njima. Zatim je pozvao Zejda i upitao ga da li poznaje ljude koji su doli.
50 Buhari, El-Edeb el-mufred, 594.

50 Mr. hfz. Kenan Musi


Zejd je odgovorio da su to njegovi otac i amida. Muhammed, j, ree mu:
Ima izbor da ivi gdje hoe! Zejd je odabrao Muhammeda, jer je od njega
vidio i doivio samo dobro. Muhammed je, dakle, ovakav edeb, moral i
ahlak imao prije poslanstva. Nije udno da je Zejd upravo jedan od prvih
muslimana, pisar objave Kurana, jedan od najbliih saradnika Resulullaha, j. Istinske vrijednosti uvijek e pridobijati srca ljudi. Pozivanje ljudi u
vjeru esto se suoava sa zidovima prohtjeva i perdama interesa kojih se iz
neznanja veina pribojava. Nisu svjesni injenice da onome ko se odazove
Stvoritelju, On stvoreno potini i lahkim uini, a onoga ko se okrene od
Stvoritelja, Gospodar prepusti sama sebi i on se u svojoj tuzi ugui.







Onaj ko je Boga svjestan, Bog mu izlaz iz svake teke situacije dadne i
opskrbi ga odakle se ne nada. Onome ko se u Boga uzda, On mu je dosta.
Bog e zaista ispuniti ono to je odredio. Bog je zaista svemu ve rok odredio!51
Iz ivota Resulullaha, j, moramo nauiti ta je najvrednije u vjeri,
kako da vjeru ivimo ili kako da njoj pozivamo nakon to se uvrsti u naim srcima. Ljepota je ono to ljude najvie privlai ili odbija od svega sa
ime se u ivotu susreu. Najbitnije je ponaanje i duhovna ljepota, jer nju
svi osjete. Zato su Resulullaha, j, najprije prihvatili oni koji su ga najbolje poznavali. Boiji Poslanik, j, istakao je lijepo ponaanje kao najtee i
najvrednije na mizan-tereziji vagi ljudskih djela na Sudnjem Danu.52 Tee
je ak i od posta kojim nas je Allah poastio u mubarek ramazanu, tee je
i od namaza i svega drugog nakon vjere u Jednoga Boga. Resulullah, j,
rekao je da e najvie ljudi u Dennet uvesti svijest o Gospodaru i lijepo
ponaanje.53
51 Et-Talak, 2-3.
52 Biljei Ebu Davud u Sunenu, Edeb, 4799, da je Allahov Poslanik, j, rekao: Nita nije tee na
vagi djela od lijepog ponaanja.
53 Hadis biljei Tirmizi u Sunenu, Birr, 2004, a u nastavku Allahov Poslanik, j, kae: Najvie e
u dehennem ljude uvesti njihova usta i spolni organi.

U susret Resulullahu j

51

Prve dane pozivanja u islam obiljeile su osobine Muhammeda, j,


kojim ga je Gospodar poastio i prije poslanstva. Vrijednost je ljudi u njihovim osobinama. Bez iskrenosti, lijepog ponaanja i dobroinstva mi nemamo vrijednosti. Resulullah, j, u prvim danima trai one s najljepim
osobinama da s njima podijeli poslanicu. Nije traio imune, niti izrazito
ugledne ili viene, niti najpoznatije, traio je one koje njihove lijepe osobine uzdiu nad drugim ljudima. Ebu Bekr, , je bio posebna osoba, uspjean trgovac, porodian ovjek, ugledan meu svojom porodicom i upoznat
sa situacijom u Meki. Isto je i s Hatidom, suprugom Resulullaha, j. Bila
je posebna ena i olienje vrlina. Alija, , je bio poseban desetogodinji
djeak. O njegovoj posebnosti govori situacija u kojoj on vidi Resulullaha,
j, kako klanja sa svojom suprugom Hatidom. uvajmo svoje brakove
zajednikim dobroinstvom i pokornou Gospodaru. Neka sadraji naeg
branog ivota budu i zajedniki namaz, post, uenje Kurana, zikr...
Alija, , pita Poslanika, j, ta radi, a on mu odgovori da klanja, i pita
ga hoe li i on da im se pridrui. Alija mu odgovori da eli razmisliti. Djeak od deset godina nee da ue u situaciju s kojom nije detaljno upoznat.
Da su bogdo mladii i djevojke naeg vremena slini ovom djeaku. Mora
se razmisliti prije nego to se ue u bilo ta. Pogledajmo one koji su krenuli
putevima zablude i razmislimo o onima koji su krenuli putevima istine.
Vidimo one koji hode putevima istine da su radosni i sretni, a vidimo i
one koji su krenuli putevima zablude slomljenih srca i iskoritene. Poslanik
ostavi Aliju da razmisli, a nakon nekoliko dana on se vrati i zatrai da ga
Poslanik, j, poui. Nauio ga je svjedoenju vjere/ehadetu i pouio ga
kako da namaz obavlja. Amida Ebu Talib vidi svoga sina Aliju kako klanja, pa ga pita: ta to radi, sine? Alija odgovori otvoreno: Oe, primio
sam islam s Resulullahom i obavljam namaz! Ebu Talib, iako nije primio
islam, ree mu: Budi uz Muhammeda, on samo dobro nareuje! Pitanje
koje svim vjernicima i vjernicama njihove due postavljaju jeste, ko je najdrai i najblii Resulullahu, j? O tome je Muhammed, j, rekao:







Najdrai meni i najblii meni u Dennetu bit e oni koji su najljepeg ponaanja!54
Molim Uzvienog Stvoritelja da nas poui i uputi najljepem moralu,
da nas poasti da uvamo svoje namaze i da se u namazu ukrasimo skruenou. Gospodaru, najljepi dan neka bude onaj u kojem smo Tvoju
veliinu spoznali i dan kada emo se s Tobom susresti. Poasti nas proivljenjem u drutvu Tvog miljenika Muhammeda, j, molimo Te najveim
imenom Tvojim. Amin!

54 Tirmizi, Sunen, Birr, 2018.

53

PRVI MUSLIMANI I MUSLIMANKE


Hvala Uzvienom Gospodaru Koji nas je poastio istinom i zaduio
nas da istinu u svemu slijedimo. Molimo te, Gospodaru, da nas poasti
time da na istini gradimo svoje ivote, da na njoj uspostavljamo sve nae
odnose i da odani najveoj istini Tvoga postojanja preselimo na budui
svijet. Salavat i selam, mir i spas Muhammedu, posljednjem od Tvojih
poslanika, sa ijom se Sirom druimo. Mir i spas elimo njegovoj asnoj
porodici, plemenitim drugovima i svim estitim i iskrenim ljudima.
Groznica je obuzela savremeno ovjeanstvo, udna je i opasna, zove
se groznica brzih ostvarenja. Sve se eli nabrzinu postii. U ovom poglavlju
govorimo o prve tri godine misije Muhammeda, j, tj. o prve tri godine
pozivanja vjeri. Tri godine, dani i noi Muhammeda, j, poklonjene su misiji. Boiji zakon u kosmosu jeste da dok se neemu ne preda u cijelosti, to
ti se nee dati ni u najmanjoj mjeri. Iz ivotopisa Resulullaha, j, uimo ta
znai biti predan i uporan. Nee stii onaj ko se stalno okree niti e uspjeti
onaj ko sumnja u ono to radi. Ustrajnost/istikamet jedna je od najvanijih
karakteristika posljednjeg Boijeg poslanika Muhammeda, j. On najprije poziva najblie sebi; odaziva mu se supruga Hatida, najbolji prijatelj
hazreti Ebu Bekr, amidi hazreti Alija, a zatim ostali ukuani i najblii
njemu. Sira nam pomae da osjetimo bliskost s linou Muhammeda,
j, i shvatimo da je Stvoritelj ovjeanstvu darovao Muhammeda kako
bi nam pokazao obrazac lijepog ivljenja i nain ophoenja prema onima

54 Mr. hfz. Kenan Musi


koji su nam bliski. U tom su periodu Resulullahu, j, objavljene etiri
sure: El-Alek, sura koja govori o Stvoritelju i znaaju znanja o Njemu,
El-Muzzemmil, Umotani, sura govori o znaaju iskrenog robovanja Stvoritelju, El-Muddessir, Pokriveni, sura govori o znaaju djelovanja, pozivanja
i razgovora s ljudima, i sura El-Fatiha u kojoj je ukratko opisana staza kojom treba ii svaka osoba odana Gospodaru.
Stil ivota Muhammeda, j, ui nas da odabiremo drutvo ljudi koji
imaju najljepe osobine i da se zbliimo s onima koji su posebni po spremnosti da ine dobro i da ire dobro. Ljudi, mukarci i ene, prvi muslimani
bili su upravo takvi, visokih moralnih kvaliteta, posebni u dobru i najljepih
osobina. Tri je godine Resulullah, j, sakupljao one koji su bili navedenih
osobina. Njihov ukupan broj za tri godine nije bio velik, tek desetine su se
odazvale. Za tri godine neprekidnog djelovanja, truda i iskrenih dova Boijeg Poslanika, najboljeg ovjeka na licu zemlje, odazvale su se samo desetine
ljudi. Zbog toga moramo shvatiti koliko je opasna groznica koja vlada danas, groznica brzih ostvarenja. Moramo biti ustrajni i moramo uiti iz ivota
Muhammeda, j, da e uspjeti oni koji su vrsto uvjereni u ono to rade i oni
koji su iskreni u svojim djelima i svojim mislima. Pozivanje u islam tokom
prve tri godine nije bilo tajno pozivanje, ve posebno, pojedinano pozivanje. Svi u Meki znali su da Muhammed, j, ljudima govori o Gospodaru,
o Stvoritelju, da govori o Objavi, meutim Muhammed je naredbom Gospodara odabirao ljude s kojima e podijeliti Objavu. Gospodar je elio da se
Muhammed najprije pozabavi svojim najbliima. Prva osoba koja je pala na
seddu nakon Boijeg Poslanika, j, bila je njegova supruga hazreti Hatida.
I danas se ova istina odraava na ljudima. Mnogi klanjai mukarci
najee svoje ruke sputaju na tlo onako kako to estite ene rade dok
obavljaju namaz, zato to je veina njih gledala svoje majke i nane kako
klanjaju. Upravo su im one prenijele ljubav prema vjeri, prenijele su im
najznaajniji identitet svakog ljudskog bia, a to je da smo svi Stvoriteljevi
i da emo se svi Njemu vratiti. To su nae majke, nane, sestre, nae keri,
uenice Resulullaha, j, i istinske prijateljice hazreti Hatide.

U susret Resulullahu j

55

Ebu Bekr je posebna pria, jer je kao prvi musliman, odrasli mukarac, u te tri godine imao znaajnu ulogu. Zejd, osloboeni rob i posinak
Muhammeda, j, i Alija, sin Ebu Talibov, amidi Muhammedov, j, takoer su uloili veliki napor u promoviranje islama te prve tri godine. Supruga, najbolji prijatelj i dva djeaka, s njima je poeo islam, s tim etirima
osobama, a danas je vie od milijardu i po muslimana. Kada je temelj dobar
i najvia se graevina moe podii. Sira nas ui da svoja djela temeljimo na
svjesnosti o Gospodaru i na iskrenosti i ustrajnosti. Za Ebu Bekra, , Muhammed, j, kae:





Da sam uzeo bliskog prijatelja osim svoga Gospodara, uzeo bih Ebu Bekra.55
Za njega Muhammed, j, takoer, kae:

Vidio sam kod pozivanja u islam da se svako koga sam pozvao kolebao,
osim Ebu Bekra!56
im ga je obavijestio koja mu je misija, on je rekao: Svjedoim da
nema drugog boga osim jednog Uzvienog Allaha i svjedoim da si ti Muhammede Boiji poslanik! Nema kolebanja u injenju dobra, kada sigurno
i pouzdano znamo da je neto dobro i hajr. U prvoj sedmici islama Ebu
Bekr, , je dao posebnu lekciju svim muslimanima i muslimankama. Naveli smo da su tada bile objavljene samo etiri sure, nekoliko stranica iz
asnog Kurana. Meutim, istina je uvijek jasna i oigledna u najbitnijim
stvarima bez obzira na to koliko je neki pokuali zamagliti iako su znali da je
Muhammed povjerljivi i iskreni. Sada je i Ebu Bekr, , predstavljao misiju
Muhammeda, j, kojom ga je Gospodar poastio. Svako se neim ponosi,
a na najvei ponos trebala bi biti injenica da vjerujemo u jednog Boga i
da smo se odazvali Resulullahu, j, to potvrujemo inei ono to nam je
55 Buhari, Sahih, Fedail es-sahabe, 3654.
56 Ibn el-Esir, Usdul-gabe, tom 3, str. 21; Ibn Kesir, Tefsir, tom 2, str. 577.

56 Mr. hfz. Kenan Musi


Gospodar naredio. Mi smo ummet Muhammeda, j. Ebu Bekr, , svojim
trudom i zalaganjem uz Boiju pomo u islam uvodi est osoba od onih
prvih deset kojima je obean Dennet: Osmana ibn Affana, Abdurahmana
ibn Avfa, Talhu ibn Ubejdillaha, Zubejra ibn Avvama, Ebu Ubejdu ibn
el-Derraha i Sada ibn Ebi Vekkasa. Njegovim je trudom islam obasjao
plejadu velikana. Oni su ujedno ljudi koji su najvie doprinijeli irenju
dobra. Na listi dobrih djela hazreti Ebu Bekra, , je i Osman, halifa svih
muslimana, zatim Ebu Ubejd ibn Derrah, , preko kojeg su u islam uli
cijeli am, dananja Sirija, Jordan, Liban i Palestina, a Sad ibn Ebi Vekkas,
, donio je svjetlo islama u Perziju.
Zamislimo se i mi imamo li ljude preko kojih naa dobra djela teku, onako kako ih je Ebu Bekr imao. Ebu Bekr, , nije imao mnogo znanja, u smislu
informacija, ali je imao puno djela. Znanje koje ne prate djela samo je alost
onome ko ga nosi. Spomenimo detalj iz ivota Ebu Bekra, , i time zavrimo
prve tri godine poslanstva. Jednom su prilikom Muhammeda, j, napali u
haremu Kabe, a niko od muslimana nije se usudio prii i pomoi Resulullahu,
jer su se bojali za sebe. Jedini je Ebu Bekr pritrao i gurao nevjernike koji su
udarali Resulullaha, j. Tada su murici ostavili Muhammeda, j, i svojom
su drvenom obuom poeli udarati hazreti Ebu Bekra. Tako su ga udarali da
mu je cijelo lice nateklo samo zato to im je govorio: Nema boga osim Allaha
i Muhammed je Boiji Poslanik! Nakon to se Ebu Bekr, , onesvijestio,
nevjernici su ga ostavili, a muslimani su ga odnijeli u kuu njegove majke.
Vidjevi ga, ona je mislila da je ispustio duu. Stavljala mu je obloge na uboje
i nastojala mu na usne nakapti vode ne bi li koju kap progutao. Kada se probudio, Ebu Bekr nas je pouio neemu to moramo znati u svojim ivotima.
Prvo pitanje koje je tako nateen i slomljen pitao hazreti Ebu Bekr, najbolji
ovjek poslije Resulullaha, j, bilo je: Kako je Muhammed? Mati mu je kazala: Pojedi i popij neto, ne znam kako je tvoj prijatelj! Ebu Bekr je rekao:
Tako mi Gospodara, neu ni jesti ni piti dok ne vidim Resulullaha! Tek kada
su ga odnijeli pred Muhammeda, j, kojem su oi zasuzile kada je vidio svoga
prijatelja, tek je tada hazreti Ebu Bekr, , popio gutljaj vode.57
57 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 192.

U susret Resulullahu j

57

Molim Uzvienog Gospodara da nam podari da se sjeamo rtve


Resulullaha, j, rtve Ebu Bekra i rtve drugih velikana meu ashabima
Resulullaha, koji su davali najvrednije to su imali kako bi se istina irila.
Gospodaru, poasti nas time da islam nosimo dostojanstveno, da ga nosimo s onom ljubavlju i onim arom s kojim su to inile prve generacije
muslimana. Ti si na zatitnik i Tebi emo se vratiti. Amin!

59

ISELJAVANJE MUSLIMANA
U ABESINIJU
Zahvala pripada Uzvienom Gospodaru. Molimo Ga da nas poasti
au da budemo ustrajni u injenju dobra, da na post bude iskren i da
nai namazi budu skrueni. Neka je salavat i selam na Muhammeda, posljednjeg Boijeg poslanika i Njegova miljenika, iju Siru itamo i ije dane
ivota listamo, kome elimo ii u susret svakim svojim danom, svakom
svojom noi, svakim svojim dobrim djelom.
U prethodnim poglavljima govorili smo o prvim godinama misije
Muhammeda, j, zatim smo preli na period u kojem Muhammed, j,
otvoreno poziva ljude, najprije svoju familiju i iru porodicu, a zatim sve
ljude u Meki. Svi su znali da Muhammed, j, nikada nije izgovorio la i da
je ono sa ime je doao izuzetno vano, meutim, njihovi im interesi nisu
dozvolili da to slijede. Velid ibn Mugira, jedan od najumnijih Kurejija, bio
je zaduen da odredi stav stanovnika Meke prema Muhammedu. Kada su
Velida pitali o tome je li Muhammed mentalno poremeena osoba, Velid
ih je podsjetio na to da je Muhammed bio jedan od najpametnijih meu
njima. Zatim su ga pitali je li on arobnjak, na to im je Velid odgovorio da
svi znaju ta je arolija i sihr i da znaju da to Muhammed nije. Dalje su ga
pitali je li Muhammed prorok ili onaj koji prorie, a Velid im je rekao da
Muhammed to nije. Zatim su ga pitali ta misli o onome sa ime je doao,

60 Mr. hfz. Kenan Musi


ta kae o Kuranu. Velid im je odgovorio: Zaista je to knjiga koja ovjeku
daje posebnu slast i u kojoj se uiva. Ono to Kuran daje jeste plod i ljepota, Kuran sve nadvisuje i nita Kuran ne moe nadvisiti. Na to su mu
Kurejije rekle: Velide, ti govori kao da njega slijedi, a on im, ljutit zbog
njihovih rijei, uzvrati: Recite da je on sahir, recite da je on arobnjak,
recite da on razdvaja sina od oca i oca od sina, da razdvaja mua od ene!
O ovome je Uzvieni Gospodar objavio ajete:






On je razmiljao i odreivao. Ubijen bio kako je odredio. I jo
jednom, ubijen bio, kako je proraunao!58
Kako li je runo Muhammeda, j, opisao!
Mnogoboci su na svaki nain nastojali oslabiti misiju Muhammeda, j,
pa su poslali Nadira ibn Harisa u Perziju kako bi sluao perzijske prie i donio ih u Meku. Kada bi Resulullah, j, prenio neku suru od Gospodara, oni
bi ljudima govorili: Idite kod Nadira, on ima bolje prie. Nisu razmiljali
o sutini, naalost, a i ljudskost je zaboravljena. Spomenuli smo koliko su
muka podnijeli plemeniti ashabi, mukarci i ene, koliko je bilo zlostavljanja
i uvreda. Muhammed, j, stalno je vrijean kao da je ljudskost zaboravljena.
Jednom je prilikom Resulullah, j, klanjao u haremu Kabe, a Ukba ibn Ebi
Muajt donio je iznutricu deve i bacio je na njega. Uasan smrad i teak teret
pao je na lea Resulullaha, j, pod kojim nije mogao ustati sa sedde. Njegova kerka, prila je i plaui istila oca. Resulullah, j, govorio joj je: Keri
moja, ne boj se, tvog e oca Gospodar zatiti. Dragi Allah je dao da osoba koja
je bila velikan tog vremena primi islam i da to bude razlog da se u srcima
muslimana probudi nova nada. Hamza ibn Abdul-Muttalib, Resulullahov,
j, amida, kada je vidio i uo kako vrijeaju Muhammeda i kako ga je Ebu
Dehel na Safi udario samo zato to je razgovarao s ljudima, odlazi kod Ebu
Dehela, udari ga i kae mu: Ja sam u vjeri Muhammeda, ja kaem ono
58 El-Muddesir, 18-20.

U susret Resulullahu j

61

to on kae!59 Utba ibn Rebia, jedan od mnogoboaca, zatraio je od njih


dozvolu da ode kod Muhammeda i razgovara s njim. Poto su mu dozvolili,
doao je kod Muhammeda, j, i rekao: Bratiu, ti si nama vaan, govorio je
onako kako su ga doivljavali, doao si s velikom stvari, podijelio si nas i zavadio. Ambicije tvoga naroda sada su zamrle, pa posluaj da ti ponudim neke
stvari ako ih eli prihvatiti. Ako eli novac, uinit emo te najimunijim
meu nama, ako eli ugled, dat emo da bude meu nama najugledniji,
ako eli vlast, dat emo da ti bude prvi meu nama, nita neemo odluiti
a da tebe ne pitamo. Ako ima neki problem ili bolest, sakupit emo ti novac
kako bismo te izlijeili!60
Resulullah, j, ui nas muslimane i muslimanke na koji nain trebamo razgovarati s ljudima. Upotpunosti ga je sasluao, posvetio mu je punu
panju, a zatim ga je upitao: Jesi li zavrio! Utba ibn Rebia ree: Jesam!
Tada mu Resulullah, j, proui suru Fusilet u kojoj Gospodar govori o
onim mnogobocima koji ne ele vjerovati u jednoga Boga i kada je doao
do sedde, seddu je uinio. Izraz lica s kojim se Utba vratio svome narodu
bio je drukiji od onog s kojim je otiao. Kurejije su mu kazale da se vratio
s drugim licem. Kuran zaista nikoga ne ostavlja ravnodunim.
Meu onima koji su se isticali u neprijateljstvu prema Muhammedu, j,
bila je Ummu Demil, Ummu Leheb, supruga njegova amide. Ona je znala
bacati smee pred vrata Muhammedove, j, kue. Kada bi Resulullah otvorio
vrata, ne bi galamio, samo bi jasno kazao da to nije lijep odnos prema komiji. Ona se znala toliko naljutiti na Muhammeda, j, zato to joj je ugroavao interese da je jednom prilikom uzela dva kamena i dola u harem
Kabe gdje je sjedio Muhammed, j, odmah pored Ebu Bekra. Gledajui
u Ebu Bekra, pitala ga je gdje je Muhammed. Nije ga vidjela, jer je Dragi
Gospodar sakrio Muhammeda, j, od njezinih oiju. Ebu Bekr ju je upitao
ta eli, a ona je odgovorila da mu eli kamenom glavu razbiti. Onome ko
radi za vjeru Gospodar daje najrazliitije blagodati. Vrsta blagodati jesu i
kerameti/poasti koje Gospodar daje.
59 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 194.
60 Ibid, str 195.

62 Mr. hfz. Kenan Musi


Kada je Resulullah, j, vidio da se zlostavljanje nastavlja, predloio je
muslimanima i muslimankama da se isele u Abesiniju. Nije im nareivao,
nego im je govorio: Kada biste izali u Abesiniju..., jer je teko ostaviti dom.
Svakome ko voli svoju domovinu jedna od najteih stvari jeste ostaviti svoj
dom. Govorio im je: Tamo je vladar kod kojeg se nikome ne nanosi nepravda,
to je zemlja iskrenosti; idite dok vam Allah ne dadne izlaz iz ove teke situacije.61
Najprije etrnaest mukaraca i ena, meu kojima su bili hazreti Osman
sa suprugom Rukajom, Resulullahovom kerkom, odlaze pod vostvom
Osmana ibn Mazauna, uglednog Mekelije koji je takoer primio islam. Nakon njih odlazi i hazreti Dafer ibn Ebi Talib, Resulullahov amidi, te je
broj iseljenika dostigao 83 mukarca i ene. Putovali su morem i doli u
Abesiniju traei sigurnost i priliku da ive bez uvreda i zlostavljanja. Boravak u Abesiniji koristili su da pozivaju vjeri.
Nita ne eka na zlatnom tanjiru, za sve se ovjek mora potruditi, jer ga
je Gospodar zaduio da upotrijebi snagu koju mu je dao i znanje kojim ga
je obdario kako bi doao do rezultata. Kurejije je naljutila ova odluka Muhammeda, j, pa su poslali dvojicu svojih uglednika, Abdulaha ibn Ebi Rebiu i Amra ibn Asa, s mnogim poklonima vladaru Abesinije i njegovim sveenicima, kranima. Kada su tamo doli ovi izaslanici, najprije su otili kod
sveenstva i nagovorili ih da oni utanae s vladarom da im dopusti da vrate
muslimane u Meku. Kazali su im: To su neki koji su se od nas odmetnuli!
Meutim, vladar je bio uman i estit ovjek te je rekao: Ne elim ih vratiti
dok ne ujem od njih! Tada je Dafer ibn Ebi Talib, Resulullahov amidi,
predstavio islam na dvoru ovog vladara. Kazao je: O vladaru, mi smo bili
narod neznanja, robovali smo kipovima, robovali smo materiji, vrijeme se
ponavlja, odnosno ljudi ponavljaju svoje propuste u vremenu. Ne smijemo
robovati materiji. Dalje hazreti Dafer kae: Jeli smo strv i inili smo razvratne stvari, kidali smo rodbinske veze i komijske odnose nismo potovali!
Onda kao da opisuje nae vrijeme: Snani su zlostavljali slabe, pa nam je
Allah poslao Poslanika, znamo njegovo porijeklo, znamo da nikada ne lae,
61 Ibn Hiam, Es-Sire en-nebevijje, str. 179.

U susret Resulullahu j

63

znamo da je povjerljiv i estit, pozvao nas je da samo Allahu robujemo, da


priznajemo Njegovu Jednou, da ostavimo i udaljimo se od robovanja kipovima, to su ranije radili nai preci. Nareivao nam je iskrenost, povjerenje,
odravanje rodbinskih veza, potovanje komija. Nareivao nam je da se sustegnemo od loih djela i da uvamo i potujemo ljudski ivot, zabranio nam
je razvrat, zabranio nam je lano svjedoenje. Naredio nam je da se udaljimo
od imetka siroeta, da ne krademo taj imetak, da ga ne uzimamo i bespravno
ne prisvajamo i da ne potvaramo estite vjernice. Pozvao nas je da robujemo
Gospodaru i da obavljamo namaz! Zatim je Dafer rekao: Na je narod
zbog toga ustao protiv nas i protiv Muhammeda. Muhammed nam je rekao
da doemo tebi, jer je ovo zemlja u kojoj se nikome ne ini nepravda! Tada
je vladar Abesinije, Nedai se zvao, kazao:

Ono sa ime je doao Muhammed iz iste lampe izlazi iz koje izlazi


ono sa ime je doao Isa. Idite! Tako mi Boga nikada ih vama neu predati.
Izaslanicima Kurejija rekao je i slijedee. Oni e ovdje ivjeti i nikada, tako mi Boga Dragog, neu vam ih predati niti im u mojoj zemlji iko
smije ikakvo zlo nanijeti!62
Posljednja spletka koju su pokuali izvesti bila je kada su kazali: Pitaj
ih ta kau za Merjem, pitaj ih ta kau za Isaa, oni govore to ti ne govori!
Nedai ih je o tome pitao, a Dafer je kao odgovor poeo uiti suru Merjem, u kojoj se govori o hazreti Isau, vjerovjesniku. Dok je Nedai sluao
ajete plemenite sure Merjem, niz njegove su se obraze slijevale suze, a i sveenici su poeli plakati. Tada je Nedai kazao da je to isto ono to je Isa o
sebi govorio. Ovo je bila velika pobjeda muslimana koji su doli u Abesiniju
i tamo ostali ak i nakon Hidre Resulullaha, j. Vratili su se tek nakon to
su se muslimani naselili u Medinu i stanovnici Medine primili islam.
U tom je periodu islam primio i hazreti Omer ibn el-Hattab, , koji
je bio izuzetno odvaan i jak ovjek. Kada je uo kako se njegov narod ali
62 Gazali, Fikh es-sire, str. 114-115.

64 Mr. hfz. Kenan Musi


na Muhammeda i kako tvrdi da Muhammed ugroava njihove interese,
opasao je sablju i krenuo na Safu, jer je uo da je tamo Muhammed, j, sa
svojim ashabima. Na putu ga je susreo Nuajm ibn Adij, jedan od muslimana iz njegova plemena, i upitao ga kamo ide. Omer mu je odgovorio:
Idem kod Muhammeda, on se odmetnuo od vjere djedova, on se udaljio
od naih boanstava, zato idem da ga ubijem! Nuajm je na to Omeru kazao: Zato ne ode kod svojih zeta i sestre; oni su primili islam pa najprije
s njima rijei! Zapravo je elio zaustaviti Omera u njegovoj namjeri. Kada
je Omer uao kod svojih sestre i zeta, Fatime i Seida, kod njih je bio jedan
ashab koji ih je pouavao Kuranu. Omer je uo da se Kuran ui, meutim, uvi Omerov glas, oni su sakrili i ashaba i sahifu, tj. stranicu koju
su uili. Omer ih je pitao: ta to radite? Sestra Fatima, odvana i gorda,
ustala je i rekla: Nita! Omer ju je udario tako jako da joj je raskrvavio
glavu. Dok je krv kapala s glave ove asne ene, Allah, , dao je da iman
pone ulaziti u Omerovo srce. Vidjevi odlunost, odvanost i ponos u
oima svoje sestre, blagim tonom ju je upitao: A ta ste ono uili? Sestra
mu je odgovorila: Uili smo Kuran i kod nas je sahifa od Kurana! Omer
je zatraio da mu dadnu da pogleda tu sahifu, a ona mu je odvano rekla:
Ti si neist, ti ne moe dotai Kuran dok se ne okupa! Omer, pogoen
svime to se desilo, ode i okupa se, a zatim se vrati. Kada je proitao stranicu na kojoj je bila sura Ta-Ha, rekao je: Nita nije ljepe od ovoga govora!
Hazreti Omer, , prima islam tako to odlazi kod Muhammeda, j, s
istom sabljom s kojom ga je krenuo ubiti. Kada su ga ashabi vidjeli, pobojali
su se za Muhammeda, j, te su mu rekli: Allahov Poslanie, dolazi Omer sa
sabljom. Resulullah, j, ree im da ga puste da ue, a ako se bude na njih
namjerio sabljom koju je donio, njome e ga i posjei. Kada je Omer uao
kod Resulullaha, on ga je uzeo za odjeu, jako ga protresao, i kazao: Kada
e vie, Omere, primiti islam! U taj je as Resulullah, j, vidio kako Omer
gleda drugim oima. Omer mu je rekao: Allahov Poslanie! Ja sam doao
da posvjedoim da nema drugog boga osim jednog Allaha, i da si ti Boiji
poslanik! To je bila velika pobjeda za muslimane. Jedan od ashaba u Meki re-

U susret Resulullahu j

65

kao je: Bili smo ponieni dok islam nije primio Omer. On je titio nemone
i one koji nisu imali svoje porodice!63 U tom periodu poinje i bojkot Benu
Haima. Pleme Muhammeda, j, biva izolirano u dolini Abdul-Muttaliba.
Niko s njima nije elio sklopiti brak niti trgovati, a papir na kojem su plemena potpisala bojkot stavili su u asnu Kabu.
Tri duge godine trajao je bojkot. Muslimani su bili iscrpljeni do te
mjere da su jeli lie, jer niko s njima nije elio trgovati. asni stanovnici
Meke koji jo nisu bili primili islam, Haim ibn Amr i Zuhejr ibn Ebi
Umeja, odluili su prekinuti taj bojkot. U ljudima ima dobra, samo im trebamo pomoi da to dobro pokau. Oni su prekinuli bojkot Benu Haima i
otvorili vrata Meke porodici Resulullaha, j, koja ga je titila. Nema teke
situacije a da takvu ili slinu njoj nije proao i sam Resulullah, j, kako
bismo imali uzor u svemu onome to u ivotima radimo.
Molim Gospodara da nas pomogne da postimo dane ramazana, da
svojim namazima pokaemo skruenost i predanost Gospodaru i da budemo od onih koji ine dobro, nareuju dobro i preporuuju dobro. Amin!

63 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 204.

67

GODINE IZOLACIJE
U D OLINI ABDUL-MUTALIBA
Hvala Uzvienom Stvoritelju, salavat i selam neka je na Muhammeda,
posljednjeg Boijeg poslanika i Njegova miljenika, na njegovu asnu porodicu, vrle ashabe i sve koji slijede uputu i istinu do Sudnjega dana. Gospodaru
na, poasti nas da Tebi odani budemo postom i namazom, da se Tebe sjeamo i da svakim korakom nastojimo biti Tebi blii.
U Resulullahovu, j, ivotopisu govorimo i o prvim godinama poslanstva i svemu onome sa ime se Resulullah susretao zajedno s prvim muslimanima. Prvih est godina poslanstva bile su godine velikih iskuenja, godine
zlostavljanja i trpljenja. Od sedme do desete godine poslanstva mnogoboci
su odluili u jednu dolinu zatvoriti Resulullaha, j, i cijelu njegovu porodicu
tj. pleme Kurejija, kako one koji su vjerovali tako i one koji nisu. Dogovorili
su se da ih bojkotiraju, nisu s njima trgovali, nisu se s njima enili niti udavali, niti su eljeli imati ikakve veze s njima, sve zbog toga to je Muhammed,
j, bio ustrajan u noenju poslanice koju je dobio od svoga Gospodara.
Tome su prethodili pokuaji murika da podmite Resulullaha, j, te pokuaji
zavoenja i potkupljivanja nakon to su uvidjeli da zlostavljanje onih koji su
bili vrsti u svojoj ideji sluenja Uzvienom Gospodaru i Njegovoj vjeri nije
dalo rezultate. Najprije Resulullahu, j, dolazi Utba ibn Rebia nudei mu
vlast, novac i ugled, a zatim mu dolazi grupa mnogoboaca koja mu ponovo
nudi novac, ak i ene, tj. ako eli da mu dadnu najljepu meu mekanskim

68 Mr. hfz. Kenan Musi


enama. Kada su mu dolazili, Resulullah, j, sasluao bi ih, a kada bi oni zavrili, Resulullah, j, odgovarao im je rijeima koje mogu biti vodilja svakome
ko slui islamu ili poziva islamu. Time je Muhammed, j, pouio svoj ummet
da treba sasluati druge makar se i ne slagali s njima o onome o emu govore.
Resulullah, j, rekao im je: Onim sa ime sam vam doao ne traim va
novac, niti ugled meu vama, niti vlast nad vama! Svemogui Allah poslao
me je vama kao poslanika. Objavio mi je Knjigu i naredio mi da vam prenesem radosne vijesti i da vas upozorim. Ja sam vam dostavio poslanicu svoga
Gospodara, ja sam vama savjetnik; ako primite ovo od mene, to je vama
srea na ovome i na buduem svijetu. Ako me odbijete, ja u se strpjeti dok
Allah ne presudi!64
Ovaj vrsti stav Resulullaha, j, ui svakog vjernika i vjernicu da o nekim
stvarima, principima istine, potenja, ednosti i estitosti nema razgovora ni
polemike. O njima vjernik uvijek razmilja na isti nain. Moramo biti odani
Gospodaru u onom to nam On nareuje, moramo Mu se vraati kroz ono
dobro koje nam je On naredio. Zbog toga vjernik i vjernica ne osjete teret u
obavljanju svojih obaveza prema Gospodaru. Vjernici i vjernice osjeaju slast
jer znaju da je to njihov imetak koji alju na budui svijet. Resulullahov, j,
odgovor i odgovor prvih muslimana na zlostavljanje i na bojkot bio je odgoj
prve generacije, bio je irenje stila ivljenja u kojem je vrijednost odanosti
Gospodaru na prvom mjestu. U to je vrijeme objavljena i sura El-Asr:








Tako mi vremena, zaista je ovjek na gubitku, osim onih koji vjeruju i koji dobra djela ine, i koji jedni drugima preporuuju istinu i
koji jedni drugima preporuuju strpljenje!
Resulullah, j, zajedno sa svojim ashabima strpljivo je podnosio sva
zlostavljanja i vrijeanja koja su ila do te mjere da su njegovo lijepo ime
64 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 205.

U susret Resulullahu j

69

Muhammed onaj koji je hvaljen, promijenili u Muzemmem onaj koji je


pokuen. Murici su znali poslati ovjeka koji bi uvijek pratio Resulullaha i
koji bi sve mekanske goste upozoravao na njega govorei: Ovaj ovjek nije
normalan, udaljite se od njega! Resulullaha, j, to je boljelo, ali on nije
uzvraao na vrijeanje. Drugovi Resulullaha teko su podnosili vrijeanja
koja je on doivljavao, a Resulullah, j, kako bi ih utjeio, samo bi rekao:
Zar se ne udite kako me je Allah zatitio od vrijeanja i proklinjanja od strane
Kurejija! Oni vrijeaju i proklinju Muzemmema, a moje je ime Muhammed.65
Kua Ibn Erkama, mladia s nepunih 20 godina, bila je mjesto gdje je
Resulullah, j, odgajao, pripremao i obuavao prvu generaciju muslimana
da znaju na primjeren nain doekati iskuenja ne samo u formi zlostavljanja nego i iskuenja u formi podmiivanja i nuenja ovosvjetskih dobara.
Oni su se tu odgajali, a dunjaluk je u njihovim oima bio samo most
preko kojeg ovjek prelazi kako bi se Gospodaru vratio. Pouka je u tome da
ovjek nekada bude postojan pred iskuenjima, ali padne kada ga dunjaluk
uzme, kada mu se otvore dunjaluka dobra. Kada doe na visinu, na neki
poloaj, zavrti mu se u glavi, jer se nije odgajao u koli Resulullaha, j. Postoje posebna djela i posebna vremena, jedno od njih jesu i dani ramazana.
Oni su djelo za koje Gospodar kae da e oni koji ga imaju ui u Dennet
bez polaganja rauna. Gospodar kae:

Oni koji se strpe dobit e svoju nagradu bez polaganja rauna!66


Uimo kroz Siru Resulullaha, j, i uimo se svojim postom, te imajmo
strpljenja i znajmo da e istina, dobro i estitost na kraju pobijediti, bez
obzira na to to nekada la dominira nekim drutvom, ali je istina prisutna i
ona e potisnuti la. Pogledajmo ljude koji su zlostavljali Resulullaha, j, naprimjer Ebu Dehela. Gospodar daje da njegov sin bude musliman. Ikrima
ibn Ebi Dehel, , jedan od velikana islama i ashab Resulullaha, j, primio
65 Buhari, Sahih, Menakib, 3533.
66 Ez-Zumer, 10.

70 Mr. hfz. Kenan Musi


je islam. Velid ibn Ukba, njegov sin Halid ibn Velid, , najvei vojskovoa iz vremena Resulullaha, j, takoer je sin ovjeka koji je bio neprijatelj
Resulullaha. Zbog toga nas Gospodar kroz Kuran ui da je nama jedini
istinski neprijatelj ejtan i prema njemu se trebamo ophoditi kao prema neprijatelju u svakom stanju. Ljudi se lahko mogu promijeniti i treba uiti
dove da Dragi Gospodar promijeni ljude koji su moda na prvi pogled neprijatelji islama i muslimana. Kuran je u vrijeme Resulullahova, j, ivota
plijenio panju svih ljudi. Ljudi su znali doi u Meku i uti Resulullaha, j,
kako ui ili nekoga od ashaba i odmah prihvatiti Kuran, Resulullaha i islam.
Hazreti Ebu Bekr, , u svojoj je kui napravio mali mesdid, mjesto
gdje bi obino klanjao. Kada bi zavrio s namazom, uio bi Kuran i toliko je
plakao dok bi uio, dok bi se sjeao Gospodara i podsjeao sebe na njegove
blagodati, da su ene i djeca Kurejija nemuslimana dolazili i sluali ga. Svima bez izuzetka Kuran je bio neto velianstveno. Traili su od Ibn Dugne,
mnogoboca koji je titio Ebu Bekra, da kae Ebu Bekru da prestane uiti
Kuran, jer im zavodi sinove i keri, zavodi ih vraajui ih dobru. Kada je Ibn
Dugne doao kod Ebu Bekra, Ebu Bekr je rekao: Vraam ti zatitu tvoju, ti
me ne mora vie tititi! Vraa mu zatitu i nastavlja raditi ono to je radio.
Ui Kuran kako bi ljudi uli. Ko god saslua Kuran otvorenog srca i razuma
ne moe ne biti uvjeren da je to objava Uzvienog Stvoritelja.
Od sedme do desete godine poslanstva muslimani su bili u dolini Abdul-Mutaliba, gdje su ih Kurejije zatvorile. Situacija je bila tako teka da su
ak morali jesti lie, jer niko nije htio s njima trgovati. Kada bi neko od muslimana ili Resulullahove porodice koji nisu primili islam otiao neto kupiti
svojoj porodici, murici bi dolazili i davali vie novca samo da se roba njemu ne proda. Prenosi se da su djeica plakala od gladi. Resulullah je svome
amidi Ebu Talibu rekao: Amida, Gospodar je unitio onaj papir na kojem
su zapisali da s nama nee trgovati, da se s nama nee eniti niti svoje keri za
nas udavati! Ebu Talib se spremio, otiao kod Kurejija i kazao im: Moj mi
brati nikada nije slagao. Kazao mi je da je onaj dokument uniten pa vi uzmite i pogledajte. Ako je istina to to je rekao, pustite ga da dostavi poslanicu

U susret Resulullahu j

71

Gospodara svoga, a ako je la, mi emo ga vama predati! Kada su otvorili


Kabu, vidjeli su da je papir unitena. To je jedna od mudiza, jedno od uda,
nadnaravnih stvari iz ivota Resulullaha, j. U tim tekim trenucima bilo je
estitih ljudi meu nemuslimanima koji su odluili prekinuti taj bojkot i oni
su to uistinu uinili. Nije im bilo drago da neki njihovi sugraani nemaju ta
jesti samo zato to ne dijele njihovu vjeru.67
Resulullah, j, u toj godini, desetoj godini poslanstva, doivljava jo
neto vrlo teko. Gubitak dragih osoba neto je to svakog ovjeka dotakne
u srce i samo se vjernici s time mogu dostojanstveno nositi, jer znaju da
je ovaj svijet prolazan. Desete godine poslanstva Resulullah, j, izgubio
je amidu, osobu koja ga je titila iako sama nije primila islam, a zatim
je izgubio i svoju voljenu suprugu Hatidu. Njezino preseljenje i preseljenje amide Ebu Taliba razlog je zbog ega se ova godina, deseta godina poslanstva naziva godinom tuge.68 Nema teke situacije kroz koju mi
prolazimo, a da kroz takvu ili slinu nije proao i Resulullah, j, jer je on
peat vjerovjesnika i Gospodar nas preko njega ui kako se trebamo nositi
s tekoama. Odanost supruzi Hatidi pokazivala se dugo nakon njezina preseljenja. Nikada!, kae hazreti Aia, supruga Resulullaha, j, nije
Resulullah zaklao kurban, a da nije poslao Hatidinim prijateljicama, kako
bi na taj nain uvao uspomenu na nju!69
Sira Resulullaha ui nas da su zajednike vrijednosti garant opstojnosti
braka i sree branih drugova. Suprunici moraju imati iste vrijednosti, moraju dijeliti isti pogled na ivot, a najprije moraju dijeliti vjeru u jednoga Boga.
Na identitet najbolje se pokazuje u tekim situacijama. Spomenuli smo kako
je bilo teko za vrijeme bojkota. Mnogoboci su dolazili Hatidi i govorili joj:
Ti si ugledna, ne mora ti biti s muslimanima i Muhammedovom porodicom; izai ti u Meku, budi meu nama! Ona je odbila kazavi: Ja u biti sa
svojim muem! Kakva je to lekcija svakoj muslimanki da bude odana svojoj porodici, svome muu, svojoj djeci; njezina ustrajnost i nepokolebljivost
67 Hasan Ibrahim, Tarih el-Islam, tom 1, str 77.
68 Mubarekfuri, Er-Rehik el-mahtum, str 132.
69 Buhari, Sahih, Menakib, 3816.

72 Mr. hfz. Kenan Musi


lekcija je svima nama. Ona je bila odana Gospodaru, Njegovu Poslaniku i
noenju misije islama. Samo kada bismo imali vie takvih estitih ena koje
e pomoi u dobru, koje e se organizirati i initi dobro u svome komiluku,
pogotovo u danima ramazana kada je dobro znatno vie nagraeno od Gospodara, jer je vrijeme ramazana posebno.
Hazreti Aia je govorila da nijednoj Resulullahovoj, j, eni nije zavidjela koliko Hatidi, iako je nikada nije vidjela. Resulullah ju je stalno
spominjao i hvalio pa mu je jednom prilikom kazala: Zato je spominje,
ona je bila stara, a Allah ti ju je zamijenio boljom od nje! Resulullah, j,
odgovorio joj je onako kako nam Gospodar u Kuranu nareuje:





Nemojte ljudima umanjivati vrijednost koju imaju!70
Resulullah, j, rekao je: Ne, nije mi je Allah zamijenio boljom. Povjerovala
je u mene kada su me ljudi u la utjerivali, pomogla me svojim imetkom kada
su mi drugi uskratili pomo i Allah mi je od nje dao djecu i potomstvo!71
Ovo su samo neke lekcije iz ovog perioda ivota Resulullaha, j. Ovo su
poruke koje trebamo primijeniti u svome ivotu, uvati svoje brakove zajednikim ibadetom i robovanjem Gospodaru. Onako kako je Resulullah, j, s
Hatidom stajao na namazu treba svako od nas stajati sa svojom porodicom
na namazu. Okupiti svoju djecu, zajedno klanjati, zajedno ibadetiti, zajedno
dovu uiti, zamoliti Gospodara da pomogne ummet Muhammedov i da sauva
ummet Muhammedov. To je garant jedinstva i dobra u naem drutvu. Nastojmo podsjeati sebe na iskuenja kroz koja su Resulullah, j, i prve generacije
muslimana proli, kako bi nam to bila utjeha, kako bi nam to bio podstrek da
to vie uinimo za svoju vjeru i da dostojanstveno nosimo svoju vjeru.
Molim Uzvienog Stvoritelja da nas na tom putu pomogne i da nas
pomogne u svakom dobru koje inimo. Amin!

70 Hud, 85.
71 Ahmed b. Hanbel, Musned, 24908.

73

GODINA TUGE I GODINA


ISRAA I MIRADA
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Hvala Njemu na svim blagodatima kojima nas obasipa, a posebno Mu hvala na blagodati vjere i
predanosti Njemu. Salavat i selam, mir i spas Muhammedu, posljednjem
Boijem poslaniku i Njegovu miljeniku, njegovoj asnoj porodici, vrlim
ashabima i svima onima koji nose istinu, brino je uvaju u svojim srcima
i dijele dareljivo s drugim ljudima.
Deseta godina poslanstva Muhammeda, j, tema je ovog poglavlja Resulullahove, j, Sire. Ta je godina nazvana godinom tuge senetul-huzn,
zato to su se putevi pozivanja ljudi vjeri zatvorili. Kada je na ahiret preselio Resulullahov, j, amida Ebu Talib, zatita koju je uivao Resulullah
odjednom je nestala. Uzvieni Gospodar dao je da niko ne moe kazati da
je Ebu Talib stajao iza poslanstva Muhammeda, j. U toj je godini preselila
i supruga Resulullaha, j, hazreti Hatida.
U jednoj lijepoj izreci velikani odgoja due kau:



Onaj ko na svom poetku ne izgara, nee na kraju zablistati i zasjati! Ovo
je vana lekcija iz Sire Resulullaha, j. Sve tegobe koje je doivio nisu ga bacile
u oaj, nego su ga navele da radi jo odanije i da bude jo predaniji svojoj misiji.
Te desete godine Resulullah, j, u pratnji Zejda odlazi u Taif, grad
pedeset kilometara udaljen od Meke, da pozove stanovnike Taifa u islam,

74 Mr. hfz. Kenan Musi


da pokua pronai podrku za misiju kojom je zaduen od Uzvienog Stvoritelja. Pedest kilometara pjeice sa svojim Zejdom. Na lijep je nain razgovarao sa stanovnicima Taifa, uio im je Kuran i pozivao ih vjeri u jednoga
Boga. Meutim, Taif je bio mjesto u kojem su uglavnom ivjeli imuni i
oni koji su se predali uivanjima na ovome svijetu na nedozvoljen nain.
Razvrat, zinaluk, je bio rairen, a alkohol se konzumirao na svakom koraku. Resulullah, j, pokuao im je na najljepi nain pribliiti vrijednosti
odanosti Gospodaru i vrijednosti koje svaki ovjek treba nositi. Kada je
zavrio, oni su ga vrijeali na najruniji nain i nagovorili su djeake i mladie da ga kamenuju. Na putu svoje misije Resulullah, j, najbolji ovjek,
doivio je da na njega bacaju kamenje samo zato to poziva vjeri u jednoga
Boga i to poziva vrijednostima koje ljude vode srei i na ovome i na buduem svijetu. Noge Resulullaha, j, bile su krvave, povrijeene kamenicama
baenim na njega i na Zejda. Njih su se dvojica sklonili u jednu bau, a
kada su ga krvavog vidjeli vlasnici bae, saalili su se na njega. Sluali su
dovu koju je Resulullah, j, upuivao. Dova je, kako kae Resulullah, j,
sr ibadeta, tj. robovanja Gospodaru. Tome nas ui sira Resulullaha, j.
Ui nas da u svakom trenutku svoga ivota upuujemo dovu, bez obzira na
to je li trenutak teak ili je lijep. Resulullah, j, tada ui dovu koju sluaju
oni koji nisu muslimani. Resulullah u toj dovi kae:






Gospodaru moj! Ja se samo Tebi alim na slabost svoju i ponienje od
ljudi...










O Najmilostiviji, ti si Gospodar onih koji su potlaeni i ponieni, Ti si
moj Gospodar...

U susret Resulullahu j

75

Kome me preputa! Onome koji me vrijea ili neprijatelju koji nada


mnom vlast ima.

Gospodaru moj, ako Ti nisi na mene srdit, zaista ja tome nikakvu panju
ne posveujem, ali Tebe molim da mi podari dobro.







Utjeem se svjetlosti lica Tvoga, koje razbija svaku tminu i na kojem su
dunjaluk i ahiret sazdani





Sauvaj da na mene ne padne Tvoja srdba.



Gospodaru, Tebi u se obraati dovom dok ne bude zadovoljan i nema
snage i nema moi osim Tvoje!72
Tada su mladii, vlasnici bae, poslali svoga slugu Adasa, kranina,
Resulullahu s posudom groa. Kada je Adas uo Resulullaha, j, kako ui
Bismillu, upitao se ko je taj ovjek. Resulullah, j, upita Adasa ko je on, a
Adas kaza da nije od stanovnika ovog mjesta, nego da je iz Nineve, grada u Iraku, grada Junusa, a.s. Resulullah, j, ree mu: Ti si iz grada estitog Allahova
roba Junusa! Adas ree: ta zna o Junusu! Resulullah, j, odgovori mu
kako je Junus, , Boiji poslanik i kako je to njegov brat po poslanstvu. U
predanjima se kae da je Adas tada poljubio Resulullaha, j, u elo i u ruke
i da je ljubio njegove noge koje su krvarile. Bio je sretan to ga je Dragi Bog
poastio time da susretne Muhammeda, peata svih poslanika.73
U svim tekim stvarima ima neke ljepote. Jedan Allahov rob kae:
Iskuan sam, roeno mi je dijete s tekom mahanom, a najdrae mi je
72 Mutteki el-Hindi, Kenz el-ummal, 3613.
73 Nedevi, Es-Sire en-nebevijje, str. 216.

76 Mr. hfz. Kenan Musi


bilo to to sam u tim tekim trenucima govorio samo ono ime je Allah
zadovoljan. To su mi najdrai trenuci, jer me Allah poastio time da sam
Njemu tada bio zahvalan i strpljiv na onome to me zadesilo!
Deseta godina poslanstva, godina tuge, ujedno je i godina Taifa, godina dove, godina Adasa, godina u kojoj je Resulullah, j, doivio i poast.
Imama Ahmeda upitali su kada e se vjernik odmoriti, a on je, dajui nam
lekciju iz ivota Muhammeda, j, odgovorio: Odmorit e se kada mu
noga u Dennet ue; prije toga odmora nema, prije toga su dobra djela!
Jedan pjesnik kae: Moje je srce vjerovanjem pokriveno, moja djela to
vjerovanje potvrditi moraju!
Deseta godina poslanstva godina je Israa i Mirada. Ova dva prelijepa
putovanja darovana Resulullahu, j, dvije su poasti kojima je Gospodar,
kako kae u Kuranu: Uvrstio njegovo srce! Isra, putovanje Resulullaha,
j, iz Meke u Kudsi-erif i Mirad, putovanje Resulullaha, j, na nebesa
i susret s Uzvienim Stvoriteljem. Isra je zapoelo u Meki i u Kudsi-erifu
Resulullah, j, biva imam svim vjerovjesnicima, jer je predvodio namaz, a
zatim se Dibril na Buraku uzdigao s Muhammedom, j, na nebesa, gdje
je na svakom nebu susreo nekog od vjerovjesnika. Na prvom nebu susreo
je Adema, , to bi nas trebalo podsjetiti da smo svi pripadnici ljudskog
roda i da to bratstvo trebamo dijeliti.
Na drugom nebu susreo je Isaa, , i Jahjaa, , na treem nebu susreo je Jusufa, , na etvrtom Idrisa, , na petom Haruna, , na estom Musaa, , i na sedmom Ibrahima, . Ti su vjerovjesnici doivjeli
ono to je doivio i Resulullah, j. ak je Jahja, , bio ubijen, Jusuf, ,
bio je prodan i odveden u drugu zemlju, Harun, , i Musa, , doivjeli
su od svoga naroda vrijeanje, Ibrahim, , doivio je da ga bace u vatru.
Resulullahu, j, kao da su bila utjeha upravo ova putovanja Israa i Mirada.
Zato je svakom vjerniku i vjernici u trenucima tekoa i nevolja najvea
utjeha abdestiti se, stati na namaz, klanjati dva rekata, podii svoje ruke i
kazati svome Gospodaru: Sva su iskuenja lahka ako si Ti sa mnom zadovoljan. U asnom Kuranu Uzvieni Gospodar kae:

U susret Resulullahu j

77

Hvaljen je Onaj Koji je po noi Svoga roba na putovanje iz harema


mekanskog u harem daleki odveo!74
Uzvieni Gospodar kae: Svoga roba, a to je najvei stepen, stepen kojem streme svi koji znaju sutinu ivota i svi koji su uli u bit naeg postojanja.
Resulullah, j, rekao je da onoga ko se ponizi radi Allaha, Allah, , uzdie.
Zbog toga je Isra putovanje, poast i zaduenje; poast jer time Uzvieni
Gospodar Resulullahu dariva utjehu koja mu je potrebna. Predanjem se
prenosi da je Resulullah, j, prilikom njihova susreta vidio Adema, ,
kako gleda na desnu pa na lijevu stranu. Na desnoj je strani Adem, ,
vidio mnotvo, a zatim je i na lijevoj strani takoer vidio mnotvo ljudi.
Kada je pogledao na desnu stranu, Adem, , se nasmijao, a kada je pogledao na lijevu stranu, rastuio se. Na desnoj su strani bili njegovi potomci
stanovnici Denneta, a na lijevoj strani stanovnici Dehennema.
Poruka Israa i Mirada takoer je u tome da bez obzira na to koliki
stepen ovjek postigao u ivotu, stepen roba Gospodaru mora biti zadran, u suprotnom sve drugo gubi vrijednost. U predanjima se prenosi da
je Ibrahim, , na Miradu rekao svome praunuku Muhammedu, j, jer
Muhammed potjee od Ibrahimovog Ismaila, : Muhammede, poselami
svoj ummet i reci mu da je Dennet lijep i reci mu da je denetska zemlja
dobra i da je denetska voda slasna i da plodovi uspijevaju, a da je zikrullah
najbolje to mogu posijati!75 To znai da je izgovaranje rijei Subhanallah, Elhamdulillah, La ilahe illellah, Allahu Ekber, koje znae Hvaljen je
Allah, Hvala Allahu, Nema drugog boga osim Allaha, Allah je najvei ono
najbolje to ummet Muhammedov moe initi. Najvea vrijednost roba
jeste njegovo spominjanje svoga Gospodara; ak je i namaz, propisan na
Miradu, propisan kako bismo se sjeali svoga Gospodara. Namaz je stup
74 El-Isra, 1.
75 Nema snage, nema moi sem Allahove, La havle ve la kuvvete illa billahi, preporuka je Ibrahima, , ummetu Muhammeda, j, da to vie izgovaraju. Taberani, Ed-Dua, str. 474. Ibn
Kesir, Tefsir, tom 2, str. 577.

78 Mr. hfz. Kenan Musi


vjere i on je jedina obaveza koju nam je Uzvieni Stvoritelj naredio na nebesima preko Muhammeda, j.
Vraajui se, Resulullah, j, dolazi do Musaa, , koji mu, imajui
iskustvo rada s ljudima, kae: Muhammede, tvoj ummet nee izdrati,
vrati se Gospodaru i zamoli Ga za olakanje! Resulullah, j, se vraao
dva puta i molio Gospodara da mu smanji obaveze, te je na kraju Gospodar smanjio broj namaza na pet i rekao: Kod Mene se ne mijenja. Jedno
dobro djelo vrijedi koliko deset; pet dnevnih namaza, od kojih svaki vrijedi koliko deset, jeste kao da obave pedeset! Zamislimo da svakodnevno
moramo obaviti pedeset namaza, koliko bi nam to bilo teko. Pet dnevnih
namaza trae pola sahata ili malo vie. Toliko od nas trai na Gospodar,
a mi Mu nismo spremni to dati. Svi drugi od nas trae vie, oni kod kojih
radimo trae najmanje osam sati, nae porodice trae nae vrijeme, trae
da im se posvetimo. Gospodar trai pola sata da Ga se sjetimo namazom.76
Vana lekcija iz Sire Resulullaha, j, ui nas da je na namaz naa
duhovna hrana koju moramo uzeti, kao to je putovanje iz Meke u Kudsierif, a zatim i uzdizanje na nebesa, bila utjeha Resulullahu, j. Nekada
u razgovoru s ljudima ujemo da stvari koje vjernici klanjai doivljavaju
jednostavnim oni drugi ih ne mogu ni uti. To je zato to nisu sebi priutili
zadovoljstvo te duhovne hrane. Zato treba manje priati, a vie konkretno
pokazati kako bi sami osjetili slast i vrijednost sedde i namaza. Niko nije
ostavio namaz nakon to ga je iskreno prihvatio i nakon saznanja kolika
je to obaveza vjernika. Namaz je prvo pitanje na koje emo odgovarati na
Sudnjem danu. Resulullah, j, susree se s vjerovjesnicima, a za svako nebo
na koje idu Dibril, , moli dozvolu za ulazak; najprije na prvo nebo kod
Adema, zatim na drugo kod Isaa i Jahjaa, zatim na tree kod Jusufa, na
etvrto kod Idrisa, na peto kod Haruna, na esto kod Musaa i na sedmo
kod Ibrahima. Sve je to ureeni sistem kako nas i Gospodar ui da trebamo
u ivotu imati reda. Jedan je odgajatelj, vidjevi nered u sobi onih koje je
odgajao, sjeo i gotovo sa suzama u oima kazao da ih nee kazniti, ali mu
76 Ibn Kesir, Tefsir, tom 3, str. 10.

U susret Resulullahu j

79

je veoma ao, jer da nije nered u njihovim duama, ne bi bio takav nered
ni u njihovoj sobi. Red u drutvu pokazatelj je reda u nama.
Resulullah, j, dobija utjehu nakon puta u Taif i nakon tekog povratka u Meku, kada je u strahu uao u grad pod zatitom Mutima ibn Adija,
nemuslimana, ali estitog ovjeka koji je zatitio Resulullaha.77 Po povratku iz Taifa dobija putovanje Israa i Mirada. Prva osoba koja je potvrdila
istinitost ovog putovanja i koja je dobila titulu Es-Siddik Iskreni bio je
hazreti Ebu Bekr, . Njemu je Resulullah, j, prenio to putovanje, kao i
drugima u Meki, a on je meu prvima povjerovao.
Put prvih generacija muslimana nije bio lahak, naprotiv bio je teak jer
su mnoge prepreke bile na njema. Ebu Zerr, , pria da kada je uo da se pojavio posljednji Boiji Poslanik, poslao je svoga brata da ispita o emu se radi.
Kada se brat vratio, priao je da se pojavio ovjek koji govori lijepe stvari i
ui neto to nije pjesnitvo. Zatim je Ebu Zerr, , sam otiao u Meku, jer
nije bio zadovoljan onim to mu je brat prenio. U haremu Kabe vidio ga je
hazreti Alija, , i poveo ga svojoj kui. Ebu Zerr, , nikome nije smio kazati
da eli razgovarati s Resulullahom, j. Tek je trei dan otiao kod Resulullaha
i potom primio islam. Resulullah, j, rekao mu je da se vrati svome narodu,
a on mu je uzvratio: Boiji Poslanie, ja u na sav glas rei La ilahe illellah,
Muhammedun resulullah! Potom izlazi meu mnogoboce i kae im: La
ilahe illellah, Muhammedun resulullah. Na te rijei oni ga napadaju. Samo
radi te reenice, jednostavne ali temeljne u ivotu svakog ljudskog bia
Nema drugog boga osim Allaha i Muhammed je Boiji poslanik.
Resulullah, j, svojim nas ivotom ui koliko je vana dova, zato uimo iskreno dove, budimo ponizni i budimo od onih koji svoja srca zikrom
vezuju za Gospodara. Spominjanje Uzvienog Gospodara posebno je vrijedno u mubarek danima i noima, odabranim trenucima.
Molimo Uzvienog Stvoritelja da nam pomogne da redovno itamo
Siru Resulullaha, j, i da se napajamo s tog istog izvora razumijevanja vjere. Svaka su vrata razumijevanja vjere, osim Resulullahovih vrata,
77 Mubarekfuri, Er-Rehik el-mahtum, str 146.

zatvorena. Molim Gospodara da nas poasti da prema svojim porodicama


budemo kakav je bio Resulullah prema svojoj, da prema svome drutvu
budemo kakav je bio Resulullah i da u dostavljanju poslanice islama budemo kakav je bio Resulullah, j. Amin!

81

USTRAJNOST U D OBRU
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Molimo Ga da nas poasti da
osjeamo darove velikim kako bi Njemu bili zahvalni, da osjetimo posebnost vremena i da koristimo vrijeme na najbolji mogui nain. Salavat i
selam, mir i spas Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku i Njegovu
miljeniku, peatu vjerovjesnika, njegovoj asnoj porodici, vrlim ashabima
i svima onima koji slijede uputu islama do Sudnjega dana.
Resulullah, j, rekao je:




Zaista Allah voli kada neko od vas neto radi da to usavri!78
Uimo iz ivota Muhammeda, j, uimo nastojei njemu u susret ii. Uimo o veliini iskustva Resulullaha, j, i uputa koje nam je dao svojim ivotom.
Nakon desete godine poslanstva Meka postaje tmurno mjesto Muhammedu,
j, i prvim muslimanima. Mogunost promjene je mala, ali se ambijent mora
promijeniti za svakoga ko se eli promijeniti i ko eli iz loeg ii prema dobru.
Prvi je uvjet promjena sredine. Resulullah, j, vidi da muslimani vie ne mogu
utjecati na stanovnike Meke jer su im interesi na prvom mjestu. Materijalizam,
robovanje kipovima i nemoral na svakom su koraku. Resulullah, j, pokuava uiniti koliko moe, ali je svjestan da sljedeih godina mora traiti drugo
mjesto odakle e obavljati svoju misiju i odakle e ljudima prenositi poslanicu
78 Taberani, El-Mu'dem el-evset, tom 1, str. 275.

82 Mr. hfz. Kenan Musi


islama. Desete godine u vrijeme hada Resulullah, j, trai one koji e mu
pomoi da dostavi poslanicu. Jedna od vanih lekcija Sire Resulullaha, j, jeste
da vjernik i vjernica nikada ne gube nadu. Gospodar kae:



Nadu u Allahovu milost izgubit e samo oni koji Njega ne vjeruju!79
Bez obzira na neuspjeh koji ovjeka zadesi na fakultetu, u poslu, u
porodici, gdje god, on ne gubi nadu, on dalje radi. Dakle, desete godine u
vrijeme hada Resulullah, j, susree se s brojnim ljudima uei im Kuran.
Imao je dvadeset est susreta s plemenima kojima je nudio da ga zatite
kako bi dostavio poslanicu. Uzvieni Gospodar postavio je zakon po kojem
e se vrata otvoriti onome ko kuca na njih. Susreti Resulullaha, j, poruka su nama da ne smijemo odustajati. Dvadeset est susreta u deset dana
pokazuju ko istinski izgara kako bi ljudima prenio istinu. Zamisli da sa
svojom porodicom u deset dana dvadeset est puta sjedne i podsjeti se na
ono to je dobro, podsjeti se na ahiret i na svoga Gospodara. Resulullah,
j, susreo se i s plemenom Benu Hanifa iz kojeg je kasnije doao Musejlema Kezzab Laac. Prenosi se da je najruniji odgovor dobio upravo od
njih. Njihove su rijei bile tako rune da ih prenosioci nisu doslovno ni
prenijeli, nego su kazali: Ponudio im je, uio im je Kuran, a oni su ga
runo vratili! Zatim se susree s plemenom Benu Kelb, rije kelb na arapskom jeziku znai pas. Porodica psa runo je ime, ali jedan ogranak te porodice zvao se Benu Abdullah sinovi Abdullahovi. Resulullah, j, izlazi
im u susret i kae: Kako vam je Allah dao lijepo ime, porodico Abdullahova!
Meutim, i oni su ga, usprkos njegovoj blagosti, odbili. Resulullah, j, zatim
odlazi kod treeg plemena.
Ovo su samo neki obrasci njegovih susreta s ljudima koji su doli u toj
godini, godini hada koji, zapravo, nije had, nego obiaj mnogoboaca
u to vrijeme. Resulullah, j, susree se s plemenom Benu Amir ibn Sasa
i njima ui Kuran. Oni su imali umnog ovjeka koji se zvao Behira ibn
79 Jusuf, 87.

U susret Resulullahu j

83

Firas i koji je, pokazavi na Muhammeda, j, rekao: Kada bismo uzeli ovog
mladia, zaista bismo vladali i Arapima i strancima. Voe plemena pitali su
Muhammeda, j: Ko e, Muhammede, vladati nakon tebe ako mi pobijedimo druge. Muhammed, j, odgovorio im je: Vlast je samo Allahova.
Na to su ga oni odbili rijeima: Ne elimo te pomoi jer neemo dobiti
vlast. Od onih koje poziva u misiju Resulullah, j, trai da joj budu krajnje predani i u tome iskreni, da ne oekuju poloaj, niti da se time nad ljudima uzdiu. Zatim odlazi kod drugog plemena, takoer ogranka plemena
Benu Amir. Prvak tog plemena zvao se Budra ibn Kajs, stariji ovjek i vrlo
lukav. Kada im je doao Resulullah, j, njega nije bilo, a prisutni mlai
ljudi, nakon to su uli Kuran, odmah su prihvatili. Kada se Budra vratio,
upitao je: Ko je ovaj ovjek? Odgovorili su da je to osoba koja tvrdi da je
poslanik i da trai zatitu i podrku u dostavi poslanice svoga Gospodara.
Budra je na to rekao: Ako ste ga prihvatili, niko vee zlo od vas nije uinio. Ako vi njega prihvatite, njegovo pleme Kurej borit e se protiv vas!
On potom na najgori nain vrijea Resulullaha, j, i kae mu: Da nisi
gost, glavu bih ti odsjekao! Na takvu prijetnju ivotu Resulullah, j, ustaje bez odgovara. Kada je Resulullah, j, uzjahao devu, Budra ju je estoko
podbo, a deva, propinjui se, zbaci Resulullaha, j, u prainu. Svi su se stali
smijati Boijem Poslaniku, j, samo je jedna ena iz plemena Benu Amir,
udata u Meku, prila i kazala: Zar e neko Resulullaha vrijeati, a niko da
ga zatiti! Ona je bila primila islam i odvano je stala u zatitu Resulullaha, j. Tri mladia iz plemena ustaju i tite Muhammeda, j, druga trojica
ustaju i njih napadaju te nastade borba u samom plemenu. Gospodaru,
uio je Resulullah, uputi ove, a osveti se ovima! Budra i trojica napadaa
skonali su na najgori mogui nain, a trojica branitelja Resulullaha, j,
primili su islam.
Svi susreti Resulullaha, j, s ovim plemenima bili su oteani time to
je iza njega stalno iao njegov amida Ebu Leheb, estoki neprijatelj islama,
titei svoje interese koji su bili usko vezani za kipove. Poto je bio imuan i poznat, ljudi su ga sluali dok je govorio: Ovo je moj brati, on je

84 Mr. hfz. Kenan Musi


poremeen! Pokuajmo zamisliti kako je u tome bilo Resulullahu, j. On
se susreo i s plemenom Benu ejban. To je bilo arapsko pleme poznato po
odvanosti i brojnosti, a ranije je ivjelo blizu Perzije. Resulullah, j, susreo
se s trojicom velikana tog plemena, Magrukom, Hanijem i Musenom.80
Iako tada nisu primili islam, oni su na dostojanstven nain razgovarali s
Resulullahom. Resulullah, j, doao je u pratnji Ebu Bekra. Ebu Bekr je
dobro poznavao arapska plemena; znao je brojno stanje u plemenima, na
koji nain rade, koje su im vrline, a koje mahane i slino. Ebu Bekr ih je
upitao: Koliko imate vojnika, koliko imate ljudi!? Odgovorili su: Imamo vie od 1.000 konjanika! Ebu Bekr je nastavio: Kako se susreete sa
svojim neprijateljima? Odgovorili su: Mi uinimo ono to je do nas, a
pobjeda dolazi od Boga! To je pleme bilo vrlo blisko tevhidu, vjerovanju
u jednog Boga. Oni su pitali Muhammeda, j, ta eli od njih. Najprije im
je Resulullah, j, uio Kuran, a zatim im je rekao da od njih trai zatitu
i podrku u dostavljanju poslanice svoga Gospodara. Zatim su ga pitali ta
je to to nareuje, a Resulullah, j, prouio im je sljedee ajete:






Reci! Doite da vam kaem ta vam Gospodar va propisuje, da
mu nikoga ravnim ne smatrate i da roditeljima dobro inite, da djecu
svoju zbog neimatine ne ubijate, Mi i vas i njih hranimo. Ne pribliavajte se pokvarenim stvarima bile javne ili tajne, ne ubijajte onoga
koga je Allah zabranio ubiti, osim kada to pravda zahtijeva. Eto to vam
On preporuuje, Uzvieni Stvoritelj da bi ste razmislili. Ne pribliavajte se imetku siroeta, osim na najljepi nain, sve dok punoljetno ne
postane i ne zakidajte na litru i kantaru.81
80 Sujuti, Ed-Durr el-mensur, tom 3, str. 372.
81 El-Enam, 151-152.

U susret Resulullahu j

85

Lica prisutnih su se promijenila; pogotovo je Magruk s velikom panjom


sluao ajete koji nikoga ne ostavljaju ravnodunim. Prvaci tog plemena pokazali su su razumnim rekavi da sve to ne mogu nabrzinu prihvatiti, jer ono
to se nabrzinu prihvati obino sa sobom nosi kajanje. Musena ibn Haris je
rekao da ono sa ime je Resulullah, j, doao mrze vladari i kraljevi, i poto
su oni u vezi s Perzijom ne mogu ga zatititi od Perzijanaca, ali im nee biti
teko da ga zatite od Arapa. Meutim, vjernik i vjernica svoju vjeru moraju
u cijelosti uzeti, u cijelosti je ivjeti, naprimjer neko moe klanjati, a ne moe
se pokriti, ili moe klanjati, ali ne moe zekat davati. Dok se vjera u cijelosti
ne uzme, ne moe se osjetiti njezina puna slast. Oni su na razuman nain
razgovarali s Resulullahom, j, te on ustade i ree im: Niste mi loe odgovorili!, ili Istinu ste kazali! Poto su tokom razgovora veliali Perziju, koja
je bila velesila toga vremena, Resulullah, j, upita ih: Hoete li zahvaljivati
Bogu i Njega veliati kada On dadne da Perzija bude muslimanska! Oni
odgovorie: Gospodara za svjedoka uzimamo da emo tako uiniti! Prolo
je vrijeme, Resulullahu, j, je preselio, doao je hilafet Ebu Bekra. Hazreti
Ebu Bekr, , jednom prilikom uje kako se arapsko pleme Benu ejban koje
je primilo islam bori protiv Perzije i suprotstavlja se Perzijancima, a meu
njima se posebno istie neki Musena ibn Haris. Ebu Bekr upita jednog od
svojih savjetnika: Ko je taj Musena, dovedite mi ga da ga upoznam? Kada
je Musena doao, hazreti Ebu Bekr ga upita ko je on, a Musena mu odgovori: Sjea li se, Ebu Bekre, delegacije Benu ejbana i sjea li se razgovora
s Resulullahom? Ebu Bekr ree Museni: Da te vidi Resulullah, j, bio bi
radostan! Tada Musena, sa suzama u oima, jer je primio islam tek nakon
preseljenja Resulullaha, ree: Kajem se jer sam propustio druenje s Resulullahom, kajem se jer sam odgaao dobro! Ne smije ovjek odgaati dobro
koje eli uiniti. Subhanallah! Kaje se zato to nije prihvatio islam kada mu
je Resulullah, j, nudio. Sira nas ui da se za svako nae djelo moramo pitati
kako bi ga Resulullah ocijenio, jer je to ocjena naeg Gospodara. Nama vjera
i Kuran dolaze kroz korito koje se zove ivot Resulullaha, j. Tada je Musena
prouio ajet:

86 Mr. hfz. Kenan Musi


Nije isti od vas onaj ko je prije osloboenja Meke dijelio svoj imetak i borio se!82
Priznajmo ljudima koji imaju neko dobro u islamu koje su uinili!
Priznajmo im to dobro da bi se dobro irilo.
Musena ali to nije prihvatio da bude ashab Resulullaha, j, ali veliki
doprinos daje islamu. Perzija je samo nekoliko godina nakon toga njegovim
trudom, trudom Halida ibn Velida, , i drugih ashaba velikana ula u islam.
Resulullah, j, susree se i s pojedincima, susree se s Rukanom iz
plemena Benu Muharib, poznatim hrvaem kojeg niko nije mogao savladati. To je ovjek koji ne razumije jezik razuma, ne razumije jezik objave,
on samo razumije jezik miia. Resulullahu, j, kae: Ako me savlada, ja
u te slijediti! Resulullah pristaje: Uredu! Prvi ga put savlada, a Rukane
kae: Ti si mene, Muhammede, nabrzinu uzeo, hajdemo drugi put! I
drugi put ga Resulullah, j, savlada! Kada ga je Resulullah, j, savladao i
trei put, Rukane nije mogao vjerovati. Sabrao je sve ljude da im pokae
kako e savladati Muhammeda, a Muhammed njega savladao. Rukane je
ipak odbio prihvatiti islam.83
Nekada pokuavamo nekome na pravi put ukazati, nekada i sa svojim
ukuanima vidimo da stvari ne idu onako kako bismo eljeli. Dvadeset
est pokuaja u deset dana, to je neto emu nas ui Resulullah, j. Svaki
je pokuaj nain da se pribliimo Allahu, a rezultat nije u naim rukama.
Resulullah, j, susree se i sa Suvejdom ibn Samitom, mudrim ovjekom
koji je itao ranije knjige i sabirao Lukmanove mudrosti. Muhammed, j,
doao je kod njega i ponudio mu islam, a on je kazao: Ja imam bolje od
toga to je kod tebe! Citirao mu je Lukmanove mudrosti, na to mu je
Resulullah, j, sasluavi ga, rekao da je to lijep govor, ali ono to on ima
mnogo je bolje. Zatim mu je prouio ajete iz Kurana i kada ih je Suvejd,
82 El-Hadid, 10.
83 Ebu Davud, Sunen, Libas, 4078.

U susret Resulullahu j

87

koji je znao ta je mudrost a ta je Boija Objava, uo, prihvatio je islam,


kazavi da je slab i da ga ne moe pomoi.
Resulullahu, j, dolazi i osoba iz plemena El-Ezdi koju su mnogoboci
pokuali udaljiti od njega. Doao je kod Resulullaha jer je uo da Kurejije
imaju mladia koji pati od dina, a on je bio poznat po tome to lijei od
toga. Pitao je Muhammeda, j, da li ima problema sa dinima. Resulullah,
j, doekao je tu priliku da mu prenese vrijednosti islama. Rekao mu je
rijei koje esto ujemo na hutbi:












Zaista zahvala pripada Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomo molimo
i od Njega oprost traimo. Onaj koga Allah uputi njega niko u zabludu nee
dovesti, a koga Allah u zabludu dovede, niko ga uputiti ne moe!84
Kada je ovaj to uo, odmah je znao da se ne radi o dinima, nego da
se radi o neemu to nije ljudskog porijekla te je traio da mu Poslanik, j,
ponovi ove rijei nakon ega je i prihvatio islam.
Jedan od ljudi s kojima se Resulullah, j, susreo bio je i Tufejl ibn Amr
iz plemena Devs. Tufejl je bio ugledan ovjek kojem su Kurejije odmah
skrenuli panju da se udalji od Muhammeda, j, kazavi mu da on poziva
ljude onome to rastavlja oca od sina i mua od ene, a zapravo su Tufejla
prepadali Resulullahom. Tufejl je, da bi se udaljio od Muhammeda, stavio
komad platna u svoje ui pri odlasku u harem Kabe gdje je Resulullah, j,
klanjao i uio Kuran. Tufejl kae: Usprkos mojim zaepljenim uima,
neki su kuranski ajeti ipak doprli do mene. im sam ih uo, rekao sam
sebi da sam ovjek koji poznaje pjesnitvo i da trebam uti ta taj ovjek
govori! Izvadio je platno iz svojih uiju, onako kako mnogi trebaju izvaditi prste iz svojih uiju kako bi mogli uti istinu. Kada je sasluao Resulullaha, j, njegovo se srce otvorilo. Pratio je Resulullaha do njegove kue,
a kada je Resulullah uao u svoju kuu, Tufejl je pokucao i uao, sasluao
84 Muslim, Sahih, Dumu'a, 868.

88 Mr. hfz. Kenan Musi


ajete iz Kurana jo jednom i primio islam. Odmah je pitao Resulullaha ta
mu nareuje. Resulullah, j, rekao mu je da se vrati svome narodu i da ga
pozove u islam.
Nekoliko godina nakon Hidre trudom i naporom Tufejla njegovo cijelo pleme primilo je islam. Bile su to stotine ljudi koji su dolazei u Meku
podigli veliku prainu, pa kada su Mekelije pitali ko to dolazi, reeno je
da dolazi pleme Devs koje je Tufejl ibn Amr svojim trudom uveo u islam.85
Ne gubimo nadu i uvijek ulaimo napor i trud poruke su iz ivota
Resulullaha, j. Traiti svoju ulogu i biti ustrajan u dobru koje inimo preporuke su Muhammeda, j. Svi kaemo da slijedimo Resulullaha, a jesmo
li ustrajni u dobru koje inimo, u dobroinstvu, u imetku koji izdvajamo,
jesmo li ustrajni u dobru. Nijedno dobro Resulullah nije prestao initi, a
mi inimo neto pa nam dosadi, jer naa srca ne mogu dugo izdrati taj
tempo zato to ne uimo iz ivota Resulullaha. Treba nas nositi ar kakav je
nosio Musena kada mu je Ebu Bekr rekao: Da te vidi Resulullah, obradovao bi ti se. Hoe li se Resulullah, j, obradovati susretu s nama i hoemo
li mi u tom trenutku biti svijetla lica zbog napora i truda koje smo uloili?
Molimo Gospodara da spoznamo da ovjek vrijedi onoliko koliko
radi, a ne onoliko koliko pria. Sira nas ui da nau vrijednost odreuju
naa djela. Molim Gospodara da uvamo prave vrijednosti i da nastojimo
svojim djelima pokazati da smo odani Gospodaru. Zaista je Allah Najplemenitiji i dovu svojih robova prima. Amin!

85 Nakon prve godine sa svojim narodom Tufejl, , se vraa Poslaniku, j, obavijetava ga kako
pleme Devs ne prihvata islam i trai dovu protiv njih. Zatim se pokajao zbog toga jer zna da
se dove Poslanika, j, ne odbijaju. Meutim, Resulullah, j, podie ruke i kae: Gospodaru,
uputi Devs i dovedi mi ih! Buhari, Sahih, Dihad, 2937. Uputa plemena Devs dolazi kroz
dovu Poslanika, j, i napor i trud Tufejla, .

89

PRVI MUSLIMANI MEDINE


Hvala Uzvienom Stvoritelju, Gospodaru svih svjetova. Njemu koji
nas je poastio da uivamo u blagodatima ramazana, da srca svoja dodatno
veemo za Njega i Njegovu vjeru. Neka je salavat i selam Muhammedu,
posljednjem Boijem poslaniku i Njegovu miljeniku, neka je mir i spas
njegovoj asnoj porodici, vrlim ashabima i svima koji slijede uputu do
Sudnjega dana.
Knjiga je pokuaj oivljavanja Sire Resulullaha, j, kako bismo je ivjeli svojim ivotima, da nastojimo biti bolji, da nastojimo biti na njegovoj
stazi i hoditi njegovim stopama.
I posljednjeg dana hada desete godine poslanstva Resulullah, j, poziva
ljude u islam. Naa mjerila kau nam da bi neke stvari jednostavno trebale
funkcionirati, a neke ne bi, te zato posveujemo veliku panju onim stvarima
za koje mislimo da mogu uspjeti. Meutim, vana lekcija iz Sire Resulullaha,
j, jeste da u svemu to radimo, bez obzira na to koliko se trudili i napora uloili, svoja srca trebamo vezati za Gospodara i znati da je On taj Koji
daje uspjeh. Oslanjanje na Allaha, tevekkul, jedna je od najbitnijih lekcija
iz Resulullahova, j, ivota. Posljednji dan hada desete godine poslanstva
Resulullah susree est mladia iz plemena Hazred. Susreo ih je kod brice
gdje su zavravali hadske obrede mnogoboaca. Mladii su bili iz grada Jesriba, petsto kilometara udaljenog od Meke. Sjetimo se Resulullahova, j,
odlaska u grad Taif s namjerom da njegove stanovnike pozove Allahu koji

90 Mr. hfz. Kenan Musi


su ga kamenicama vratili i sjetimo se da je tada Resulullah, j, uputio dovu
svome Gospodaru. Nismo spomenuli da je tada melek brda Resulullahu, j,
ponudio da ova mjesta srui tako to e brda na njih pasti. Resulullah, j,
je to odbio molei Allaha da dadne da iz njihovih kimi izau oni koji e
robovati Allahu, .86
Dakle, Resulullah, j, susree se s mladiima iji je grad Jesrib, budua
Medina, od Meke udaljeniji deset puta nego to je to Taif. Ovim nas Gospodar ui da bez obzira na obavezu da se potrudimo i planiramo, uvijek
svoja srca moramo vezati za Gospodara, a svoje ruke i svoj intelektualni
napor vezati za realnost. Dakle, nae je da se trudimo ali i da budemo svjesni da rezultati nisu u naim rukama. Resulullah, j, obradovao se kada je
vidio te mlade ljude i nakon to je s njima porazgovarao, ponudio im je
islam. Oni su kazali da ive s jevrejima i da su uli da e se pojaviti vjerovjesnik, to je bio dodatni razlog da prihvate islam. Nakon to su prihvatili
islam, Resulullah, j, rekao im je da se sljedee godine vide na tom istom
mjestu, mjestu koje se zove Akaba, danas mjestu s demretima na kojem
se bacaju kamenii tokom hadskih obreda. Oni su otili, a te jedanaeste
godine poslanstva gotovo da se nita znaajno nije desilo osim te jedne
sjemenke posijane u dalekoj Medini.
Sljedee godine oni su se vratili, bilo ih je dvanaest, osmerica iz plemena Hazred i etverica iz plemena Evs. Izmeu ta dva plemena vladalo
je veliko neprijateljstvo, u sukobima je bilo na stotine mrtvih i oni su se
nadali da e ih Gospodar kroz predanost islamu ujediniti. Resulullah, j,
bio je izuzetno sretan to ih je vidio i to su doli, te je traio od njih da
mu dadnu prisegu na est univerzalnih vrijednosti koje grade drutvo. Od
njih je uzeo prisegu da Dragom Bogu nikoga ravnim nee smatrati, da e
se udaljiti od bluda, da nee krasti, da nee ubijati svoju djecu, da nee lagati i da e Resulullahu biti posluni u dobru. Ovo je est temelja za svako
ljudsko drutvo onako kako je oslanjanje na Allaha preduvjet bilo kakvog
uspjeha na ovome i na buduem svijetu. Ovo su temelji za svakog vjernika
86 Buti Muhammed Said, Fikh es-sire en-nebevijje, str. 170.

U susret Resulullahu j

91

i vjernicu, za onoga ko se nada nagradi na buduem svijetu i istinskom


uspjehu na ovome, jer nije svaki uspjeh istinski. Zamislimo ovjeka koji
od harama sagradi kue, sakupi haram imetak, u oima svih on je velik i
uspjean, ali u oima vjernika i vjernica on ima samo ono to e biti dehenemska vatra pod njim. Zamislimo onoga ko zloupotrijebi svoj poloaj
i uzme od drugih ono to mu ne pripada. Istinski uspjeh nalazi se u ovih
est vrijednosti, iskrena vjera i odanost Gospodaru. Blud je ono to razara
porodice, zato Resulullah, j, utemeljuje odnos estitosti i ednosti. Kakve
su uasne posljedice u drutvu u kojem se blud rairi, kakvo je meusobno
povjerenje suprunika kada znaju da su prije branog ugovora imali seksualnu vezu? Strunjaci kau da su razlozi za razvode brakova u 70% sluajeva predbrane veze. Onaj ko je odan Allahu, on je odan i samome sebi
uvajui svoje tijelo za brak, uvajui sebe za svog branog druga. Kraa
je napad na imetak. U to je vrijeme bilo raireno ubijanje djece, ali ga je
Resulullah, j, iskorijenio. esta obaveza jeste poslunost Resulullahu, j,
u dobru. Resulullah, j, alje prvog izaslanika Musaba ibn Umejra, dvadesetosmogodinjeg mladia, koji je meu prvima primio islam, a u Medini
je bio Esad ibn Zurare, dvadesetjednogodinji mladi koji je ponio misiju,
jedan od prvih est muslimana iz Medine.
Svako vrijeme ima svoj govor. Resulullah, j, daje im ovih est principa.
Vjerujte u jednog Boga i Njemu robujte, uvajte se bluda, uvajte se krae,
ne ubijajte svoju djecu, blud i kraa vode ubijanju djece. U naem vremenu
to se zove abortus. U naim se arijama mlade djevojke, pa ak nekada i djevojice od petnaest-esnaest godina izlau ovoj sramoti. Kako da ona poslije
ima povjerenje u bilo koga. To je zato to nismo sluali Resulullaha, j, zato
to nismo sluali svoga Gospodara koji nam je preko Resulullaha kazao da su
brak i porodica osnova ljudskog drutva. Bez zdrave porodice ne moe biti
zdravo drutvo, na moral i moral nae generacije vrednuje se odnosom koji
imamo prema buduim generacijama. Ne stide se oni koji ire nemoral, a mi
se stidimo, nas je stid. uvajmo se bluda i uvajmo nau omladinu od bluda,
jer znamo kako su loe posljedice, koliko je slomljenih srca ostalo zbog bluda

92 Mr. hfz. Kenan Musi


i takvog odnosa u kome se na enu gleda kao na priliku za kratkotrajno uivanje, a pri enidbi se eli oeniti estitu.
Musab ibn Umejr bio je izaslanik Resulullaha, j, onaj za kojeg je
smatrao da je najbolji za tu misiju. Za poslove za koje istinski elimo da
uspiju trebamo odabirati najpouzdanije, odabirati ljude koji su sposobni i
koji su Allahu odani. Esad ibn Zurare, prvi musliman, onaj koji je doao s
prvom estericom, u Medini otvara svoju kuu. On je elio da iz plemena
Hazred i iz plemena Evs bude to vie muslimana kako bi na taj nain pomirili godine krvi koja je potekla meu njima. Esad ibn Zurare savjetovao
je Musaba na koji nain trebaju razgovarati i kau da u toj godini nije bilo
kue u kojoj nije spomenut Resulullaha, j. Napor tih ljudi bio je ogroman jer su postigli da svi spominju Muhammeda, j. Danas se spominje
ovaj ili onaj ovjek, a ne smije im zaviriti u ivot od prljavtina koje su
na sebe natovarili. Poznati danas nastoje to manje boraviti meu ljudima
kako bi prikrili svoju pravu prirodu. Vjernik i vjernica nemaju dva lica,
njihovo je lice isto za svakoga. Oni su prema svakome principijelni, dobri
i estiti, ali i odluni i pravedni kad treba.
Jednom su prilikom razgovarali dvojica velikana iz plemena Evs, Sad
ibn Muaz i Usejd ibn Hudajr, koje je hazreti Esad ibn Zurare elio pridobiti. Sad ibn Muaz kae: Usejde! Otii u kuu Esada, tamo ima neki ovjek
koji poziva nekoj vjeri. Ja ne mogu tamo otii jer je Esadova majka iz naeg
plemena, pa ne elim kvariti odnose s njim! Usejd je uzeo svoje koplje i
otiao u kuu Esada ibn Zurare gdje se susreo s Musabom ibn Umejrom.
Koplje je zabio u zemlju i rekao: Izai iz ovoga grada i prestani pozivati
vjeri! Musab ibn Umejr mirno ree: Hoe li da te uputim onome to je
bolje od toga! Esad ibn Zurare dodade: Musabe, dolazi ti Usejd pa budi
to iskreniji! Hazreti Musab, krajnje iskren, ree: Hoe li neto bolje?
Sjedi i sasluaj! Usejd uzvrati: Dobro si rekao! Sjeo je, zabo svoje koplje
jo ljut i paljivo sasluao hazreti Musaba ibn Umejra, mladog izaslanika.
Lice mu se promijenilo; pitao je hazreti Musaba kako se prima islam. Musab, , mu je rekao da se treba najprije okupati, istoa, zatim izgovoriti

U susret Resulullahu j

93

Kelimei-ehadet: Svjedoim da nema drugog boga osim Allaha i svjedoim da je Muhammed poslanik, a potom obaviti namaz, tj. klanjati dva
rekata. Moramo se zapitati da li bi danas Resulullah, j, nae mahale i nae
kue prepoznao po istoi?!87
Ovo je bitna lekcija iz ivota Resulullaha, j. Usejd odlazi kod Sada i
kae mu: Sade, bio sam kod njih! Sad ga je pitao ta se desilo, a on mu je
odgovorio: Zabranio sam mu da vie poziva i rekao je da e me posluati, ali
me strah za tvog roaka Esada da mu ko nee kakvu tetu nanijeti zato to je
primio Musaba pa otii i vidi ta se tamo deava! Sad, iako je imao samo 30
godina, bio je vrlo mudar te je shvatio da ga ovaj nagovara da ode i susretne
se s Musabom. Oni su poput nas, oni se tada nisu vidjeli s Resulullahom, j,
a svim su srcem povjerovali u ono sa ime je doao. Jedan od njih dao bi svoj
ivot i imetak da otkupi Resulullaha, j, jer je znao ta znai to imati. Sad
ibn Muaz odlazi kod Musaba i nakon to ga je sasluao, prima islam, vraa
se svojoj porodici i pita ih: ta mislite o meni! Odgovorili su mu: Ti si
najumniji, najmudriji, najugledniji meu nama! Na to im je rekao: Ja
vie s vama neu razgovarati dok svi ne primite islam! Prenosi se da nije
prolo nekoliko sati, a cijela porodica, cijelo pleme Evs primilo je islam.
Kad je ovjek voa, bitno je da bude voa u dobru. Resulullah, j, poslao
je izaslanika koji je promijenio stanje. Esad ibn Zurare primio ga je u svoju
kuu. Samo jednu godinu nakon Hidre Esad je preselio, a hazreti Musab
preselio je druge godine po Hidri. Sad, , je kao musliman ivio sedam
godina, a preselio je kao ehid. Za samo sedam godina, od 30. do 37. godine,
uinio je vie nego to emo mi uiniti za 60 ili 70 godina svoga ivota. Kada
je preselio ovaj plemeniti ashab, Resulullah, j, kazao je da se Ar potresao
zbog njegova preseljenja.88 70.000 meleka uzeli su dozvolu od Gospodara
da klanjaju denazu hazreti Sadu zbog njegova izgaranja u tome da ljudima
prenese istinu, da im kae ta je najbitnije. Svi ljudi znaju da odlaze s ovog
svijeta, ali malo ko hoe sasluati ta je tamo, ta se tamo deava. ovjeku
koji se istinski trudi i iskreno vjeruje Gospodar daje rezultat. Prvu prisegu
87 Mubarekfuri, Er-Rehik el-mahtum, str 163.
88 Buhari, Sahih, Menakib el-Ensar, 3803; Muslim, Sahih, Fedail, 2467.

94 Mr. hfz. Kenan Musi


dalo je dvanaest vjernika, osam iz plemena Hazred i etiri iz plemena Evs.
Dvanaeste godine poslanstva kod Resulullaha, j, dolazi 75 ljudi iz plemena Evs i Hazred, takoer u vrijeme obavljanja hada. Bili su dio drutva,
doli su zajedno sa svim hodoasnicima iz Jesriba/Medine. Koliko su se oni
trudili pokazuje injenica da su na tom putu izmeu Medine i Meke jo
trojica primili islam. Oni su krenuli da se susretnu s Resulullahom, j, a
ljudi koji su putovali s njima primaju islam.89
Bera ibn Mauru, voa hodoasnika, takoer je primio islam, Abdulah
ibn Amr ibn Hiram, jedan od najuglednijih stanovnika Jesriba, primio je
islam. Na koji su nain oni uspjeli tako pozitivno utjecati na ljude. Putovanje izmeu Medine i Meke traje otprilike jednu sedmicu, maksimalno deset
dana. Utjecali su svojim ponaanjem, ibadet je bitan, namaz je bitan, namaz
je stup vjere, ali ako klanjam, a na lo se nain ophodim prema ljudima, udaljiu ih od vjere svojim namazom. Naalost, time u ih udaljiti od Gospodara. Islam je u njihova srca uao kroz ponaanje tih prvih muslimana koje je
Resulullah, j, odgojio preko hazreti Musaba ibn Umejra, svog izaslanika u
Medini. Ako smo izaslanici Resulullaha i islama moramo nositi etiku i edeb
islama. Kada su ovih 75 muslimana doli u Meku, bilo je vrlo opasno da se
susretnu s Resulullahom, j. Najprije je Resulullah imao susret s Musabom
od kojega je dobio informacije o tome ta se zbiva u Medini. Meu tih 75
muslimana iz plemena Evs i Hazred bilo je i ena. Ne moemo uspjeti ako
mukarci i ene jednako ne uestvuju. Opasna je stvar kada se odvaja starija
od mlae generacije, ili obrnuto! Kada se kae da je budunost na mladima
zaboravlja se da je iskustvo kod starijih. Oni trebaju podijeliti mudrost s
mlaima, jedino zajedno moemo neto napraviti.
Resulullah, j, sasluao je Musaba, , saznao kakva je situacija u Medini i koliko je ljudi primilo islam. Ovih 75 ljudi bili su samo dio muslimana
koji su doli kod Resulullaha, j. Odredio im je dan kada e se susresti,
rekavi da to bude posljednji dan obreda, kako bi sljedei dan svi napustili
Meku i kako ne bi bilo opasnosti za njih nakon susreta sa njim. Ve su se
89 Mubarekfuri, Er-Rehik el-mahtum, str 165.

U susret Resulullahu j

95

pravile pripreme za ono to smo ranije spominjali, traila se druga sredina


za irenje misije. Traila se okolina u kojoj se moe iriti misija i poslanica
islama. Esad ibn Zurare, , onaj koji je meu prvima primio islam, bio je
meu ovih 75 muslimana. Bili su i drugi uglednici, hazreti Sad i hazreti
Usejd, hazreti Nusejba, kerka Kaba, hazreti Esma, kerka Amra i drugi.
Za taj dan u kojem su se susreli s Resulullahom, j, kau da im je drai od
dana Bedra, iako su uestvovali u Bici na Bedru i znali da je to bio dan u
kojem se promijenila povijest ljudskog roda. Islam je tog dana dobio svoju
domovinu. Resulullah, j, odlazi u nonu tminu nakon polovine noi sa
svojim amidom Abbasom koji jo nije primio islam. Postavlja Ebu Bekra
i Omera na dva brda da muslimanima uvaju strau. Blago onome ko uva
muslimane na bilo koji nain, pouavanjem, odgojem, ekonomijom, bilo
ime. Svako od tih ljudi ima nagradu. U sljedeem poglavlju govorit emo
o ovome bitnom dogaaju, susretu na Akabi, susretu Resulullaha, j, sa 75
muslimana i muslimanki koji su doli iz Medine da prihvate misiju i emanet oslanjajui se na Allaha, da opravdaju povjerenje koje im je Gospodar
ukazao nosei islam i prenosei ga drugima.
Molim Uzvienog Stvoritelja da nas poasti time da razumijemo Siru
Resulullaha, j, kao neto to nas vodi kroz ivot, da nas poasti moralom
i ponaanjem kakvo je imao Resulullah, j, da uvamo svoj namaz tako to
emo druge namazu voditi. Molim Uzvienog Stvoritelja da nas na tom
putu pomogne i da nam podari iskrenost u svemu to govorimo i radimo.

97

PRISEGA RESULULLAHU, j,
NA AKABI
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Molimo Ga najveim imenom Njegovim da nas poasti svakim dobrom na ovom i na buduem
svijetu. Salavat i selam Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku i
Njegovu miljeniku, njegovoj asnoj porodici, vrlim ashabima i svima onima koji slijede istinu i uputu do Sudnjega dana.
Tokom dvanaeste godine poslanstva, Muhammed, j, uporno poziva
ljude, iri istinu i ulae napore kako bi ljudima prenio poslanicu. Uzvieni
Stvoritelj u Kuranu kae:








O vjernici! Ako vi Allaha pomognete, Allah e vas pomoi i vae
korake uvrstiti!90
Svakoj osobi koja pomogne Allahovu vjeru, Allah dadne uspjeh u svemu to radi. Resulullah, j, susree se drugi put s delegacijom od 75 muslimana, mukaraca i ena, iz Medine, pripadnika plemena Evs i Hazred.
Prvi put, jedanaeste godine poslanstva, dolo ih je samo 12, a samo godinu
kasnije njih 75, a oni su bili samo dio muslimana Medine. Nije bila nijedna
kua a da islam u nju nije uao makar priom o islamu i o Muhammedu, j. Promovirati dobro i govoriti o dobru zadaa je svakog muslimana i
90 Muhammed, 7.

98 Mr. hfz. Kenan Musi


muslimanke. Resulullah, j, trebao je paljivo organizirati susret, jer je bilo
opasno susresti se u Meki sa 75 muslimana iz Medine. Odredio je da se
susret odri na kraju hadskih obreda, i u mjestu Akaba, mjesto demreta
na koja se bacaju kamenii tokom hadskih obreda. Zaduio je Ebu Bekra
i Omera da uvaju strau bdijui na breuljcima nedaleko od tog mjesta.
Najprije se susreo s Musabom ibn Umejrom, svojim izaslanikom, mladiem
umnim i iskrenim, koji je irio islam u Medini i prikupio potrebne informacije za Resulullaha, j.
Iz Sire Resulullaha, j, uimo da ni u jednu situaciju ne ulazimo dok je u
potpunosti ne ispitamo i dok ne provjerimo kakvi su ljudi ukljueni u to. Ni
ashabi Resulullaha, j, koji su bili u Meki nisu znali da e se Resulullah, j,
susresti s muslimanima iz Medine. Vane informacije treba davati samo
onima kojih se tiu, i to samo onoliko koliko je potrebno kako ne bismo ugrozili druge ljude. Resulullah, j, na susret s muslimanima dolazi
u pratnji svoga amide Abbasa. Abbas posmatra delegaciju ensarija. Rije
ensarija dolazi od arapske rijei nasr, to znai pomo. Ensarije su oni koji
e pomoi Resulullahu, j. On je tu da se dogovori s njima o preseljenju iz
Meke u Medinu, da dobije njihovu podrku kako bi ispunio misiju i dostavio poslanicu. Abbas, amida Resulullahov, j, koji jo nije primio islam,
kazao je kako porodica Benu Haima jo titi Muhammeda, bez obzira na
zlostavljanja i tlaenja, i da e ivot Muhammeda i dalje tititi. Kada je
Abbas zavrio, poeo je govoriti Resulullah, j. Najprije je zahvalio Uzvienom Stvoritelju i podsjetio prisutne na Gospodara, zatim je uio Kuran i
probudio najplemenitije osjeaje u tim ljudima koji su doli iz Medine kod
njega. Vrlo bitna stvar jeste ravnotea emocija i razuma. Moramo planirati
i truditi se, ali moramo znati da su nae emocije te koje nas nose, tj. ako
nemamo ljubavi prema neemu, onda to neemo ni initi. Moramo voljeti
dobro da bismo ga inili. Kada je Resulullah, j, zavrio, lica prisutnih bila
su ozarena te su ga pitali ta eli od njih, a on je zatraio pet stvari:

U susret Resulullahu j

99

Dajte mi prisegu na pokornost, da meni posluni budete, kada je teko


i kada nije teko, da dijelite, kada je oskudica i kada je obilje, traim od vas
da nareujete dobro i da odvraate od zla, traim da se ne osvrete na kritike
onih koji vas kritiziraju dok radi Allaha govorite i posljednje, traim od vas da
me zatitite od svega onoga od ega titite svoje porodice, svoje supruge i djecu.
Nagrada vam je dennet!91
Kako ovjek titi svoj evlad i svoju suprugu kao lav koji ne posustaje
to je Resulullah, j, od njih traio. Razmotrimo ovih pet stvari. Poslunost, Resulullah, j, trai da ga prihvate za prvog ovjeka Medine. Dijeljenje,
trai od njih da ne budu sebini, da budu dareljivi jer dolazi vie od 300
muhadira, onih koji e izbjei i sa svojom vjerom otii iz Meke u Medinu,
da dijele svoj imetak kako bi se na taj nain islam pomogao. Trai od njih
da nareuju dobro i odvraaju od zla, jer na tome poiva dobro u drutvu.
Nas je esto stid nekome, kada vidimo da ini neto loe, kazati: Nemoj to
initi!, a one koji ine zlo nije stid nas pozivati tome i kazati nam: ini
zlo! Trai da se ne osvru na kritike; musliman i muslimanka, kada znaju da
je ono to ine estito i dobro i da je time Gospodar zadovoljan, ne gledaju
desno i lijevo, ine to odani svome Gospodaru i ne osvru se na kritike. Trai
da zatite vjeru; vjernik i vjernica duni su zatititi vjeru i ivote ne samo svoje, nego ivote onih koji s njima dijele vjeru i onih drugih koji ive uz njih.
ivot je velika svetinja i Uzvieni Gospodar dao je svetost svakom ivotu.
Kada je Resulullah, j, zavrio, ustao je Bera ibn Marur, , voa delegacije, voa hodoasnika iz Medine, onaj koji je primio islam na putu izmeu
Medine i Meke. Vidio je kako se muslimani ophode i primio je islam zbog
njihova ponaanja, ne zbog ibadeta, ne zbog robovanja i namaza, nego zbog
91 Ahmed, Musned, tom 3, str. 322; Buhari, Sahih, Ahkam, 7199.

100 Mr. hfz. Kenan Musi


naina ophoenja. Moramo paziti kako se ponaamo prema ljudima, jer je
Gospodar dao da Resulullah, j, bude taj koji upotpunjuje najplemenitije
ljudske udi. Bera ibn Marur ustao je i rekao: Allahov Poslanie, daj ruku da
ti damo obeanje! Sad ibn Ubade, , jedan od prvaka ensarija, stanovnika
Medine, upitao je: Allahov Poslanie, ako mi tebi posluni budemo, dijelimo, nareujemo dobro, i spomenuo je sve to je Resulullah od njih traio,
ta je to to emo mi dobiti! Resulullah, j, pogledao ga je i odgovorio mu
rijeima: Dobit ete Dennet!92
Ensarije su za svoju odanost Resulullahu, j, dobili njegovo obeanje da
e njihova nagrada biti Dennet. Jedan od prisutnih upita: Allahov Poslanie, ako te Allah poasti da pobijedi, hoe li ti nas ostaviti i otii svome
narodu! Tada je Resulullah, j, rekao: Ja sam va i vi ste moji!93 Kao da
kae Resulullah, j, vaa i moja krv je ista, ja sam va do kabura. Prilikom
osloboenja Meke, Resulullah, j, je u Meki proveo samo kratak period, a
zatim se vratio u Medinu. Nakon jedne od bitaka kada je plijen podijeljen
novim muslimanima, a ensarijama, njegovim pomagaima, stanovnicima
Medine Resulullah nije dao nita, neki od njih bili su povrijeeni i mislili
su da se Resulullah, j, vratio svom narodu i da je njih zaboravio. Jedan od
njihovih prvaka rekao je Resulullahu, j: Neki kau da si ti opet naao svoj
narod i da si nas zaboravio! Resulullah, j, okupio ih je i kazao im:







Zar vam nisam doao kada ste bili u zabludi pa vas je Allah uputio, zar
niste bili slabani pa vas je Allah ojaao i obogatio, zar niste dumani jedni
drugima bili pa vam je Allah srca ujedinio...; i spomenuo im je blagodati
koje im je Gospodar dao, a zatim im je rekao:








Vi da hoete moete kazati da sam vam doao prognan pa ste me zatiti92 Ahmed, Musned, tom 3, str. 322; Buhari, Sahih, Ahkam, 7199.
93 Ahmed, Musned, tom 3, str. 460.

U susret Resulullahu j

101

li, naputen pa ste me vi pomogli, protjeran pa ste mi vi utoite pruili i bez


imetka pa ste me vi podrali! Prenosi se da su u tom trenutku ensarije oborili glave, jer ih je bilo stid dobra koje su uinili. Istinski vjernik i vjernica
stide se dobra koje uine, jer se boje da to djelo zbog spominjanja bude
poniteno. Tada je Resulullah, j, njima rekao:

Zar vam je teko, o ensarije, da dunjaluk dajem ovima kako bi pridobio


njihova srca da islam prigle, a vas sam prepustio snazi islama vaeg! Zar niste zadovoljni, o ensarije, da ljudi odvedu ovce i deve, a da se vi vratite sa Resulullahom!?
94
Svi su rekli: Zadovoljni smo da se s nama Resulullah vrati! Niz njihove
su obraze potekle suze. Resulullah, j, gledao je prisutne, traio je od njih
neto veliko, traio je njihovu poslunost, traio je da se odreknu sebinosti, traio je da nareuju dobro i odvraaju od zla, traio je da budu predani
dobru i da se ne osvru na kritike drugih, traio je da po potrebi zatite
Boijeg Poslanika i da zatite misiju islama.
Na kraju je Esad ibn Zurare, mladi od 23 godine, onaj koji je bio u prvoj delegaciji ensarija iz plemena Hazred, saekavi da emocije obuzmu ljude zbog obeanja Resulullaha, j, da je on njihov i da su oni njegovi, rekao:
Stanite, ako hoete da date prisegu Resulullahu, znajte da se svi ljudi mogu
okomiti na vas, da ete moda morati sa svima zaratiti samo da zatitite Resulullaha. Nemojte obavezu prihvatiti ako je neete ispuniti! Ozbiljan vjernik i vjernica najprije dobro razmisle o svakom odnosu u koji ulaze i nee
prihvatiti obavezu koju ne mogu ispuniti. Oni su kazali. Mi prihvatamo!
I pruili su svoje ruke, pourili su dati prisegu, obeanje Resulullahu, j.
Prenosi se da su se natjecali ko e to prije uiniti. Kada su zavrili s prisegom
u tmini noi posljednjeg dana hadskih obreda, Resulullah, j, rekao im je
94 Ahmed, Musned, tom 3, str. 76.

102 Mr. hfz. Kenan Musi


da sjednu i zatim je porazgovarao s njima o obavezama koje imaju. Podijelio
im je zadae, jer je dolazilo vie od 300 muslimana i muslimanki iz Meke u
Medinu koje je trebalo zbrinuti. Dok je s njima razgovarao, s jednog brda
neko je povikao: Kurejije, Kurejije, eno muslimani i Muhammed hoe da
vas napadnu! U nekim predanjima kae se da je to bio ejtan koji ih je elio
upozoriti, jer je Gospodar dao da Resulullah, j, posveti panju organizaciji
ovog susreta u tmini noi do najmanjeg detalja. Oni su se izvukli iz svojih atora kada ih niko nije vidio i sve se dobro zavrilo. Kada su zavrili dogovor,
Resulullah im je rekao da se vrate u svoje atore i niko od stanovnika Meke
nije znao ta se te noi desilo. Dani hada su se zavrili i ensarije su se vratile
u Medinu, njih 75 iz plemena Evs i Hazred. Resulullah, j, dozvoljava
svojim ashabima, odanim mukarcima i enama, da uine Hidru iz Meke
u Medinu, rekavi im:




Vidio sam mjesto vaeg preseljenja, zemlja posaena palmama, izmeu
dva breuljka95
Resulullah, j, dozvolio im je i oni su u grupama poeli odlaziti iz Meke.
Bilo im je teko jer su ostavljali sve to su imali, svoje imetke i svoje porodice. Ebu Selema i Ummu Selema, imali su sina i oboje su primili islam. Ebu
Selema je poveo svoju porodicu na put u Medinu, meutim dok su izlazili iz
Meke, njihove su ih porodice zaustavile i nisu im dopustile izlazak. Porodica
Ummu Seleme rekla je Ebu Selemi da nju i njezino dijete ne moe voditi i
da e ih oni zadrati. Ebu Selema je htio posluati Resulullaha pa je rekao:
Ja moram ii! Ummu Selema je ostala sa svojom porodicom i djetetom.
Na to porodica Ebu Seleme kae: Uzeli ste nae dijete! eljeli su otrgnuti
djeaka od njegove majke. Porodica Ebu Seleme s jedne strane, a porodica
Ummu Seleme s druge strane stanu toliko razvlaiti dijete izmeu sebe da
su mu ruku iz ramena iaili. Sve je to majka gledala bez mogunosti da se
suprotstavi. Porodica njezina mua odvela joj je dijete, a njezina ju je poro95 Buhari, Sahih, Menakibul-ensar, 3905.

U susret Resulullahu j

103

dica zarobila u kui ne doputajui joj odlazak s muem u Medinu. Ummu


Selema kasnije je ispriala: Godinu dana izlazila sam iz kue na ono mjesto
gdje su mi oteli dijete i gdje je moj mu otiao od mene, i plakala sam sve
dok nije naiao jedan estiti ovjek, nemusliman, i pitao me zbog ega plaem. Kazala sam mu da elim ii u Medinu i sa sobom povesti svoje dijete.
Tada je on otiao kod porodice njezina mua i nagovorio ih da dijete vrate
majci. Doveli su je i on joj je vratio dijete, a zatim je uzeo svoju devu i odveo Ummu Selemu i njezino dijete do Medine. Ummu Selema opisuje tog
ovjeka kao najplemenitijeg insana koji sebi nije dozvolio ak ni da je gleda,
nego je uvao ast supruge drugog ovjeka. uvati ast obaveza je svakog
ljudskog bia. Ona prenosi da kad god bi htio da se odmori, spustio bi devu i
okrenuo joj lea. Nije bilo lahko Ummu Selemi i Ebu Selemi, nije bilo lahko
muslimanima u tim danima, nije im bilo lahko, jer su morali otii iz svoje
domovine i ostaviti svoj imetak.
Suhejb Rumi nije bio stanovnik Meke nego je u nju doselio i stekao veliki
imetak. Kada je krenuo s desecima deva, mnogoboci su ga zaustavili: Moe
otii, ali imetak ostaje! On je kazao: Ako vam ga ostavim, hoete li mi dati
da izaem! Odgovorili su: Hoemo! Suhejb im je rekao: Va je imetak,
uzmite ga! Rekli su mu: Hoemo i devu na kojoj jae! Mislili su da nipoto
nee ostaviti svoj imetak, ali njegova elja da poslua Resulullaha, j, bila je
jaa pa je rekao: Evo i deva na kojoj jaem! Tada su mu kazali: I ogrta
koji je na tebi! On je rekao: Evo vam i ogrta! Izaao je iz Meke bez
iega. Kada je doao u Medinu, tamo je ve bio Resulullah, j, a o njegovoj emo Hidri govoriti u narednim poglavljima. Resulullah, j, rekao je
Suhejbu, , iji je nadimak Ebu Jahja: Dobitak na trgovini, o Ebu Jahja! 96
Sve si ostavio radi Allaha, Allah e ti nadoknaditi. Onoga ko Allaha pomogne, onoga ko pomogne Allahovu vjeru, Allah e pomoi.
Hazreti Omer, , bio je meu posljednjim ashabima koji su izali iz Meke.
Resulullah, j, organizirao je odlazak tako da je uvijek s jaim muslimanima
ila skupina slabijih, kako im mnogoboci ne bi pravili probleme. Hazreti
96 Hakim, Mustedrek, Marifetus-sahabe, 3905.

104 Mr. hfz. Kenan Musi


Omer je, za razliku od drugih muslimana, otiao mnogobocima i kazao im:




Onaj ko eli da mu mati sina izgubi, djeca siroad ostanu i supruga
udovica postane neka me saeka iza ove doline. 97
Naravno, niko nije smio izai. Hazreti Omer bio je odluan i odvaan,
u njegovu drutvu bilo je dvadesetak estitih muslimana i muslimanki koji
nisu bili toliko jaki da sami uine Hidru. Iako je bio ugledan, uvijek je
prihvatao drutvo ak i onih koji nisu bili njegova statusa, jer musliman i
muslimanka gledaju ljude kroz vrijednosti koje nose, a ne kroz imetak koji
imaju ili poloaj koji obnaaju. Prisega Resulullahu, j, na Akabi koju su
dale ensarije i rtva koju su uinili muhadiri ostavljajui svoju domovinu
i svoje imetke podsjea nas na vrlo vanu stvar. Onoliko koliko vjera ima
prostora u naim ivotima toliko se moemo nadati nagradi od Gospodara.
Svi gradimo svoj dunjaluk, a zaboravljamo ahiret.
Molim Uzvienog Stvoritelja da nas poasti da budemo oni koji pomau vjeru Njegovu, koji grade kue Njegove, koji dijele onima koji su u
potrebi i koji stjeu halal opskrbu na svakome mjestu kojim je Gospodar
zadovoljan. Molim Uzvienog Gospodara da nas poasti da takvi u naim
ivotima budemo. Amin!

97 Mutteki el-Hindi, Kenz el-ummal, 35796.

105

HIDRA RESULULLAHA, j,
IZ MEKE U MEDINU
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Njemu hvala na Njegovim
neizmjernim blagodatima. Molimo Ga da nas upozna s tim blagodatima
tokom njihova trajanja i da nas zatiti od dana kada emo blagodat spoznati samo zato to smo je izgubili. Salavat i selam, mir i spas Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku, iju Siru nastojimo upoznati; salavat
i selam neka je svim dobrim i estitim robovima Boijim, svima koji ele
dobro i ire dobro i nose istinu u svojim srcima.
U jednom je hadisu Resulullah, j, rekao:


Zaista, nee radi Allaha Uzvienog neto ostaviti, a da ti On nee isto
boljim za tebe zamijeniti.98
Govorimo o danima u kojima je Resulullah, j, zajedno s prvom generacijom muslimana morao donijeti teku odluku da napuste rodnu Meku,
da napuste svoj imetak, porodice i one ljude koji s njima ne dijele najveu vrijednost koju ljudsko bie moe ponijeti, a to je vrijednost odanosti
Dragom Bogu. Morali su to uiniti jer nisu imali slobodu da ive svoju
vjeru, da svoj ivot uspostave na principima svoje vjere. Spomenuli smo
da su ashabi Resulullaha, j, mukarci i ene, naputali Meku i da je Re98 Ahmed, Musned, tom 5, str. 363.

106 Mr. hfz. Kenan Musi


sulullah za njih organizirao odlazak na najsigurniji nain. Jai muslimani
sa sobom su vodili slabije i to je jedno od pravila ivota kojem nas pouava
sira Resulullaha, j. Pouka je u tome da je lanac jak onoliko koliko je jaka
njegova najslabija karika. Nekada mislimo da ako smo individualno jaki,
ako smo ueni, ako smo estiti, sve je dobro i rijeeno, ali sve to malo vrijedi
ako i druge ne povedemo istom stazom. Resulullah, j, ispratio je sve svoje
drugove, mukarce i ene, koji su naputali Meku, ostali su samo Resulullah,
Ebu Bekr, njihove porodice i Alija b. Ebu Talib, .
Resulullah, j, pouava nas tome da ukoliko smo preuzeli povjerenje da
vodimo ljude, mi moramo biti najdosljedniji u onome emu ljude pozivamo.
Moramo dati najveu rtvu za ono za ta drugima govorimo da je vrijedno
rtve. Ljudi iz naih rijei prepoznaju jesmo li iskreni ili nismo. Rijei su rijei,
ali ljudi osjete s kolikom su predanou rijei izgovorene. Ebu Bekr, , je oekivao da Resulullah, j, kae da trebaju i oni uiniti Hidru te je pripremao
jahalice. Ebu Bekr nas pouava da se za velike stvari trebamo pripremiti.
Kada je Resulullah, j, od Uzvienog Gospodara dobio dozvolu da napusti
Meku, najprije odlazi kod hazreti Ebu Bekra; odlazi maskiran kako stanovnici Meke ne bi vidjeli da se njih dvojica susreu. Kada je uao kod Ebu
Bekra, kazao mu je: Izvedi, Ebu Bekre, svoje ukuane. Imam s tobom o neemu
vanom razgovarati!" Ebu Bekr na to kae Resulullahu, j: Boiji Poslanie,
to su moje keri!99 Resulullah mu je rekao: Dozvoljeno mi je da uinim
Hidru u Medinu! Ebu Bekr je na to rekao samo:

Primi me u svoje drutvo, poput oca i majke si mi, o Allahov


Poslanie!100 Resulullah, j, pristao je, a hazreti Aia, koja je bila prisutna,
kasnije je ispriala: Nisam vidjela ovjeka da plae od sree do tog dana.
Moj je otac plakao od sree to je Resulullah pristao da ga primi u svoje
drutvo! Dobro gledajmo s kim se druimo. Resulullah, j, rekao je:
99 Ahmed, Musned, tom 5, str. 363.
100 Mubarekfuri, Er-Rehik el-mahtum, str 180.

U susret Resulullahu j

107

ovjek je u vjeri svoga bliskog prijatelja! Gledajte koga za bliskog prijatelja uzimate!101
Nai su prijatelji oni koji govore o nama. Mudri kau: Reci mi s kim
si, kazat u ti kakav si.
Hazreti Ebu Bekr ree: Allahov Poslanie, ja sam nam pripremio jahalice! Resulullah, j, odbi kazavi: Ja elim platiti za njih! Ne dozvoljava
Resulullah, j, da iko ima nagradu za ono to je on duan uiniti. Nastojmo usavriti dobro koje inimo. Resulullah, j, odluuje napustiti Meku u
tmini noi. Meutim, murici su se ve dogovorili da ubiju Resulullaha, j,
ali jedna od mudiza, nadnaravnih stvari koje je Resulullaha doivljavao,
jeste to da ga je Gospodar o tome obavijestio.
Murici su se sastali u kui zvanoj Nedva, mjestu njihova okupljanja,
gdje su se dogovorili da iz svakog plemena po jedan jak mladi svoju sablju umoi u otrov te da u tmini noi dou do Resulullahove, j, kue.
Planirali su takvim sabljama ubosti Resulullaha, j, i na taj ga nain ubiti.
Poto je iz svakog plemena iao po jedan mladi, niko ne bi mogao traiti
osvetu nad svima njima. Benu Haim, porodica Resulullaha, u tom sluaju
nee moi traiti krivca, jer e krivac biti kolektivni.102 Resulullah, j, dobio je ovu vijest i ono to zauuje kada itamo Siru Resulullaha, j, jeste
upravo ovo. Iako su murici znali da Resulullah ne lae i da Resulullahu
Gospodar objavljuje, oni to nisu eljeli prihvatiti. Jedan od njih je hranei
svoga konja, dok je neki musliman prolazio pored njega, da bi prestraio muslimane, rekao: Ja hranim svoga konja kako bih na njemu napao
i ubio Muhammeda i njegove sljedbenike! Taj mu musliman uzvrati:
Muhammed je nama rekao da emo mi tebe ubiti, a ne ti nas! Ovaj ga
zaueno pogleda i upita: Je li vam Muhammed rekao da ete me ubiti
u Meki ili izvan Meke! Zato pita? Pita zato to vjeruje Resulullahu, j, a
101 Tirmizi, Sunen, Zuhd, 2378; Ebu Davud, Sunen, Edeb, 4833.
102 Mubarekfuri, Er-Rehik el-mahtum, str 178.

108 Mr. hfz. Kenan Musi


ne eli povjerovati u njega. Musliman ga upita: Zato me pita! On mu
odgovori: Ako vam je Muhammed rekao da u stradati u Meki, ja izlazim
iz Meke i vie se nikada u nju neu vratiti. Ako je kazao da u stradati izvan
Meke, ja nikada iz ovoga grada neu izai!
Rijei vjernik i vjernica oznaavaju onoga ko ima povjerenje u svoga
Gospodara Koji kae da e nam On lijep ivot dati ako se Njemu odazovemo. Imamo li mi povjerenje u Gospodara, jesmo li mi od onih koji svakim
svojim namazom, svakim svojim djelom pokazujemo da imamo povjerenje
u svoga Gospodara.
Resulullah, j, traio je da hazreti Alija, , no u kojoj e on izai
iz Meke prespava u Resulullahovoj postelji, kako bi Resulullah dobio to
vie vremena. Iako se Medina nalazi sjeverno od Meke, Resulullah, j, iz
Meke izlazi prema jugu kako bi zavarao potragu. Kada je jutro osvanulo,
murici su mislili da je Resulullah, j, jo u postelji, meutim, bio je to
mladi spreman rtvovati sebe za vjeru, bio je to hazreti Alija. On je izaao
iz kue i murici su shvatili da je Resulullah, j, izmakao njihovoj namjeri
da ga ubiju.
Hazreti Alija je imao dva zadatka. Prvi zadatak bio je da zavara potragu
i zavjerenike koji su eljeli ubiti Resulullaha, j, a drugi zadatak bio je da
upravo njima vrati stvari koje su bile na uvanju kod Resulullaha.103 Muhammedu, j, povjeravali su stvari na uvanje svi stanovnici Meke, ak su
najvrednije ostavljali kod njega. Zbog toga je hazreti Alija dobio zadatak da
im vrati povjerene stvari. Vjernik i vjernica uvaju povjerenje, oni nee izdati
osobu koja im se povjeri, nee izdati ono to im je povjereno ma o emu da je
rije, poloaju, imetku, informaciji; sve to vjernik i vjernica briljivo uvaju.
Resulullah, j, ostavio je mladia od 23 godine koji je pristao nositi emanet
zatite Resulullaha, j, i emanet zatite Resulullahu povjerenih stvari.
Kada su pitali hazreti Aliju kako je spavao te noi, on je odgovorio:
Nijedna no u mome ivotu nije bila ljepa i mirnija od te! Onaj ko slui
islamu, onaj ko slui vjeri, onaj ko slui Stvoritelju svih svjetova, onaj ko
103 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 239.

U susret Resulullahu j

109

ide u susret Resulullahu, j, time to mu se odazvao u pozivanju islamu i


vjeri, dobija poseban smiraj i poseban dar od Gospodara.
Resulullah, j, u pedeset treoj godini ivota naputa svoje rodno mjesto i u godinama kada veina ljudi sebe smatra starim i nemonim za nove
poetke, Resulullah ide na to putovanje. Kazali smo da je krenuo prema
jugu umjesto prema sjeveru. Svojom nas Sirom Resulullah, j, ui da moramo planirati i da moramo nastojati postii ciljeve s onim to nam je
Gospodar kao mogunost dao i usto uvijek biti svjesni da:


Nema snage ni moi osim Allahove!
Resulullah, j, odlazi na visoko brdo i sklanja se u peini Sevr. Dok
se penje, Resulullah s vremena na vrijeme zastaje gledajui suznim oima
Meku i uei dovu u kojoj kae, uzimajui Gospodara za svjedoka, da mu
je Meka najdrae mjesto. Onako kako mnogi nai Bonjaci i Bonjakinje
gledaju na svoja rodna mjesta, kako muhadiri ummeta islama u savremenom dobu gledaju, tako je i Resulullah gledao na Meku govorei:








O Meko, znam da si od Allahove zemlje najbolje mjesto i Njemu najdrae mjesto! Da me stanovnici tvoji nisu istjerali, ja zaista ne bih izaao!104
Kada smo govorili o Miradu, o uzdizanju u nebesa i o Israu, putovanju izmeu Meke i Kudsi-erifa, govorili smo o Dibrilu i Buraku i o
tome kako je Resulullah bio noen na putovanju od kojeg poinje muslimanska povijest u smislu kalendara. Hidretske godine mjere se po Hidri
Resulullaha, j, po njegovom preseljenju iz Meke u Medinu. Sve to smo
vidjeli od Resulullaha, j, jeste planiranje, trud, napor i znoj. Penjali su se
due od dva i po sata na visoko brdo, i kada su se popeli, sklonili su se u
peinu kako bi potjera izgubila njihov trag. U Meki su ve shvatili da su
Muhammed, j, i Ebu Bekr napustili grad te su glaveine obeali 100 deva
104 Ahmed, Musned, tom 4, str. 305.

110 Mr. hfz. Kenan Musi


onome ko dovede Muhammeda, j, iva ili mrtva. Resulullah, j, organizirao je s hazreti Ebu Bekrom, , da im ta tri dana boravka u peini Sevr
Esma, kerka Ebu Bekrova i supruga Zubejra ibn Avama, velikana islama,
donosi hranu. Hazreti Esma, iako u sedmom mjesecu trudnoe, uzela je
na sebe obavezu da nahrani Resulullaha i Ebu Bekra u danima kada je to
za njih bila prijeka potreba. Ona je tada u stomaku nosila Abdullaha ibn
Zubejra, prvo novoroene roeno u Medini nakon Hidre, poto je i
sama napustila Meku i dola u Medinu. Taj Abdullah ibn Zubejr bio je,
po miljenju gotovo svih islamskih uenjaka, istinski halifa muslimana, a
ubijen je od nepravednih emevijskih vladara. Hazreti Esma je doivjela da
joj doe Ebu Dehel, poznat po oholosti i okrutnosti, i da je pita gdje su
Ebu Bekr i Poslanik, j. Ona mu nije eljela odgovoriti, a nakon to ju je
i trei put upitao, a ona odbila odgovoriti, on ju je udario tako jako da joj
je rasjekao usnu, a iz njezina mubarek lica potekla je krv.
Moramo biti svijesni ta je generacija ashaba, drugova Resulullaha, j,
podnijela. Nakon tri dana boravka u peini Sevr, Resulullah, j, susree se
s vodiem nemuslimanom kojeg su Ebu Bekr i on angairali da ih vodi u
Medinu. Izbjegavali su karavanske puteve, a on ih je vjeto vodio sporednim i zaobilaznim stazama.
Dok su bili u peini desila se jo jedna lijepa, ali istovremeno i teka
situacija koja je pokazala koliko je Ebu Bekr bio odan Resulullahu, j, a
time i svome Gospodaru. Resulullah je prilegao i kako je bilo kameno tlo
svoju mubarek glavu naslonio je na koljena hazreti Ebu Bekra. Prije nego
to su uli u peinu Ebu Bekr je pokuao zatvoriti rupe u peini kako se ne
bi korpija ili neka druga opasna ivotinja uvukla u nju. Meutim, nekoliko rupa nije uspio zatvoriti. Jedna se korpija primakla, dok je Resulullah
spavao na koljenima hazreti Ebu Bekra, i ujela Ebu Bekra. On se strpio,
nije glasa pustio niti je pokazao da ga boli, ne elei uznemiriti Resulullaha. Koliko toga trebamo nauiti iz Resulullahova ivotopisa. Ne uznemiravajmo druge svojim postupcima, vrijeanjem, ogovaranjem, omalovaavanjem, niija mahana nije naa vrlina. Kada bi svi drugi crni bili to i dalje

U susret Resulullahu j

111

ne znai da smo mi bijeli. Suza izazvana bolom hazreti Ebu Bekra pala je
na lice Resulullaha, j, i probudila ga. Ebu Bekr je rekao ta mu se desilo
pa je Resulullah, j, prouio dovu i svojom ga mudizom izlijeio.
Na tom putu izmeu Meke i Medine morila ih je e. Naili su pored jednog stada i upitali pastira da li vlasnik dozvoljava da se napoje putnici namjernici, a on je kazao da dozvoljava i dao im je jednu posudu mlijeka. U posudi nije
bilo puno mlijeka i hazreti Ebu Bekr, , dao je Resulullahu, j, prednost nad
sobom. Poslije je Ebu Bekr kazivao da dok je Resulullah pio mlijeko, on, tj. Ebu
Bekr osjeao je kako se u njemu gasi e. Onome ko je portvovan Dragi Gospodar dadne mnogo. Hazreti Omer, , govorio je: Jedan dan Ebu Bekra bolji
je od pune zemlje Omera! Volio bi Omer, , da je on jedna dlaka na tijelu
Ebu Bekra, , zbog svega to je Ebu Bekr uinio za Resulullaha, j, i za islam.
Potraga je dola za Resulullahom, j, do peine, ali Allah nije dozvolio
da vide Resulullaha, jer su dva goluba poloila svoje gnijezdo na ulazu u
peinu. Gonioci su se popeli na brdo neposredno do peine, ali se nisu
popeli jo nekoliko metara da vide ima li koga u peini. Dragi Gospodar
nije im to dopustio. Uzvieni Stvoritelj ui nas tome da kada uloimo trud,
On e nam dati da i ono to nismo oekivali protekne u najboljem redu.
Potrudimo se, planirajmo, imajmo elju, ali se onda u svojim srcima oslonimo na Gospodara, imajmo povjerenja u Njega.
Suraka ibn Malik, nemusliman ali izuzetno odvaan ovjek, uo je da je
ponuena nagrada od stotinu deva te je krenuo za Resulullahom, j. Hazreti
Ebu Bekr, , iao je pored Muhammeda, j. Neko vrijeme iao bi s desne strane, a zatim bi preao na lijevu stranu, onda bi pretrao ispred Resulullaha, j,
i neko vrijeme tako iao, a zatim bi se vratio iza njega. Muhammed, j, upita
hazreti Ebu Bekra: Zato to ini, Ebu Bekre! Ebu Bekr odgovori: Allahov
Poslanie, pomislim da e doi neko s desne strane, pa te uvam s te strane, zatim pomislim da moe neko doi slijeva, pa odem na lijevu stranu,
onda pomislim moda je zasjeda ispred nas, pa odem naprijed, jer ako ima
zasjeda, neka ja stradam, ja sam samo ovjek, a ti si Resulullah, ti si Boiji
poslanik. ta sam ja, nisam praka na tvojim nogama, o Resulullah. Onda

112 Mr. hfz. Kenan Musi


pomislim da nas potjera moe stii pa pourim iza tvojih lea! Dok je
tako uvao Resulullaha, j, vidio je kako im se pribliava jedan konjanik
jer se praina dizala. Resulullah, j, rekao je Ebu Bekru da ne brine i da se
ne boji, a onda je Ebu Bekr opet kazao: Boiji Poslanie, dolazi za nama!
Ebu Bekr ozbiljno razumije svoju misiju. Onaj ko nema misiju u ivotu,
taj ivi bez smisla. Onda je Resulullah, j, podigao svoje ruke i rekao:
Gospodaru moj! Ti se za njega pobrini kako god hoe i na bilo koji nain
koji Ti hoe i Ti si zaista Onaj Koji sve moe! Tada je Suraka pao s konja.
Treba zapamtiti ovu dovu te je uiti kao zatitu od dumana i neprijatelja.105
Ovaj je konjanik za sebe kazao: Nikad se nisam spotakao niti pao s
konja, a tada padam s konja jednom, padam drugi put, padam trei put, a
onda shvatim da je ovaj ovjek, misli na Resulullaha, zatien! Ja sam, onda
povikao: Zatiti me, Allahov Poslanie! Trai da ga Poslanik, j, zatiti, a
on je taj koji s kopljem i maem ide na Resulullaha. Sjeo je kod Resulullaha, Ebu Bekra i njihova vodia, a onda je kazao: Boiji Poslanie, ja sam
krenuo za tobom zato to elim nagradu, elim stotinu deva, elim imetak
pa ti meni neto daj od sebe kako se ne bih vratio praznih ruku! Nije elio
primiti islam pa mu je Resulullah, j, rekao: ta misli da nosi narukvice
vladara Perzije! On upita: Kisre, vladara Perzije? Resulullah ree: Upravo
tog Kisre!106 Suraka ree da je zadovoljan. Za vrijeme hazreti Omera, drugog
halife muslimana, te su narukvice donesene u Medinu i Omer, , pozva
Suraku, koji je u meuvremenu primio islam, i pred svima mu ree: Doi
Suraka, ponesi narukvice koje ti je obeao Resulullah, j!
Glavna poruka ovog poglavlja iz ivotopisa Muhammeda, j, koji nismo u stanju u cijelosti obuhvatiti jeste pitanje povjerenja u Dragog Gospodara i pitanje dostojanstvenog noenja nae ivotne misije. Nastojmo
u svome srcu imati povjerenje da kada se odazovemo Gospodaru, On e
nam dati ono to nam na um nije moglo pasti. Nastojmo imati povjerenja
i nastojmo dostojanstveno nositi misiju odanosti Gospodaru i prenijeti je
sljedeim generacijama. Molim Gospodara da nas na tom putu pomogne i
da nam otvori vrata svakog dobra. Amin!
105 Ahmed, Musned, tom 4, str. 305.
106 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 243.

113

IZGRADNJA ZAJEDNICE
OPEG D OBRA
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Molimo Ga da nas poasti
time da se okoristimo ivotopisom Muhammeda, j, da nam dadne da
ivimo njegovim stilom ivljenja i da budemo oni koji stalno na njega
donose salavate i selame.
Putovanje Resulullaha, j, izmeu Meke i Medine poznato je pod nazivom Hidra. Spominjali smo kako je Resulullah, j, gledajui Meku,
govorio: O Meko, znam da si od Allahove zemlje najbolje mjesto i Njemu
najdrae mjesto! Da me stanovnici tvoji nisu istjerali, ja zaista ne bih izaao!107
Kazali smo da je jedna od znaajnih lekcija ivotopisa Muhammeda, j,
odanost. Resulullah, j, odan je ljudima koji mu ine dobro, odan je svima
koji ine bilo ta dobro, odan je i mjestima, svome gradu, svojoj ariji, odan
je Meki.
Tri dana boravka u peini i jedanaest dana putovanja petsto kilometara puta. Nagradu za naa dobra djela moemo oekivati prema trudu i
naporu koji uloimo i iskrenosti koja to prati.
Spomenuli smo da je hazreti Alija, , nakon to je Resulullah, j, odluio napustiti Meku i uiniti Hidru, ostao u njegovoj postelji. Kada je
osvanuo, nije mogao izdrati nego je pourio u Medinu pjeice bez jahalice,
petsto kilometara. Spominje se da su mu noge bile krvave kada je doao.
107 Ahmed, Musned, tom 4, str. 305.

114 Mr. hfz. Kenan Musi


Resulullah, j, najprije dolazi desetak kilometara pred Medinu u mjesto
Kuba gdje su ga doekali muslimani tog mjesta. Prvi posao Resulullaha, j,
kojim nam je pokazao smjer kojim treba ii muslimanska zajednica bila je
izgradnja damije. Presretan je svaki ovjek, svaki vjernik i vjernica, kada vidi
kako se diljem nae Bosne otvaraju damije, kako ljudi hrle da pomognu
kada uju da se damija gradi, jer znaju da onaj ko sagradi damiju i uestvuje u izgradnji damije ima nagradu u Dennetu kao da tamo sebi gradi
kuu.108 Meutim, kada Resulullah, j, gradi damiju, on gradi prostor u
kojem e se okupljati oni koji su odani Gospodaru, oni koji redovno obavljaju namaz. Prenosi se da je damiju u Kubau Resulullah, j, gradio lino.
Iako je bio umoran od putovanja, nije dozvolio da propusti tu vrijednost i
nagradu. Izgraujmo svoje damije tako to emo u njih ii, ne dozvolimo
da nae mahale ostanu puste, jer primjer onoga ko spominje Allaha, obavlja
namaz, ui Kuran i onoga ko to ne ini, isti je kao primjer ivoga i mrtvoga.
Ne dozvolimo da nae mahale izgube svoje mahalske damije, otiimo sa
svojim porodicama, sa svojom djecom i suprugama. Imajte svoje dane kada
odlazite u damiju, ako vam obaveze ne dozvoljavaju da to bude svaki dan.
Prva osoba koja je vidjela Resulullaha, j, da ulazi u Medinu bio je jevrej
koji se popeo na palmino stablo. Enes ibn Malik, opisujui trenutak ulaska
Resulullaha, j, u Medinu, kae: Resulullah, j, u Medinu je uao u ponedjeljak
i cijela je Medina tada zasjala. Bio je ponedjeljak i kada je Resulullah, j, preselio na ahiret, a tada je cijela Medina tamna postala. Najvei dan u povijesti
Medine bio je dan kada je Resulullah, j, u nju uao. Od tog trenutka Medina postaje stjecite dobra, mudrosti, estitosti, ednosti, ljepote i dobrote.
Resulullah, j, ulazi u Medinu dok s usana i iz srca ashaba, mukaraca i ena,
odjekuju tekbiri, a niz njihova lica teku suze radosnice. Doekuju ga kasidom:




Izaao nam je puni mjesec iz mjesta Senijetul-Veda. Upravo je
Resulullah, j, Medini prilazio kroz to mjesto.
108 Ibn Made biljei u Sunenu, Mesadid, 736, od Osmana b. Affana, , da je Resulullah, j,
rekao: Ko sagradi radi Allaha damiju, Allah njemu sagradi kuu u dennetu.

U susret Resulullahu j

115

To svjedoi da su oni u tom trenutku izrekli tu kasidu, ona je odraz


stanja njihovih srca, tj. njihovo duevno stanje dalo je da potekne ta kasida.
Naalost, esto ne ujemo one najbitnije stvari. U toj prelijepoj kasidi kau:





Mi smo duni Allahu se zahvaljivati! Tome nas poziva onaj koji Allahu zove!
Zato? Zato to nam je dao Kuran, zato to nam je dao Muhammeda,
zato to nam je dao stil ivljenja kojim je On zadovoljan, stil ivljenja koji
nam garantira sreu na ovom svijetu i sreu na buduem svijetu. Ne moe
biti sretan onaj ko ivi daleko od Gospodara. Takvoga tota moe zadovoljiti, ali to je samo privremeno.




O ti, koji si poslan meu nas, doao si s neim emu se lahko pokoriti!
Kao to Resulullah, j, kae: Zaista je vjera lahka!
uvajmo se onih koji oteavaju ljudima. Daleko su oni od stila ivljenja Resulullaha, j, i njegovih rijei:







Vjera je lahka. Niko u vjeri nee pretjerati, a da ga vjera nee savladati.109
Mi moramo vjeru savladati u smislu da je trebamo ivjeti ivotno,
dinamino, onakvu kakva ona jeste. Kasida kae:




Doao si, poastio si Medinu, dobro nam doao, najbolji pozivau!
Resulullah, j, onaj je koji poziva Gospodaru. Stanovnici Medine kau:
Poastio si nas to si doao! Jedan od velikih uenjaka ama jednom je
prilikom doivio da mu njegovi uenici proue ovu kasidu nakon njegova povratka s hada. To ga je ganulo toliko da su mu suze poele tei niz
109 Buhari, Sahih, Iman, 39.

116 Mr. hfz. Kenan Musi


obraze, pa im je rekao: Tu kasidu uite iskljuivo iz potovanja prema
Resulullahu, j, i iz zahvalnosti Allahu, . Nikome je drugom nemojte
uiti, niti radi ijednog drugog Boijeg roba!
Kada je Resulullah, j, uao u Medinu, svaki je njezin stanovnik prieljkivao da Resulullah, j, bude upravo njegov gost, tj. da e Resulullah, j,
kod njega odsjesti. Resulullah, j, rekao im je:



Ostavite moju devu, njoj je Allah naredio ta da radi!110 Mudrost
Resulullaha, j, voena je Objavom. Pustio je devu da ide i ona je sjela na
zemlju u vlasnitvu plemena Benu Nedar. Koje je to pleme Benu Nedar?
Nas ivotinja ui jednoj od najbitnijih lekcija u naem ivotu, lekciju koju
moramo nauiti iz ivotopisa Muhammeda, j. Benu Nedar su roaci
Muhammeda, j, po majci, jer je njegova nana bila iz tog plemena, a njegov je otac, kao to smo spomenuli, preselio na povratku iz Medine upravo
nakon posjete plemenu Benu Nedar.
uvajmo rodbinske veze. Resulullah, j, kae:




Nee ui u dennet onaj koji kida rodbinske veze 111
U drugom predanju se kae:

Allahova milost ne silazi na narod u kojem ima makar jedan koji prekida rodbinske veze. 112 Nemojmo biti razlogom da se milost Gospodara
ne sputa na na narod, pogotovo u posebnim danima pokornosti. Telefonom ili kratkom posjetom odravajmo rodbinske veze, mi trebamo jedni
drugima, trebaju nam nae uzajamne dove, nae iskrene elje da, ako Bog
110 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 278.
111 Buhari, Sahih, Edeb, 5984.
112 Buhari, El-Edeb el-mufred, 63.

U susret Resulullahu j

117

da, budemo u Dennetu s Resulullahom, j, i da mu kaemo: Allahov


Poslanie! uli smo tvoj hadis, uli smo da je rodbinska veza neto to ima
posebnu nagradu kod Gospodara.
Kada je deva stala, ljudi su bili okupljeni oko Resulullaha, j, a jedan
od ensarija, pomagaa Resulullaha, domaina koji su doekali muhadire,
uzeo je Resulullahove stvari i unio ih u svoju kuu, dakle imao je inicijativu u dobru. Poto na zemlji na koju je deva sjela nije bilo kue, kazali
su: Gdje e Resulullah biti? Resulullah, j, rekao je: Gdje su mi stvari? Ebu Ejub je tiho kazao: Boiji Poslanie, ja sam ih unio kod sebe!
Resulullah, j, ree: ovjek je tamo gdje su mu stvari! Kao da mu se dopalo da musliman i muslimanka imaju inicijativu u dobru. Oni pokreu
dobre stvari, oni pokreu da se u mahali put napravi, da se napravi rasvjeta, da se nahrani onaj ko je gladan, da se udovicama i siroadi pomogne,
pogotovo u trenucima kada im je najtee, da se pomogne finansijski neko
ko ui i stjee nauku. Vjernik i vjernica uvijek imaju inicijativu u dobru.113
Razmislimo o prvom govoru Resulullaha, j. Njegove rijei uzmimo
kao vodilju u svom djelovanju prema ljudima.




O ljudi, irite selam! Nazivajte jedni drugima selam i irite mir jedni s
drugima. Medina je grad plemena Evs i Hazred koja desetljeima ratuju. Zato?
Zbog toga to je jedna deva pretekla drugu dva se plemena godinama sukobljavaju i krv proljevaju. Resulullah, j, hoe da popravi njihove odnose: O ljudi,
irite selam! irite mir, jer je mir primarno stanje u kojem moramo biti; rat je
izuzetak, rat je trenutak kada moramo odbraniti svoju ast, svoju vjeru i svoju
slobodu. Tada se vjernik i vjernica ne premiljaju i ne ekaju ni jednog trenutka. Meutim, mir je primarno stanje slobode u kojoj uivamo, to je neto to
uvamo primjerenim odnosom prema svima. Nazivajmo jedni drugima selam.
elimo drugim ljudima da uu u ovu vjeru, jedinu vjeru kojom je Gospodar
zadovoljan, vjeru predanosti Njemu, to je, zapravo, prijevod rijei islam.
113 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 278.

118 Mr. hfz. Kenan Musi


Dalje Resulullah, j, kae:


I nahranite gladne! Vie od 300 muhadira, izbjeglica, dolazi u Medinu. Da bi oni ivjeli normalno, prije svega nuno je da se nahrane. Resulullah, j, kae: Nahranite one koji su u potrebi! Ne smijemo dozvoliti da
u naim mahalama bude iko gladan. Moramo znati da u naim mahalama
ima Boijih robova kojima je potrebna pomo, a njih je stid da zatrae,
radije bi umrli nego da od nekoga pomo zatrae. Pitat e nas Gospodar
jesmo li traili one koji su u stvarnoj potrebi. O ljudi, irite selam, irite
mir, hranite one koji su u potrebi, one koji su gladni.
Trea poruka Resulullaha, j, bila je:





Klanjajte u noi kada ljudi spavaju! Dok ljudi spavaju, vi namaz obavljajte, jaajte svoju vezu s Gospodarom. Najljepi trenuci vjerniku i vjernici
jesu oni trenuci u kojima oni namazom dozivaju svoga Gospodara, kada ue:
Hvala Tebi, Gospodaru, Ti si Gospodar svih svjetova...; to su najljepi
trenuci vjernika i vjernica, te trenutke ni za ta na svijetu ne bi dali.
Nagrada je sljedea, Resulullah, j, kae:


Ui ete u dennet nazivajui selam!114
Ebu Ejub je prenio da kada je Resulullah, j, doao njegovoj kui,
koja je bila na dva sprata, upitao ga je: Allahov Poslanie, gdje eli biti?
Resulullah, j, odgovorio je: Volio bih biti na prvom spratu jer mi dolaze
gosti, pa ne bih elio tebe i tvoje ukuane uznemiravati!115 Takav je pravi
gost, uvijek nastoji svog domaina to manje uznemiriti. Isto tako ako
domain nije u stanju primiti gosta u kuu, platit e mu smjetaj i na taj
nain olakati svojoj porodici.
114 Tirmizi, Sunen, Sifetul-kijame, 2485.
115 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 278.

U susret Resulullahu j

119




Vjernik i vjernica, kae se u predanjima su: otroumni i pronicljivi!116
Vjernik je otrouman, trudi se ugostiti gosta na primjeren nain, a pri tom
sebi ne napraviti teret.
Ebu Ejub ree: Allahov Poslanie, mi emo se smjestiti gore, a ti budi
dolje. Resulullah, j, smjestio se na donji sprat, a hazreti Ebu Ejub kae:
Hodali smo uz zidove naeg sprata, kako se ne bi desilo da naa stopala
budu nad glavom Resulullaha, j.
Jednom je prilikom supruga hazreti Ebu Ejuba prosula vodu, pa se Ebu
Ejub pobojao da voda ne prokapa na Resulullaha, j, i njegovu porodicu na
prvom spratu. Nabrzinu je strgnuo svoju odjeu i poeo kupiti onu vodu.
Jedan od velikana i uitelja, koji je nedavno preselio, kada bi ovo citirao o
Ebu Ejubu, , govorio bi: Tako mi Gospodara, Ebu Ejube, ja tebe zaista
volim; volim te zbog tvog potovanja prema Resulullahu, j! Ulema kae:




Onaj ko je iskren prema Allahu, , Allah njegovu iskrenost potvrdi! Kada je taj velikan preselio, nije dozvoljeno da bude vraen u svoju
domovinu, nego je ukopan u Istanbulu gdje bio i to pored Ebu Ejuba
el-Ensarije. Potujmo ljude koji su uinili dobro. Imajmo snage da se nosimo s obavezom da idemo stazom koja vodi u susret velikanima i dobrim
Allahovim robovima kojima je prvak Muhammed, j.
Ebu Ejub, , je siao kod Resulullaha, j, i zamolio ga da oni ipak
preu gore, jer je njima bilo teko da su iznad njega. Resulullah, j, pristaje
i Ebu Ejub sa svojom porodicom prelazi na prvi sprat u jedan sobiak, a na
drugom spratu, takoer u jednoj sobici, bio je Resulullah, j. Mjesec dana
je Ebu Ejub redovno slao hranu Resulullahu, j, a hrana bi bila vraena,
jer je Resulullah, j, pouavao redu koji musliman i muslimanka trebaju
imati u ivotu. Kada domain iznese hranu, gost ne treba pretjerivati, nego
116 Adeluni, Keful-hafa, tom 2, str. 349, broj 2683.

120 Mr. hfz. Kenan Musi


treba znati da je domain iznio sve to ima i najbolje to ima. Treba ostaviti
neto i njegovim ukuanima, moda im treba za sehur sljedeeg dana.
Hazreti Ebu Ejub, , prenosi: Kada bi nam se hrana vratila, gledali
bismo s kojeg je mjesta jeo Resulullah, j, pa bismo traili bereket jedui
s onih mjesta odakle je Resulullah, j, jeo. U Medini je bilo tri stotine
muhadira i svi su bili zbrinuti. Resulullah, j, bratimio je ensarije i muhadire. Ensarije su bili velikoduni i nudili su muhadirima pola imetka,
meutim oni su odbijali nastojei sami raditi i izdravati svoje porodice.
Ugradimo tu vrijednost u svoj evlad, neka naa djeca znaju cijeniti rad,
nastojmo ih naviknuti da rade. Neka imaju svoje obaveze, ne dozvolimo da
su nam djeca besposlena, besposlenost raa samo zlo i nevolje. Neka naue
ta znai na halal nain zaraditi jednu marku i neka to potuju. Resulullah,
j, bratimio je muhadire i ensarije. Odgoj Resulullaha, j, iz Meke stopio
se s odgojem koji je bio u Medini preko Musaba ibn Umejra, .
Resulullah, j, zajedno s ashabima gradi damiju, objekt koji je poseban u svakom pogledu. Moramo znati da sve to je na nebesima i na zemlji
vlasnitvo je Uzvienog Stvoritelja i svi smo mi Njegovo vlasnitvo. On je
na Gospodar, On je na Stvoritelj. Gospodar samo za neke objekte kae:
To su Moje kue!, a ti su objekti damije. Zato? Da bi se pokazao na
odnos prema Gospodaru kroz na odnos prema damiji. Ako ide u damiju, ti daje teinu vjeri, ti si taj koji potuje Uzvienog Stvoritelja i ti si
taj kod kojeg islam ima vrijednost.
Osnovne aktivnosti Resulullaha, j, u to vrijeme bile su bratimljenje
muslimana i izgradnja damije, objekta u kojem se odgajala cijela generacija ljudi, generacija koja je napasala stoku i bavila se zemljoradnjom,
a nakon 40 godina vodila je svijet u dobru. Za dvije godine ekonomske
politike, politike meuljudskih odnosa, Resulullah, j, ujedinio je plemena Evs i Hazred, ujedinio je muhadire i ensarije, ujedinio je u dobru
sve ljude koji su bili u Medini. Medinska povelja precizirala je prava i
dunosti svih graana tog drutva. Zato oni koji plae ljude islamom,
stalno pokuavajui prikazati islam kao neto radikalno, nee se vratiti

U susret Resulullahu j

121

onome koji jedini moe govoriti o islamu u smislu primjene Kurana, a


to je Resulullah, j.
Koliko je bilo potovanje prema svima govori primjer da kada je proao sprovod jednog jevreja, Resulullah, j, ustao je na noge. Jedan od ashaba ree mu:



Boiji Poslanie, to je sprovod jevreja! Resulullah, j, odgovori:




Pa zar nije ljudsko bie! 117 Pazimo od koga uzimamo vjeru, to je na
sened, na niz kojim se vezujemo za Gospodara. Ako taj niz ne ide preko uenjaka, pobonih i estitih ljudi do Resulullaha, j, naeg imama i voe, onda
smo zaista u opasnosti da krivo razumijemo vjeru. Onaj ko uzima vjeru samo
iz knjiga i ne sjedi pred uenim ljudima, od takvih se udaljite, jer oni mogu
krivo proitati pa mnogim ljudima tetu nanijeti. Resulullah, j, ui nas na
koji nain da bratimimo ljude, pogotovo muslimani izmeu sebe trebaju pokazati onima koji jo nisu muslimani ta znai bratstvo u ime Gospodara,
kada svi drugi interesi padaju. Resulullah, j, stopio je drutvo u zajednicu
ije je jedino obiljeje bilo ope dobro. Meutim, jevrejima tog vremena nije
se dopadalo to to dolazi Resulullah, j, nije im se dopalo to to plemena Evs
i Hazred vie ne ratuju, jer su oni pomagali ljude da meusobno ratuju. Sve
se to nije dopadalo ni munaficima, kojima je na elu bio Abdullah ibn Ubej
ibn Selul. Svi su oni danima i mjesecima spletkarili protiv Resulullaha, j.
Molim Gospodara da lekcija koju emo nauiti iz Sire Resulullaha, j,
bude da uvamo rodbinske veze, da uvamo injenje dobra u naem drutvu,
da uvamo svoje damije, da gradimo damije i da se trudimo da odnosi
meu nama i odnosi meu graanima nae zemlje budu primjereni i zasnovani na dobru i na istini. Molim Dragog Boga da nas pomogne da to
povjerenje nosimo na primjeren nain. Amin!
117 Buhari, Sahih, Denaiz, 1312.

123

BITKA NA BEDRU, NAJZNAAJNIJA


BITKA U POVIJESTI ISLAMA
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Salavat i selam, mir i spas
Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku i Njegovu miljeniku, mir i
spas neka je njegovoj asnoj porodici, vrlim ashabima i svima onima koji
ponosno nose islam, njemu zovu i ive stilom ivljenja Muhammeda, j.
Drugu godinu po Hidri Resulullaha, j, obiljeila je najznaajnija
bitka u povijesti islama. Ujedno je to bila godina u kojoj je propisan post
mjeseca ramazana. Resulullah, j, uio je svoj ummet kako se treba suoavati s tekoama. U jednom hadisu on kae:





Nemojte prieljkivati da se sukobite sa svojim neprijateljem, traite od
Allaha Uzvienog da vam dobro daruje, a kada se s neprijateljem sukobite,
tada budite strpljivi i postojani!118
Druge godine po Hidri Resulullah, j, ulae maksimalan trud kako bi
se medinsko drutvo izgradilo na vrlinama koje nalae Gospodar u Kuranu.
Resulullah, j, na tom putu ulae maksimalan napor. Nije tada bilo lahko u
Medini u koju je dolo vie od 300 muhadira iz Meke. Vladalo je siromatvo
ali dostojanstvo, jedni su druge pomagali, zajedno su ivjeli i jedni drugima
118 Buhari, Sahih, Dihad, 2966.

124 Mr. hfz. Kenan Musi


bili najbolja utjeha. Resulullah, j, bio je svjestan injenice da e se morati
sukobiti s mnogobocima iz Meke, koji nee prekinuti svoje neprijateljstvo
prema njemu i prema irenju islama. On alje izvidnice koje otkrivaju da su
Kurejije poslale veliku karavanu u pravcu Sirije. Ta je karavana morala proi
nedaleko od Medine. Resulullah, j, odluuje prekinuti taj put kako bi time
pokazao Kurejijama da on eli slobodu govora o islamu, tj. da ljudima moe
slobodno predstavljati vrijednosti islama. Resulullah, j, zajedno sa 313 plemenitih ashaba odlazi iz Medine u namjeri da prekine trgovaki put kurejijske karavane. Ako se zapitamo zbog ega to Resulullah, j, ini odgovor je
jasan. Sav imetak koji su muslimani ostavili iza sebe u Meki mnogoboci su
opljakali, sve su uzeli. Sjetimo se Suhejba, , ashaba Resulullaha, j, koji je
izlazei iz Meke morao ostaviti desetke kamila natovarenih svojim imetkom
samo da bi iv izaao.119
Dakle, Resulullah, j, izlazi s ashabima prema mjestu Bedr. Bedr je velika pobjeda koja nas ui da velikoj pobjedi prethode mnoge male pobjede.
Petnaest godina poslanstva proteklo je izmeu prve objave i Bedra, petnaest
godina pripreme kako bi u trenutku susreta s neprijateljem ovjek pokazao
ono to je najbolje u njemu. Jedan je velikan o borbi kazao: Izlazimo pred
nae neprijatelje, a sa sablji nam kapa krv u borbi protiv samih sebe.
Najprije ovjek mora savladati svoje strasti i svoje prohtjeve, a onda e,
kada se sukobi s vanjskim neprijateljem, biti postojan, odluan i strpljiv.
Resulullah, j, odluuje da izae do izvora Bedr, kuda je karavana trebala
proi. Izmeu Medine i Bedra je oko 150 km i to je put koji je Resulullah,
j, morao prei. Tada je Resulullah, j, imao 55 godina, dakle nije bio
mlad. S njim su se na jednoj devi mijenjali dvojica ashaba, hazreti Alija
i hazreti Mersed, jer je 313 vojnika imalo samo 70 deva. Mersed je, iskazujui ljubav prema Resulullahu, j, predloio hazreti Aliji: Alija! Ti i ja
smo mladi, imali su devetnaest-dvadeset godina, a Resulullah je ovjek
u godinama; da mi njega pustimo da jae do Bedra, a mi emo hodati, mi
smo jai! Tada nam je Resulullah, j, prenio neto to posebno trebamo
119 Buti Muhammed Said, Fikh es-sire en-nebevijje, str. 232.

U susret Resulullahu j

125

imati na umu tokom ramazana. Ne smijemo biti od onih koji se odriu


dobrih djela, ma koliki stepen mislili da imamo. Resulullah, j, kae im:





Tako mi Allaha, niti ste vas dvojica sposobniji od mene da hodate, niti je
meni manje potrebna nagrada!120
Resulullah u 55. godini ivota fiziki je spreman podnijeti teret puta
od 150 km, to je gotovo est dana putovanja. Resulullah, j, kae im da i
njemu treba nagrada koliko i njima. Zbog toga je on nama uzor u svemu,
zbog toga je on uzor onome ko vidi da mora biti prvi u dobru, zbog toga
je on uzor glavi porodice koja mora prednjaiti u dobru.
Ako mi ne vodimo ljude u dobru, onda smo mi oni koji bivaju voeni.
Naalost, esto zajednica i drutvo zna voditi svoje pojedince u smjeru koji
nije dobar za njih. Kada su doli do izvora Bedr, Resulullah, j, saznao je
da je izala vojska s vie od hiljadu murika. S Resulullahom, j, bila su
dva konjanika, a murici su imali vie od stotinu konjanika. Resulullah,
j, imao je samo 70 deva, a murici su ih imali na stotine. Resulullah, j,
svjestan je da treba traiti miljenje ashaba o tome da li da se sukobe s tom
vojskom mnogoboaca. Iz Sire Resulullaha, j, uimo da se savjetujemo,
nemojmo sebi uskratiti bereket savjetovanja, pogotovo savjetovanja s ljudima koje smatramo estitim, pobonim i uenim. Resulullah, j, stao je
pred 313 ashaba i rekao:


Dajte mi svoje miljenje, savjetujte me!121
Tada je ustao Ebu Bekr, za njim hazreti Omer i obojica su izrazila podrku, kazavi: Allahov Poslanie! Jeste nas manje, ali se idemo boriti protiv
njih! Takoer je ustao jo jedan od muhadira, meutim Resulullah, j,
ekao je miljenje nekog od ensarija, stanovnika Medine, pomagaa islama
120 Ebihi, Mustatraf , tom 1, str. 271.
121 Buti Muhammed Said, Fikh es-sire en-nebevijje, str. 232.

126 Mr. hfz. Kenan Musi


i muslimana. Sad ibn Muaz rekao je: Kao da eli, Allahov Poslanie, da
mi ensarije kaemo svoje miljenje! Resulullah, j, potvrdno je odgovorio.
Sad ibn Muaz, prvak plemena Evs, bio je jedan od prvih koji su primili
islam, jedan od onih koji je cijelu svoju porodicu uveo u islam svojim trudom i naporom. Kada je on preselio, spomenuli smo to ranije, Uzvieni
Gospodar poslao je vijest Muhammedu, j, da se Ar Milostivoga zatresao.
Radost meleka nositelja Ara to takva osoba dolazi Gospodaru. Sad ibn
Muaz, , ustaje i kae: Allahov Poslanie, mi smo povjerovali u ono sa
ime si od Gospodara doao i dali smo ti svoj zavjet. Podravi Resulullaha, j, rekao je sljedee: Allahov Poslanie, uzmi od naeg imetka ta
hoe i ostavi ta hoe. Znaj da nam je drae ono to si uzeo od onog to
si ostavio! To je Resulullahu, j, dalo veliki podstrek da se nada Allahovoj
pomoi, jer Dragi Allah pomae svoju vjeru preko estitih ljudi. Nastojmo
biti poput Sada ibn Muaza. Posljednje to je hazreti Sad ibn Muaz kazao
jeste: Vidjet e, Allahov Poslanie, da smo mi iskreni kada se s neprijateljem sukobimo i da smo u borbi postojani i strpljivi, ne bi li Allah pokazao
tebi, Allahov Poslanie, ono emu e se tvoje oi obradovati! Ovaj detalj iz
Bitke na Bedru neto je to moramo imati na umu. U petak, sedamnaestog
dana ramazana, Resulullah, j, od hazreti Sada ibn Muaza, , uje rijei:



Ne bi li Allah pokazao tebi, Allahov Poslanie, ono emu e se tvoje
oi obradovati!122
Jesmo li mi u svojim ivotima i u svojim profesijama ti koji kaemo:
Gospodaru, pokai svome poslaniku Muhammedu, j, ova naa dobra
djela, pa da izaemo blistavih lica kao pripadnici njegova ummeta. To je
neto to uvijek trebamo imati na umu. Uvijek trebamo imati na umu da
su Resulullah, j, i generacija s njim podnijeli rtvu, na nama je da sliimo
plemenitima, pa e Gospodar dati da i mi plemeniti budemo. Resulullah,
j, rasporedio je vojsku; dio vojske bio je na desnoj strani, dio na lijevoj,
122 Ibn Kesir, Tefsir, tom 2, str. 55.

U susret Resulullahu j

127

a na sredini je bio glavni dio vojske koji je predvodio hazreti Hamza. Dok
je Resulullah, j, redao safove svoje vojske, jedan od ashaba, hazreti Sevad,
krupniji ovjek, svaki je put malo istupao iz reda. Resulullah, j, prolazei
ispred safa kae mu: Sevade, ispravi red! Kada bi se Resulullah, j, drugi
put vratio, opet je Sevad bio malo ispred safa, a kada je Resulullah, j, naiao trei put, rekao je: Sevade, ispravi saf! Tom je prilikom Resulullah
malo gurnuo Sevada misvakom koji mu je bio u ruci. Tada je Sevad rekao:
Allahov Poslanie, nanio si mi bol! Resulullah, j, kae Sevadu: Ako sam
ti nanio bol, vrati mi!, i daje mu misvak. Hazreti Sevad kae: Allahov Poslanie, ti si mene gurnuo na mjesto gdje nemam odjee, pa i ti odgrni svoju
koulju kako bih ti ja isto vratio! uvajmo se ljudskog haka, ne dozvolimo
da nekome nanesemo nasilje ili nepravdu. Nasilje i nepravda tmina su na
Sudnjem danu. Onome ko ini zulum, ako ga Gospodar na dunjaluku ostavi i odgodi, znajte da e doi dan kada e mu se osvetiti zbog nepravde koju
ini Boijim robovima. Kada je Resulullah, j, otkrio svoje rame, hazreti
Sevad se nagnuo i poljubio Resulullaha, j. Resulullah, j, upita ga: Zato
to ini! Hazreti Sevad odgovori: Allahov Poslanie, osjeam da je ovo moj
posljednji dan na dunjaluku, pa sam poelio da posljednje to u uiniti na
ovom svijetu bude da sam tebe, Boijeg poslanika, poljubio!123
Bez iskrenih emocija prema vjeri vjera se nee iriti u naem narodu.
Mi najprije moramo imati emociju, a onda je prenijeti drugima. Mnogo je
ljudi koji su vrsto svojim razumom uvjereni da postoji Bog, ali, naalost,
svoje ivote ne ureuju onako kako Gospodar od njih trai. Zato? Zato to
nemaju dovoljno ljubavi. Neka ova knjiga bude prilika da jaamo ljubav
prema Resulullahu, j. Nastojmo biti kakvi su bili ashabi Resulullaha, j,
poput hazreti Sevada koji je toliko prieljkivao da poljubi Resulullaha, j.
Kada je Resulullah, j, rasporedio vojsku, jedan od ashaba, Hubab ibn
Munzir, , upita Resulullaha, j: Allahov Poslanie, da li je ovo kako si nas
postavio Objava ili je to tvoja strategija! Resulullah, j, vrhovni komandant
vojske slua vojnika, slua vjernika, njegov argument i miljenje. Hazreti
123 Ibn Kesir, El-Bidaje ven-nihaje, tom 3, str. 271.

128 Mr. hfz. Kenan Musi


Hubab, , rekao je: Ako je tvoje miljenje i tvoja strategija, Allahov Poslanie, da ovdje budemo, nije ovo dobro mjesto! Resulullah, j, postavio je
vojsku iza bunara, bunari su ostali ispred. Hubab, , je predloio: Allahov
Poslanie, zatrpat emo sve bunare osim jednog koji emo ostaviti iza naih
lea, tako da emo imati pristup vodi, a neprijatelji e biti izmoreni eu!124
Svaki na napor da proirimo istinu, da govorimo ljudima o dobru
mora biti zajedniki rad, ne smijemo biti individualci. esto se, naalost,
puno dobra vezuje za jednog ovjeka, pa kada on ode, nae drutvo zajedno s njim napusti i dobro. Moramo se truditi da to vie ljudi ivi tim
stilom ivljenja, da se uimo zajednitvu onako kako je Resulullah, j, uio
svoje ashabe. Gradei damiju u Medini, kada ih je bratimio, u svakoj ih je
situaciji uio zajednitvu i zajednikom radu. Resulullah, j, rasporedio je
vojsku onako kako mu je predloio vojnik Hubab, .
Abdurahman ibn Avf, , jedan od deseterice kojima je obean Dennet,
bio je na desnom krilu vojske, i on prenosi svoj doivljaj tog dana: Pogledao
sam koga mi je Resulullah, j, dao. Na desnoj strani vidio sam djeaka od
petnaestak godina, zvao se Muaz. Rekao sam: Subhanallah! Zar da s ovim
djeakom idem u bitku protiv velikih junaka Kurejija i Meke! Zatim sam
se okrenuo na lijevu stranu, mislei da je na lijevoj strani neko jai, neko
izdrljiviji u ratu. Na lijevoj sam strani vidio njegova roaka ili brata, godinu
dana mlaeg od njega, zvao se Muaviz, a sablja mu je bila zavezana za ruku.
Nije mnogo prolo, a Muaz me vue za ruku i kae: Amida, amida, ko je
Ebu Dehel! Upitao sam ga: ta e ti Ebu Dehel! Muaz je rekao: uo
sam da on vrijea Resulullaha, zato on iz ove bitke nee iv izai! Samo
sam se osmjehnuo mislei ta da radi djeak od petnaestak godina ovjeku
koji je jedan od najodvanijih vitezova Kurejija, visok preko dva metra i
ogromnog tijela. Nije malo prolo, a Muaviz, djeak s lijeve strane, vue me
za ruku i pita me isto. Ja ga pitam: Zato me pita za Ebu Dehela! On mi
odgovori: Majka mi je rekla da se ne vraam ako njega ne ubijem u ovoj
bici! Obojicu sam ih uzeo pod ruke i podigavi ih, rekao im: Vidite li onog
124 Ibn Kesir, El-Bidaje ven-nihaje, tom 3, str. 267.

U susret Resulullahu j

129

velikog ovjeka tamo, onog ogromne glave! Oni kau: Vidimo! Na to sam
im rekao: To vam je Ebu Dehel! Prije samog poetka bitke ova dvojica
djeaka od etrnaest-petnaest godina, poput strijela, jedan za drugim tre
prema Ebu Dehelu. Napravili su plan i dogovorili se da jedan od njih dvojice posijee noge Ebu Dehelovom konju, a drugi je, naslonivi svoje tijelo
na sablju, zbo Ebu Dehela. Kolika je vrijednost dvojice djeaka koji su
tako pomogli vjeru, borei se protiv onoga ko je muio hazreti Sumeju, ko je
ubio hazreti Jasira, oca hazreti Amara. Imamo li mi svoj zadatak. Resulullah,
j, pred samu bitku uio je dovu do te mjere se unosei u njezino uenje da
je hazreti Ebu Bekr, , rekao: Bilo mi je teko gledati koliko je Resulullah
izgarao u toj dovi. Rekao sam: Allahov Poslanie, olakaj sebi, Allah ti je
obeao da e ti pomoi! Na rijei Resulullaha, j:

Gospodaru! Ako ova mala skupina Tebi odanih danas bude unitena,
Tebi vie niko nee robovati!;125 od Dibrila je dola vijest da e Gospodar pomoi muslimane. Koliko ima muslimanskih arija, a u njima vie
nema muslimana, koliko ima muslimanskih arija u kojima se vie ne uje
ezan s munara ili se s njihovih munara vrijeaju muslimani.
Ako ne budemo uili dove i radili na tome da zatitimo islam, Gospodar e nas za to pitati. Velikan hazreti Hasan el-Basri kae: Na Sudnjem
danu islam e prolaziti pored svakog muslimana i muslimanke i govoriti:
Ovaj me pomogao, ovaj me izdao! Ne dozvolimo da budemo od onih
koji su izdali islam. S Resulullahom, j, ashabi su na Bedru pokazali ta
znai biti odan Uzvienom Stvoritelju. Dajte da i mi svojim ivotima to
pokaemo. Od nas se trai da ustanemo na sabah, trai se da odemo na namaz, trai se da inimo dobra djela, da nahranimo siromahe, da govorimo
o islamu, o moralu, o estitosti, to je ono to se od nas trai, to je na Bedr.
Bitka je poela dvobojem velikana s obiju strana. Resulullah, j, dopustio je da na dvoboj izau muhadiri, ljudi koji su iz Meke doli u Medinu.
125 Ahmed, Musned, tom 1, str. 30.

130 Mr. hfz. Kenan Musi


Resulullah, j, za dvoboj je izveo svoje najblie, hazreti Hamzu, svoga amidu,
i hazreti Aliju i hazreti Ubejda, svoje amidie. Hazreti Hamza i hazreti Alija
brzo su savladali svoje protivnike iako su to bili vitezovi Kurejija.126 Hazreti
Ubejd razmijenio je udarce sa svojim protivnikom koji ga je posjekao ali je i
hazreti Ubejd posjekao njega. Prenosi se da mu je noga bila posjeena, a kada
su ga doveli kod Resulullaha, j, on je upitao: Jesam li, Allahov Poslanie,
ispunio svoj zadatak! Resulullah, j, odgovorio mu je da jeste.
Bedr nas ui da imamo svoje zadatke. Neka na zadatak bude da odravamo rodbinske veze, da irimo ambijent i atmosferu ramazana na svim
mjestima. Neka na zadatak bude da sada kada ne moramo ivotima nego
samo lijepom rijeju braniti vjeru, dajte da je branimo i da o njoj govorimo samo najljepe, ono to vjera jeste. Pokaimo ljudima ta je islam tako
to emo ivjeti islam. Neka ljudi prepoznaju ta je dobro. Bitka na Bedru
velika je pobjeda muslimana s Resulullahom, j, na elu, ali ne zaboravimo
da je ona posljedica i rezultat petnaest godina odgoja i rada. Trebaju nam
djela koja e sve nas voditi ka uzdizanju, to su tajna djela, to je sadaka za
koju niko, osim Gospodara, ne zna, to su dobra djela koja emo od svih
sakriti, a samo svome Stvoritelju pokazati.
Molim Gospodara da nas poasti time da reenica hazreti Sada ibn
Muaza, :



Ne bi li ti Allah pokazao, Allahov Poslanie, ono emu e se tvoje oi
obradovati! bude naa vodilja. Ibadetimo tako predano i iskreno kao da
elimo da se ova reenica na nas odnosi, da obradujemo svoga Poslanika,
j, to od njegova ummeta na brdovitom Balkanu, u ovoj naoj lijepoj
Bosni i Hercegovini, ima ljudi odanih Gospodaru. Molim Allaha da nas u
tome pomogne. Amin!

126 Buhari, Sahih, Tefsir, 4743.

131

BITKA NA UHUDU I PORAZ ZBO G


NEPOSLUHA
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Molim Ga najveim Njegovim imenom da nas poasti Dennetom i svakim djelom koje pribliava Dennetu, i molim Ga najveim Njegovim imenom da nas zatiti od
Dehennema i svakog djela koje pribliava Dehennemu. Salavat i selam,
mir i spas Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku, njegovoj asnoj
porodici, vrlim ashabima i svima koji su ponosno nosili islam i prenosili ga
sljedeim generacijama.
Nakon Bitke na Bedru i pobjede muslimana, mnogoboci iz Meke nisu
mogli mirovati nego su pripremili veliku vojsku sastavljenu od preko 3.000
boraca. Krenuli su napasti Resulullaha, j, i Medinu. Bili su to teki dani za
Resulullaha, j, jer je znao da je to ogromna vojska koju treba doekati. Jedan
od glavnih principa koje uimo iz Sire Resulullaha, j, jeste da se savjetujemo. Stariji ashabi Resulullaha, j, smatrali su da trebaju doekati neprijatelje
u Medini, to je bilo miljenje i Muhammeda, j, a mladii koji nisu uestvovali u Bici na Bedru eljeli su izai izvan grada: Allahov Poslanie! Dopusti
da izaemo pred njih, daj da im izaemo u susret kao vojska da ne kau da
smo se prepali i zatvorili u Medinu! Nakon to je Resulullah, j, sve sasluao,
odluio je posluati one koji su kazali da trebaju izai pred neprijatelje. Usprkos injenici da je Resulullah, j, u snu vidio kako je u njegovoj ruci oteena

132 Mr. hfz. Kenan Musi


sablja, to je protumaio da e neki od njegovih ashaba preseliti, Resulullah, j,
dao je prednost miljenju veine. Veina je eljela da izau iz Medine i bore se
s muricima na bojnom polju, to je Resulullah, j, prihvatio.127
Kada je obukao oklop i krenuo izai, oni koji su Resulullaha nagovarali da izae pomislili su da su pritisli Resulullaha, j, i da je to razlog
njegova izlaska. Doli su kod njega i kazali: Allahov Poslanie, ako eli,
ostat emo u Medini, na to je Resulullah, j, odgovorio:






Kada vjerovjesnik obue svoj oklop, ne skida ga dok ne izae da se bori
na Boijem putu!128
Resulullah, j, izlazi s oko 1.000 vojnika iz Medine. Meu tim vojnicima bio je i voa munafika Abdullah ibn Ubej ibn Selul, ovjek koji je
zavidio muslimanima i posebno Resulullahu. uvajmo se zavidnosti, jer
je Resulullah, j, rekao da ona jede dobra djela onako kako vatra prodire
suho drvo.
Abdullah ibn Ubej ibn Selul trebao je biti kralj Medine i pred sami
dolazak Resulullaha, j, Medinjani su ga mislili imenovati kraljem kako bi
se ujedinili pod njegovim vostvom. Nikada Abdullah ibn Ubej nije mogao prei preko toga te je vodio neprijateljstvo iznutra prema Resulullahu,
j. Nakon samo nekoliko kilometara, Abdullah ibn Ubej nagovorio je tri
stotine boraca da se vrate. Vojska Muhammeda, j, odjednom je svedena
na neto vie od sedamsto vojnika. Resulullah, j, ipak nastavlja ne osvrui se na to, voen iskrenom vjerom da e Gospodar pomoi svoju vojsku.
Doli su do brda Uhud i Resulullah, j, opet ui ummet da treba planirati
i uloiti svoj maksimalan trud u svemu to se radi.
U ivotopisu Resulullaha, j, ne moemo nai da je neto od dobra
inio, a zatim to ostavio. I mi moramo biti poput Resulullaha, j. Ne smijemo ostavljati ono u ta krenemo, ne smijemo ostaviti dobro koje inimo.
127 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 322.
128 Ahmed, Musned, tom 3, str. 351.

U susret Resulullahu j

133

Moramo biti uspjeni u svom obrazovanju, u svojim poslovima i zadacima.


Moramo biti oni koji su predani Uzvienom Stvoritelju i svjesni da robuju
Gospodaru time to ine i slijede stil ivljenja Muhammeda, j.
Resulullah, j, prije samog izlaska iz Medine odbija neke mladie koji
su eljeli krenuti s njim, ali su bili mladi. Rafi ibn Hadid i Semura ibn
Dundub, , bili su mladii od petnaestak godina. Resulullah ih je vratio,
na to je Rafija rekao: Ja dobro umijem gaati strijelama! Resulullah, j,
tada pristade da Rafi krene, na to je Semura rekao: On dobro gaa, ali ja
sam jai od njega, umijem ga savladati u hrvanju! Tada im je Resulullah,
j, obojici dozvolio da krenu. Koliko je bitno imati vjetine koje slue
ummetu Muhammeda, j. Musliman i muslimanka trebaju posebno trenirati borilake sportove. Streljatvo predstavlja stup koji pomae ovjeku
da zatiti svoju vjeru, ast i domovinu.
Kada je doao do brda Uhud, Resulullah, j, rasporedio je vojsku tako
da je zatvorio put mnogoboakoj vojsci prema Medini. Odredio je 50
strijelaca pod vostvom Abdullaha ibn Dubejra, , da budu na planini, na brdu s kojeg e gaati neprijateljsku vojsku ukoliko pokua obii
muslimane i doi im s lea. Resulullah, j, rekao im je, ak ako vide da
muslimani pobjeuju ili da stradaju, da nipoto ne naputaju svoja mjesta.
Jedan od velikih zadataka nas muslimana i muslimanki jeste da vidimo
koje je nae mjesto, s kojeg bedema mi branimo islam i na kojem bedemu
ponosno stojimo branei islam i svoju vjeru. Svako je od nas na jednom
bedemu, supruge su na bedemu uvajui svoje porodice, a muevi su na
bedemu nastojei donijeti halal opskrbu u svoje kue. Svako je na bedemu,
pa nastojmo ne dozvoliti ejtanu i neprijateljima da preko naeg bedema
dou i ugroze muslimane. Resulullah, j, odredio je tu grupu od 50 strijelaca, jer je znao da meu 3.000 boraca mnogoboaca ima 300 konjanika,
to je ogroman broj, jer jedan konjanik vrijedi koliko pet pjeaka.129 Hazreti Musab ibn Umejr, , bio je bajraktar kojem je Resulullah, j, dao
zastavu, to je onaj prvi izaslanik, onaj mladi koji je posljednji atom svoje
129 Ebu Halil evki, Fit-tarih el-islamijj, str. 74.

134 Mr. hfz. Kenan Musi


snage ulagao kako bi stanovnici Medine primili islam i kasnije bili oni koji
su prihvatili Resulullaha, j, i muhadire.
Bila je subota, sedmi eval, kada je Resulullah, j, izaao. Vojska je
postavljena tako da su se murici morali sukobiti s muslimanima jedan na
jednoga, a strijelci su bili oni koji su titili muslimanska lea. Prije same
bitke Resulullah, j, podigao je svoju sablju i upitao:









Ko e uzeti ovu sablju onako kako prilii da se ona uzme.130
Svi ashabi Resulullaha, j, znali su ta to znai. Bili su svjesni toga da musliman kada se prihvata bilo kojeg zadatka najprije gleda je li sposoban izvriti
taj zadatak. Resulullah, j, upozorio nas je da osoba koja nekome povjeri
zadatak, a zna da u ummetu ima neko ko je sposobniji za taj zadatak, on je izdao Allaha i Njegova Poslanika. Hazreti Ebu Dudane, poznati borac, uzeo je
sablju i rekao: Ja u je, Allahov Poslanie, uzeti onako kako prilii!, a zatim
je zavezao crvenu ahmediju, to je znailo da e se boriti do posljednjeg daha.
Prenosi se da je hazreti Ebu Dudane, , iao kroz neprijateljske redove i sjekao na desnoj i lijevoj strani te da je toga dana on najvie neprijatelja porazio.
Hazreti Hamza bio je glavni borac na bojnom polju. Resulullah, j, odredio
je da bude voa svih muslimana tom prilikom. S druge strane, murici nisu
tedjeli truda; pripremali su se na najbolji nain. Abdulah ibn Kami, jedan od
neprijatelja, pripremio je deset ratnika, koji bi danas bili nazvani specijalcima,
kojima je bio zadatak da ubiju Muhammeda, j. Dok je bitka trajala, prili su
Musabu, , koji je drao bajrak, mislei da je on Resulullah. Odsjekli su mu
desnu ruku, a on se nastavio boriti protiv njih, zatim su mu odsjekli lijevu
ruku, a on nije dozvolio da zastava padne sve dok nije preselio kao ehid. Na
poetku bitke muslimani su potukli neprijateljsku vojsku i poeli ih goniti;
neprijatelj je bio u rasulu dok su muslimani bili organizirani.
Moramo znati da je na neprijatelj jak onoliko koliko smo mi slabi, pa
ne dozvolimo da zbog nae slabosti ummet ispata. Resulullah, j, naredio je
130 Muslim, Sahih, Fedail es-sahabe, 2470.

U susret Resulullahu j

135

strijelcima da ne naputaju svoje mjesto. Njihov voa bio je Abdullah ibn Dubejr, . Kada su strijelci vidjeli da muslimani pobjeuju, krenuli su, rekavi:
Pobijedili smo, idemo na bojno polje! Hazreti Abdullah ibn Dubejr ree
im: Ja neu napustiti mjesto koje mi je Resulullah rekao da ne naputam!131
Usprkos tome, 30 od 50 strijelaca napustilo je mjesto i preostali broj strijelaca
nije bio dovoljan da zatite lea muslimanima. Halid ibn Velid i Ikrima ibn
Ebi Dehel bili su voe konjice mnogoboaca iz Meke. Kada su vidjeli da je
brdo ostalo pusto i da je na njemu samo petnaestak strijelaca obruili su se na
njih, pobili ih i doli muslimanskoj vojsci s lea. Hazreti Abdullah ibn Dubejr
i svi strijelci koji su ostali na brdu preselili su kao ehidi. Tada se u muslimansku vojsku uvukao nemir, jer vie nije bilo organizacije, reda ni jedinstva. Resulullah, j, i ashabi doivljavaju da ih 300 konjanika napada s lea, a ukupan
broj muslimana bio je otprilike 650. Muslimanska je vojska razbijena, a oko
Resulullaha, j, ostalo je samo dvadesetak ashaba. Ebu Dudane, , zagrlio je
Resulullaha i branio ga svojim tijelom od strijela. Hazreti Talha ibn Ubejdullah postavio je svoje tijelo kako strijele ne bi pogodile Resulullaha, j. Neprijatelji su znali da je Resulullah u toj maloj grupi, tavie irila se glasina da je
Muhammed, j, ubijen. Hazreti Enes ibn Nadr, , jedan od velikih ashaba,
kazao je: ta nam vrijedi ivot nakon Muhammeda. Vratite se i borite se, ako
je on preselio da i mi preselimo kao ehidi.132 uvajmo se glasina, glasine su
opasne. Talha ibn Ubejdullah, , gaao je strijelom, a svojim je tijelom titio
Resulullaha, j. Meutim, Resulullah se isticao u borbi i on je prednjaio, pa
mu je Talha govorio: Boiji Poslanie, skloni svoje tijelo, ja elim da preselim, a da ti ostane iv. Jezid ibn Seken, , jedan od ensarija, zajedno s pet
mladia iz Medine titili su Resulullaha i borili se ispred njega. Svi su preselili
kao ehidi. Kada su preselili, Resulullah, j, uzeo je Jezidovu glavu u svoje
krilo, ne dozvoljavajui da glava tog velikana bude u praini. Muslimanska
vojska se povukla i muslimani su doivjeli poraz zbog onih strijelaca koji nisu
posluali jasnu naredbu Resulullaha, j.133
131 Buhari, Sahih, Megazi, 3986.
132 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 328.
133 Ibid, str. 329.

136 Mr. hfz. Kenan Musi


Razmislimo o tome kakav poraz doivi ummet Muhammeda, j, kada
se deseci i stotine hiljada ljudi ne odazovu Gospodaru i ne posluaju Resulullaha, j. Sedamdeset velikana, meu kojima je i hazreti Hamza, preselili
su u toj bici kao ehidi. Resulullah, j, stao je iznad njih i kazao:


Ja sam svjedok ovima na Sudnjem danu!134 Onda su ih ukopali. Resulullah, j, davao je prednost onom ashabu koji je znao vie Kurana. Bitka
na Uhudu poraz je muslimana, poraz koji smo doivjeli zbog neposlunosti nekih od nas. Nastojmo da mi ne budemo oni koji svojim neposluhom
donose tekoe ummetu Muhammeda, j.
Imam Malik, Allah mu se smilovao, kada bi uo da grmi pored Medine, izaao bi iz nje. Pitali su ga: Zato izlazi? On bi odgovorio: Molim
Gospodara da ne kazni stanovnike Medine zbog mojih grijeha! Moramo
gledati kakva su to naa djela, moramo biti svjesni injenice da se vjernik
samo Gospodara svoga treba bojati i da se treba bojati svoga grijeha koji je
uinio prema Gospodaru, a nadati se samo Njegovoj milosti. Resulullah,
j, vraa se u Medinu, i nakon to su prenoili samo jednu no, okuplja
ashabe koji su uestvovali u Bici na Uhudu i izlazi s njima u mjesto zvano
Hamra el-Esed, oekujui murike da dou. Kada su murici vidjeli tu
odlunost Resulullaha, j, tu inicijativu i spremnost da se opet sutradan s
njima sukobi, oni su se prepali i povukli u Meku.
Stoga, imajmo inicijativu u dobru; onaj ko reagira tek na ono to drugi
ine, osudio je sebe na djelovanje u uskom prostoru. Reagirajmo prema
svojoj porodici, odravajmo rodbinske veze, reagirajmo prema drutvu inei dobro i pozivajui ljude da ine dobro, jer je Resulullah, j, rekao:





Onaj ko ljude poziva dobru ima nagradu kao i da sam ini dobro!135
134 Malik, Muvetta, Dihad, str. 368.
135 Tirmizi, Sunen, Ilm, 2670.

U susret Resulullahu j

137

Molim Uzvienog Gospodara da nas poasti iskrenim povratkom Njemu, iskrenim pokajanjem i iskrenom eljom da budemo od onih koji slue
ummet Muhammeda, j. Da budemo od onih koji ue iz poraza i pobjeda,
da je sve u Allahovim rukama i da smo duni uloiti maksimalan trud, a
rezultate daje na Gospodar.
Molim Gospodara da nas pomogne na putu injenja dobra, poasti
iskrenou u svim djelima i sauva stanja onih koji gube nadu u Njegovu
milost. Amin!

139

POUKE PORAZA U BICI NA UHUDU


Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Molimo Ga najveim imenom
Njegovim da nas poasti srcima u kojima e biti dobro. On je Taj Koji Sebi
odabire najia srca. Neka je salavat i selam na Muhammeda, posljednjeg
Boijeg poslanika i Njegova miljenika. Gospodaru, poasti nas korisnim
znanjem i pomozi da znanje u djelo pretoimo. Ne dozvoli, najveim Te
imenom molimo, da budemo od robova Tvojih koji su se od Tebe udaljili.
Govorili smo o Bici na Uhudu, govorili smo o tekim trenucima kroz
koje je Resulullah, j, proao. Zapitajmo se, ime se muslimani bore protiv
svojih neprijatelja. Mi se protiv svojih neprijatelja borimo svojom pokornou Gospodaru i nepokornou naih neprijatelja Gospodaru. Ako se s
njima izjednaimo, onda e sigurno oni nas pobijediti. Koliko su se ashabi
Resulullaha, j, rtvovali u Bici na Uhudu svjedoi nam i hazreti Ummu
Amara Nuseiba, kerka Kaba, koja je titila Resulullaha, j, svojim tijelom
i stajala ispred onih koji su napadali govorei da ona ne d da se prie
Resulullahu, j. Jedan od murika toliko je udario hazreti Ummu Amaru da joj je koa pukla toliko da se vidjela kost na ruci. Tada je njezin
sin Amar priao da joj pomogne, a ona ga je okrenula i rekla mu da titi
Resulullaha, j. Mi muslimani i muslimanke moramo tititi Resulullaha, j,
time to emo tititi svoje porodice, to emo tititi svoju odanost Gospodaru. Poraz izvire iz srca nemarnih, jer se tridesetak strijelaca udaljilo od
Resulullahove, j, naredbe, to je bio uzrok poraza muslimana na Uhudu.

140 Mr. hfz. Kenan Musi


Kakvo je bilo psiholoko stanje muslimana nakon Uhuda? Zamislimo koliko je bilo teko vratiti se u Medinu; 70 plemenitih ashaba, meu
njima i hazreti Hamza, ostali su leati na Uhudu. Iz Sire Resulullaha, j,
uimo kako podnijeti teke situacije, kako podnijeti iskuenja i neuspjehe.
Jednom prilikom Resulullah, j, bio je na Uhudu nakon bitke zajedno s
Ebu Bekrom, , Omerom, , i Osmanom, . Tada se brdo Uhud zatreslo; uenjaci smatraju da je to bilo od radosti to je na njemu Resulullah.
Resulullah, j, dotakao je tlo i rekao:


Smiri se, Uhude, na tebi su poslanik, Sidik (mislio je na Ebu Bekra)
i dva ehida (to je mudiza Resulullaha, j, jer su hazreti Omer i hazreti
Osman kasnije preselili kao ehidi).136
U drugom predanju Resulullah, j, govori:

Brdo Uhud nas voli i mi volimo njega.137


Resulullah, j, ne dozvoljava da musliman i muslimanka svoj poraz vezuju za bilo koje mjesto; zemlja je Allahova, On daje pobjedu kome hoe.
Svi se neprijatelji ujedinjuju protiv muslimana, Kurejije, munafici,
jevreji s kojima su muslimani sklopili ugovore, unosi se sumnja u nain odluivanja kod muslimana, jer se Resulullah, j, za razliku od plemena koja
sluaju svoje starjeine, savjetuje sa svojim ashabima i znamo da je izaao iz
Medine na Uhud zato to je posluao savjet mlaih ashaba. Uzvieni Gospodar kuranskim surama odgaja muslimane. Objava koja je tada dolazila
Resulullahu, j, lijeila je sumnje koje su neprijatelji ubacivali. Sura Alu
Imran govori i o Bici na Uhudu, pa Gospodar kae Resulullahu, j:



S njima se savjetuj u stvarima, u poslovima i u odlukama!138
136 Ibn Hibban, Sahih, Tarih, 6492.
137 Buhari, Sahih, Zekat, 1482.
138 Alu Imran, 159.

U susret Resulullahu j

141

U savjetovanju je bereket, a onda dolazi kuranski ajet:





Zar kada vas je zadesila nedaa, a vi ste duplo toliko svoje neprijatelje porazili...139
U Bici na Bedru ubili su 70 neprijatelja, a 70 zarobili;





Odakle ovo, odakle poraz na Uhudu? Reci, to je od vas samih!140
Vjernik i vjernica najvie se boje svoga grijeha prema Gospodaru,
jer znaju da taj grijeh moe rezultirati loim stvarima u njihovu ivotu.
Uzvieni Gospodar pouava ummet da je pobjeda i da je pomo od Gospodara. Sura Alu Imran lijei rane ummeta, jer kada je Resulullah, j,
pritisnut tim dogaanjima, Uzvieni Gospodar objavljuje mu ajet:






Allahovom milou ti si prema njima blag, Muhammede, a da si ti
bio osoran i grub...!141
Gospodar nas ui kako prema ljudima trebamo biti otvorenog i istog srca:


Nemojte se kolebati, niti se alostiti, vi ete zaista pobijediti ako
ste vjernici!142
Resulullah, j, sutradan, odmah nakon Bitke na Uhudu, nalae da ko
vjeruje u Allaha i Sudnji dan, izae u borbu i krene sa njim, te da ne izae
niko drugi osim onih koji su bili na Uhudu! To je ona ve spominjana inicijativa u dobru. Nauimo od Resulullaha, j, da smo mi ti koji vuemo
139 Alu Imran, 165.
140 Alu Imran, 165.
141 Alu Imran, 160.
142 Alu Imran, 139.

142 Mr. hfz. Kenan Musi


ljude prema dobru, naalost, puno je onih koji nas vuku loim stvarima.
Svi su kazali: Izlazimo s tobom, Allahov Poslanie! esto trideset plemenitih ashaba izlazi, ak ni ranjeni nisu htjeli izostati. Dosta je kritike prema ljudima, trebamo djela, trebamo svojim ponaanjem pokazati ljudima
kako je inicijativa u dobru princip ivota Resulullaha, j. Resulullah nas
svojim izlaskom odmah nakon Uhuda ui da neprijateljima ne dozvolimo,
kada osjete da su nas pobijedili, da im taj osjeaj ostane nepomuen. Moramo izai pred neprijatelja, nema nita bez cijene, a cijena Denneta jeste
odanost Gospodaru i rtvovanje za misiju vjere. Osjeaj koji trebamo imati
za vjeru mora biti jai od osjeaja koji nas obuzme prema dragoj osobi
kada je ugroena. Onako kako otac i majka strahuju nad djetetom, tako
bi ummet Muhammeda, j, trebao strahovati za svoju vjeru. Misija je to
prenoenja vrijednosti sljedeim generacijama.
Kada je Resulullah, j, izaao na mjesto Hamra el-Esed nedaleko od
Medine, murici su poslali nekoga da ih uplai. Kada je on doao Resulullahu, j, i rekao mu kako su se Kurejije spremile i samo to se nisu
obruile na njih, Resulullah, j, izveo ga je pred mudahide i prouio im
upravo objavljen kuranski ajet:





Oni koji kada im se kae: Zaista su se ljudi iskupili da vas poraze,
treba da ih se bojite, njima se tada vjerovanje povealo, pa su rekli:
Allah nam je dovoljan i divan li je On zatitnik!143
Resulullah, j, sa svoje strane alje jednog od vjernika iz plemena
Huza, zvao se Mabed: Idi i prepadni ih! Kada je Mabed doao kod Ebu
Sufjana, rekao je: Doao sam od muslimana, a oni su se iskupili i ude da
vas poraze, broj im je puno vei nego to je bio na Uhudu!144
To je bila mudrost Resulullaha, j, voena Objavom, ona nije proizvod
ljudskoga genija, ali nas ui da ovjek vjernik i vjernica trebaju ulagati napor
143 Alu Imran, 173.
144 Buti Muhammed Said, Fikh es-sire en-nebevijje, str. 261.

U susret Resulullahu j

143

kako bi na svaki mogui dozvoljeni nain doao do svoga cilja. Vrijednost


muslimana i muslimanke jeste u tome da oni ostvaruju svoje ciljeve potujui svoje principe. Puno je onih koji ostvare svoj cilj, a pri tome srue
principe. Sve to se deavalo poslije Bitke na Uhudu bilo je vrlo teko i
Resulullah, j, s time se nosio zajedno s prvim muslimanima.
Halid ibn Sufjan, jedan od poglavica nevjernikih plemena, bio je veoma estok neprijatelj Resulullaha, j, sakupio je plemena, ali Resulullah, j,
tome nije pridavao panju. On ui svoj ummet da se uvijek mora fokusirati na ono to je glavno, onaj ko se stalno okree, nee stii do svog cilja.
Svako sebi treba postaviti cilj, zavriti fakultet, zaposliti se, hajirli se oeniti
ili udati, stjecati halal opskrbu, i taj cilj treba biti pred njim uz iskren nijet
da se to ini radi Gospodara. Resulullah, j, morao je rijeiti problem ali
nije elio sve muslimane okrenuti prema Halidu ibn Sufjanu. Zvao je jednog od ashaba, Abdullaha ibn Unejsa, diverzanta koji je imao 27 godina,
i rekao mu: Abdullah, ti e otii kod Halida i rijeit e se njega, ubit e
ga!145 Abdullah upita: Allahov Poslanie, opii mi tog naeg neprijatelja!
Resulullah, j, kae mu: Kada ga vidi, sjetit e se ejtana! Abdullah ibn
Unejs prenosi: Otiao sam sm meu plemena. Prije nego to sam poao,
uzeo sam od Resulullaha, j, dozvolu da ga mogu po zlu spomenuti kako
bi me prihvatili u svoje drutvo. Kada sam meu njih doao, toliko sam
govorio protiv muslimana da me Halid ibn Sufjan uzeo za svog tjelohranitelja. Te dane koje sam proveo meu njima namaz sam klanjao iaretom.
Kada sam se osamio s Halidom, voom nevjernika i tih plemena koja su se
sakupila da se bore protiv Resulullaha, uzeo sam sablju i ubio ga. Tri sam
se noi krio u brdima.
Razmislimo, ta se od nas trai? Hazreti Abdullah, , sam je izaao da
se bori s neprijateljem i da spasi desetke i stotine ivota muslimana, ali i
onih drugih, jer su se ova plemena nakon to je njihov voa ubijen razila
i nisu vie nepravdu inila. ta se od nas trai? Trai se da svoju misiju ispunimo na najbolji nain, da ono u emu smo u ovom trenutku, u svom
145 Sujuti, Ed-Durr el-mensur, tom 1, str. 737.

144 Mr. hfz. Kenan Musi


obrazovanju, u svom poslu, u svojim ivotnim zadaama budemo od onih
koji ive stilom ivljenja Muhammeda, j.
Kada se Abdullah vratio, Resulullah, j, rekao mu je:
Abdullah, dobit e od mene nagradu! Hazreti Abdullah je oekivao neto veliko. Resulullah, j, uao je u svoju sobu, koja je bila uz samu damiju,
i izaao s jednim malim tapom. Hazreti Abdullah upita Resulullaha, j:
Allahov Poslanie, zar ovo! Na to mu Resulullah, j, kae: Abdullah, ovo
je da te prepoznam na Sudnjem danu Abdullah, , prenosi: Nita mi na
dunjaluku nije bilo drae od tog tapa. Nikada ga iz svoje ruke nisam isputao, nikada nisam iz kue izaao, a da ga nisam sa sobom ponio i rekao
sam, kada me u kabur spuste, neka pored mene bude taj tap.146
Sve to se deavalo nakon Bitke na Uhudu govorilo je o tome koliko
je opasno kada se neka skupina muslimana ne odazove svome Gospodaru.
Neka su plemena traila ljude koji e njihove pripadnike pouiti islamu.
Dolo je jedno pleme i izmeu njega i Resulullaha, j, sklopljen je ugovor.
Resulullah im je poslao est ashaba, meu njima hazreti Merseda, koji je
bio voa, i hazreti Hubejba ibn Adija. Kada su doli u to pleme, oni su ih
zavezali, jer je to traenje nekoga da ih poui islamu bilo samo varka da se
pleme domogne ashaba i da ih proda Kurejijama. Dok su se ashabi borili
da ih pleme ne zavee, trojica su odmah preselili kao ehidi. Cilj vjernika i
vjernice jeste da ispune svoju misiju, a biti ehid na tom putu samo je cijena koju smo spremni platiti, a nikako nije samo sebi cilj. Hazreti Merseda
i Hubejba ibn Adija, , murici su prodali Kurejijama. Hazreti Merseda
su ubili, a jedan od ove esterice bio je hazreti Asim ibn Sabit. Murici su
uli da jedna ena u Meki eli Asima radi osvete, jer je on ubio njezina oca
u Bici na Bedru. Nakon to su ubili Asima, Dragi Gospodar je na njegovo
tijelo spustio pele i bumbare kako bi ga prekrili i na taj nain zatitili njegovo tijelo od masakriranja. Kada damo svoj maksimum i uloimo
napor, Dragi Gospodar otvara nam vrata. Nakon to su bumbari i pele
prekrili njegovo tijelo, oni ga nisu mogli osakatiti, zapravo su eljeli uzeti
146 Asbahani, Hiljetul-evlija ve tabekatul-asfija, tom 2, str. 5.

U susret Resulullahu j

145

njegovu lobanju, jer se ona ena zaklela da e piti iz njegove lobanje. Dragi
Gospodar dao je da se te noi spusti obilna kia koja je u poplavi odnijela
njegovo tijelo. Hazreti Asim, , je izaao na Boijem putu da nekoga poui
vjeri, da nekome prenese vrijednosti ednosti i estitosti, da nekoga poui
Kuranu.147 Neka nae kue ne budu kaburi, neka nae kue ne budu mezari, neka se u naim kuama sastaju ljudi koji e zajedno uiti Kuran i koji
e se pouavati Allahovoj vjeri.
Hazreti Hubejba, jednog od esterice zarobljenih, odveli su u Meku i
nisu ga htjeli ubiti tokom asnih mjeseci, nego su ekali da asni mjeseci
prou. Lana pobonost kod mnogoboaca, uvajmo se lane pobonosti.
Murici ubijaju potpuno nedunog ovjeka, a nee to da uine u mjesecima koji se zovu svetim. Isti je sluaj s nama, ne dozvolimo da samo posebni
mjeseci bude posuda u kojoj emo initi dobro, a ostali dani godine edni
su, zovu nas da uinimo dobro. Hazreti Hubejb, , je bio zavezan, a uvala ga je jedna ena. Zamolio ju je da mu dadne britvu kako bi se uredio i
ona mu je dala. Hazreti Hubejb je bio izrazite fizike ljepote. U njezinom
nemaru dijete joj se izvuklo i dolo kod hazreti Hubejba dok je britva bila
u njegovoj ruci i dijete se zaigralo s njim. Kada je majka to vidjela, mislila je
da e joj Hubejb ugroziti dijete. Hazreti Hubejb ju je upitao: Je li te strah!
Ona je klimnula glavom sa suzama u oima. On joj je kazao: Tako mi Allaha, ja mu nikada ne bih nita naao uinio! To su ashabi Resulullaha, j, to
su iskreni borci, mudahidi, oni uvaju hurmet ena, djece, starijih i nemonih. Kada istinski estiti ratuju, zna se da se ast ena, ivoti djece i nemonih uvaju. Takav treba biti mudahid, to je onaj koji se bori na Allahovu
putu, to je onaj koji se na tom putu sprema za borbu spominjanjem Allaha,
uenjem o vjeri, uenjem o smislu borbe, a smisao borbe jeste sloboda.
Hazreti Hubejb je pustio dijete. ena je kazala: Tako mi Gospodara,
vidjela sam ga kako jede groe, a tada u Meki nigdje nije bilo groa!
Primila je islam, a uzrok njezina primanja islama bio je taj to je vidjela zarobljenog muslimana. Nakon to su proli sveti mjeseci, mnogoboci iz Meke
147 Buhari, Sahih, Dihad, 3045.

146 Mr. hfz. Kenan Musi


izveli su hazreti Hubejba i poeli ga zlostavljati. Tada je Ebu Sufjan, voa mekanskih mnogoboaca, rekao: Hubejbe, bi li volio da je sada Muhammed
na ovome mjestu, a da si ti siguran sa svojom porodicom! Hazreti Hubejb,
, je odgovorio: Tako mi Gospodara, ne bih volio da Muhammeda ni trn
u njegovoj kui ubode samo da bih ja bio siguran, pa kako onda da volim da
on bude na ovome mjestu! Kada je Ebu Sufjan to uo, kazao je: Tako mi
Gospodara, nisam vidio da iko voli nekoga kao to Muhammedovi ashabi
vole Muhammeda! Vjernik i vjernica moraju imati stav; ako nemamo stav,
onda nas ljudi ne potuju i ne uvaavaju, jer naa vrijednost mora biti potkovana stavom. Ja svoju vrijednost titim, ja je prvi potujem i traim od drugih
da je potuju. Kada je Ebu Sufjan vidio njegov stav, upitao ga je: eli li
neto? On odgovori: Dozvolite mi da klanjam dva rekata. Hazreti Hubejb je bio prvi koji je klanjao dva rekata pred pogubljenje. Uzeo je abdest
i brzo klanjao dva rekata, a zatim im je rekao: Da nemam bojazan da ete
rei kako sam se prepao pa zato oduljio namaz, ja bih ovaj namaz oduljio!
Zatim je podigao svoje ruke i prouio dovu u kojoj je rekao: Gospodaru, sve
ove koji e mene ubiti Ti ubij i ni jednog od njih ne ostavi!148 uvajmo se
dove mazluma i dove onoga kome je nepravda uinjena. Najprije se uvajmo
nepravde kako uope ne bi dolo do te dove. Hazreti Seid ibn Amir, , je
prenio: Bio sam prisutan i Allah me uputio nakon toga, ali s vremena na
vrijeme mene uzme padavica. Kada me pitaju zbog ega, kaem im da sam
siguran da me pogodila dova hazreti Hubejba! uvajmo se nepravde, jer je
nepravda tmina na Sudnjem danu.
etvrte godine po Hidri Resulullah, j, poslao je 70 daija, uitelja,
plemenima u Nedd, pod vostvom Hirama ibn Melhana, jednog od plemenitih ashaba. Svi su bili pobijeni, ta su ih plemena ubila jer su se pretvarala da ele nauiti o islamu. Hazreti Hirama, dok je govorio plemenima,
s lea je kopljem ubo ovjek po imenu Debar tako da je koplje izalo na
njegov stomak. U tom je trenutku hazreti Hiram rekao:
148 Buhari, Sahih, Megazi, 4086.

U susret Resulullahu j

147




Pobijedio sam, tako mi Gospodara Kabe!149 Debar kae: Otiao
sam kod Muhammeda i pitao ga, ta je pobijedio, u emu je pobijedio?
Resulullah, j, odgovorio mu je da je dobio Dennet kroz misiju pozivanja
i pouavanja. Hazreti Resulullah, j, poslao je njih 70 i svi su bili pobijeni.
Okruila su ih plemena i pobili 70 daija samo da bi ugodili Kurejijama.
Sve su to posljedice poraza na Uhudu. Plemena koja su od ranije imala
ugovore s Resulullahom, j, sada su krila te ugovore zbog jednog poraza.
Resulullah, j, mjesec dana dovio je Gospodaru, molei Ga da kazni ova
plemena, a onda je Gospodar objavio:





Tebi, (Poslanie), ne pripada ta odluka da li e ih Allah kazniti ili
im oprostiti! Oni su zaista nasilnici.150
Nemojmo suditi ljudima, mi ne znamo kakav e iji kraj biti. Onaj ko
zna da je njegov kraj u rukama Gospodara, hoe li preseliti kao vjernik ili
vjernica, nikada se ne oholi i ne sudi ljudima. Resulullah, j, prestao je doviti
protiv njih. Te godini takoer se desilo da je pleme Benu Nedir pokualo ubiti Resulullaha, j. Nagovorili su jednog od svojih pripadnika da baci kamen
s kue na Resulullaha, j. Hazreti Dibril je obavijestio Muhammeda, j, o
tome i to je bila mudiza. Iako su bili stanovnici Medine zajedno s muslimanima, prevarili su i pokuali ubiti Resulullaha, j. Nakon to se Resulullah, j,
uvjerio da pleme Benu Nedir sarauje s Kurejijama, naredio im je da napuste Medinu, kazavi im: Neete stanovati u Medini sa mnom! Upitali su ga:
Allahov Poslanie, moemo li iznijeti svoj imetak? To im je Resulullah, j,
dozvolio, meutim, Abdullah ibn Ubejj, voa munafika, naredio je plemenu
Benu Nedir da ostanu, rekavi: Ja u vas tititi! Onda ih je Resulullah, j,
opsjedao petnaest dana i konano su napustili Medinu.151 U tom je periodu
149 Buhari, Sahih, Megazi, 4092.
150 Alu Imran, 128.
151 Buti Muhammed Said, Fikh es-sire en-nebevijje, str. 279.

148 Mr. hfz. Kenan Musi


objavljena zabrana alkohola, a s alkoholom su najvie trgovali jevreji. Kada je
objavljen ajet da je alkohol neista i prezrena stvar, ashabi Resulullaha su ga
ostavili. Dakle, zabrana alkohola dolazi etvrte godine po Hidri nakon to
su se muslimani vrsto odgojili u vjeri svoga Gospodara.
Treba spomenuti jo jedan dogaaj iz tog perioda. Resulullah, j, odlazi tri stotine kilometara na jedan vojni pohod koji je bio toliko teak da
su plemenitim ashabima poeli otpadati nokti s nogu. esterica su se mijenjala na jednoj devi. Taj se pohod zvao Zatul Rika bitka u kojoj su ashabi
morali svoje noge povezivati jer su bile izranjavane. Plemena protiv kojih je
Resulullah, j, krenuo, koja su se okupila da napadnu Medinu, razbjeala
su se i nije dolo do bitke.152 Jedne veeri desio se dogaaj koji nam govori
o vrijednosti posljednje treine ramazana. Resulullah, j, ostavio je hazreti
Amara ibn Jasira i hazreti Abada ibn Bira, , da dre strau i uvaju muslimane. Hazreti Abad je rekao Amaru: Hoe li ti da straari prvi dio
noi ili drugi? Amar je rekao: Ja u drugi! Abad je straario prvi dio
noi. Pomislio je ako ve straarim, mogu gledati u pravac iz kojeg moe
doi neprijatelj i u isto vrijeme klanjati noni namaz. Ne dozvoljava da mu
izmakne vrijednost nonog namaza. Uio je suru Kehf kada je doletjela
neprijateljska strijela koja ga je pogodila u ruku. On ju je izvukao ne prekidajui namaz. Doletjela je i druga strijela, pa je on pomislio da neprijatelj
navaljuje te je probudio Amara. Amar ga upita: Zato me nisi odmah
probudio? Hazreti Abad, , odgovori: Uio sam suru Kehf. Drae mi je
da mi dua iz tijela izae nego da je prekidam!153
Molim Uzvienog Gospodara da nas poasti time da uvamo noni namaz, a posebno u odabranim vremenima. Molim Gospodara da to od nas
primi i da nas poasti da budemo meu onima koji e na Sudnjem danu biti
proivljeni s potpunom svjetlou. On je na Gospodar i dovoljan nam je
zatitnik. Amin!

152 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 342.


153 Ebu Davud, Sunen, Tahare, 198.

149

ISKUENJA I POUKE BITKE


NA HENDEKU
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Molimo Ga najveim Njegovim imenom da nas poasti Dennetom i svakim djelom koje pribliava Dennetu. Molimo Ga najveim Njegovim imenom da nas zatiti od
Dehennema i svakog djela koje pribliava Dehennemu.
Salavat i selam Muhammedu, koji nas je pouio da posebno u Noi
kadr uimo dovu:





Gospodaru na, Ti si Onaj Koji mnogo prata i Najplemenitiji si, Ti voli
opratanje, pa nam oprosti!154
Nastojmo se opskrbiti ramazanom, posebnim mjesecom u godini, nastojmo sakupiti duhovnu i psihiku snagu da se nosimo s izazovima ivota
na ovom svijetu. Ne samo pojedincima, cijelom ummetu treba duhovna i
psihika snaga, to je neto u emu nas ramazan pomae. Gospodar nam je
dao ramazan kao priliku da sakupimo svoju snagu.
Pete godine po Hidri protiv Muhammeda, j i muslimana ujedinili
su se jevreji, Kurejije i arapska plemena. Njihov voa bio je Hujej ibn
Ahtab, prvi ovjek plemena Benu Nedir, plemena koje je pokualo ubiti
Resulullaha, j. On odlazi kod Kurejija i nagovara ih da napadnu Medinu
i da za sva vremena zavre s muslimanima i Resulullahom, j. Ovaj Hujej,
154 Tirmizi, Sunen, Da'vat, 3513; Ibn Made, Sunen, Du'a, 3850.

150 Mr. hfz. Kenan Musi


s obzirom na to da je bio uen, po dolasku Muhammeda, j, u Medinu,
otiao je i vidio znake poslanstva kod Resulullaha, j, sam se uvjerio u
peat poslanstva, uvjerio se u njegov ivotopis, pitajui ga kada mu je otac
preselio i ko je o njemu vodio brigu, sve one karakteristike Resulullaha
koje su opisane u ranijim objavama. Kada se vratio svojoj kui, brat ga je
pitao: Je li poslanik? On mu je odgovorio: Jeste! ta e sad? Borit u
se protiv njega dok god sam iv! Trebamo uvidjeti kako jedan ovjek ujedinjuje ljude u neprijateljstvu prema Resulullahu, j. On odlazi kod Kurejija, kod plemena Gatafan, odlazi kod plemena Eda, sakuplja pleme Benu
Sulejm. Istina trai nosioce, istina trai ljude koji e izgarati za istinu onako
kako Hujej izgara za la. tavie, Hujej je spreman odrei se sebinosti na
tom putu, pa kae neka Ebu Sufjan iz Meke bude voa cijele vojske.
Ebu Sufjan izlazi iz Meke sa 4.000 ratnika, meu kojima je bilo 300
konjanika i 1.500 deva. Pleme Gatafan, veliko arapsko pleme, dolazi sa
3.000 ljudi, pleme Eda sa 300, pleme Benu Sulejm sa 700. Na kraju se
broj neprijatelja koji su napali muslimane popeo na 10.000.
Nema ispraznog oslanjanja, vjernik i vjernica daju sve od sebe nastojei
pruiti maksimum. Do Resulullaha, j, dola je vijest o neprijateljskom pohodu na Medinu. Resulullah, j, okuplja ashabe, savjetuje se s njima, opet nas
ui da je to vrijednost koja ljude ini pozitivnim i aktivnim. Ljudi tako osjeaju da doprinose, nije im mrsko da i sami izgaraju za misiju. Hazreti Selman
Farisi, , Perzijanac, kae mu: Allahov Poslanie, kada bi nas u Perziji napao
brojniji neprijatelj, mi bismo iskopali rov kojim bismo se zatitili od neprijateljske konjice! Resulullah, j, ui nas da vjernik i vjernica moraju biti dinamini u razmiljanju. Mi imamo svoju najveu zadau, a najvea zadaa jeste
vrijednosti imana, namaza, posta i odanosti Gospodaru prenijeti sljedeim generacijama. Na tom putu treba nam ovaj princip iz ivota Muhammeda, j.155
Dinamian u razmiljanju Resulullah prihvata, jer je karakteristika Medine
da je sa svih strana, osim sa sjevera, okruena brdima. Resulullah, j, kae: Iskopat emo rovove sa sjeverne strane i tako emo zatititi Medinu! Svi prihvataju
155 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 347.

U susret Resulullahu j

151

to miljenje i poinje ogroman posao kopanja. S Resulullahom, j, je 1.500


mudahida, ostalo su ene i djeca. Resulullah, j, treba s njima iskopati rov/
hendek dug etiri i po kilometra, tj. 4.500 metara, i to na neprohodnom terenu prepunom stijena. Resulullah, j, kopa kanal 5 metara dubok i 4 metra
irok, kako se ne bi mogao preskoiti i kako neprijateljska vojska ne bi mogla
proi. Resulullah, j, rasporeuje ashabe u grupe od po 25 ljudi, a svaka
grupa ima svog vou i svaka grupa treba iskopati otprilike po 80 metara hendeka. Osim toga, odreuje Ebu Bekra i Omera, , da sve obilaze i provjere
da li je na svakom mjestu iskopano jednako duboko i iroko. Resulullah, j,
i sam uestvuje u gradnji, a takoer i nadzire. Iako mu je tada bilo 58 godina,
Resulullah, j, silazi u rov i iznosi zemlju. On uzima najtei posao, ime nas
ui da vjernik i vjernica koji hoe da ih drugi slijede moraju sami initi ono
emu ljude pozivaju. To je poslanica svih vjerovjesnika. Nemoj ljude pozivati
ako sam nisi u stanju nositi to emu poziva. Kopajui, Resulullah, j, robuje
svome Gospodaru i titi svoj ummet u Medini rovom protiv tako brojnog
neprijatelja, da bismo mi danas mogli pripadati zajednici islama.
Resulullah, j, uloio je veliki napor zajedno sa svojim mudahidima.
Ashabima nije bilo lahko jer su znali da dolazi vojska od 10.000 ljudi, dok
istovremeno u Medini vlada glad. Ljudima je glad toliko pritisla tijela da su
znali vezati kamen za stomak kako bi zavarali eludac da u njemu neto ima.
Kada su neki doli kod Resulullaha, j, da se poale, on je podigao svoju
koulju i pokazao im da je on za stomak zavezao dva kamena, ali je moral
bio visok. Naalost, malo je muslimana i muslimanki koji znaju za vrijednost
morala i zajednikog rada. Trebamo znati da se ne moe dobro izroditi ako
nema zajednikog nastojanja i truda. Kako je lijepo vidjeti kada dva imama
sarauju, kada dvojica mutevelija jedan drugog pomau, kada dvojica muallima jedan drugom podrku daju, kada se dvije majke savjetuju kako djecu
odgojiti, kada dva oca pomau jedan drugom kako bi napravili ambijent za
svoju djecu u kojem djeca mogu biti odgajana na vrijednostima islama.
Moral kod ashaba je visok jer rade zajedno. Hazreti Hasan ibn Sabit, ,
pjesnik Resulullaha, j, ne moe kopati, jer je on blag i njean ovjek,

152 Mr. hfz. Kenan Musi


njegove ruke nisu za krampe, ali intelektualac pomae svojim intelektualnim naporom, daje im prelijepe stihove kojima eli probuditi jo jai ar
sluenja islamu:

Gospodaru na, da nije Tebe mi upueni ne bismo bili,


mi ne bismo sadaku davali niti bismo klanjali,
pa Ti, Gospodaru, spusti smiraj na nas!
Korake nae kada se sa neprijateljem suoimo Ti uvrsti.156
Muslimani su bili uznemireni nakon Uhuda; velika je opasnost jer je
samo 1.500 mudahida naspram 10.000 neprijatelja. Resulullah, j, zajedno
je s njim govorio:
Korake nae kada se sa neprijateljem suoimo Ti uvrsti.,
oni koji su sve granice u neprijateljstvu preli, na nas su napali,
kada hoe da nas napadnu, mi emo se braniti!157
Umjetnost je velika stvar i ovaj je pjesnik ulio dodatnu nadu u srca
ljudi. Umjetnost je takoer misija, samo umjetnost treba zvati dobru; ona
je omeena prelijepim principima poput rijeke koja daje korist kada svoje
korito ima. Dalje je Resulullah, j, govorio podiui moral:

Gospodaru moj, nema istinskog i pravog ivota osim na ahiretu!


Smiluj se, Gospodaru moj, muhadirima i ensarijama!158
Na to muhadiri i ensarije odgovaraju:
156 Buhari, Sahih, Megazi, 4092.
157 Buhari, Sahih, Dihad, 2837.
158 Buhari, Sahih, Dihad, 2834.

U susret Resulullahu j

153






Mi smo oni koji su Muhammedu prisegu dali da emo se boriti dok god
smo ivi.159
Mi smo oni koji pozivaju Allahu, dali smo prisegu na uputu, mi smo
junaci koji sebe daju. Resulullah, j, svojim primjerom pokazuje ljudima
koliko je bitno izgarati u svojoj misiji.
Hazreti Dabir, , jedan od ashaba, ispriao je kako je imao neto malo
hrane u kui, komad hljeba i malo mesa, pa je upitao suprugu: Koliko imamo hrane? Ona mu je odgovorila: Dovoljno da tvoja djeca veeras jedu.
eljela mu je rei kako e i on i ona ostati gladni tu veer. Dabir je na to
rekao: Vidio sam da se stomak Resulullaha, j, toliko uvukao da ga je onaj
kamen pritisnuo. Hazreti Dabir je rekao supruzi da to pripremi. Odluio
je pozvati Resulullaha, pa mu je doao i proaputao: Allahov Poslanie, kod
nas ima neto malo hrane, pa doi da jede! Resulullah, j, prihvati poziv,
a Dabir, , pojasni: Allahov Poslanie, to je samo malo, malo mesa i komadi hljeba, ako hoe povedi Ebu Bekra i Omera! Resulullah, j, popeo
se na brdo odakle je nadzirao izgradnju rova i povikao: O muhadiri! O
ensarije! Dabir nas poziva kod sebe da jedemo! Dabir je rekao: Gospodaru
Dragi, ta e jesti, to nije dovoljno ni za jednoga! Dabir odlazi supruzi i
kae joj: Resulullah je pozvao sve ljude kod nas na ruak! Za vjernika nema
nita bolje od hairli supruge koja e ga pomoi u onome to ini. Supruga ga
upita: Jesi li ti Resulullahu rekao ta mi imamo? Rekao sam! Onda znaj
da Allah i Poslanik najbolje znaju. Da su nam takvi brani drugovi, otvorili
bi se nama i dunjaluk i ahiret. Takve su supruge bile da je jedna od njih znala
rei svome muu kada izlazi raditi: Idi i trai samo halal; strpjet emo se u
gladovanju, ali se neemo strpjeti da iskuamo dehenemsku vatru!
Kada je Resulullah, j, doao kod Dabira, rekao mu je: Nemojte dirati
hranu. Dabire, ti e nam uvoditi grupe! Hazreti Dabir pomisli: Kakve
grupe, ui e jedna i to je to! Dabir prenosi: Uvodio sam grupe i svi su
159 Buhari, Sahih, Dihad, 2835.

154 Mr. hfz. Kenan Musi


izlazili siti. Hiljadu i po ljudi vidjelo je mudizu Resulullaha, j, da je nahranio vojsku ljudi. Nije to pet ili deset, nego je jelo hiljadu i po ljudi. Kada je
Resulullah, j, izaao, rekao je hazreti Dabiru: Dabire, svi su jeli, Allah ti
dao bereket, Allah ti poveao ono to ti je dao! Dabir je ispriao: Kada sam
uao vidjeti hranu, supruga i ja vidjeli smo da nedostaje samo mali komad.160
Rov se kopao desetak dana, a kada bi Resulullah, j, naveer doao
kod hazreti Aie zaspao bi od umora im bi spustio glavu u njezino krilo.
Resulullah, j, pokazuje nama kako ak i u ratnoj misiji uvati svoj brani
odnos, blagou, njenou i obzirnou.
Jednom je prilikom Sad ibn Ebi Vekas, , pokucao na vrata i rekao:
Allahov Poslanie, ima li mi ta narediti! Resulullah, j, bio je zaspao,
prenuo se iz sna i rekao: ta je bilo Sade, da nije ko napao na rov? Nije,
Allahov Poslanie, samo sam elio da mi dadne zaduenje! Koje je nae
zaduenje, ta je naa misija, na koga mi utjeemo ili smo poput spuve
koja u sebe upija sve negativno oko sebe. Ashabi su kopali deset dana,
meutim na putu kuda je bio predvien rov isprijeila se jedna stijena.
Svi su pokuali razbiti tu stijenu, hazreti Ebu Bekr, hazreti Omer, hazreti
Alija, , svi. Na kraju je morao doi sam Resulullah, j, kako bi podigao
moral vojsci. Prenosi se da je tako jako udario da su se svi oko njega udaljili
korak-dva. Varnicu koja je frcnula od udarca Resulullaha, j, popratio je
dovom: Allahu Ekber, Perzija je osloboena! Dananji Iran. Kada je drugi put udario, rekao je: Bizantija je osloboena! Dananja Turska. Dok
Resulullah, j, sa svojim ashabima kopa rov da se zatite u Medini, on ne
samo da podie vojsci moral, nego nas mudizom obavjetava o onome to
je samo 40 godina nakon njegova preseljenja bila realnost. Ope je poznato
da ima ashaba Resulullaha, j, koji su ukopani pod zidinama Konstantinopolja, dananjeg Istanbula.161
Kurejije, jevreji, plemena Gatafan, Eda i Benu Sulejm doli su do
Medine s 10.000 vojnika. Doavi do rova, Arapi se prvi put susreu s neim takvim. Opsada je trajala 24 dana.
160 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 351; Buhari, Sahih, Megazi, 4102.
161 Gazali Muhammed, Fikh es-sire, str. 296.

U susret Resulullahu j

155

Hujej ibn Ahtab, voa jevreja, odlazi kod plemena Benu Kurejza, a to je
pleme koje je ivjelo s Muhammedom, j, i muslimanima u Medini. Kako
bi zatitili ene i djecu, muslimani su ih smjestili u jedan dio Medine u unutranjosti grada, blizu plemena Benu Kurejza. Hujej ibn Ahtab otiao je kod
Benu Kurejza i razgovarao s njihovim prvim ovjekom, Kabom ibn Sadom.
Rekao mu je: Kabe, doao sam ti s neim najboljim. Medina e nama ostati.
Mi emo Muhammeda i njegove sljedbenike istjerati i pobiti, a ti napadni
njihove ene i djecu! Koliko je opasno kada te neprijatelj na taj nain prevari
nakon to je s tobom sklopio ugovor i nakon to je obeao da nee ruiti tvoje
damije i da nee napadati one koji su odani Dragom Bogu, dok istovremeno
ti uva njegove ast i imetak zbog ugovora koji potuje. Kab ibn Sad mu je
odgovorio: Ti si meni doao s najgorim; ja sam od Muhammeda uvijek vidio
samo odanost i pravednost. Nikada nije uzeo neto od mog imetka niti me je
tjerao u svoju vjeru, a mogao je. Kada je protjerao tvoje pleme Benu Nedir,
mene nije natjerao da primim islam niti me je smatrao odgovornim!162
Usprkos tome Hujej, jedan od voa plemena Benu Nedir, nagovorio
je Kaba da podere ugovor sklopljen izmeu njega i Muhammeda, j, tj.
izmeu njega i muslimana. Kada je Resulullah, j, uo za ovo, rekao je:
Dovoljan mi je Allah i divan li je On zatitnik! To je bilo teko vrijeme
za Resulullaha, j, i muslimane; najprije su pred sobom imali 10.000 neprijatelja, a sada su imali neprijatelje i u unutranjosti koji su ugroavali
ene i djecu. Resulullah, j, alje Sada ibn Muaza, prvaka plemena Evs, da
provjeri tu informaciju o potovanju ugovora. Kada se hazreti Sad vratio,
rekao je: Zaista su, Allahov Poslanie, prekinuli s nama ugovor! Upitao
sam Kaba o tome: Zato prekida ugovor s Resulullahom? On je odgovorio: Koji Resulullah? O tome govori sura El-Ahzab:

Kada su vam doli iznad vas i ispod vas i kada su vai pogledi
klonuli...163 tj. pogledi vjernika. Deset hiljada neprijatelja bilo je ispred i
stotine njih iza lea, sa svih su strana muslimani bili okrueni.
162 Gazali Muhammed, Fikh es-sire, str. 299.
163 El-Ahzab, 10.

156 Mr. hfz. Kenan Musi




Kada su srca u grlo dola i vi ste o Allahu mislili ono to ste mislili.164






Kada su munafici govorili: Ono to su Allah i Poslanik Njegov
vjernicima obeali samo je obmana!165
Misli se na to da je Resulullah, j, obeao Bizantiju i Perziju, a evo sada
je pobjeda neprijatelja nad muslimanima sigurna, a jevreji koji su bili unutra,
izdali su muslimane. Resulullah, j, razmiljao je kako rijeiti problem i zatititi se od neprijatelja. Najprije je pokuao podijeliti neprijatelje. Pametan
ovjek ne ulazi u sukob s vie neprijatelja. Tako Resulullahov, j, izaslanik
odlazi kod plemena Gatafan i nudi mu treinu roda hurmi u Medini samo
da napuste rat. Kada su oni pristali, to bi znailo tri hiljade boraca plemena Gatafan manje protiv muslimana, Resulullah, j, odlazi kod Sada ibn
Muaza, , i kod ashaba u Medinu da ih pita za njihovo miljenje o takvom
ugovoru. Sad ibn Muaz, , prvak ensarija, upitao je: Allahov Poslanie,
da li je to Objava, pa da prihvatimo, ili je to neto to ti voli, pa emo to
radi tebe prihvatiti, ili je to neto to ti eli uiniti kako bi nas zatitio!
Resulullah, j, ree da on pokuava zatititi Medinu. Sad ibn Muaz na to mu
ree: Allahov Poslanie, mi smo ranije bili nevjernici, nikada jedne hurme
nisu mogli pojesti, a da je ne plate, zato nee ni sada, kada nas je Allah islamom uinio dostojanstvenim, iz Medine uzeti ita to nee platiti!
uvajmo resurse svoje zemlje, ne dozvolimo da neko u bescijenje uzima nae prirodne resurse, to pripada ummetu, to pripada graanima nae
zemlje. Nikome, bez obzira na vjeru, ne dozvolimo da nas pljaka. Nai su
resursi vrijedni. Resulullah, j, prihvatio je miljenje Sada i rekao Gatafanu
da nema nita od ugovora.
164 El-Ahzab, 10.
165 El-Ahzab, 12.

U susret Resulullahu j

157

Tokom opsade Amr ibn Abdi Vud, jedan od vitezova Kurejija, koji
nikada nije bio poraen, silazi u rov na svome konju i trai bilo koga od
muslimana da mu izae na dvoboj. Hazreti Alija kae: Allahov Poslanie,
ja u izai! Resulullah, j, uzvrati mu: Alija, to je Amr ibn Vud, to je vitez
Kurejija! Ako je on Amr, ja sam Alija! Alija znai lav. Resulullah, j, tek
mu, nakon to je Alija trei put traio dozvolu, dozvoljava da izae na dvoboj
i daje mu svoju sablju. Kada je hazreti Alija siao u rov, Resulullah, j, ui
dovu Gospodaru. U Bici na Bedru Resulullah, j, izgubio je Ebu Ubejda,
svoga amidia, a u Bici na Uhudu izgubio je hazreti Hamzu, svoga ami
du. Resulullah, j, moli svoga Gospodara da ne uzme Aliju sebi, nego da
ga sauva i pomogne Aliji. Kada je Alija doao do Amra, ovaj ga upita: Ko
si ti? Ja sam Alija, sin Ebu Talibov! Amr mu kae: Tvoj otac Ebu Talib
moj je prijatelj, vrati se, djeae, neu s tobom da se bijem! Na to njemu
hazreti Alija uzvrati: Ja hou tebe da ubijem. Ili primi islam, ili se vrati u
Meku i nemoj se boriti protiv nas, ili u te ja ubiti! Na to se Amr toliko
razbjesnio da je zaklao svoga konja, namazao se krvlju da bi pokazao koliko
je ljut, a onda je toliko udarao hazreti Aliju po titu da mu je tit pukao.
Meutim, vitez hazreti Alija, Allahov lav, udario ga je sabljom tako da mu
je glavu odsjekao.166
Sad ibn Muaz, , onaj koji je imao tako odluan stav u podrci vjeri,
bio je ranjen jednom od strijela koje su preletjele preko rova. Hazreti Rufejda lijeila je hazreti Sada u damiji. Hazreti Rufejda, estita muslimanka, bila je prva lijenica. Dok je bio u tom stanju Sad je uputio dovu svome
Gospodaru rijeima: Gospodaru, ako bitka s Kurejijama nije zavrena,
ostavi me ivog, a ako jeste, uzmi me Sebi. Ne dopusti, Gospodaru, da
preselim dok pleme Benu Kurejza ne doivi ono to treba da doivi! Sad
ibn Muaz je znao da je pleme Benu Kurejza svojom izdajom napravilo
najvei problem muslimanima, zapravo su muslimanima zabili no u lea.
Prenosi se da je u tom trenutku krvarenje Sadove, , rane stalo, iako je do
tada krv neprestano tekla. Upravo tada meu muslimane je doao ovjek iz
166 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 353, 354.

158 Mr. hfz. Kenan Musi


plemena Eda, zvao se Nuajm ibn Mesud, i rekao: Allahov Poslanie, primio sam islam! Resulullah, j, ree mu: Ti si samo jedan ovjek, probaj
razjediniti nae neprijatelje! Nuajm odlazi kod Benu Kurejza kao jedan od
onih koji napadaju Resulullaha i kae: Benu Kurejza, vi ste iz Medine. ta
ete ako Kurejije odu i napuste borbu? Zato vi uzmite 50 njihovih prvaka
kao taoce, kako bi vam garantirali da se oni bore protiv Muhammeda!
Zatim je Nuajm otiao kod Kurejija i rekao: Zna, Ebu Sufjane, Benu
Kurejza su jevreji. uo sam da su se dogovorili s Muhammedom i da e
traiti 50 vaih prvaka kako bi ih pobili i time dokazali da su u savezu s
Muhammedom, pa im to ne dajte. Kada je Ebu Sufjan poslao izaslanika
Benu Kurejzi s pitanjem kada e napasti na Muhammeda, oni su traili
50 kurejijskih ratnika prvaka. Tada je Ebu Sufjan rekao: Istinu je rekao
Nuajm! Tada je Dragi Allah dao da se nakon 24 dana opsade neprijatelji
podijele.167 Benu Kurejza su se zatvorili, a Kurejije su se odluile vratiti
nakon to ih je jedne veeri vjetar poharao.
Nakon Resulullahove, j, dove:




Gospodaru na, zatiti nas i na strah Ti odagnaj!,168 Gospodar je na
njih spustio vjetar. Resulullah, j, traio je od ashaba da neko ode i vidi ta
se deava meu neprijateljskim saveznicima. Niko nije smio na drugu stranu
rova. Onda je Resulullah, j, rekao Huzejfi, , da on ode. Hazreti Huzejfa
ibn Jeman kasnije je prenio: Ustao sam, a bilo me je veoma strah. Preao
sam preko rova i u tom je trenutku strah odjednom nestao. Uao sam meu
mnogoboce koje je okupio Ebu Sufjan. On je upravo naredio da svako pita
onog pored sebe ko je, kako bi provjerili da meu njima nije neko stran, jer
je bila mrana tmina i vjetar je jako puhao. Ja sam pourio uhvatiti onog s
desne strane i pitati ga: Ko si ti? Rekao mi je: Ja sam Amr ibn As! Brzo
sam uhvatio onog s lijeve strane i pitao ga: Ko si ti? Odgovorio je: Ja sam
167 Ibn el-Esir, Usdul-gabe, tom 3, str. 248.
168 Ahmed, Musned, tom 3, str. 3.

U susret Resulullahu j

159

Muavija ibn Ebi Sufjan! Pourio sam one do sebe pitati ko su, kako oni ne
bi mene pitali ko sam ja. Kako je samo Huzejfa ibn Jeman, , bio mudar.
Resulullah, j, rekao je: Vjernik mora biti pronicljiv i otrouman! Prenosi
se da se Amr ibn As, nakon to je primio islam, godinu dana smijao nainu
na koji ga je hazreti Huzejfa prevario.
Ebu Sufjan je rekao ljudima: Znate li ta su uradili Benu Kurejza? Ja
se vraam, ovaj se vjetar ne moe podnijeti, a vie nemamo ni hrane. Ja
se sutra vraam! Kada su se murici okrenuli i napustili okolicu Medine,
Resulullah, j, rekao je:




Nema drugog boga osim Jedinog Allaha. On je svoje obeanje ispunio!169
Allah e ispuniti svoje obeanje kada mi ispunimo svoju obavezu prema Njemu. Ne moemo biti nesretni ako smo se Njemu odazvali. Resulullah, j, kae:





On je pomogao Svoga roba i svoju vojsku ojaao i On je porazio
saveznike!170
Bitka se jo nije ni zavrila, a Resulullah, j, odlazi kod plemena Benu
Kurejza, jer mu je Dibril rekao da muslimani nee imati mira dok se s njima
ne obraunaju. Oni su uzrokovali veliku opasnost po muslimane jer su ene
i djeca bili ugroeni, a i svi su muslimani mogli biti pobijeni. Pleme Benu
Kurejza prihvatilo je da im presudi njihov saveznik hazreti Sad ibn Muaz, ,
onaj koji je ranjen u ovoj bici i saveznik jevreja iz perioda prije islama. Kada
su ga doveli, hazreti Sad je presudio da se svi borci mukarci pobiju, a da se
ene i djeca uzmu u ropstvo zato to su oni tada muslimanima o glavi radili.
Jedan od uenjaka smatra da su iz plemena Benu Kurejza uzeli
Resulullaha, j, da im presudi, velika je vjerovatnoa da bi Resulullah, j,
pristao na to da napuste Medinu, ali oni su htjeli Sada, jer su mislili da e
169 Ebu Davud, Sunen, Dijat, 4547
170 Ebu Davud, Sunen, Dijat, 4547

160 Mr. hfz. Kenan Musi


on zbog ranijeg saveznitva s njima biti prema njima obzirniji. Niko od
Resulullaha, j, nije obzirniji. Resulullah, j, tada je rekao:


Presudio si im, Sade, onako kako je Gospodar naredio da bude!171
Tada se rana na ruci hazreti Sada ponovo otvorila i on je preselio, pri
emu se Ar potresao. Spomenuli smo da su svi lanovi njegove porodice
radi njega i njegovim trudom uli u islam. Kada je trebalo u dihad, bio je
prvi. Resulullah, j, kae da je 70.000 meleka klanjalo denazu velikanu
meu muslimanima Sadu ibn Muazu, .
Molim Gospodara da nas poasti time da volimo te estite robove i
da budemo od onih koji ive na stazi Resulullaha, j, i koji idu u susret
Resulullahu svakim svojim postupkom. Amin!

171 Tirmizi, Sunen, Sijer, 1582

161

POGUBNOSTI SMUTNJE I POTVORE


Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Molimo Ga najveim imenom Njegovim da nas poasti Dennetom i svakim djelom koje pribliava
Dennetu. Molimo Ga da nas poasti dobrim djelima zbog kojih e nas
On upisati meu one sretne robove Svoje. Neka je salavat i selam, mir i
spas Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku i Njegovom miljeniku, koji je po zavretku Bitke na Hendeku rekao:



Od danas mi njih napadamo, a oni nas ne napadaju!172
Iz ivota Resulullaha, j, uimo da je osnovna osobina vjernika i vjernice da imaju inicijativu u dobru. Plemeniti ashabi govorili su da nee
narod biti napadnut na svom kunom pragu, a da nee biti ponien.
Zbog toga vjernik i vjernica uvijek promatraju stanje oko sebe i ue iz Sire
Resulullaha, j, da ne dopuste dumanima da ih zateknu nespremne. Dvije estite ene, obje su se zvale Safija, Safija, kerka Hujeja, i Safija, tetka
Resulullaha, j, osobe su koje su obiljeile Bitku na Hendeku.
Safija, kerka Hujeja, jevrejskog glaveine koji je nagovorio murike iz
Meke da napadnu na Resulullaha, j, nakon to su joj muslimani pogubili
oca, postala je supruga Resulullaha, j, pristavi da se uda za njega. Kazala
je da je to uinila jer je pri dolasku Muhammeda u Medinu ula svoga oca
172 Buhari, Sahih, Megazi, 4109.

162 Mr. hfz. Kenan Musi


Hujeja kako razgovara o tome da je Muhammed uistinu poslanik. Kasnije
je usnila san u kojem joj je zvijezda pala u krilo. Tada ju je mu jako udario,
ona je zapravo bila udata prije nego to se udala za Resulullaha, j, pitavi
je kako moe eljeti da se uda za Arapa, makar bio i poslanik. Jevrejka
hazreti Safija kasnije se ipak udala za Muhammeda, j, primila islam i do
kraja svoga ivota bila odana Gospodaru i zajedno s Resulullahom, j,
irila istinu i vjeru u Jednoga Boga.
Druga Safija, tetka Resulullaha, j, obiljeila je ovu bitku, jer je ona
zajedno s ostalim enama bila u unutranjosti Medine. S njima je bio i pjesnik hazreti Hasan ibn Sabit, . Jedan jevrej se prikrao mjestu gdje su bile
muslimanske porodice, ene i djeca, elei im nanijeti zlo. Hazreti Safija
je rekla Hasanu, , davi mu sablju, da izae i ubije ga. Hasan je rekao
da ne smije jer on nije onaj koji se bori, inae bi bio s Resulullahom, j,
na Hendeku. Tada je ova hrabra ena izala i ubila jevreja. Kada se vratila,
rekla je Hasanu: Hasane, barem otii i pokupi plijen, njegovu sablju,
oklop i tit. Hasan je rekao da ni to ne smije uiniti. Ljudski karakter
treba potovati i od ljudi treba uzeti ono to su oni u stanju dati. Tome nas
ui Resulullah, j.
Nakon to su se murici i arapska plemena koja su dola pred Medinu
razili, vrativi se ponieni i poraeni, Resulullah, j, zavrio je bitku i s plemenom Benu Kurejza. Njima je presudio njihov saveznik Sad ibn Muaz, ,
a presuda je bila estoka, jer je i izdaja estoka. uvajmo se izdaje, ono
to nam se povjeri, najbrinije uvajmo. Povjerenje je neto to vjernik
i vjernica nikada nee izigrati. Onaj ko nema emaneta, onaj ko ne uva
povjerenje, nema imana, nema vjerovanja.
Peta godina po Hidri obiljeena je posebnim odgojem muslimanskog
drutva koji je Uzvieni Stvoritelj proveo putem specifinih dogaaja. U
Medini je bilo munafika, licemjera kao to svako drutvo ima one koji
jedno govore, a drugo u svojim srcima skrivaju. Zbog toga treba gledati
ljudska djela, jer nam ljudska djela otkrivaju ko je kakav. Munafici su vrijeali Resulullaha, j, od samog dolaska u Medinu. Na njihovu elu bio

U susret Resulullahu j

163

je Abdullah ibn Ubej ibn Selul koji je prije dolaska Resulullaha, j, trebao
postati kraljem Medine. I kruna je bila gotova samo da se stavi na njegovu
glavu kada stanovnici Medine primaju islam i prihvataju Resulullaha, j,
za prvog ovjeka Medine. Taj ovjek na elu skupine ljudi bio je estok
neprijatelj Resulullaha, j. Oni nisu primili islam na samom dolasku Resulullaha, j. Kada bi Resulullah, j, proao pored njih na svojoj jahalici,
oni bi zaepljali svoj nos i govorili: Zapraio si nas, Muhammede, vrati se
svojoj kui, nemoj nama dolaziti. Vrijeali su Resulullaha, j, na razliite
naine. Svaka uvreda koju vjernik i vjernica podnesu radi Allaha, , podie deredu, tj. stepen kod Gospodara.
Jednog su uenjaka pitali: Uenjaku, ko je bolji, ti ili pas? On je odgovorio: Ako Allah dadne da preselim u imanu, ja sam bolji od psa, a ako
preselim kao oni koji ne vjeruju u Boga, onda je rep psa bolji od mene!
Znamo da su munafici vratili treinu vojske iz Bitke na Uhudu, pa je
Resulullah, j, umjesto s 1.000 tamo bio sa 700 protiv 3.000 neprijateljskih vojnika. Kada su vidjeli da te spletke ne pomau, licemjeri su pribjegli krajnje pokvarenom nainu borbe, naime pokretali su lane glasine. U
jednom od manjih vojnih pohoda Resulullaha, j, te godine, pete godine
po Hidri, na povratku se desila svaa sluge hazreti Omera i sluge jednog
ensarije o tome ko e najprije nasuti vodu. Dolo je do takve svae da
su se glasovi podigli; jedni su povikali, o muhadiri, drugi su povikali, o
ensarije. Prenosi se da se Resulullah, j, tada naljutio i povikao: Zato se
svaate, zar se dahilijetu vraate, a ja sam jo meu vama? Rije moe biti
velika i vana. Jedna rije moe biti razlog velikom dobru. Resulullah, j,
kae da e Allah, , ovjeka zbog jedne rijei na najvie derede Denneta
postaviti, ali isto tako zbog jedne neoprezne rijei ovjek moe na samo
dno Dehennema pasti.
Resulullah, j, ljutio se zbog svae meu muslimanima. Moramo izbjegavati svau, ne raspravljati o stvarima nego meusobno saraivati u dobru.
Kuranski ajet u kojem Gospodar kae:

164 Mr. hfz. Kenan Musi


Znajte da je meu vama Boiji poslanik!173
Dovoljan nam je razlog da se ne svaamo, iako Resulullah, j, fiziki
nije meu nama njegov stil ivljenja jeste. Kada su se glasovi podigli i kada
je dolo do svae, opet su munafici i njihov voa Abdullah ibn Ubej ibn
Selul htjeli posijati svoj otrov i zrno smutnje. Preuveliavajui taj verbalni
sukob i vrijeajui Resulullaha, j, govorio je: Pogledajte ove koji su nam
doli iz Meke; primili smo ih i zatitili, a oni su tipian arapski primjer



Udebljaj svoga psa da te ujede. To su bile teke uvrede i to je veoma raalostilo i naljutilo Resulullaha, j. Hazreti Omer je skoio, rekavi:
Allahov Poslanie, dozvoli mi da odsjeem glavu ovom pokvarenjaku!
Resulullah, j, rekao je:






Ostavi ga, Omere! Neu dopustiti da se kae kako Muhammed ubija svoje ashabe i ljude koji su s njim!174 Resulullah, j, time nam pokazuje jedan
od osnovnih principa vladanja. U tekim situacijama, u vrijeme smutnje,
kada se ljudi ponu baviti loim, odmah se treba zajedno s njima poeti
baviti dobrim, jer zauzetog ne moe zauzeti.
Resulullah, j, nareuje vojsci da krene i tako su putovali cijeli dan, a
zatim i cijelu no. Mnogi su mislili da e stati kada padne no, meutim
Resulullah, j, je nastavio. Pomislili su da e makar malo stati kada klanjaju
sabah, ali je Resulullah, j, nastavio jahati sve do pred podne sljedeeg dana,
nastojei ne dopustiti da se smutnje i razdor dalje ire. Usprkos tome, munafici su nastavili iriti svoje otrove u muslimanskom drutvu. Dogaaji iz pete
godine po Hidri ue nas na koji nain mi muslimani i muslimanke trebamo
uspostavljati svoje odnose openito s ljudima, a posebno meu sobom.
173 El-Hudurat, 7.
174 Buhari, Sahih, Menakib, 3518.

U susret Resulullahu j

165

Stanje drutvenih odnosa dopustilo je mogunost potvaranja supruge


Resulullaha, j, hazreti Aie, estite ene i majke vjernika, jer Uzvieni
Gospodar za Resulullahove, j, supruge kae:





Vjerovjesnik je prei vjernicima od njih samih, a njegove supruge,
njihove su majke!175
Hazreti Aia je ispriala ta se desilo u spomenutom vojnom pohodu:
Resulullah, j, svaki put bi poveo jednu od nas sa sobom! Resulullah,
j, uvijek dozvoljava i otvara prostor enama da uestvuju inei dobro i
ne moe biti dobra u drutvu u kojem je pola drutva odsjeeno od dobra;
ene zajedno s mukarcima moraju nositi misiju.
Hazreti Aia pria: Trebala sam obaviti svoju potrebu, pa sam se udaljila od vojske, a dok sam ila tamo, izgubila sam svoju ogrlicu. Vratila sam
se da je potraim, jer je ogrlica bila posuena, nije bila moja. Uimo iz
Sire Resulullaha, j, da uvamo povjerene stvari: Dok sam traila ogrlicu,
muslimanska vojska je podigla moju nosiljku na devu. Nisu primijetili da
nisam unutra jer sam sitne grae i lahka. Mislei da sam u nosiljci, vojska
se spremila i otila. Kada sam se vratila, vidjela sam da ih nema. Kazala
sam sebi kako e vidjeti da me nema, pa e se vratiti po mene. Sjela sam na
tom mjestu i Dragi Gospodar je na moje oi spustio san. Resulullah, j,
kao vrstan strateg, kao osoba koju Gospodar vodi Objavom kako bi nas
muslimane i muslimanke uio na koji se nain odnositi prema stvarima,
uvijek iza sebe ostavlja odstupnicu, a to je ovaj put bio mudahid s Bedra,
a zvao se Safvan ibn Muatil, . Kada je doao do mjesta gdje je bila vojska,
vidio je hazreti Aiu i prepoznao ju je. Samo je rekao:

Mi smo Allahovi i Allahu emo se vratiti!176


175 El-Ahzab, 5.
176 El-Bekare, 156.

166 Mr. hfz. Kenan Musi


Time joj je skrenuo panju na sebe. Hazreti Aia prenosi: Dao mi
je svoju devu i ni rijei sa mnom nije progovorio dok nismo stigli muslimansku vojsku. Kada su munafici na elu s Abdullahom ibn Ubejom ibn
Selulom vidjeli da se hazreti Safvan vraa s hazreti Aiom, njihovi su zli
jezici poeli loe govoriti o ovo dvoje estitih ljudi i o asti Resulullaha, j.
Hazreti Aia nastavlja: Mjesec dana je trajala pria, a ja nita nisam
znala, jer je Allah dao da se razbolim kada smo se vratili u Medinu. Leala
sam bolesna u svojoj kui, ne znajui ta se deava, ne znajui da vrijeaju
mene i da mi govore da sam uinila neto to jedna estita ena nikada ne
bi uinila. Kada sam se malo oporavila pred kraj mjeseca, ila sam s jednom svojom rodicom, koja se zvala Ummu Mistah. Ila sam s njom i ona
je posrnuvi rekla:



Propao je Mistah. Ja sam joj ljutito rekla:




Zar vrijea ovjeka koji je s Resulullahom bio na Bedru! Ne dozvoljava hazreti Aia da se u ummet uvue ta bolest, da kritikujemo ljude, a
da im ne gledamo vrline. Hazreti Aia nastavlja: Ona mi na to uzvrati: Pa
zar ti, jadnice, ne zna!
Prenosi nam hazreti Aia kako joj je Ummu Mistah ispriala ta je njezin sin rekao, estit, ali je dozvolio svom jeziku da prepriava prie munafika. I ranije spominjani pjesnik Hasan ibn Sabit, , estit ovjek, ali je upao
u ejtanovu zamku posijanu putem licemjera. Mjesec dana Resulullah, j,
sluao je te prie. Hazreti Aia nas ui da se vrijednosti u drutvu ili grade
ili rue. Mi muslimani i muslimanke moramo vrijednosti graditi. Ummet
to ui preko Resulullaha, j. Tada su u Medini bile etiri skupine. Jedna
su skupina bili oni koji niti su vjerovali niti su poricali. Optuen je ovjek
koji je bio s Resulullahom na Bedru i optuena je estita ena hazreti Aia,
majka vjernika. Druga skupina bili su oni koji su rekli da je to sigurno la;

U susret Resulullahu j

167

to je bila mala skupina, a meu njima su bili hazreti Ebu Ejub el-Ensarija i
njegova supruga. Pitao je Ebu Ejub suprugu: Da te upitam neto, a ti mi
iskreno odgovori. Da si ti na mjestu hazreti Aie, bi li uinila ono to njoj
pripisuju da je uinila? ak nee da spomene rije blud, zinaluk ili preljuba. Supruga Ebu Ejubu odgovori: Ja to nikada ne bih uinila! Ebu Ejub
iskreno kae: Aia je bolja od tebe, pa kako bi to ona uinila. Njegova se
supruga nije uvrijedila, nego ga pita: Da li bi ti uinio ono za to optuuju
Safvana koji je bio na Bedru, da li bi ti to uinio? Hazreti Ebu Ejub kae:
Ne bih! Supruga mu na to uzvrati: Pa Safvan je bolji od tebe! Vjernik i
vjernica svakog vjernika i vjernicu vide boljim od sebe, jer mi znamo svoje
grijehe, a tue je grijehe Allah od nas sakrio.
Resulullah, j, mjesec dana ne dobija Objavu. Jedan orijentalista kae:
Najvea potvrda istinitosti poslanstva Muhammeda jeste upravo ovaj dogaaj, dogaaj potvore njegove supruge, jer da Kuran on od sebe donosi,
mogao je donijeti ajete kojima oslobaa hazreti Aiu. Mjesec dana nema
Objave, mjesec dana ta pria krui Medinom! uvajmo se glasina, ne
proglaavajmo ljude lopovima samo zato to je neko kazao bez ijednog
argumenta da su lopovi ili zato to je neko napravio govorio o kriminalu
ovoga ili onoga. uvajmo svoje jezike.
Hazreti Aia prenosi: Resulullah, j, taj mjesec dana nije se prema
meni nita promijenio, jedino to nisam imala njegove srdanosti koliko
sam je ranije imala. Uao bi kod mene i pitao me kako sam i onda bi utio. Vidjela sam da je bio neim pritisnut. Mislila je da se radi o neem
drugom. Kada je ula o emu se radi, dola je kod Resulullaha, j, i pitala
ga: Allahov Poslanie, dozvoli mi da odem u kuu svojih roditelja! Kada
se mu i ena posvaaju, trebaju znati da je njima neprijatelj ejtan, a da
nisu oni jedno drugom neprijatelji. Ako se pretvore jedno drugom u neprijatelje, sigurno e se razvesti, a razvod je zjenica oka Iblisova, Allahovo
prokletstvo neka je na njega. Kako predanja prenose, ejtan koji uspije
razdvojiti mua i enu, kae: Ti si zjenica moga oka! Dakle, to nije onaj
ko je ovjeka natjerao da pije, niti je onaj ko ga je natjerao da poini blud,

168 Mr. hfz. Kenan Musi


nego je to onaj koji je naveo ovjeka i njegovu suprugu da se razvedu.
Hazreti Aia prenosi: Resulullah, j, dozvolio mi je da odem kod svojih
roditelja. Kada sam dola mojima, pitala sam majku zna li ta ljudi govore?
Ona mi je rekla da zna. Upitala sam je: Pa zato to ine, majko? Mati mi
je odgovorila: Nikada jedna ena ne moe biti lijepa i svome muu draga,
dok njezin mu ima i drugu suprugu, a da ljudi o njoj nee svata priati!
Hazreti Ebu Bekr je boravio na krovu kue i uio Kuran. Prenosi se
da je hazreti Ebu Bekr mjesec dana plakao zbog tih glasina, toliko mu je
teko bilo. Zar njegovom najboljem prijatelju, zar Resulullahu? Njegova
je ast bila na udaru, njegova je kerka potvorena. Hazreti Aia nastavlja:
Dola sam kod babe i pitala ga ta on misli o svemu? On je s tugom kazao: Porodicu Ebu Bekra ni u dahilijetu niko nije ovako potvorio, pa zar
u islamu da to doivimo! Koliko su ui i emera nosila plemenita plea
Ebu Bekrova.
Resulullah, j, nije znao ta da radi. Gospodar mu je razvidio pa je poeo da se savjetuje s ljudima. Otiao je kod Ummu Ejmen, one ene koja je
s njim i njegovom majkom ila u Medinu dok je on jo djeak bio. Pitao ju
je: ta misli o Aii? Ona mu je odgovorila: Ona je dobra, a ja sklanjam
svoje oi i ui od loeg to oni priaju; ona je dobra! Zatim Resulullah, j,
odlazi kod Zejneb, svoje druge supruge, i pita je: ta ti kae, Zejneb? I
Zejneb kae: Sklanjam svoje ui i oi od zla koje govore! uvajmo svoje
ui od zla koje se govori o vjernicima i vjernicama bez ikakva dokaza. I
Zejneb je rekla da je Aia estita. Resulullah, j, pita i hazreti Usamu ibn
Ubejda, , onog koji je, poput hazreti Alije, voa mlade generacije muslimana: ta ti kae o hazreti Aii? On mu odgovori: Allahov Poslanie,
tako mi Allaha, lau na nju!
Meutim, hazreti Alija je bio ovjek koji je elio nai rjeenje za problem. On nije optuivao hazreti Aiu, ali je rekao Resulullahu, j: Allahov Poslanie, ena je mnogo! Ti upitaj njenu sluavku rei e ti kakva je ona! Time je
ukazao na to da se problem moe rijeiti i razvodom, ali Resulullah, j, to nije
elio. Nadalje, zatitio je hazreti Aiu jer e sluavka kazati da je Aia estita

U susret Resulullahu j

169

i moralna ena. Resulullah, j, pita i hazreti Omera: ta ti kae, Omere? Dokaz poslanstva upravo je ovaj dogaaj. Hazreti Omer mu uzvrati:
Allahov Poslanie, ko ti je naredio da oeni Aiu? Resulullah, j, ree:
Naredio mi je Allah! Kao da mu je hazreti Omer htio rei: Pa zar misli da
bi Allah dozvolio da takva osoba s tobom ue u brak. Resulullah, j, popeo
se na minber i rekao: Ljudi, znate ta se pria o meni i o mojoj porodici!
Resulullah, j, ak ne spominje ime onoga ko pria, nego nas ui da odvojimo pojam i negativnost od onoga ko je nosi.
Resulullah, j, nastavlja: uli ste ta se pria, pa ko e me zatititi od
te prie. Resulullah je spomenuo da optuuju i ovjeka o kojem zna samo
dobro, mislei na Safvana ibn Muatila, , ashaba koji je s Resulullahom
bio na Bedru. Tada je ustao hazreti Usejd ibn Hudajr, , iz plemena Evs i rekao: Allahov Poslanie, reci nam ko je pokrenuo tu glasinu, pa ako je iz naeg
plemena Evs, mi emo se s njim obraunati, a ako je od nae brae iz plemena
Hazred, naredi nam, mi emo ga takoer kazniti! Sad ibn Ubada, , estit
ovjek i prvak plemena Hazred, ali ga je ponijela plemenska pripadnost,
ustao je i rekao: Neete vi nikome od naih bilo ta nanijeti, vi laete! Opet
je dolo do svae, to su licemjeri i eljeli postii. Resulullah, j, ui nas kako
da rjeavamo probleme, savjetuje se s ljudima, izlae im problem. ovjek
moe pogrijeiti, nemojmo gledati ljude kao meleke; mi smo ljudi i svi
grijeimo. Blago onome ko ima vie vrlina nego mahana.
Resulullah, j, odlazi u kuu hazreti Aie i nalazi je u suzama. Hazreti
Aia je kasnije prenijela: Tri dana suze iz mojih oiju nisu mogle stati,
samo sam plakala. Kada je Resulullah, j, doao, rekao mi je: O Aia, ako
si nevina, zaista e to Allah obznaniti, a ako si neki grijeh poinila, pokaj se,
zaista, onome ko se iskreno Allahu pokaje, Allah pokajanje prima! Tu su bili
prisutni moji roditelji i oekivala sam da oni odgovore, da oni kau da sam
estita! Oni nisu nita rekli, jer nisu znali kako da se postave, pa sam ja
rekla: Ako kaem da nisam grijeh uinila, vi meni neete vjerovati, a ako
kaem da sam ga uinila, onda laem. Kao to je Ebu Jusuf rekao:

170 Mr. hfz. Kenan Musi


U strpljenju je spas. Allah je Taj na Kojeg se oslanjam zbog onoga
to oni govore.177 Zatim sam se okrenula i legla u postelju! Znala sam,
vrsto sam vjerovala da e me Dragi Allah osloboditi te optube i kazati da
sam nevina. Nadala sam se da e doi neto poput sna. Nikada nisam pomislila da e Allah u Kuranu objaviti ajete koji e se uiti do Sudnjeg dana,
u kojima e rei da sam ja neduna i da su me potvorili! Tada je Resulullah,
j, poeo primati Objavu i mi smo na njemu vidjeli da mu je doao melek
Dibril. Tim su povodom objavljeni ajeti:








Zbilja oni koji su doli s potvorom jesu jedna skupina izmeu vas,
ne smatrajte to zlom po vas, tavie to je dobro po vas!178
Gospodar nas ui kako da se nosimo s glasinama, kako da se odnosimo
prema potvorama, kako da titimo ast jedni drugih, kako da titimo ast
vjernika i vjernica.


Svakome od njih bit e kazna prema grijehu zaraenom. A onome
od njih ko je u tome veliki udio imao pripada kazna velika.179
Do Sudnjeg dana uit e se ajet o Abdullahu ibn Ubeju ibn Selulu,
voi munafika.
Resulullah, j, kae: Aia, raduj se, Aia! Allah je objavio ove ajete u
suri En-Nur, suri Svjetlost, jer nas svjetlost istine vodi, svjetlost u meuljudskim odnosima. Resulullah, j, prouio joj je ove ajete, a hazreti Ebu
Bekr i njegova supruga, , rekoe: Ustani i zahvali Resulullahu, a ona
pade na seddu Allahu zahvaljujui Mu: Ja samo Allahu zahvaljujem!
Iako osloboena, teko joj je bilo. Iz toga nas Gospodar ui:
177 Jusuf, 18.
178 En-Nur, 12.
179 En-Nur, 12.

U susret Resulullahu j

171




A zato nisu vjernici i vjernice, kada su to uli, sami o sebi dobro
promislili i rekli: Ovo je oita potvora!180
Zna da je neko vjernik, a o njemu se tako neto govori. Prvo pravilo
jeste da se o vjernicima i vjernicama treba misliti samo dobro. Drugo je pitanje, zato nisu doveli etiri svjedoka? Ne prihvatajmo prazne prie, prie
bez argumenata. Ono to pie u novinama ne smije se prihvatati zdravo za
gotovo, je li sud presudio, jesu li svjedoci svjedoili? uvajmo svoje jezike.
Hazreti Aia kae: Dragi Gospodar oslobodio me optube! Sura EnNur, sura koja nosi ove ajete o hazreti Aii jeste sura koja govori o hidabu,
pokrivanju. Hidabom, tj. pokrivanjem vjernica titi sebe, odvaja dio svoje
linosti koji je za njezinu intimu s muem od dijela linosti ene muslimanke koja je prisutna u drutvu, koja nosi emanet i misiju. Sura En-Nur
govori nam koliko je blud ogavno djelo, govori nam o obaranju pogleda
i upozorava nas da ne dozvolimo Iblisu da nas pogodi svojim strijelama.
Ova sura govori nam o svjetlosti koja obasjava drutvo kroz sklapanje i
uvanje brakova.181
estiti vjernici koji su u sluaju potvore hazreti Aie prihvatili i govorili ono to su munafici pokrenuli bili su kanjeni. Jedan od njih bio
je pjesnik Hasan ibn Sabit, . Kada se hazreti Aia susrela s Hasanom,
njezin sestri joj je kazao: Ovo je Hasan, onaj koji je o tebi loe govorio!
Aia mu je uzvratila: Nemoj ga vrijeati, on je Resulullaha, j, svojim
stihovima branio! Hazreti Aia ui nas da ljude cijenimo prema njihovim
djelima. Ko ima vie vrlina nego mahana, pokrijmo mu mahane vrlinama.
Treba spomenuti i dogaaj u vezi s hazreti Ebu Bekrom, , a tie se
sluaja potvore nae majke hazreti Aie. Najtee to se jednom ocu moe
desiti jeste da mu potvore kerku. Kada je Mistah, roak Ebu Bekra kojeg
je on izdravao sve vrijeme, bio jedan od onih koji su loe govorili o hazreti
180 En-Nur, 13.
181 Gazali Muhammed, Fikh es-sire, str. 67.

172 Mr. hfz. Kenan Musi


Aii, hazreti Ebu Bekr je rekao: Neu ga vie izdravati! Tada je Uzvieni
Gospodar u suri En-Nur objavio:









Neka se ne sustegnu oni kojima je Allah dao vrijednost i dao im je
da su estiti, da daju svojima blinjima i muhadirima na Allahovom
putu...182
Mistah je bio jedan od muhadira i siromaan. Uzvieni Gospodar kae:



Neka oproste i neka preu preko toga!183 Tada je Ebu Bekr izaao
iz svoje kue i kazao: Ja sam oprostio Mistahu!, jer Gospodar u suri EnNur kae:



Zar vi ne volite da Allah vama oprosti!184
Svako ko oprosti svome bratu i svojoj sestri, samom je sebi pridobio
najvrednije to ovjek moe pridobiti, a to je oprost svoga Gospodara.
Molim Gospodara da nas poasti da ivimo ove vrijednosti i uzviene
etike norme kojima nas ui ivotopis Resulullaha, j, te da se ukrasimo
njegovim edebima u svim naim poslovima. Molim Uzvienog da nas poasti snagom da oprostimo i mudrou da ivimo svoje ivote stopama
Resulullaha, j, i da njemu u susret idemo. Amin!

182 En-Nur, 22.


183 En-Nur, 22.
184 En-Nur, 22.

173

IRENJE ISLAMA U BLAGODATI


PRIMIRJA
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Molimo Ga da nas poasti
da sa zahvalnou doekujemo Njegove blagodati, da strpljivi budemo u
iskuenjima i da uzimamo pouku iz svega to nas okruuje. Salavat i selam
Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku i Njegovu miljeniku, njemu koji je kazao:


Ko provede no Lejletul-kadr u ibadetu, vrsto vjerujui u Gospodara
i nadajui se Njegovoj nagradi, Uzvieni Stvoritelj poastit e ga oprostom
grijeha!185 Zaista je nesretan i siromah onaj kome ove noi prou, a on ih
ne iskoristi.
Pokuajmo svoje ivote ivjeti stilom ivljenja Muhammeda, j, kako
bismo i mi bili obuhvaeni ajetom:




Mi smo te, o Muhammede, poslali samo kao milost svim svjetovima!186
este godine po Hidri Resulullah, j, u snu vidi kako je Meka osloboena. Taj je san obradovao muslimane. Resulullah, j, kae da je i lijep san
dio poslanstva. Resulullah je svoj san podijelio sa stanovnicima Medine, i
185 Buhari, Sahih, Savm, 1901, Muslim, Salatul-musafir, 760.
186 El-Enbija, 107.

174 Mr. hfz. Kenan Musi


ensarijama i muhadirima. Posebno su se muhadiri obradovali jer su eljno
oekivali da se vrate na svoja ognjita, a znali su da je san Resulullaha, j,
vid Objave. Resulullah, j, nastavlja raditi i predano ulagati napor kako bi
se Meka vratila u okrilje islama. U mjesecu zul-kade, este godine po Hidri s
1.500 muslimana i muslimanki Resulullah, j, naoruan samo orujem kojim
je putnik naoruan, kree prema Meki s namjerom da obavi umru. Sa sobom
je poveo kurbane kako bi na taj nain pokazao Kurejijama da ne eli rat. Kada
su doli do Hudejbije, mjesta nedaleko od Meke, Resulullah, j, alje Osmana, , da kae Kurejijama da je doao kako bi obavio umru. Ebu Sufjan je
doekao Osmana i rekao mu da ako eli obii Kabu, neka to i uini. Tada
je Osman, , muslimanima svih generacija svojim postupkom pokazao ta
znai biti odan Resulullahu, j. On je kazao:






Neu obii Kabu prije nego to to uini Resulullah, j!
Onaj ko u sebi nema odanosti, onaj ko ne zna cijeniti dobro, onaj ko ne
zna uzvratiti na dobro jeste osoba u kojoj malo dobra ima. Do Resulullaha, j,
doprla je vijest da je Osman, , ubijen. Resulullah, j, od ovih 1.500 muslimana i muslimanki uzima posebnu prisegu poznatu pod imenom Prisega ridvan/Prisega zadovoljstva, kada su se plemeniti ashabi zakleli da e se
boriti s Resulullahom, j, sve do smrti. Bilo im je teko to je Osman ubijen,
meutim, ispostavilo se da je to bila lana informacija.187 Sira Resulullaha, j,
ui nas tome da svaku informaciju moramo provjeriti. Ne dopustimo da
neko nama manipulira time to nam je prenio lanu informaciju u koju
smo povjerovali i na osnovu nje djelovali.
Kurejije alju Urvu ibn Mesuda, jednog od njihovih umnih ljudi,
kako bi s Muhammedom, j, dogovorio ugovor kojim e prestati neprijateljstva. Kada je Urva doao kod Resulullaha, j, posmatrao je kako se
ashabi ophode prema Resulullahu, j. Kasnije je rekao: Nisam vidio da
je iko potovan vie od Muhammeda, j. Rekao je: Bio sam u drutvu
187 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 378, 379.

U susret Resulullahu j

175

vladara ali ak ni oni nisu imali panju i iskrenu ljubav kakvu je imao
Resulullah, j, od svojih ashaba. Urva je Resulullahu, j, ponudio da sklope ugovor. Takoer su poslali i Sehla ibn Amra, jednog od njihovih najmudrijih ljudi, ovjeka koji je uvijek sklapao ugovore za Kurejije. Kada ga
je Resulullah, j, vidio, obradovao se i rekao: ele da sklopimo ugovor!
Resulullah, j, rekao im je: Napiite Bismillahir-Rahmanir-Rahim U
ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! Sehl ibn Amr ree: Mi to ne znamo,
mi uvijek govorimo U Tvoje ime Allahu na! Resulullah, j, naredio je
da napiu onako kako je Sehl elio. Ashabima je to bilo teko, ali je Resulullah bio ustrajan. Zatim je Resulullah, j, nastavio: Ovo je ono to su se
sporazumjeli Muhammed, Resulullah... Na to su ga zaustavili i kazali mu:
Da te priznajemo za Resulullaha ne bismo se protiv tebe borili! Tada je
Resulullah, j, naredio Aliji, koji je pisao ugovor, da to pobrie. Hazreti Aliju
je obuzela arka elja da se potvrdi poslanstvo Muhammeda, j, te to nije
elio obrisati. Resulullah, j, rekao mu je: Pokai meni pa u ja obrisati!188
Iz ovoga vidimo da nekada stanje koje ovjeka obuzme nije neto to je on
u stanju kontrolirati i to nije njegov izbor te takvo stanje treba razumjeti.
Teki su bili uvjeti koje su Kurejije postavile Resulullahu, j, i muslimanima. Primirje je trebalo trajati deset godina, ali je svakog muslimana koji bi
iz Meke prebjegao Resulullahu, Resulullah morao vratiti, a obrnuto nije bilo
tako, jer ukoliko bi neko elio napustiti Resulullaha pa otiao u Meku, taj
ne bi bio vraen muslimanima. Istovremeno dok su potpisivali ugovor jedan
od plemenitih ashaba iz Meke uspio je pobjei, zvao se Ebu Dendel. Prvog
koga traim da mi ga vrati, kae Sehl Resulullahu, j, jeste Ebu Dendel.
Moda neto mrzimo, a to bude dobro za nas. Resulullah, j, potovao je
ugovor. Omeru je bilo teko pa je rekao: Zar mi nismo u istini, a oni u lai!
Resulullah, j, savjetovao se u svemu, ali ovo je bila Objava koja ga je vodila.
Hazreti Ebu Dendel je vraen, meutim, oteo se od onih koji su ga vraali i
ponovo je pobjegao. Na jednom mjestu izmeu Meke i Medine ti plemeniti
ashabi, koji nisu mogli doi u Medinu jer bi po ugovoru bili vraeni u Meku,
188 Ibid, str. 382

176 Mr. hfz. Kenan Musi


stalno su pravili probleme Kurejijama do te mjere da su Kurejije zamolile
Resulullaha, j, da ih uzme sebi i da ih vie ne mora vraati.189 Tim je povodom objavljena sura El-Feth/Pobjeda.
Svaka je pobjeda velika ako je ovjek odan Gospodaru, a nijedna pobjeda nije znaajna ako se ovjek udalji od Gospodara. Zato je ugovor
na Hudejbiji, iako nam se ini nepravedan, pobjeda za muslimane i za
Resulullaha, j. Pobjeda je zato to je za samo nekoliko godina nakon Hudejbije broj muslimana uvean deset puta. Sve je to bilo rezultat slobode i
slobodnog ambijenta u kojem se s ljudima govorilo bez optereenja ratom.
Bila je to prilika koju je iskoristila plemenita generacija muslimana pod
vostvom Resulullaha, j. Nakon samo dvije godine, prilikom osloboenja Meke, Resulullah dolazi s 10.000 ashaba. U tom periodu mira ljudi su
mogli neoptereeni predrasudama i niskim emocijama razmiljati o tome
ta je istina a ta je la, ta je dobro a ta je zlo.
Neprijatelji ne ele dopustiti ovjeku da objektivno razmilja o svojoj
stvarnosti. U tom su periodu islam primili hazreti Halid ibn Velid, Sejfullah Allahova sablja, i Amr ibn el-As, jedan od najumnijih Kurejija.
Resulullah, j, koristi tu priliku da dalje radi na odgoju i obrazovanju prve
generacije muslimana.
Oni su traili znanje; nisu dozvolili da neznanje bude njihova osobina, bjeali su od neznanja onako kako mi danas bjeimo od siromatva.
Resulullah, j, koristi primirje da pie vladarima i da ih poziva u islam. On
pie vladarima Bizantije, Perzije i Egipta. Svojim pismima odgovara stvarnoj potrebi svakog onoga kome alje pismo. Heraklu, vladaru Bizantije,
govori jezikom koji razumije onaj ko se smatra sljedbenikom Knjige, Kisri,
vladaru Perzije, govori jezikom koji moe razumjeti osoba koja ne vjeruje
u Objavu, Mukavkisu, vladaru Egipta, takoer pie na odgovarajui nain.
Resulullah, j, ui nas da sa svakim govorimo na onaj nain na koji nas
ta osoba moe najbolje razumjeti.190 Ne obmanjujmo ljude nepoznatim i
189 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 383.
190 Ibid, str. 391

U susret Resulullahu j

177

tekim rijeima, istina je u jednostavnim reenicama, kao to je jednostavno kazati: La ilahe ill-Allah Nema boga osim Allaha. Tako je i potovanje prema roditeljima jednostavno iskazati. im osoba zapone filozofirati
pokuavajui opravdati sebe zato ne potuje roditelje, to je znak da se
udaljila od istinske vrijednosti, a to je istina.
Sedme godine po Hidri Resulullah, j, vodi posljednju bitku s jevrejima. Utvrenje na Hajberu, najjae utvrenje, Resulullah, j, osvojio je
sa svojom vojskom od 1.400 mudahida. Prvi dan borbe estok je okraj
bio i taj dan pobjeda nije dola, jer je Gospodar dao da se tvrava odupre napadu mudahida. Drugi dan bitke takoer utvrenje nije osvojeno.
Resulullah, j, nastojao je vezati ljude, bajrak bi uvijek davao prepoznatljivim ljudima. Trei je dan Resulullah, j, rekao:

Sutra u bajrak dati osobi koju voli Allah i Poslanik Njegov!191 Plemeniti ashabi prenose da su cijelu no proveli iekujui kome e ta poast
biti ukazana, ko e dobiti bajrak iz ruke Resulullaha, j, da sutra povede
muslimansku vojsku u pobjedu.
Kada je osvanuo novi dan i kada su klanjali sabah-namaz, Resulullah, j,
upitao je: Gdje je Alija? Kazali su mu: On je u svome atoru, ima jaku bol
u oima. Resulullah, j, rekao je da ga dovedu, a kada su ga doveli, Resulullah je
stavio malo svoje mubarek pljuvake u njegovo oko, a hazreti Alija, , je rekao:
Nisam vie znao koje me je oko boljelo. Resulullah, j, dao je bajrak Aliji
i muslimanska je vojska odnijela pobjedu. Kada Resulullah, j, dodjeljuje
bajrak, on trai osobu koja e se najvie rtvovati.192
Nakon to je izvojevana pobjeda na Hajberu, jedna ena, jevrejka, iji
je mu poginuo u ratu s Resulullahom i muslimanima, otrovala je ovcu i
poklonila je Resulullahu, j, kako bi ga ubila. Raspitala se koji dio mesa
Muhammed najvie voli, pa kada su joj rekli, ona je na to mjesto najvie
191 Buhari, Sahih, Dihad, 2975.
192 Buhari, Sahih, Dihad, 2942.

178 Mr. hfz. Kenan Musi


otrova stavila. Kada su iznijeli hranu pred Resulullaha, j, on je kazao da
mu kost govori da je otrovana. Jedan od plemenitih ashaba ve je uzeo
zalogaj i ubrzo je preselio od siline otrova u mesu. Resulullah, j, pozvao je
tu enu i upitao je: Zato si to uradila? Ona mu je odgovorila: Htjela sam
znati da li si ti vladar ili poslanik; ako si vladar, od otrova e umrijeti, a ako si
poslanik, obavijestit e te Objava i ti e biti sauvan! Prenosi se da je ta ena
primila islam i pokajala se zbog onoga to je uinila. Resulullah, j, dugo je
osjeao gorinu zalogaja koji je ispljunuo iz svojih usta. Dragi Gospodar
Objavom mu je rekao da je meso otrovano, i to je bila jo jedna potvrda
poslanstva Muhammeda, j.193
Sedme godine po Hidri iz Abesinije se vratio hazreti Dafer ibn Ebi
Talib, , amidi Resulullaha, j, zajedno s muslimanima koji su morali
otii iz Meke kako bi svoju vjeru mogli ivjeti u svakodnevnom ivotu.
Resulullah, j, rekao je da ne zna emu se vie obradovao pobjedi na
Hajberu ili dolasku hazreti Dafera.194 Resulullah, j, svojim nas ivotom
ui da uvijek budemo odani, da imamo potovanje prema dobru koje se
ini i da se zalaemo za dobro. Ugovorom na Hudejbiji ui nas da se sloboda treba koristiti kako bi se istina pribliila ljudima. Moramo biti svijesni
da emo biti pitani za blagodat slobode.
Molim Gospodara da slobodu doekamo sa zahvalnou i da budemo
od onih koji islam nose s onim vrijednostima s kojima je Resulullah, j,
nauio ummet da nosi vrijednosti. Ne dopustimo da ne razmiljamo o
Resulullahu, j, da ne razmiljamo o plemenitim ashabima koji su svoje ivote ugradili u povijest islama kako bismo mi danas bili muslimani i muslimanke odani svome Gospodaru. Nijedno djelo nije malo ako ga Gospodar
primi, a nijedno djelo nije veliko ako ga Gospodar odbije. Amin!

193 Gazali Muhammed, Fikh es-sire, str. 347.


194 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 427.

179

OSLOBOENJE MEKE
I DANI MILOSTI
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju, ijom se milou lijepe stvari
ostvaruju. Salavat i selam, mir i spas Muhammedu, posljednjem Boijem
poslaniku i Njegovu miljeniku, koji je kazao:

Najdrae djelo Uzvienom Allahu jeste ono djelo u kojem ovjek ustraje,
pa makar malehno bilo!195
Osme godine po Hidri odigrala se znaajna bitka, Bitka na Muti.
Resulullah, j, poslao je Harisa ibn Umejra kod urahbila, namjesnika
bizantijskog kralja u gradu Busri nedaleko od Damaska. urahbil je sruio
sve ono vano to se treba potovati u meuljudskim odnosima. On je ubio
izaslanika Resulullaha, j. Resulullah alje 3.000 boraca, mudahida, i
odreuje im tri komandanta; prvi komandant muslimanske vojske bio je Zejd
ibn Harise, , djeak kojeg je hazreti Hatida poklonila Resulullahu, j, kada
su tek uli u brak, djeak kojeg je Resulullah usvojio prije Objave i kojeg
je, nakon to je Objava zabranila uzimanje posinaka, Resulullah, j, zvao
Voljeni, Zejd. Njegovog sina Usamu, , zvao je, Voljeni, sin Voljenoga.
Dakle, prvi komandant muslimanske vojske na Muti bio je hazreti Zejd.
Resulullah, j, zapovijedio je da ako Zejd preseli, onda neka vojsku vodi
Dafer; hazreti Dafer ibn Ebi Talib, amidi Resulullaha, j, i brat hazreti
195 Muslim, Sahih, Salatul-musafir, 782.

180 Mr. hfz. Kenan Musi


Alije, . Dafer, , je bio poseban po mnogim stvarima, a najpoznatiji je
bio po tome to je svoj imetak stalno dijelio na Boijem putu. Toliko je
izdravao siromane da su ga zvali Ebul Mesakin Otac siromanih.
U jednom predanju prenosi se da je Ibrahim, , klanjao 1.000 rekata,
a zatim mu je Uzvieni Stvoritelj objavio. Zaista si, Ibrahime, uradio veliko,
ali je zalogaj koji stavi u usta gladnoga vei. Hazreti Dafer bio je poznat
po svome nadimku Otac siromanih. Vjernik i vjernica nee dopustiti da
u njihovoj blizini bude iko ko je gladan, a da je to njima poznato.
Trei komandant, ukoliko bi poginuo Zejd, a zatim i Dafer, bio je
hazreti Abdullah ibn Revaha, , znameniti ashab, ensarija, onaj koji je
iskreno molio Dragog Gospodara da ga poasti preseljenjem na Njegovu
putu. Resulullah, j, rekao im je da najprije neprijatelja pozovu u islam,
pa ukoliko ne prihvati, onda neka se bore. Time nas Resulullah, j, ui
ta treba biti osnova naih ivota. Osnova je da ivimo u slobodi i miru i
da moemo slobodno pozivati ljude istini. Vladar Bizantije alje 100.000
vojnika kojima urahbil, namjesnik Busre, dodaje jo 100.000, dakle neprijateljska vojska imala je 200.000 vojnika. Kada su to uli muslimanska
vojska i njezini zapovjednici, sastali su se radi savjetovanja, jer ih je Resulullah, j, nauio da svoje odluke donose na temelju meusobnog savjetovanja. Ustao je hazreti Abdullah ibn Revaha, , i rekao: Ono to vi prezirete
jeste ono radi ega ste doli; idemo ili u pobjedu ili u ehadet! Vojska od
3.000 mudahida borila se lavovskom borbom. Najprije je preselio prvi
komandant vojske, hazreti Zejd. Istovremeno Resulullah, j, u Medini
prenosi prisutnim ashabima detalje bitke koja se odigrava vie od hiljadu
kilometara daleko od Medine. Hazreti Dafer je uzeo bajrak nakon Zejda.
Neprijatelji su mu odsjekli obje ruke, a Resulullah, j, kae da mu je Gospodar ruke zamijenio krilima kako bi mogao letjeti denetskim prostranstvima. Trei je preselio Abdullah ibn Revaha, , a nakon njega komandu
je preuzeo Halid ibn Velid, , Allahova sablja, i Allah mu je dao pobjedu.
Hazreti Halid ibn Velid rasporedio je svoju vojsku zavaravi neprijatelja
da mu dolazi pojaanje. Neprijatelj se vie nije elio boriti. Meu sobom

U susret Resulullahu j

181

su govorili da ako se ta mala skupina od 3.000 tako odvano i srano bori


protiv njih 200.000, kako e se tek boriti kada im doe pojaanje.
Gospodar nas ivotopisom Resulullaha, j, ui da muslimanska vojska
treba imati komandante koji vojsku vode mudro i koji uvaju ivote, jer je
cilj ostvariti svoj zadatak, a ehadet je poast koju Gospodar daje onome
kome hoe. Kada je Resulullah, j, prenio vijest da je hazreti Dafer preselio, naredio je da mu dovedu Daferovu porodicu kako bi ih on obavijestio
o tome da je Dafer preselio. Naredio je ostalima da naprave hranu Daferovoj porodici, a pri tome je hazreti Daferovu djecu drao u svome krilu.
Sunnet Resulullaha, j, jeste da se porodici onoga ko je u komiluku
preselio spremi i odnese hrana i da se prui pomo porodici, a ne da porodica sprema hranu i optereuje se time u tom tekom trenutku kada se
oprataju od nekog iz svoje porodice. Resulullah, j, prenio je vijest da su
poginuli komandanti Zejd, Dafer i Abdullah, a suze su mu bile u oima.196
Resulullah, j, ui nas da smijemo pustiti suzu za svojim voljenim ali da
ne smijemo svojim jezicima govoriti ono ime Gospodar nije zadovoljan.
Resulullah, j, rekao je: Ne bi njima bilo drago da su sada s nama, jer je
njih Gospodar poastio ehadetom! Poastio ih je time da presele u borbi na
Boijem putu. Za hazreti Dafera Resulullah, j, jo je rekao:



Najsliniji mi je ponaanjem i vanjskim izgledom!197
Mislimo o tome na koga sliimo svojim ponaanjem. Ako su to ljudi
koji su daleko od Gospodara, emu se onda nadamo, sa ime se nadamo
izai pred Resulullaha, j, ako nismo ivjeli onako kako je Resulullah ivio i ako se nismo prema svojoj brai i sestrama ophodili onako kako se
Resulullah, j, ophodio prema svojim ashabima, mukarcima i enama.
Poduimo se njegovu stilu, nauimo da jezik muslimana i muslimanke ne
smije govoriti loe o ljudima, ne smije ogovarati, ne smije lagati i ne smije
196 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 439.
197 Bejheki, Es-Sunen el-kubra, Nefekat, 15548.

182 Mr. hfz. Kenan Musi


potvarati. Bitka na Muti velika je lekcija ummetu, jer je 3.000 muslimanskih boraca ulilo strah u srca 200.000 neprijatelja. Onaj ko je spreman na
putu svoje misije podnijeti najveu rtvu, taj e pobijediti.
Osmu godinu po Hidri obiljeila su jo dva dogaaja znaajna za muslimane i islam. U tim je dogaajima Resulullah, j, proveo ummet kroz
onakve situacije kroz kakve emo i mi prolaziti. Osme godine po Hidri
rodio se Resulullahov, j, sin Ibrahim. Ibrahim je bio radost Resulullahovih
oiju, jer je Resulullah, j, dobio dijete nakon dugog perioda bez djece. Naime Resulullah, j, imao je djecu samo s hazreti Hatidom, , a s drugim
suprugama nije imao nijedno dijete. Kada je hazreti Marija, Koptkinja, rodila hazreti Ibrahima, Resulullah se veoma obradovao, ali nije prolo mnogo
vremena, a Ibrahim je preselio. Desilo se da se ba u to vrijeme sunce pomrailo, pa su mnogi kazali da se sunce pomrailo zbog preseljenja Ibrahima,
sina Muhammedovog. Resulullah, j, sazvao je ljude i s minbera im kazao:

Zaista su Sunce i Mjesec dva Allahova dokaza, ne pomrauju se radi


roenja niti radi smrti bilo koga! 198
Mi to danas znamo, jer je nauka napredovala, ali Resulullah, j, nije
elio da se stvari vezuju za ono za to nisu vezane. Resulullah, j, spustio
je Ibrahima u kabur dok su mu suze kapale niz obraze, rekavi:Ibrahime,
zaista su oi suzne! Resulullah, j, ui nas kako se trebaju ponaati majka
i otac kada izgube svoje dijete. Suza je neto normalno, tavie Gospodar
nagrauje za suzu popraenu strpljenjem. Resulullah, j, kae:







O Ibrahime, zaista su oi suzne i srca tuna, tuni smo to te izgubismo i
to nisi s nama, ali govorimo samo ono ime je Gospodar zadovoljan!199
U osmoj godini po Hidri preselila je i Resulullahova, j, kerka Zejneb.
Najvea iskuenja imaju upravo najbolji meu nama, a Sunnet Resulullaha, j,
198 Muslim, Sunen, Kusuf, 901.
199 Buhari, Sahih, Denaiz, 1303.

U susret Resulullahu j

183

jeste da traimo od Gospodara da nas potedi iskuenja. Zato ne trebamo misliti,


ako nemamo iskuenja da nismo dobri, ali ni ako su iskuenja na nas navalila da
smo loi. Naa je obaveza da traimo od Gospodara da nas poasti sigurnou i
zdravljem, jer je to Sunnet Resulullaha, j. Ne smijemo traiti belaje i nedae.
U ramazanu osme godine po Hidri dogodilo se i osloboenje Meke.
Nakon ugovora na Hudejbiji neka su plemena ula u savez s Kurejijama,
a neka s Resulullahom, j, i muslimanima. Pleme Benu Bekr prekrilo je
ugovor, a bilo je u savezu s Kurejijama. Kurejije su pomogle plemenu
Benu Bekr protiv plemena Huza koje je primilo islam i, naravno, bilo u savezu s Resulullahom. tavie, neki od pripadnika ovog plemena ubijeni su
u Meki pod pokroviteljstvom Kurejija. Kurejije su odbili platiti krvarinu
za ubijene. Resulullah, j, odluuje krenuti na Meku, jer su Kurejije prekrili sporazum.200 Naredio je muslimanima da se o tome ne govori, da se
vijest sakrije kako bi iznenadili neprijatelje. Hatib b. Ebi Beltea, , jedan
od muslimana poslao je pismo Kurejijama po jednoj eni koja je ila karavanom u Meku. Resulullah, j, dobio je vijest Objavom da e informacija
o osloboenju Meke doi do Kurejija. Resulullah, j, naredio je Aliji i
Zubejru, , da odu u objavljeno mu mjesto, u kojem e biti karavana i
u njoj ena koja e u svojoj pletenici nositi poruku za Kurejije. Kada su
hazreti Alija i hazreti Zubejr nali tu enu, kazali su joj: Daj nam poruku! Ona je rekla da nita ne zna, a oni su kazali da Resulullah, j, uvijek
govori istinu i da im preda poruku. Tek kada su joj estoko zaprijetili, ona
je izvadila poruku i predala im je. Kada je Resulullah, j, pogledao poruku,
vidio je da ju je poslao Hatib, muhadir, ovjek koji je s Resulullahom, j,
bio na Bedru. Pozvao ga je i upitao ga: Hatibe, zato si to uinio? Hatib
je odgovorio: Allahov Poslanie, tako mi Gospodara, vjerujem u Njega i
vjerujem u tebe kao poslanika, ali svi od muhadira imaju svoje porodice
u Meki, a ja nemam nikoga, pa sam mislio da moju porodicu u Meki zatite Kurejije zato to sam im javio, a ja nisam zadovoljan da se vratim u
kufr nakon to me Allah spasio od toga! Hazreti Omer je rekao: Allahov
Poslanie, dozvoli mi da posijeem ovog izdajnika! Resulullah, j, na to je
rekao, uei nas principu da potujemo dobra djela koja ljudi uine:
200 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 444.

184 Mr. hfz. Kenan Musi






Omere, ta ti zna, moda je Allah pogledao sve koji su se borili na Bedru
i rekao im: Radite ta hoete, Ja sam vam oprostio!201
Tada je hazreti Omer zaplakao pomislivi da bi on svojim postupkom
ugrozio ovjeka kojem je Allah moda ve oprostio.
Resulullah, j, dolazi u Meku i pred samom Mekom zastaje s vojskom
koju ini vie od 10.000 vojnika. Rasporedio je plemena, svi su bili okupljeni
oko svojih bajraka, a posljednji su ili muhadiri i ensarije u zelenim odorama naoruani do zuba. Ebu Sufjan je izaao da vidi kolika je muslimanska
vojska. Kako je vojska prolazila, Ebu Sufjan je rekao: Ko se ovima moe
suprotstaviti? Resulullah, j, poruio je u Meku da je siguran svako ko se
skloni u asnu Kabu i siguran je svako ko vrata svoje kue zatvori i siguran je
svako ko doe u kuu Ebu Sufjana. Resulullah, j, nareuje muslimanskoj
vojsci da ne ugroava sigurnost stanovnika Meke i njihove imetke.
Resulullah, j, ulazi u Meku i samo je na nekoliko mjesta bilo problema s mnogobocima koji su napali muslimansku vojsku koja je s razliitih
strana ulazila. Nekoliko murika je poginulo, a ostala muslimanska vojska
ula je bez sukoba. Prenosi se da je Resulullah, j, u Meku uao ponizno,
toliko da mu je ahmedija na glavi gotovo dodirivala jahalicu na kojoj je
jahao. Pogeo se Resulullah, j, i uao uei suru El-Feth:



Zaista ti je Allah dao pobjedu!202
Uio je kuranske ajete u kojima Gospodar kae:

Dola je istina i nestalo je lai!203


Resulullah, j, nareuje muslimanima da se prema stanovnicima
Meke ophode na najljepi nain. Sad ibn Ubada, voa ensarija, nosio je
201 Buhari, Sahih, Dihad, 3007.
202 El-Feth, 1.
203 El-Isra, 81.

U susret Resulullahu j

185

bajrak i rekao: Ovo je dan pokolja. Danas emo ui u Meku, proliti krv
i Kurejije poubijati! Na to je Resulullah, j, rekao: Uzmite mu bajrak.
Ovo nije dan pokolja, ovo je dan milosti. Ovo je dan kada e se Meka potovati i kada se Kurejijama nee nita zlo uiniti! Resulullah, j, uzima
bajrak od hazreti Sada i daje ga njegovu sinu.204 Resulullah, j, ui nas
kako trebamo potovati ljude, pa ako im i moramo uzeti neko dobro,
dadnimo to onome ko je njima blizak kako ga ne bismo uvrijedili. Hazreti Sad je nosio islam i pomagao Resulullahu, j. Prilikom ulaska u
Meku Resulullah, j, susreo je jednog roaka koji ga je teko vrijeao, pa
ga Resulullah, j, nije mogao pogledati. Neko od prisutnih posavjetovao
je tog roaka da pred Resulullahom, j, proui kuranske ajete u kojima
Jusufova braa kau Jusufu, :



Zaista ti je Allah dao nad nama i uzdigao te nad nama, a mi smo
bili oni koji su se prema tebi ogrijeili!205
Kada je ovaj to prouio, Resulullah, j, prouio mu je ajet u kojem
Jusuf, , kae:






Ja vas danas neu koriti, Allah vam oprostio! Od milostivih On je
najmilostiviji!206
Ovaj Resulullahov, j, roak kasnije je rekao: Od stida nikada vie
nisam podigao glavu pred Resulullahom, j! Primio je islam i estito ivio
do kraja svog ivota.207
Istinski vjernik i vjernica stide se svoga grijeha iako su se zbog njega pokajali. Oni koji se ponose ranijim ivotom i priaju kako su uradili ovo ili ono
trebaju zaviriti u svoja srca i zapitati se jesu li se istinski pokajali. Ovaj ashab
iz stida od Resulullaha, j, nije pred njim dizao glavu zato to ga je nekada
204 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 453.
205 Jusuf, 90.
206 Jusuf, 92.
207 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 444.

186 Mr. hfz. Kenan Musi


vrijeao, a mi se ponosimo svojim grijesima i prepriavamo ih. Resulullah, j,
svojim ulaskom u Meku ui nas tome koliko je vano biti ponizan i koliko je
vano biti organiziran u ivotu i iskoristiti svoje vrijeme. Hasan el-Basri kae:








Sine Ademov, ti si samo dani. Kada proe dan proao je dio tebe!
Na dan osloboenja Meke desio se vaan dogaaj u vezi s Osmanom
ibn Talhom, kljuarom Kabe. Resulullah, j, jednom je prilikom dok je
bio u Meki prije Hidre, tom Osmanu rekao: Osmane, pusti me u Kabu!
Osman je odbio, a Resulullah, j, rekao mu je: ta e, Osmane, kada klju
bude kod mene! Na dan osloboenja Meke, Resulullah, j, kae Osmanu:
Osmane, donesi mi klju! Osman je otiao svojoj kui po klju, ali je majka
ve sakrila klju i nije ga dala. Morao je i hazreti Omer doi na vrata i nakon
to je pokucao, rekao je: Osmane, Resulullah trai klju! Majka je konano dala klju Osmanu. Osman je mislio da e zauvijek izgubiti kljueve od
Kabe i ast da njegova porodica otkljuava i zakljuava vrata Kabe. Resulullah, j, otkljuao je Kabu, uao unutra, izbacio sve kipove i slike koje su bile
unutra, zatim je klanjao u Kabi, a kada je izaao, rekao je Osmanu: Evo ti
klju nazad. Sjea li se dana kada sam ti rekao: ta e, Osmane, kada klju
bude kod mene! Hazreti Osman je samo zaklimao glavom. Resulullah mu je
rekao: Ovo je dan dobroinstva i ovo je dan odanosti. Tebi i tvojoj porodici iz
generacije u generaciju pripada klju! Do dana dananjeg potomci Osmana
ibn Talhe uvari su kljueva Bejtullaha, Allahove kue.208
Molim Uzvienog Stvoritelja da nas poasti time da budemo od onih koji
ine dobroinstvo, da budemo od onih koji su odani i da budemo od onih koji
se koriste svakom prilikom da bi se svome Gospodaru pribliili. Molim Gospodara da nas poasti iskrenou i da nas proivi u drutvu Muhammeda, j.
Amin!

208 Taberani, El-Mu'dem el-evset, tom 1, str. 155.

187

POHOD NA TEBUK
VRIJEME TEGOBE
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju koji nam dolaskom ramazana
otvara vrata Denneta. Salavat i selam na Muhammeda, posljednjeg Boijeg poslanika i Njegova miljenika, koji nam je rekao:




Zaista se Gospodar va najvie stidi i Najplemenitiji je! Kada njegov rob,
mukarac ili ena, podignu svoje ruke da te ruke vrati bez primljene dove!209
Molim Gospodara da nam pomogne da trenutke svijesti iskoristimo za
svoje dove, ali da ne zaboravimo ummet Resulullaha, j, kako bismo bili
upisani meu one koji nisu sebini i koji misle na ummet kojem pripadaju.
Iz Sire Resulullaha, j, uimo lekcije koje svaki musliman i muslimanka trebaju znati. Na stil ivljenja treba biti Sunnet Resulullaha, j,
te u svakoj pojedinanoj stvari naega ivota trebamo pokuati ivjeti na
njegovoj stazi i na njegovu putu.
Nakon osloboenja Meke, Resulullah, j, devetnaest dana boravi u
Meki. Kada su ga upitali: Allahov Poslanie, gdje e odsjesti, hoe li
u svojoj kui?, Resulullah, j, odgovori: Pa zar su mi Kurejije sauvali
kuu! Iako je Resulullah, j, bio onaj kod kojeg su Mekelije ostavljali
svoje stvari na uvanje i u kojeg su imali najvee povjerenje, njegovu
imovinu nisu sauvali, nego su je prodali. Resulullah, j, tih devetnaest
209 Ebu Davud, Sunen, Salat, 1488.

188 Mr. hfz. Kenan Musi


dana boravka u Meki proveo je u atoru. Ovdje treba spomenuti osobe koje
su se strano ogrijeile o Resulullaha, j, i muslimane. Resulullah, j, svima
je obeao sigurnost osim deseterici koji su inili najvee zloine. Meutim,
i oni su se vraali Resulullahu, j, a on ih je primao, njih, njihov islam i
njihovu odanost Gospodaru. Jedan od njih bio je Ikrima ibn Ebi Dehel.
On se borio protiv Resulullaha, j, a kada je napustio Meku, pokuao je
utoite pronai u Abesiniji. Njegova je supruga zamolila Resulullaha, j:
Allahov Poslanie, zato Ikrimi ne bi dao sigurnost i dopustio mu da se
vrati u Meku? Resulullah, j, rekao je da mu doputa povratak. Ikrima se
ukrcao na lau koja ga je trebala prevesti iz Afrike na Arabijski poluotok.
Kormilar mu je rekao: Budi iskren u ovom trenutku! Ikrima ga je upitao:
Kako da budem iskren? Kormilar je ranije primio islam, pa mu je rekao:
Reci: La ilahe illellah, Muhammedun Resulullah! Nema drugog boga
osim Allaha, Muhammed je Boiji poslanik. On ree: Od toga sam pobjegao iz Meke! Kada je uao u Meku kod Resulullaha, j, i primio islam,
Resulullah ga je doekao s osmijehom na licu i darovao mu je svoj ogrta.
Prilikom osloboenja Meke Resulullah, j, primijetio je u ponaanju
ensarija odreenu tjeskobu za koju je znao da je izazvana onim to se deavalo u Meki. Razgovarao je s njihovim prvakom pokuavajui saznati ta se
zbiva s ensarijama, onima koji su pomogli Resulullaha, j, kada je bilo najtee. Njihov mu je prvak kazao: Boiji Poslanie, ensarije govore kako si ti
sada pronaao svoju porodicu! Resulullah, j, naredio je da se sve ensarije
okupe, a kada su se okupili, Resulullah, j, samo je hazreti Ebu Bekru od
onih koji nisu ensarije dozvolio da bude prisutan. Zatim im je rekao:







Zar vam nisam doao kada ste bili u zabludi pa vas je Allah uputio,
zar niste bili slabani pa vas je Allah ojaao i obogatio, zar niste dumani jedni
drugima bili pa vam je Allah srca ujedinio...
Oni su klimali svojim glavama i kazali: Zaista su nam Allah i Njegov
Poslanik veliko dobro dali! Tada je Poslanik, j, rekao:

U susret Resulullahu j

189








Vi da hoete moete kazati da sam vam doao prognan pa ste me zatitili, naputen pa ste me vi pomogli, protjeran pa ste mi vi utoite pruili i bez
imetka pa ste me vi podrali!
Tada su se glave ensarija pogele i suze su potekle niz njihova asna lica.
Iskren vjernik i vjernica ne ele da se njihova dobra djela ponite samo zato
to ih neko spominje. Iz Sire Resulullaha, j, uimo kako se treba ponaati
prema dobru koje uinimo. Izuzetni Allahovi robovi stide se svoga dobrog
djela jer ne znaju da li je Dragi Gospodar to djelo primio ili nije.
Zatim je Resulullah, j, rekao:

Zar vam je teko, o ensarije, da dunjaluk dajem ovima kako bi pridobio njihova srca da islam prigle, a vas sam prepustio snazi islama vaeg! Zar niste zadovoljni, o ensarije, da ljudi odvedu ovce i deve, a da se vi vratite sa Resulullahom!? 210
Govori Resulullah, j, o plijenu koji je podijelio poslije osloboenja
Meke i Bitke na Hunejnu, a plijen je podijelio onima koji su tek uli u
islam, i to je objasnio rijeima: dajem ovima kako bi pridobio njihova srca da
islam prigle, a vas sam prepustio snazi islama vaeg! Oni su jo jae zaplakali
i kazali: Mi smo zadovoljni da budemo s Resulullahom!
U vrijeme osloboenja Meke desio se jedan dogaaj koji nas ui ta
znai pravednost. Jedna ugledna ena iz plemena Benu Mahzum ukrala je neto izrazito velike vrijednosti. Neki su pokuali posredovati kod
Resulullaha, jer se erijatska kazna primjenjuje samo kada je kraa velika, naim jezikom govorei i u naem podneblju razumijevajui, radilo se o hiljadama maraka. Nagovorili su ak hazreti Usamu ibn Zejda, , onoga koga
je Resulullah, j, volio poput svog djeteta da doe kod Resulullaha, j, i da
210 Ahmed, Musned, tom 3, str. 76.

190 Mr. hfz. Kenan Musi


bude zagovornik za nju. Tada je Resulullah, j, srdit, rekao: O Usama, zar ti
zagovara da se ne primijeni erijatska kazna! Da se ne primijeni princip pravde
i pravinosti. ena se zvala Fatima. Tom nas je prilikom Resulullah, j, pouio
pravilu da su musliman i muslimanka osobe koje uvijek nastoje sauvati
svoje potenje i pravednost. Resulullah, j, kae:









Tako mi Allaha, tako mi Onoga u ijoj je ruci moj ivot, da je ukrala
Fatima, kerka Muhammedova, ja bih joj ruku odsjekao!211 Neka je Boiji
salavat i selam prvaku svih svjetova Muhammedu, koji nas ui ta znai pravednost. Daleko je njegova kerka od krae, ali on uzima stvorenje najblie
sebi kako bi nam rekao da budemo pravedni i kada je najtee biti pravedan.
Nad ovom su enom izvrili erijatsku kaznu. Spominje se da se ona
iskreno pokajala, a Dragi Allah ju je poastio time da ju je oenio estit
ovjek i do kraja ivota bili su odani Gospodaru.
Prilikom osloboenja Meke Ummu Hani, sestra hazreti Alije, uzela je
u zatitu jednog od onih ljudi za koje je Resulullah, j, rekao da su ratni
zloinci i da ih treba ubiti gdje god da ih nau. Kada je hazreti Alija vidio
da je Ummu Hani u zatitu uzela jednog od njih, rekao joj je: Hvala
ti, sada ja mogu izvriti Resulullahovu naredbu; sad u ga ubiti! Ummu
Hani ree: Ne! Ja sam njega uzela u svoju zatitu, ne moe to uiniti!
Hazreti Alija ree: Resulullah nam je naredio, ovaj je ratni zloinac! Kae
Ummu Hani: Ja odoh pred Resulullaha da mu iznesem situaciju! Kada
je Ummu Hani dola pred Resulullaha, rekla je: Ja sam u zatitu uzela tog
i tog! Poslanik, j, ree:




Mi smo, Ummu Hani, zatitili onoga koga si ti zatitila! 212
211 Buhari, Sahih, Enbija, 3475.
212 Buti Muhammed Said, Fikh es-sire en-nebevijje, str. 295; hadis biljee Buhari i Muslim u
svojim Sahihima.

U susret Resulullahu j

191

Bez uea i mukaraca i ena ne moemo promijeniti drutvo, ne


moemo promijeniti nau stvarnost nabolje. Resulullah, j, ui nas tome.
Nakon bitke na Hunejnu hazreti Halid ibn Velid, , bio je ranjen pa
je kod njega uao Resulullah, j. Hazreti Halid je kasnije ispriao: Tada
me je Resulullah, j, pomilovao. Drae mi je bilo to to me je njegova mubarek ruka dotakla nego to sam podnio 1.000 udaraca sablje na Boijem
putu!
Gospodar u Kuranu kae:


Znajte da je meu vama Boiji poslanik!213
On je meu nama onda kada je njegov Sunnet iv meu nama, kada
primjenjujemo ono dobro s kojim je on doao. Kada je objavljena sura
En-Nasr:










Kada doe Allahova pomo i pobjeda i vidi ljude kako ulaze u
Allahovu vjeru u skupinama veliaj i hvali svoga Gospodara i Njemu
se obraaj molbom da ti oprosti! On je uvijek pokajanje primao.214;
ashabima je bilo veoma drago zbog toga, a hazreti Ebu Bekr je zaplakao, jer
je znao da je to najava da e Resulullah, j, uskoro preseliti. Hazreti Ebu
Bekr plae, jer je svjestan da svaki vjernik i vjernica imaju svoje obaveze i
svoje dunosti, te da je Resulullah, j, ispunio svoju to znai da e uskoro
preseliti. Hoemo li i mi posvjedoiti misiju koju je Resulullah, j, ispunio?! Moda, ako mi svoje misije ispunimo!
Devete godine po Hidri dogodio se Pohod na Tebuk, mjesto udaljeno
vie od 1.000 kilometara od Medine. To je bio dalek put i posljednji vojni
pohod u kojem je uestvovao Resulullah, j. Bizantija i arapska plemena
213 El-Hudurat, 7.
214 En-Nasr, 1-3.

192 Mr. hfz. Kenan Musi


koja su ivjela u amu, dananjoj Siriji, skupljali su svoju vojsku i mobilizirali se
za borbu protiv muslimana. Resulullah, j, godinu dana pred njegovo preseljenje pozvao je muslimane da izau u vojni pohod. Na taj je poziv krenulo 30.000
muslimanskih mudahida. Bio je to pohod koji je Gospodar u Kuranu nazvao
zaatul usre vrijeme tegobe, zato to se pohod odvijao u augustu, mjesecu estokih vruina, a u Medini su plodovi tek poeli pristizati. Trideset hiljada vojnika
pedeset dana bili su u vojnom pohodu s Resulullahom, j. Zbog ega je to vano? Druimo se s ljudima koji su estiti, uimo iz njihova ponaanja kako da svoj
ivot ivimo, kako bismo svi zajedno ivjeli i ili u susret Resulullahu, j. Pedeset
dana trideset hiljada vojnika je uz Resulullaha, j, gledaju kako se on ponaa,
gledaju kakav je Resulullahov namaz, kako se Resulullah ophodi prema komandantima i vojnicima, kako je jednako pravedan i jednako susretljiv prema svima.
Resulullah, j, dolazi do mjesta Tebuk, ali se bitka nije desila. Kada su Bizantinci uli da je Muhammed, j, na elu vojske od 30.000 vojnika, odluili su
pred samu bitku ne slati svoju vojsku. Razlog tome bila su sjeanja na ranije
spominjanu Bitku na Muti u kojoj se 3.000 Resulullahovih, j, lavova sukobilo
s 200.000 Bizantinaca, koji u takvom odnosu snaga nisu mogli pobijediti muslimane.
Ovo je znaajna lekcija iz Sire Resulullaha, j. Kada je Resulullah, j,
upitao: Ko e opremiti vojsku?, hazreti Osman, , dao je svoj imetak kako
bi opremio vojsku; Osman, , bio je izuzetno imuan. Nema dobra u drutvu u kojem nema imunih ali estitih i poniznih ljudi koji e pomoi da
se istina ostvari, koji e dati od svog imetka kako bi se djeca u mektebima pouavala, kako bi se naim imamima pomoglo da ispune svoju misiju u damijama, kako bi na komiluk mirisao islamom. Hazreti Omer je
ispriao: Kada je Resulullah pozvao, ja sam donio polovinu svoga imetka
i rekao sam sebi da u pretei Ebu Bekra u dobru. Resulullah me pitao:
Omere, ta si ostavio svojoj porodici? Odgovorio sam mu: Ostavio sam im
polovinu imetka, a polovinu sam dao kako bi se opremila muslimanska
vojska! Tada je doao hazreti Ebu Bekr i donio svoj prilog za opremanje
vojske. Resulullah, j, upitao ga je: Ebu Bekre, ta si ti ostavio svojoj

U susret Resulullahu j

193

porodici? Hazreti Ebu Bekr odgovori: Ostavio sam im Allaha i Poslanika!


Zaista, ja nikada neu pretei Ebu Bekra. Nijedno dobro nisam uradio, a
da nisam prije sebe vidio Ebu Bekra koji je to dobro ve uradio!215
Tada su objavljeni ajeti sure Et-Tevba/Pokajanje, sura koja govori
upravo o tom vojnom pohodu, o toj bici sa samima sobom kada je svaki
ashab pred preseljenje Resulullaha, j, pokazao da je spreman rtvovati se,
posluati Resulullaha, j, i izai na poprite kada je najtee.
Uzvieni Gospodar u istoj suri kae:



Ima onih koji prigovaraju ljudima koji dijele i prigovaraju i onima
koji nemaju nego samo malo od sebe! Allah e kazniti za izrugivanje
njihovo, i njih eka patnja nesnosna.216
Gospodar govori o velikanima poput Osmana, Omera i Ebu Bekra, ,
koji daju pa su licemjeri govorili da to oni daju samo da budu vieni. Ne
dopustimo da nau sadaku sprijee prigovori ljudi. Ono to mi dajemo isti
naa srca i to je izmeu nas i naeg Gospodara; nemojmo stati s dobrom zbog
prigovora ljudi. Osobina vjernika jeste da se nikada ne osvre na neutemeljene kritike drugih; mi trebamo initi dobro jer nas Gospodar dui.
Resulullah, j, ostavio je hazreti Aliju, , u Medini, a on nije mogao
izdrati nego je uzeo svoju sablju i potrao za muslimanskom vojskom.
Kada je doao do Resulullaha, j, on mu ree:







Zar nisi zadovoljan da mi bude ono to je Harun bio Musau, osim to
nema vjerovjesnika poslije mene. 217
Svako ko svojim djelovanjem, svojim radom, uenjem, pouavanjem,
svojim dijeljenjem sadake, svojim odravanjem mahalske damije, pomaga215 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 483-488.
216 Et-Tevbe, 79.
217 Buhari, Sahih, Megazi, 4416.

194 Mr. hfz. Kenan Musi


njem siromanih, svako ko se trudi pomoi vjeru i podrati istinu, bit e drug
Resulullahu, j, u Dennetu.
Prilikom pohoda na Tebuk desio se jedan zanimljiv dogaaj. Jedan
mladi, zvao se Abdul Uza rob Uzaa, jednog od boanstava, ivio je
u svome plemenu i bio je meu najimunijima, imao je najljepe stvari
meu kojima i konje, koji su u to vrijeme imali veliku vrijednost. Mladia
je izdravao njegov amida, jer su mu roditelji preselili. Mladi je primio
islam, ali je tri godine krio svoje vjerovanje, pokuavajui pridobiti ami
du. Nakon to ni za tri godine to nije uspio, kazao je svome amidi: Ja,
amida, odlazim kod Resulullaha! Amida mu je rekao: Sav u ti imetak
uzeti! Mladi mu je uzvratio: Uzmi, ja neu mijenjati nita za Resulullaha; meni su Gospodar i vjera na prvom mjestu, a ja u to pokazati tako to
se odazivam Resulullahu! Amida je elio biti jo stroiji prema njemu, pa
mu je rekao da eli i ogrta koji je na njemu. Mladi je skinuo svoju odjeu
i uzeo dva komada grubog platna kojima je ogrnuo i pokrio svoje stidno
mjesto. uvajmo svoja stidna mjesta, jer estitost u odijevanju govori o
tome ta je u naim srcima.
Ovaj je mladi bio s Resulullahom, j, u pohodu na Tebuk. Na povratku je rekao Resulullahu, j: Allahov Poslanie, proui mi dovu da
budem ehid! Resulullah, j, ree mu: Ima ljudi koje e zadesiti groznica,
pa e preseliti na Boijem putu; i oni su ehidi! Resulullah, j, elio mu je
rei da je ehid svaka osoba koja preseli dok je na Boijem putu i pri tome
iskrena; to ne znai da je ehid samo onaj ko preseli u samoj bici, a tako se
i desilo s ovim mladiem. Resulullah mu je predio ime u Abdullah, a bio je
poznat kao onaj koji je nosio dva komada grubog platna.
Hazreti Abdullah ibn Mesud, , ispriao je dogaaj: uo sam da neko
kopa u noi, pa sam izaao i vidio hazreti Ebu Bekra i Omera, , kako dre
svjetiljku, a Resulullah, j, kopa. Upitao sam ta se deava i zato su pustili
Resulullaha da kopa mezar, ko je preselio? Resulullah, j, ree: Preselio je
na brat Abdullah; sino ga je zadesila groznica i on je preselio na Boijem
putu. Resulullah, j, ree: Dodajte mi ga! Kada je iskopao kabur, najprije je legao na mjesto gdje e poloiti Abdullaha, zatim je svojim rukama
Resulullah, j, spustio tog mladia koji je svojevremeno rekao: Meni je

U susret Resulullahu j

195

Dragi Bog na prvom mjestu! i koji se odazvao Resulullahu, j. Kada ga je


spustio, rekao je: Gospodaru moj, ja sam zaista zadovoljan njim; molim te,
Gospodaru, budi i Ti zadovoljan njim! Prenose hazreti Ebu Bekr, Omer i
Abdullah ibn Mesud, , da je Resulullah, j, zagrlio Abdullaha, dok su mu
suze pale na njegovo tijelo, te je tako ukopan. Ibn Mesud, , rekao je: Tako
mi Allaha, arko sam elio da sam ja u kabur sputen umjesto njega.218
Resulullah, j, tada je imao gotovo pune ezdeset tri godine. Vraajui
se iz Pohoda na Tebuk, san ga je savladavao, gotovo da je pao s jahalice,
ali ashab Ebu Katada, , uspije pridrati Resulullaha, j, na to mu Resulullah proui dovu. Iz ovog primjera nauimo da, kada nam neko uini
neto dobro, prouimo za njega dovu pred njim, ali je prouimo i kada
nas ne vidi. U toj dovi treba rei: Gospodaru! On je mene pomogao, pa
pomozi i Ti njega, sauvaj ga, daj mu svako dobro i podari mu Dennet!
Resulullah, j, kae Ebu Katadi:



Allah te uvao onako kako si ti uvao Resulullaha!219 Dova Resulullaha, j,
primljena je, jer se prenosi da je hazreti Ebu Katada, , imao najljepi ivot
bereketom dove.
Ashab Kab ibn Malik, , izostao je iz ovog vojnog pohoda. Prenosei
o tom dogaaju, on je ispriao: Nikada nisam bio spremniji, nikada nisam bio jai i nikada nisam kod sebe imao vie imetka! Pourimo s injenjem dobra prije nego to doe trenutak kada neemo moi uiniti dobro,
a dua e nam izgarati da ga uinimo. Kab prenosi: Resulullah je pozvao
ljude da se spremaju, a ja sam ekao i odgaao! Pouka je da ne odgaamo
injenje dobra, jer o izostanku Kaba, , govori sura Et-Tevba. Hazreti Kab
je kasnije ispriao: Resulullah je izaao iz Medine s vojskom, a ja sam pomislio da u ih sustii. Vidio sam da su ostali samo stari i nemoni, oni koji
su bili slijepi i oni koji su bili hromi, pa nisu mogli izai, i ostali su licemjeri, tj. oni koji su dolazili i govorili: Allahov Poslanie, ena mi je bolesna,
Allahov Poslanie, imam ovu ili onu obavezu. Resulullah, j, nita im
218 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 491.
219 Hejsemi, Medme' ez-zevaid, tom 2, str. 72., 1796.

196 Mr. hfz. Kenan Musi


nije kazao. Kada se Resulullah, j, vratio nakon pedeset dana putovanja po
vruini, nakon ei i tegoba, uao sam u damiju i vidio kako su licemjeri,
koji su izostali, poeli izmiljati razliita opravdanja. Ja sam sebi rekao da
neu lagati Resulullaha! Ajet o iskrenosti, jedan od najznaajnijih ajeta za
nas jeste ajet u suri Et-Tevba, koji glasi:

O vjernici, budite svjesni dragoga Boga i budite u drutvu iskrenih!220


Kab nastavlja: Kada sam stao pred Resulullaha, j, rekao sam:
Allahov Poslanie, da hou sebi pronai opravdanje, ja bih ga pronaao i
ti bi to uvaio, ali e tebi Gospodar rei da to nije tako i da te laem i zato
ti govorim istinu da nemam opravdanje; ja sam tada najjai bio! Hazreti
Kab, , biva ukoren radi jednog izostanka. Resulullah, j, prihvatio je munaficima izvinjenja koja su izmiljali, ali je Kabu rekao: Idi dok Allah tebi
ne presudi! Resulullah, j, najprije je rekao muslimanima da ne priaju s
Kabom. Ljudi su ga nagovarali da ode kod Resulullaha, j, i da mu se izvini. Kab je ispriao: Pitao sam da li ima jo neko ko je izostao poput mene,
pa da je Resulullahu iskreno rekao da nema opravdanje! Rekli su mi da
imaju jo dvojica, Mirare i Hilal, , obojica su izostali. Rekao sam da neu
mijenjati ono to sam rekao Resulullahu, jer je to istina! Dani su prolazili,
a stanje i osjeaji hazreti Kaba bili su izuzetno teki. O tome je ispriao:
Dua me je pritisla, mislio sam ta u ako preselim, a niko u Medini nee
sa mnom da razgovara, ni Resulullah sa mnom ne razgovara! Ako preselim,
hoe li mi Resulullah klanjati denazu? Sve to radi jednog izostanka, radi
jednog izostanka. Resulullah, j, i Gospodar odgajaju ummet da ne bismo
bili od onih koji su izostali u injenju dobra.
Kab dalje prenosi: Molio sam Dragog Gospodara da poivi mene i
Resulullaha, odlazio sam u damiju da klanjam, gledao sam u Resulullaha,
a on nije gledao u mene. Kada ponem klanjati namaz, Resulullah me
pogleda, trudio sam se da me barem on pogleda, kada mu nazovem selam i kaem: Es-selamu alejkum, ja Resulullah, onda gledam je li makar
pomakao usne da mi odgovori. Odlazio sam kod svoga roaka koji me je
220 Et-Tevbe, 119.

U susret Resulullahu j

197

dobro poznavao, govorei mu: Tako ti Gospodara, zna da volim Allaha i


Poslanika, a on mi ne odgovara. Pitam ga drugi put, a on mi ne odgovara,
trei put ga pitam kroz suze: Tako ti Gospodara Dragoga, ti zna da ja
volim Allaha i Poslanika! Na to mi je roak odgovorio: Allah i Poslanik
najbolje znaju! Pouka iz ovoga jeste da nau ljubav moramo pokazati djelima. Hazreti Kab je klanjao i postio, ali je izostao iz misije, a Gospodar nas
odgaja kroz ivot Resulullaha, j, da znamo da vjernik i vjernica moraju
obavljati svoju misiju. Moramo znati ta je naa misija, ime pokazujemo
da doprinosimo ummetu Resulullaha, j.
Kab, , nastavlja: Povukao sam se i klanjao na krovu svoje kue.
Nakon etrdeset dana doao je glasnik od Resulullaha i rekao da mi je Resulullah naredio da se odvojim od svoje supruge u postelji! Upitao sam ga:
Je li Resulullah naredio da se razvedem od nje? Rekao mi je da nije nego
samo da nemamo intimni odnos. Rekao sam svojoj supruzi da ode svojoj
porodici! Mirare i Hilal,, dobili su istu naredbu. Resulullah, j, takoer
im je naredio da se odvoje od svojih supruga u postelji. Supruga hazreti
Hilala, , dola je i rekla: Allahov Poslanie, on je oslijepio, pa mi dozvoli da ostanem s njim! Resulullah, j, dozvolio joj je da ostane, kazavi:
Samo neka ti ne prilazi onako kako mu prilazi svojoj supruzi!
Dani su prolazili, a nova iskuenja dolazila su hazreti Kabu. Naime,
kranski vladar plemena Gasasina poslao mu je pismo u kojem je stajalo:
uo sam, Kabe, a ti si ugledan, kako te tvoj prijatelj zapostavlja. Zato
doi kod mene! Nudi mu da doe kod njega i da bude poaen. Nudi
mu sve, utoite, mjesto gdje e se smjestiti, novu porodicu. Hazreti Kab
kae: Bacio sam ono pismo u vatru!
Mi uvijek pravimo izbore. uvajmo se izbora kojima emo kazati da ne
vjerujemo u Dragog Boga i da nismo na stazi Resulullaha, j. Vrijeme je prolazilo. Proteklo je pedeset dana, ba onoliko koliko je trajao vojni pohod, toliko je trajao duhovni odgoj ove trojice ashaba, a onda je Gospodar objavio:

198 Mr. hfz. Kenan Musi


Zaista je Allah oprostio onoj trojici koji su izostali, pa kada im se tjeskobnom zemlja uinila i tjeskobu su u sebi osjetili i sigurno su znali da
nema drugog pribjeita nego kod Allaha! On je poslije i njima oprostio
da bi se i ubudue kajali, jer Allah, uistinu, prima pokajanje i milostiv je.221
Allah im je oprostio. Sura Et-Tevba nije sura pokajanja samo za grijehe,
nego sura u kojoj Gospodar govori o pokajanju onih muslimana i muslimanki koji nisu obavili svoju misiju, koji su u ivotu propustili svoju misiju. Bila
je posljednja treina noi kada su ovi ajeti doli Resulullahu, j. Resulullah je
klanjao sabah-namaz i uio te ajete, a poslije su svi pourili da Kabu, Miraru
i Hilalu, , prenesu radosnu vijest i da im kau kako im je Allah oprostio.
Kab je ispriao: Ja nisam mogao otii na namaz, tako mi je teko bilo. Niko
sa mnom nije priao pedeset dana. Otiao sam kod Resulullaha, j, u damiju i dok sam iao prema damiji, svi su mi prilazili, selamili se sa mnom
ozareni. Kada sam uao u damiju, hazreti Talha ibn Ubejdullah, , ustao je i
estitao mi oprost od Gospodara za prijestup koji sam uinio. Sjeo sam pred
Resulullaha, j, a njegovo je lice blistalo! Drago je bilo Resulullahu, j, to
je nekome od njegova ummeta upisan oprost.
Kab je ispriao: Kada sam sjeo pred Resulullaha, on mi je rekao: Raduj se Kabe, raduj se najboljem danu u svome ivotu otkad te je mati rodila!222
Najbolji dan za vjernika i vjernicu jeste dan kada im Gospodar oprosti.
Molim Gospodara da nas poasti oprostom, da nas poasti da iz prie o
Kabu ibn Maliku, , nauimo da je za muslimana i muslimanku vano da
imaju svoju misiju. Trebamo se baviti naim drutvom i pokazati vrijednosti islama u svakodnevnom ivotu.
Molim Gospodara da nas poasti time da budemo iskreni, da se udaljimo od svake vrste lai i da budemo od onih koji su Njemu istinski odani.
Amin!


221 Et-Tevbe, 118.
222 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 491-495.

199

OPROTAJNI HAD I PRESELJENJE


Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju na poetku i na kraju. Molimo
Ga Njegovim najveim imenom da nas poasti time da kraj naega ivota
bude sa ehadetom, svjedoenjem da nema drugog boga osim Njega i da je
Muhammed Njegov rob i poslanik. Salavat i selam Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku i Njegovu miljeniku, koji je kazao:



O ljudi! Zaista sam ja poklonjena milost!223
Desete godine po Hidri Resulullah, j, obavio je Oprotajni had. Tada
je obrede hada s Resulullahom, j, obavilo preko stotinu hiljada ljudi. Sjetimo se peine Hira i prvih dana islama, sjetimo se Resulullaha, j, dok
klanja sa svojom suprugom Hatidom i svojim amidiem hazreti Alijom,
sjetimo se da je od njih troje Uzvieni Gospodar dao da poslije dvadeset tri
godine stotinu hiljada ljudi prisustvuje Oprotajnom hadu.
Na posljednji susret s muslimanima Resulullah, j, kree iz Medine u
Meku i kada je uao u Meku odluuje obrede hada obaviti pjeice; odluuje da peat njegova ivota bude upravo had. Resulullah, j, ui telbiju:












Odazivam Ti se, Gospodaru, odazivam, Ti druga nema, odazivam Ti
se, Tebi zahvala pripada, sve su blagodati od Tebe i vlast je jedino Tvoja! Ti
sudruga nema!
223 Darimi, Sunen, Mukaddima, 15; Hakim, Mustedrek, Iman, 100.

200 Mr. hfz. Kenan Musi


Melek Dibril dolazi Resulullahu, j, i kae mu: Zaista ti Gospodar nareuje da ti i tvoji ashabi podignete svoje glasove! Stotinu hiljada ljudi podie svoje glasove izgovarajui ove asne rijei: Odazivamo Ti se, Gospodaru!
Onako kako se Resulullah, j, odazvao svakim detaljem svog ivota, svakim
dogaajem, svakom rijeju i svakim djelom. Peat ivota Resulullaha, j, jesu i
rijei: Uzmite od mene svoje obrede! Muslimani do Sudnjega dana obavljaju
had onako kako ga je Resulullah, j, obavio. Krenuo je pjeice iako je imao
63 godine, a zatim je morao uzjahati devu kako bi ga ljudi vidjeli. Bacanje
kamenia na demretima takoer je Sunnet Resulullaha, j. Na Oprotajnom hadu Resulullah, j, drao je hutbe kojima je dao smjernice ummetu,
muslimanima i muslimankama, kako ivjeti idui Pravim putem.
Na dan Arefata Resulullah, j, kae:

Zaista je Allah uinio vau krv (ivote), vae imetke i vau ast meu
vama nepovredivom. Sveti su poput ovih dana, ovog mjeseca i ovog mjesta.224
Resulullah, j, ui nas da uvamo ast ljudi, zato ne dopustimo da nai
jezici napadaju na ljude, ne povodimo se za medijima i njihovim prljavtinama. Vjernik i vjernica uvaju svoj jezik, oni ne optuuju ljude bez dokaza
i ne sude ljudima. Resulullah, j, kae: Zaista su vai ivoti, zaista su vai
imeci, zaista je vaa ast meu vama zatiena, jer je ona haram onako kako
je astan ovaj va dan, ovaj va mjesec i ovo vae mjesto! Resulullahu, j, na
Arefatu bivaju objavljeni ajeti:

Danas sam vam upotpunio vau vjeru i blagodat Svoju vama darovao. Zadovoljan sam da vam islam bude vjera!225
Jedini odnos koji Gospodar prihvata od svojih stvorenja jeste islam,
jeste predanost. Hazreti Ebu Bekr je zaplakao, a hazreti Omer se osmjehnuo. Hazreti Omer je rekao: Elhamdulillah! Vjera nam je upotpunjena!,
a rijei hazreti Ebu Bekr bile su: Ovo je najava da nam Resulullah odlazi!
224 Ahmed, Musned, tom 1, str. 230.
225 El-Maide, 3.

U susret Resulullahu j

201

Resulullah, j, tada je ljudima rekao: Zaista su muslimani braa! Zatim


je rekao: Zaista u se ja ponositi vama na Sudnjem danu! Zato ne dopustimo
da svojim postupcima Resulullaha, j, osramotimo, da na Sudnjem danu
bude nas koji emo uiniti djela zbog kojih e se Resulullah, j, stidjeti,
jer smo mi dio njegova ummeta. Tokom Oprotajnog hada Resulullah, j,
zabranjuje neke obiaje koji su se njegovali u predislamsko doba, kao to
je krvna osveta koja je bila duboko ukorijenjena meu Arapima, tako da
Resulullah, j, poinje sa svojom porodicom. Najprije nareuje svojima da
ostave krvnu osvetu! Takoer zabranjuje kamatu. Resulullah, j, na Oprotajnom hadu naglaava koliko je zlo u kamati. On, j, kae:

Budite svjesni Boga; bojte se Boga kada se radi o enama. Uzeli ste ih za
supruge, povjerenjem koje vam je Allah dao226 Time su one prele iz kua
svojih oeva u vae kue! Resulullah, j, ui nas na Oprotajnom hadu koliko je vaan odnos meu suprunicima. Nema budunosti muslimanskoj
zajednici bez jakog i stabilnog braka, bez porodica koje dre jedne do drugih, bez porodica u kojima se odgajaju djeca nema budunosti. Resulullah,
j, zatim poziva prisutne svaki put kada im se obraa:


Da li sam vam dostavio!227 Ashabi Resulullaha, j, u suzama odgovaraju: Jesi, Allahov Poslanie! Kako bi proao pored skupine, tako bi ih
opet pitao: Jesam li dostavio!, a oni bi ponavljali: Jesi, Allahov Poslanie! I jo bi jae zaplakali.
Resulullah, j, doao je do Kabe, izmeu vrata i Haderul-esveda, dijela Kabe koji se zove Multezem, zagrlio je asnu Kabu i dugo uio dovu.
Ne znamo kojim je Resulullah, j, rijeima molio, ali znamo da je molio za
ummet, da je molio za sve generacije muslimana. Neka i u naim dovama
bude dova za ummet; da Allah, , sauva ummet, da ga Allah opskrbi i
226 Muslim, Sahih, Had, 1218.
227 Muslim, Sahih, Kasame, 1679.

202 Mr. hfz. Kenan Musi


da Allah poasti Muhammedov ummet, mladie i djevojke svoga ummeta,
ednou i estitou.
Kada je hazreti Omer vidio Resulullaha, j, kako plae, i on je poeo
plakati. Resulullah, j, ree mu:




Plai, Omere, ovo je mjesto gdje se suze trebaju proliti!228 Dok je naputao Meku nakon obavljenog hada, Resulullah, j, bio je s Fadlom ibn
Abasom, svojim amidiem. Jedna lijepa djevojka naila je i upitala neto
Resulullaha. Fadl ju je pomno gledao, a Resulullah, j, vidjevi to okrenuo
je Fadlovu glavu prema sebi.229 Resulullah, j, osmjehnuo se, a Fadl kae:
Zastidio sam se Resulullaha.
Resulullah, j, ui nas pred samo svoje preseljenje koliko je bitno da
vjernik i vjernica obore svoje poglede, da ne gledaju pogledom kojim ine
izdaju Gospodara, jer je svaki zabranjeni pogled Iblisova strijela kojom
gaa naa srca.
Kada se Resulullah, j, vratio u Medinu, kazao je muslimanima: Zaista mi je Gospodar dao da vidim zajednice na Sudnjem danu, pa sam vidio
veliki broj ljudi; vidio sam i vjerovjesnika koji je doao s jednim ovjekom, a
vidio sam i vjerovjesnika koji je doao sam!230 Nemojmo, ako smo u istini,
ako smo edni i estiti, ne osvrimo se na one koji to nisu bez obzira koliko
oni brojni bili. Neka nam radost bude to to smo na putu svoga Gospodara. Resulullah, j, kae: Zatim sam vidio veliki broj ljudi, pa sam povikao:
Moj ummet, moj ummet! Gospodar mi ree: Nije to tvoj ummet, to je ummet
Musaov. Zatim sam na horizontu vidio jo vie ljudi, pa sam povikao: Moj
ummet, moj ummet! Rekli su mi da je to moj ummet. U Dennet e bez kazne
i polaganja rauna ui njih 70.000. 231
228 Ibn Made, Sunen, Menasik, 2945; hadis je izrazito slab.
229 Buhari, Sahih, Istizan, 6228.
230 Ahmed b. Hanbel, Musned, tom 1, str. 4.
231 Muslim, Sahih, Iman, 220.

U susret Resulullahu j

203







Zamolio sam Gospodara da taj broj povea, pa je na svaku hiljadu dao
jo 70.000!232 Resulullah, j, posljednje dane svog ivota izmeu Oprotajnog hada i preseljenja, neto vie od tri mjeseca, proveo je u Medini.
Hazreti Omer je jednom prilikom uao kod Resulullaha, j, i zatekao ga
kako klanja sjedei. Kako bi razveselio Resulullaha, j, ree mu: Vidim,
Allahov Poslanie, kako ima sijedih! Resulullah, j, odgovori mu: Osijedila me je sura Hud, jer je u njoj ajet:



Budi ustrajan kao to ti je nareeno!233
Onoliko smo vrijedni kod Gospodara koliko smo ustrajni u odanosti
Njemu. Naa se vrijednost svakim danom poveava ako smo odani Gospodaru. Resulullahu, j, objavljen je i posljednji ajet. Uzvieni Gospodar
u posljednjem objavljenom ajetu kae:






Bojte se dana kada ete se Allahu vratiti i svakoj osobi dat e se
ono to je uradila i nikome nepravda nee biti nanesena!234
Kao da se Resulullah, j, u tom trenutku sjea svega to je u svome
ivotu proao kako bi misiju svoju ispunio. Sjea se vremena kada je u
Meki bio zlostavljan, kada su na ahiret preselili hazreti Sumeja i hazreti
Jasir, kada su Bilala, , na uarenom pijesku zlostavljali. Onaj ko je svjestan dana povratka, dana kada e svoju duu pred Gospodarom pustiti, taj
nastoji svakim svojim djelom biti odan Dragom Gospodaru. Pred samo
preseljenje Resulullah, j, odlazi da posjeti ehide Uhuda, tj. odlazi na
mezarje. Sjeamo se kako se odvijala Bitka na Uhudu, sjeamo se Talhe, ,
koji je pokazao na svoj vrat i rekao: Neka moj vrat bude posjeen, a neka
232 Ahmed, Musned, tom 2, str. 359.
233 Hud, 111.
234 El-Bekare, 281.

204 Mr. hfz. Kenan Musi


Resulullahov vrat bude siguran! Sjeamo se hazreti Ummu Amare koja
je izgubila ruku branei Resulullaha, j, pa kada je Resulullah rekao: Ko
to moe podnijeti to ti podnosi?, ona je rekla: Mogu podnijeti i podnijet
u, podnijet u! ta se to od nas trai? Trai se da imamo dobro u svojim
srcima i da ga prenesemo u stvarnost.
Zatim je Resulullah, j, uzdahnuo, pa su ga pitali: Zato uzdahnu,
Allahov Poslanie? Resulullah, j, odgovori:





Poelio sam da smo vidjeli nau brau! Ashabi, njegovi drugovi, upitae ga: Zar mi nismo tvoja braa?






Resulullah, j, im odgovori: Ne! Vi ste moji ashabi. Moja su braa oni
koji e doi iza mene.235



Jedan od njih bi me volio vidjeti vie nego to voli porodicu svoju i imetak
svoj!236
Resulullah, j, posjetio je takoer medinsko mezarje Bekiju, s jednim
od ashaba kojem je, dok su se vraali, kazao:







O Ebu Muvejhibe, zaista mi je Gospodar dao izbor izmeu kljueva riznica
dunjaluka i vjenosti na njemu ili susret sa Njim i dennet. Ebu Muvejhibe ree:
Izaberi, otkupio te i ocem i majkom kljueve dunjaluka i vjenost, a zatim
dennet. Resulullah, j, odgovori: Ne tako mi Allaha, o Ebu Muvejhibe, zaista
235 Ahmed, Musned, tom 2, str. 300.
236 Muslim, Sahih, Dennet, 2832.

U susret Resulullahu j

205

sam odabrao susret sa svojim Gospodarom i dennet! Zatim je zamolio Allaha, ,


da oprosti onima ukopanima u El-Beki'u, medinskom mezarju.237
Posljednjih trinaest dana ivota Resulullaha, j, obiljeila je teka bolest. Resulullah, j, nije mogao klanjati stojei, nego je klanjao sjedei,
posljednja etiri dana zamolio je svoje supruge da mu dopuste da bude
u kui hazreti Aie da ga njeguju kod nje. Sve su mu dale svoj pristanak.
Resulullah, j, ui nas pred samo preseljenje da potujemo pravo drugih
ljudi. Bez obzira na to koliko je teka situacija uvijek moramo potovati
pravo koje drugi imaju kod nas, pa e Dragi Gospodar dati da se i nae
pravo potuje i uva.238
Hazreti Aia prenosi: Resulullah ak nije mogao predvoditi demat,
nego je naredio da Ebu Bekr klanja umjesto njega! Kako bi kazao ummetu da misija nije zavrena i da njegovo preseljenje nije razlog da se zaustavi
dobro koje ovjeanstvo treba da ini. Hazreti Aia kae: Brisala sam lice
Resulullahu od znoja njegovom rukom! Pitali su je: Zato njegovom rukom? Zato to je njegova ruka mubarek. U trenucima kada je njegova
dua trebala napustiti tijelo, Resulullah, j, govorio je:


La ilahe ilellah ine lil mevti le sekerat! Zaista nema drugog boga osim
Allaha, a trenutak smrti ima svoju tegobu!239
Hazreti Aia kae: Nikome nisam pozavidjela koliko onome ko lahko
preseli nakon to sam vidjela kako je Resulullah, j, u znoju govorio: Zaista smrt ima svoju tegobu! ivot je prolazan pa ne dozvolimo da nam
ovaj svijet pomuti pamet. Gospodar kae:




Ti e umrijeti i oni e umrijeti!240
237 Ahmed, Musned, tom 3, str. 300.
238 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 528.
239 Buhari, Sahih, Rekaik, 6510.
240 Ez-Zumer, 30.

206 Mr. hfz. Kenan Musi


Svako ko se rodio preselit e. Hazreti Aia pria: Sjetila sam se dove:


Gospodaru moj, Ti si Gospodar ljudi! Udalji bolest, izlijei me na nain
da ne ostane bolesti u meni. Resulullah, j, kae mi, dok sam uila tu dovu,
da ona sada ne moe pomoi!241
Ljudi su uli da je Resulullah, j, bolestan. Vidjeli su da ne dolazi na
namaze i da ga hazreti Ebu Bekr mijenja. Nekada kada bi mu dola snaga,
Resulullah, j, izaao bi i pogledao ashabe kako klanjaju, a zatim bi iaretom pokazao Ebu Bekru da nastavi klanjati. Kada su mu kazali da su se
ljudi pobojali za njega, rekao je da ga ponesu u damiju kako bi se obratio ashabima, mukarcima i enama, koji su zaduili ovjeanstvo nosei
istinu i dobro. Sedam posuda vode izlili su na Resulullaha, j, kako bi ga
osvjeili i izveli pred muslimane koji su arko oekivali da ga vide.
Pred preseljenje Resulullah, j, upozorava ummet:






Tako mi Gospodara, ne bojim se da ete biti siromani, bojim se dunjaluka, tj. da ete se u dunjalukim dobrima natjecati; pa e vas unititi kao to je
unitio one prije vas!242 Resulullah, j, ui nas ta je to ega se ovjek treba
bojati. To su iskuenja zaljubljenosti u ovaj svijet. Takoer je rekao, j:








Zaista je Allah svome robu dao izbor izmeu ovoga svijeta i susreta s
Njim, pa je rob izabrao da se susretne s Njim!243 Ashabi ovo nisu razumjeli, samo je Ebu Bekr poeo plakati i govoriti to nije bilo uobiajeno:
241 Muslim, Sahih, Selam, 2191.
242 Muslim, Sahih, Zuhd, 2961.
243 Muslim, Sahih, Fedailus-sahabe, 2382.

U susret Resulullahu j

207

Otkupio te, Allahov Poslanie, sobom, ocem svojim, majkom, imetkom


svojim! Znao je Ebu Bekr da je taj rob Resulullah, j, da on govori o sebi.
Resulullah, j, svakome je vratio njegovo pravo i kazao da ukoliko nekome
ima neto duan, to e mu vratiti, jer ist eli Gospodara sresti.
Ljudi su uutkivali Ebu Bekra dok je govorio: Otkupio te, Allahov
Poslanie! Resulullah, j, rekao je:

Nema ovjeka u mom ivotu koji me je pomogao imetkom i drutvom


svojim vie od Ebu Bekra, a da sam uzimao najblieg prijatelja nikoga drugoga
osim Ebu Bekra ne bih odabrao, meutim islamsko bratsvo meu nama. Svi
ulazi u damiju osim Ebu Bekrovog neka se zatvore!244 Sjetimo se Hidre,
sjetimo se rtve Ebu Bekra, sjetimo se kako su ga zlostavljali, sjetimo se kako
je ovaj velikan sve to je imao podredio misiji. Onda je Resulullah, j, muslimanima i muslimankama rekao: Allaha budite svjesni i uvajte namaz!
Posljednji vasijet Resulullaha, j, njegova posljednja oporuka jeste uvanje
namaza. Kada ezan zaui sve drugo treba ostaviti i odmah namaz klanjati.
Resulullah, j, dalje muslimanima oporuuje da uvaju rodbinske
veze i opet se vraa stupu drutva, porodici, i kae:





Preporuujem vam da se prema suprugama lijepo ophodite!245 Zatim je
Resulullah, j, uio dovu: Allah vas zatitio, Allah vas pomogao, Allah vas
sauvao, Allah vam pomo dao!246 Tako je Resulullah, j, uio dovu dok su
ga plemeniti ashabi sluali.
Posljednje dane svoga ivota Resulullah, j, proveo je u sobi hazreti Aie.
Hazreti Aia je ispriala: Ula je njegova kerka Fatima. Resulullah, j, zovnuo
244 Muslim, Sahih, Fedailus-sahabe, 2382.; u drugom predanju: Da sam uzimao najblieg prijatelja osim Gospodara svoga...
245 Ibn Made, Sunen, Nikah, 1851.
246 Taberani, El-Mu'dem el-evset, tom 4, str. 208.

208 Mr. hfz. Kenan Musi


ju je i proaptao joj neto u uho, pa je ona zaplakala, a zatim ju je opet pozvao
i apnuo joj neto zbog ega se ona nasmijala. Pitali smo je kasnije ta joj je
Resulullah, j, kazao, a hazreti Fatima je odgovorila da joj je rekao da e preseliti, pa je ona zaplakala. Zatim joj je rekao da e ona biti prva koja e se njemu
pridruiti, koja e nakon njega preseliti, pa se na to osmjehnula.247
U ponedjeljak na sabah-namazu Resulullah, j, pogledao je svoje plemenite ashabe, mukarce i ene, kako obavljaju namaz. Otkrio je zastor
koji je dijelio njegovu sobu od mesdida, pogledao ih je i osmjehnuo se,
jer je vidio da je njegov ummet na onome to je stup vjere, vidio je svoj
ummet na namazu. Plemeniti ashabi kau da mu je lice bilo toliko blistavo, kao da je sunce izalo, ljepega od tog dana nisu ga vidjeli.
Resulullah, j, rodio se dok je sunce izlazilo i njegova najplemenitija
dua, dua najboljeg Boijeg roba napustila je ovaj svijet upravo dok je
sunce izlazilo. Kao da nam se kae da misija nije zavrena i da mi imamo
obavezu nastaviti iriti dobro. Posljednjih stoljee ili dva mraka, ili injenica da smo danas gotovo na kraju povorke ljudske civilizacije ne znai da je
gotovo. Hazreti Aia prenosi: Meni je u naruju bio, podigao je svoj prst
i govorio je neto to nisam razumjela, kao da razgovara s nekim. Shvatila
sam da mu je doao melek Dibril, jer je najprije rekao: Ve alejkumu
selam. Razumjela sam da je melek uao, zatim je Dibril rekao: Allahov
Poslanie, sa mnom je melek smrti; trai doputenje da ti doe, sada ga
trai i vie ga ni od koga nee zatraiti kada ga Gospodar poalje!
Resulullah, j, rekao je da mu doe melek smrti, a on mu ree: Allahov
Poslanie! Gospodar me je poslao da ti dadnem izbor izmeu dunjaluka i
vjenosti na dunjaluku i susreta s Gospodarom! Resulullah, j, podigao je
svoj prst i rekao:




Allahu moj, u najuzvienije drutvo! Resulullahu, j, melek smrti tada
je rekao ono to e svako od nas pojedinano doivjeti na kraju svog ivotnog
247 Ahmed, Musned, tom 6, str. 240.

U susret Resulullahu j

209

puta. O lijepa duo, duo Muhammedova, sina Abdullahova, izai u susret


zadovoljstvu Gospodara svoga. Izai u Dennet, izai Gospodaru Koji je s
tobom zadovoljan i nije srdit! ta e nama rei melek smrti? Onako kako
smo ivjeli tako emo i preseliti. Hazreti Aia kae: Pala je Resulullahova
ruka nakon to je pokazivao prstom prema nebesima. Hazreti Aia je izala
i rekla: Preselio je Resulullah! Svi su u damiji poeli plakati.
Hazreti Aia prenosi: Preselio je u mom naruju! Koliko je poruke i
pouke u tome svakom muslimanu i muslimanki. Posljednji Boiji poslanik
preselio je u naruju svoje supruge. Brak je ono to musliman i muslimanka moraju uvati. Mogao je preseliti na seddi, ili u bici, ali je Gospodar
odabrao da Njegov posljednji poslanik preseli u naruju svoje supruge,
da nam time kae da uvamo svoje porodice tako to emo zajedno initi
dobro, tako to emo zajedno uiti Kuran, tako to emo zajedno dijeliti
sadaku, tako to emo zajedno odgajati djecu. Predanja govore da su se ljudi zbunili. Hazreti Omer je uzeo sablju i rekao: Ko kae da je Resulullah
preselio ja u ga posjei. On je otiao kao to je Musa otiao i vratit e se!
Hazreti Osmana su vodili kao malo dijete, a junaku hazreti Aliji, noge su
se odsjekle. Tada je hazreti Ebu Bekr uao u sobu Resulullaha, j, i svoje
kerke Aie i rekao:




Lijep si bio iv, Allahov Poslanie, lijep si i mrtav!248 Poljubio je
Resulullaha, j, i izaao. Ebu Bekr, koji je svojim uenjem Kurana znao
rasplakati druge, rekao je ljudima odluno: O ljudi, ko je robovao Muhammedu, Muhammed je preselio, a ko robuje Allahu, Allah je Jedan,
ivi, Vjeni, On ne umire. Zatim je prouio kuranske ajete:








Muhammed je poslanik i prije njega je bilo poslanika, ako bi on
umro ili poginuo, zar bi ste se vi vratili starim putevima!249
248 Ibn Made, Sunen, Denaiz, 1467.
249 Alu Imran, 144.

210 Mr. hfz. Kenan Musi


Tada je hazreti Omer spustio svoju sablju i sjeo. Opremili su
Resulullaha, j, a u isto vrijeme su odredili da Ebu Bekr nastavi voditi ummet,
da najbolji Resulullahov prijatelj bude taj koji e dalje voditi misiju. Nakon
to su ga opremili, ljudi su ulazili u sobu Resulullaha, j.250 Hazreti Omer je
uao s prvom grupom, s Ebu Bekrom i drugim velikanima, i rekao: Allahov
Poslanie, svjedoim da si misiju svoju ispunio, da si svoju zadau izvrio, da si
ummet najljepim savjetom poastio i da si se borio sve dok ti smrt nije dola!
Hazreti Enes prenosi: Resulullah je doao u Medinu i ona je zasjala, Resulullah je preselio u Medini i ona je tamna postala. Hazreti Bilal
je uio ezan nakon preseljenja Resulullaha, j, i kada je doao do rijei:
Ehedu enne Muhammeden Resullullah, svjedoim da je Muhammed
Allahov Poslanik, nije mogao dalje, pa je zamolio Ebu Bekra, vou muslimana, da ga oslobodi obaveze uenja ezana. Hazreti Bilal je rekao: Gledam u kuu Resulullaha i oekujem da on izae, a on preselio.
Nakon to su Resulullaha, j, pripremili i gasulili, a gasulili su ga hazreti Alija, Abas, Fadl i jedan od ensarija, , koji je traio da i ensarije uestvuju u opremanju Resulullaha, ukopali su ga na mjestu gdje je preselio,
jer Gospodar nareuje da se vjerovjesnici ukopaju tamo gdje su preselili.
Hazreti Mugira, , je bio tu, pa je rekao: Ispao mi je prsten. Dozvolite mi
da siem i da ga naem. Siao je dolje i zagrlio Resulullaha, j, u mezaru,
rekavi: elim da budem posljednji koji te je zagrlio!
Kako da ne osjeamo ljubav prema Resulullahu, j, kada znamo koliko
je on uinio, koliko je truda uloio, a on je peat svih vjerovjesnika, kako bi
mi danas bili muslimani i muslimanke. Znamo kada je Resulullah, j, dobio
minber da je panj pored kojeg je Resulullah govorio plakao kao malo dijete,
pa mu je priao Resulullah, j, i zagrlio ga, a panj se poput djeteta smirio.
Hazreti Fatima se susrela s Enesom, , slugom Resulullaha, j, i pitala ga:


O Enese! Kako ste mogli baciti zemlju na Resulullaha?251 Enes joj je
odgovorio: Hvala Bogu pa smo te vidjeli nakon to smo ga ukopali. Da
250 Nedevi Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, str. 543.
251 Ibn Made, Sunen, Denaiz, 1630.

U susret Resulullahu j

211

smo te vidjeli prije toga, ne bismo ga mogli ukopati, bilo bi nas stid da to
uinimo!
Resulullah je preselio u 63. godini ivota nakon to je pokazao da musliman i muslimanka trebaju dati posljednje atome snage u svojoj misiji. Dragi
Allah otvara vrata Svojim robovima, Allah nas preseljenjem Resulullaha, j,
ui koliko je vano da uvamo namaz, koliko je vano da uvamo porodine veze, koliko je vano da uvamo svoje brakove i koliko je vano da
imamo svoju misiju.
ovjek bez misije jeste ovjek koji nema smisla, obezvrijedio je vlastiti ivot.
Gospodar nas tome pouava velianstvenim ivotom Resulullaha, j. Molim
Uzvienog Stvoritelja da nas poasti time da ivimo Resulullahovim, j, stilom
ivljenja i da u svakoj situaciji pokuamo djelovati i raditi onako kako bi
Resulullah, j, radio.
Molim Gospodara Njegovim najveim imenom da nas poasti proivljenjem u drutvu Njegova miljenika Muhammeda, j, peata svih poslanika. Amin!

213

SA ISTO G VRELA
RAZUMIJEVA NJA ISLAMA
Zahvala pripada Uzvienom Stvoritelju. Molimo Ga najveim Njegovim imenom da nas poasti Dennetom i svakim djelom koje pribliava Dennetu. Molimo Ga najveim Njegovim imenom da nas sauva
Dehennema i svakog djela koje pribliava Dehennemu.
Salavat i selam Muhammedu, posljednjem Boijem poslaniku i Njegovom
miljeniku, ija nas je Sira spojila i ujedinila u ljubavi prema Stvoritelju, Njegovim poslanicima i Muhammedu, peatu poslanika. Resulullah, j, rekao je:




Zaista e svaki rob biti proivljen u onome u emu preseli, u stanju u
kojem napusti ovaj svijet bit e i proivljen!252 Molim Gospodara da nas
poasti time da budemo od onih koji pomau Njegovu vjeru, koji nastoje
svakim svojim postupkom pokazati sutinu islama.
Druenje sa Sirom Resulullaha, j, kroz ovu knjigu pokuaj je da se
napojimo s istog vrela razumijevanja islama. Resulullah, j, voa je svakoga ko eli dobro u svome ivotu. Molim sve itaoce da Gospodaru upute
dovu, da sve one koji pozivaju vjeri poasti uspjehom na njihovu putu, da
jo vie ire ljubav prema Resulullahu, j, i prema Uzvienom Stvoritelju.
ivot Resulullaha, j, neiscrpno je vrelo inspiracije za sve generacije
muslimana. Sadraj ove knjige samo je kap iz mora veliine Resulullaha, j,
252 Muslim, Sahih, Dennet, 2878.

214 Mr. hfz. Kenan Musi


najboljeg roba Uzvienog Stvoritelja i najieg bia koje je ikada ivjelo.
Kada je njegova supruga hazreti Aia upitana kakav je bio Resulullah, j, a
najbolje nas poznaju nai brani drugovi, ona je rekla: On je bio najljepeg
ponaanja; nije bio besraman niti je dozvolio da se govore rune stvari; on
nije povisivao glas, kako to ljudi ine na pijacama. Ne bi loim uzvraao na
loe, nego bi opratao i prelazio preko prijestupa ljudi!253

Hazreti Enes, sluga Resulullahov, j, govori nam o tome kakav je Resulullah, j, bio prema sebi najbliima. On kae: Sluio sam Resulullaha desetak
godina; tako mi Allaha nije mi nikada rekao za neto to sam uinio, zato
sam to uinio, niti za neto to sam izostavio uiniti, zato to nisam uinio!254
Njegove su supruge prenijele:





Kada bi Resulullah, j, uao u svoju kuu, odmah bi pomogao svojoj
porodici u onome to je radila, a kada bi nastupilo vrijeme namaza, odmah
bi ustao i stao na namaz!255 Pravo Gospodara je na prvome mjestu. Kroz
Siru smo uili da je odanost sutina vjere, da nas na osjeaj ljubavi prema
Uzvienom Stvoritelju treba voditi, to je naa energija i to je gorivo za sva
djela koja inimo. Resulullah, j, ui nas svakim svojim postupkom ta
znai odanost; odanou supruzi hazreti Hatidi, odanou svojim ostalim
suprugama, odanou svojim prijateljima, odanou svojoj majci po mlijeku hazreti Halimi, Resulullah, j, ui nas da ovu osobinu nastojimo razvijati kod sebe. Resulullah, j, ui nas da trebamo imati vjetine i znanja,
da trebamo privreivati i ivjeti od svoga rada, da ne smijemo dozvoliti da
se naa djeca uljuljaju u osjeaju lagodnog ivota, nego ih trebamo uiti da
cijene rad.
253 Tirmizi, Sunen, Birr, 2016.
254 Muslim, Sahih, Fedail, 2309.
255 Tirmizi, Sunen, Sifetul-kijame, 2489.

U susret Resulullahu j

215

Ve kao desetogodinji djeak Resulullah, j, privreuje i zarauje za


svoj ivot. Peat svih poslanika ui svoj ummet, one koji vjeruju u jednog
Boga, da je bitno da zaraujemo za svoj ivot. Dostojanstvo vjernika i vjernice u njihovoj je neovisnosti o ljudima i zavisnosti iskljuivo od Gospodara. Resulullah, j, ui nas istinskoj ljubavi, ljubavi bez interesa, ljubavi
koja jedino eli lice Gospodara i Njegovu nagradu. Ui nas kako ljubav
treba njegovati, kako taj osjeaj treba sauvati u svojim srcima ak i kada
oni koje volimo nisu uz nas. Tako je njegovao ljubav prema svojoj supruzi
hazreti Hatidi ak i nakon njezina preseljenja. Nikada nije zaklao kurban,
a da ga nije poslao i Hatidinim prijateljicama.
Resulullah, j, ui nas strpljenju, prelijepoj osobini velikana. Sjetimo
se svega to je Resulullah proivio, kako je sve odvano podnosio vrsto
vjerujui da je Dennet nagrada kod Gospodara za one koji su se strpjeli.
Sjetimo se kada su nevjernici na njega istresli utrobu deve dok je bio na
seddi, i kako ga je hazreti Fatima plaui istila, a on ju je tjeio: Ne boj
se, keri, zaista e Gospodar pomoi tvoga oca.
Kolika je bila milost Resulullaha, j, svjedoi i to to bi skratio namaz
kada bi uo dijete da plae, kako bi olakao njegovoj majci. Mi smo ummet
onoga koji je sve ime ga je njegov Gospodar duio u potpunosti ispunjavao. Uili smo iz ivotopisa Resulullaha, j, da planiramo svoje poslove i
djelovanje. Sjetimo se kako je Resulullah, j, u detalje planirao Hidru,
kako je planirao bitke i pohode, kako je planirao susrete s delegacijama da
bi svoje razgovore uspjeno obavio. Naa je obaveza da planiramo, a da se
zatim na Gospodara oslonimo, kazavi: Gospodaru, planirali smo i uloili
trud jer nas Ti time dui, a svjesni smo da rezultate samo Ti daje.
Sljedee generacije muslimana i muslimanki trae od nas da im prenesemo znaenja iz ivotopisa Muhammeda, j. Mi se moramo pripremati
za misiju koju imamo. Resulullah, j, ui nas otvorenosti prema ljudima,
ui nas da je osnova suivot, a ne sukob, takoer nas ui da svoje pravo
trebamo traiti i biti spremni zatiti ga ako je ugroeno. Vjernik i vjernica
ne dozvoljavaju da neko gazi njihovo pravo. Oni tite svoja prava svojim
trudom, jer ih Gospodar dui da tako ine.

216 Mr. hfz. Kenan Musi


Resulullah, j, ui nas da svako stanje ima svoje djelo i nain na koji
se pribliavamo Gospodaru. Kada uinimo dobro djelo, na nama je da
molimo Gospodara da ga primi, a kada uinimo loe djelo, na nama je da
se pokajemo. Resulullah, j, ui nas da svako nae stanje ima djelo; kada
smo u izobilju, trebamo biti zahvalni i ponizni onako kako je on bio u
trenutku osloboenja Meke, a kada smo u iskuenjima, u kakvim je on bio
u vrijeme Bitke na Hendeku, kada je bilo 10.000 neprijatelja na vratima
Medine, vjernik i vjernica trebaju biti strpljivi. Trebamo uvijek znati da je
sve u Boijim rukama. Mi radimo i ulaemo trud, jer je Gospodar naredio da to inimo, ali je u konanici Gospodar Taj Koji odluuje kakav e
biti rezultat. Svaku generaciju muslimana Resulullah, j, ui da mora biti
odvana i da se ne smije bojati. Resulullah, j, uvijek je bio prvi. Hazreti
Alija je rekao:

Kada bi se bitka razbuktala, vojske sukobile, mi bismo se zaklanjali iza


Resulullaha, j, on bi najblii neprijatelju bio!256
Resulullah, j, ui nas da je odvanost vana osobina. Nemojmo tu osobinu sputavati kod svoje djece, razvijajmo je, ali pazimo na razliku izmeu
odvanosti i bezobrazluka. Ne dozvolimo da bezobrazluk nazovemo odvanou, jednako kako ljudi ponekad kukaviluk nazivaju mudrou. Nastojmo uvati ovu osobinu kojoj nas pouava Resulullah, j, kroz svoj ivotopis.
Kada je Resulullah, j, na Hudejbiji potpisao ugovor s mnogobocima
iz Meke, otiao je u svoj ator, a muslimani se nisu htjeli osloboditi svojih
obaveza, nego su krenuli obaviti had. Trebalo je samo zaklati kurbane i
vratiti se, kako je nalagao ugovor. Tada se Resulullah, j, posavjetovao sa
svojom suprugom Ummu Selemom: Ljudi nee da me posluaju! Ona,
mudra ena, kae mu: Izai, Boiji Poslanie, i ti uradi kako treba, a kada
tebe vide da si uradio i oni e uraditi!
256 Ahmed, Musned, tom 1, str. 126.

U susret Resulullahu j

217

Jedna od glavnih lekcija i poruka ivotopisa Resulullaha, j, jeste da


se savjetujemo sa upuenim i iskusnim. Savjetujmo se u vezi s izborom
fakulteta koji emo upisati, u vezi s izborom branog druga, nemojmo biti
od onih koji su zaljubljeni u svoje miljenje.
Cjelokupan ivot Resulullaha, j, kazivanje je o pobjedi dobra i istine
nad lai i linim interesima. Zapitajmo se zato mnogoboci iz Meke nisu
prihvatili Resulullaha, j. Da su znali da e danas na svijetu biti vie od
milijardu i po muslimana i da e u vrijeme hada u Meku dolaziti izmeu
dva i po i tri miliona ljudi, oni bi odmah prihvatili islam. Jedan od glavnih
razloga zbog ega su Resulullaha, j, u la utjerivali jeste njihova bojazan
za vlastite interese. Onaj ko se boji za nafaku i opskrbu, pa ga to navede da
uini grijeh, mora preispitati svoju vjeru. Da su Kurejije znale ta e Meka
postati, kako e Gospodar vratiti vjeru u jednoga Boga, vjeru Ademovu,
Ibrahimovu, Isaovu, Musaovu i vjeru svih poslanika, oni bi sigurno prihvatili Resulullaha, j, jer su znali da on ne govori la.
ivotopis Resulullaha, j, ui nas da je Kuran metod naeg ivota i da
taj metod ivimo stilom ivljenja Muhammeda, j. Nema promjene u ivotu
bez napora i truda, bez odricanja onako kako su se odricali Resulullah, j, i
njegovi plemeniti ashabi. Tako se i mi trebamo odrei i uloiti trud kako
bismo sljedeim generacijama prenijeli vrijednosti vjere koju volimo iz dubine naih srca i u kojoj smo svojim razumom vrsto uvjereni da je Bog
jedan i da je Muhammed, j, Njegov poslanik.
Uspjeni smo u svome ivotu onoliko koliko vrijednosti vjere uspijemo
prenijeti sljedeoj generaciji. Ako prenesemo sva bogatstva ovoga svijeta, sav
imetak i dobra, a ne prenesemo odanost jednome Bogu i Njegovu Poslaniku,
ne prenesemo priznavanje svih poslanika, ne prenesemo namaz, hidab, post,
onda nismo uspjeli u svome ivotu, jer je svaki drugi uspjeh manje vaan.
Iz Sire Resulullaha, j, uimo da mlai i stariji moraju zajedno raditi.
Mladi trebaju imati edeb, lijepo ponaanje, a stariji trebaju imati takvaluk,
bogobojaznost, pa otvoriti prostor mladima. Takvaluk i edeb su neizostavni
uvjeti da ummet Resulullaha, j, doivi pobjede. Nai pojedinani pozitivni

218 Mr. hfz. Kenan Musi


odnosi male su pobjede, a velika je pobjeda kada se nae drutvo i naa zajednica
pozitivno odnosi prema onome to se deava oko nas. Sira Resulullaha, j, ui
nas da mukarci i ene moraju jednako utjecati na drutvo ako elimo vidjeti
promjene. Ne dopustimo da nae majke, supruge, sestre i keri budu iskljuene iz drutva. One moraju imati svoju ulogu i one svakim svojim izlaskom
iz kue, ako se pridravaju islama, pokazuju ta je islam. Na tom putu ne
smijemo mi biti oni koji svojim djelima udaljavaju ljude od vjere. Kada smo
na ulici, moramo biti svjesni da smo ljudi sa misijom, da svakom ovjeku govorimo da smo mi oni koji vjeruju u jednog Boga i koji ivimo stilom ivljenja Muhammeda, j. Nije to lahko, svi imamo svoje propuste, ali se trebamo
truditi da pokaemo ljudima da smo zaista odani Gospodaru, kako bismo
svijetlih lica izali pred Uzvienog Stvoritelja i pred naeg Resulullaha, j.
Resulullah, j, ui nas svojim ivotom da trebamo pridobiti ljude,
da su musliman i muslimanka oni koji uspostavljaju relacije, koji imaju
normalnu komunikaciju s ljudima, oni nisu kukavice, oni su odvani, ali
istovremeno i puni dobroinstva prema svima. Kako je Resulullah, j, zbliavao ljude svjedoi nam primjer iz njegova ivota. Kada su plemeniti ashabi
zanemarivali jednog od ljudi koji je bio loeg ponaanja, Resulullah, j, doao je tiho do njega i stavio mu svoje mubarek ruke na oi, onako kako to
i mi znamo jedni drugima iz ale uraditi. Rekao mu je:




Pogodi ko je? Zahir, tako se mladi zvao, prepao se, jer je pomislio da
e mu neko od mladia iz drutva uiniti neto loe. Na to se Resulullah, j,
odmakao od njega i rekao mu: Ja sam, Resulullah! Tada je Zahir zagrlio
Resulullaha, j, a on je, videi odnos zajednice prema njemu, rekao: Ko e
od mene kupiti ovoga roba? Mislei da ga ljudi tretiraju kao nekoga manje
vrijednosti, Zahir je oborio glavu i rekao: Allahov Poslanie, izgubit e ako
me bude prodavao; morat e dati novac da me neko uzme. Niko ti za mene
nee nita dati! Ja sam, Allahov Poslanie, jeftin! Resulullah, j, na to mu je

U susret Resulullahu j

219

rekao: Ali ti si kod Allaha vrijedan!257 Svi su se od tada druili sa Zahirom.


Ne dopustimo da u naem drutvu bude onih koji smatraju da su manje
vrijedni, samo zato to ih je Dragi Gospodar iskuao nekim iskuenjem.
Ne dopustimo da skrenemo sa staze Resulullaha, j, u odnosu prema
ljudima. Vana osobina kojoj nas ui Resulullah, j, kroz svoj ivot jeste
iskrenost i nastojanje da budemo s onima koji su iskreni, da iskreni budu
nae drutvo. Resulullahov, j, najbolji prijatelj bio je hazreti Ebu Bekr
Es Siddik, onaj koji je krajnje iskren. Iskrenost je najljepa osobina kojom
se ovjek moe ukrasiti i jedino je iskren onaj ko je iskren prema svome
Gospodaru, onaj ko je svjestan da mu je Gospodar najvie dao i tek takav
ovjek moe biti iskren prema roditeljima i svima blinjima. Resulullah, j,
ui nas i emanetu, da uvamo ono to nam je povjereno onako kako je on
vratio povjerene mu stvari ak i kada je naputao Meku.
Emanet je vrijedan, uvajmo ga, gradimo povjerenje. Resulullah, j, kae
da je jedan od predznaka Sudnjega dana iezavanje povjerenja. Resulullah, j,
ui nas da sve to radimo nastojimo usavriti i raditi na najbolji mogui
nain, on nijedno dobro nije poeo pa ga ostavio. Zato nemojmo ni mi,
ako smo krenuli na fakultet, ako smo krenuli u neki posao, nemojmo se
okretati i ostavljati taj posao, nego ustrajmo u njemu ako je halal. Kaimo
ljudima da slijedimo Resulullaha, j, i tako emo im pokazati da je sutina
vjere svijest o Gospodaru i injenje dobrih djela.
Resulullah, j, ui nas da je Dragi Gospodar uzeo zavjet od uenih da
pouavaju i oni u tome moraju biti krajnje otvoreni i iskreni. Nedostaje
nam pravde, ali mi pravdu najprije moramo uspostaviti u svojim kuama
prije nego to traimo da ona bude prisutna u naem okruenju. Nema
goreg od onoga ko trguje vjerom, uzima dunjaluk ljudima zato to kae da
im daje neku vjeru. Resulullah, j, ui nas da je pravda najvanija u meuljudskim odnosima; kada nema pravde vladaju tmine, ljudima je teko.
Resulullah, j, ui nas onim detaljem kada su mu posredovali za uglednu
enu koja je ukrala, a on je rekao:
257 Ibn Hibban, Sahih, Zabrane i dozvole, 5790.

220 Mr. hfz. Kenan Musi









Da je ukrala Fatima ki Muhammeda, ja bih joj odsjekao ruku!258 Resulullah, j, ui nas da budemo pravedni ali najprije prema samima sebi. Iz
Sire Resulullaha, j, uimo da je vrsta vjera u Stvoritelja svega osnova za
pozitivne promjene u drutvu; ako hoemo da budemo oni koji mijenjaju,
moramo to utemeljiti na vrstoj vjeri u Gospodara. Hazreti Omer je rekao:



Mi smo zajednica koju je Allah podigao vjerom islamom. Kada budemo traili veliinu u neemu drugom, Allah e nas poniziti!
Ne dopustimo da budemo poput sina koji u bescjenje prodaje oevu
kuu; ovjek ne cijeni ono to nije stekao. Dragi Allah poastio nas je time
da smo dio ummeta Muhammeda, j, nosimo muslimanska imena, roeni smo u muslimanskim porodicama, zato cijenimo tu blagodat. Ljudi
koji prime islam esto muslimanima roenim u islamu kau: Kako vi ne
cijenite veliinu koju imate, istou koju imate, pa vi namaz imate, imate
hidab, imate meuljudske odnose, demat, damije, vi imate odanost, u
konanici najbitnije ivot vam je ispunjen smislom! Zato to ne cijenite?!
Resulullaha, j, trai od nas iskrenu ljubav prema njemu. On je rekao:






Zaista niko od vas nee vjerovati dok god mu ne budem drai od svega
na ovome svijetu, pa ak i vas samih!259
Imajmo tu iskrenu ljubav prema Resulullahu, j, jer ona znai spremnost da ovjek ini dobro i da ivi idui u susret Resulullahu, j.
Drugo to se trai jeste da pokaemo vjeru u Boga, da pokaemo slijeenje Resulullaha, j, kroz naa djela i ono to inimo. Rairi vijest o Resulullahu, j, ima misiju, govori o njemu kako bi ga ljudi upoznali. Mnogo
je onih koji danas trae priliku da slue svojoj zajednici, vidi ta najbolje
258 Buhari, Sahih, Enbija, 3475.
259 Buhari, Sahih, Ejman, 6632.

U susret Resulullahu j

221

umije, pa se posveti tome. Ako je to posao, posveti se tome, ako je to


odgoj ili obrazovanje, posveti se tome, ako je to voenje brige o socijalno
ugroenima, jetimima, o udovicama i ugroenim kategorijama u drutvu,
posveti se tome. Mnogo je onih u naem drutvu koji trebaju nau pomo.
Ako smo vini, svoje vjetine moemo prenositi drugima. Resulullah, j, i
njegovi ashabi ue nas kroz svoj ivot da imamo misiju. Nastojmo se sjetiti
prizora kada je Resulullah, j, bio s hazreti Hatidom, svojom suprugom,
i hazreti Alijom, svojim amidiem. Od njih troje prvih muslimana danas
je na svijetu vie od milijardu i petsto miliona muslimana i muslimanki, to
nam ulijeva nadu u srca. Nastojmo njegovati taj osjeaj povjerenja u Gospodara. Kada god se odazovemo nekoj Njegovoj naredbi, mi smo kazali da
Njega vjerujemo i da slijedimo Njegova miljenika.
Pokazatelj primljenog dobrog djela jeste dobro djelo koje uinimo nakon njega. Nastojmo poslije dobrog djela drugim dobrim djelima pokazati
da smo se promijenili, da je bogobojaznost prisutnija u naem ivotu, a da
je edeb i lijepo ponaanje naa karakteristika.
Drage itatelje molim da me poaste svojom dovom Allahu, , da
svi zajedno budemo dio ummeta, zajednice posljednjeg Boijeg Poslanika,
Muhammeda, j, da nas sve Gospodar kod Sebe primi. inimo dobro
kako bi pokazali da cijenimo Njegove blagodati, blagodat slobode da se
moe govoriti i itati o Stvoritelju, Jednom Jedinom Koji druga i djeteta
nema. Njemu Koji je svoga Poslanika, j, nama kao dar dao.
Molim Uzvienog Stvoritelja da primi naa dobra djela; nijedno dobro
djelo nije malo ako ga Gospodar primi, a nijedno dobro djelo nije veliko
ako ga Gospodar odbije.
Molim Gospodara da nas poasti iskrenou; budimo jedni drugima zaista prijatelji, nastojmo iriti Sunnet, stil ivljenja Resulullaha, j. Ako to
uinimo, onda naa nastojanja imaju rezultat i plod za koji molim Gospodara
da nas poasti, da bude razlog naeg proivljenja u drutvu Muhammeda, j.

223

Doc. dr. Zuhdija Hasanovi


Recenzija djela mr. hfz. Kenana Musia

U SUSRET RESULULLAHU
Opseg djela U susret Resulullahu, j mr. hfz. Kenana Musia u rukopisu iznosi 142 strane s proredom 1,5, A-4 formata. U radu nema ilustracija,
niti priloga. Graa ovog djela je sistematski rasporeena u dvadeset i sedam
poglavlja i obuhvata najznaajnije detalje iz ivota Muhammeda, j.
Ovo nije ni prva, ni vjerojatno posljednja biografija Boijeg Poslanika, j,
ispisana na bosanskom jeziku, ali je, u svakom sluaju, originalna i krajnje
angairana. Knjiga, ustvari, sadri fragmente iz neiscrpne biografije Boijeg Poslanika, j, kroz koje autor mr. hfz. Kenan Musi govori vie o njegovim sljedbenicima, muslimanima. O tome kako je nastajala muslimanska
zajednica na Arabijskom poluotoku, kako je rasla i razvijala se, na koje je
probleme nailazila, kako ih je rjeavala i kako je dola do stupnja vodee
svjetske civilizacije, ali, istovremeno, i o nainu kako da tim putem prou
muslimani u drugim vremenima i na drugim prostorima.
Knjiga govori o posljednjem Boijem Poslaniku, j, i njegovom putu do
uspjeha. Govori da je na svim poljima ljudskog djelovanja izvrio korjenite
promjene. On, j, je doveo svoju zajednicu iz stanja u kojem su oboavali
na stotine razliitih boanstava do vjerovanja u samo Jednog Boga. Nikada
ne tvrdei da utemeljuje novu vjeru, naprotiv, uvijek insistirajui na tvrdnji
da poziva vjeri svojih praotaca (Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i svih
drugih Boijih poslanika), jer svi su oni govorili o predanosti (istislam) samo
jednom Bogu i potpunom zadovoljstvu i miru jedino u pokornosti Njemu.

224 Mr. hfz. Kenan Musi


Djelovao je i na politikom planu. Ujedinio je arapska plemena u jednu jaku dravu, koja e vremenom jo za njegovog ivota toliko osnaiti
da e se moi suprotstaviti, a za samo pet godina nakon njegove smrti, i
poraziti svjetske velesile Bizantiju i Perziju.
Na drutvenom planu ostvario je univerzalno bratstvo, istiui da su
svi ljudi postali od jednog mukarca i jedne ene. Uspio je realizirati ideju
da osnovna razlika meu ljudima bude, ne po njihovoj boji koe, rasi, ekonomskom ili drutvenom poloaju, nego po njihovom doprinosu opem
boljitku ovjeka.
Zabranio je svako iskoritavanje drugog. Muhammed, j, nikada nije
zagovarao siromatvo, ali jeste skromnost, istovremeno hvalei blagoslovljen imetak u rukama estita ovjeka. Znao je znaaj materijalnih sredstava
za ljudski napredak i jedna od vodeih ideja mu je bila rasporediti postojee resurse na nain kojim bi se omoguilo blagostanje to veem broju
ljudi. Mnogi autori ga spominju kao prvu osobu koja je u praksi ostvarila
ideju drave blagostanja.
Zabranio je osvajake ratove. Njegove bitke bile su odbrambenog, preventivnog ili kaznenog karaktera. Nareivao je da se civilno stanovnitvo
potedi bilo kakvih napada i kanjavanja. Nije unitavao prirodne resurse
i bogatstva. Veoma humano se odnosio prema zarobljenicima, tako da je
veina njih prije odabirala primanje islama i ostanak u muslimanskoj zajednici, nego povratak u idolopoklonstvo.
Poslanik, j, dolaskom u Medinu pokree pravu kampanju za opismenjavanje, posebno mladih ljudi, a kasnije, kada su to prilike dopustile, u
sve vee krajeve drave alje uenije ashabe da pouavaju islamskim principima i propisima.
Unutar drave je uspostavio takav pravni sistem koji zahtijeva nepristranu pravdu u kome se vladar drave pokorava istim naelima kao i svaki
drugi lan zajednice. Arape sklone pljaki, ratovanju i osveti preobrazio
je u estite i humane ljude koji, kako to Kuran kae, vole drugima nego
sebi, mada im je i samima potrebno!

U susret Resulullahu j

225

Zbog ovih i mnogih drugih promjena koje je izvrio Boiji Poslanik, j,


mnogi objektivni analitiari ga smatraju najutjecajnijom osobom u povijesti
ovjeanstva.
U tom smislu djelo U susret Resulullahu govori o trijumfu ovjeka, kao
Allahovog, , halife na Zemlji, o mogunostima odgoja i ljudskog usavravanja, jer je Poslanik, j, za samo 23 godine upotpunosti promijenio karakter ovjeka, tenje i nastojanja jedne generacije, ali i hod ovjeanstva.
itajui ovu biografiju Poslanika, j, sasvim jasno uviamo da je ispisuje mladi pun duhovne, moralne i intelektualne snage kojega boli stanje u
kojem se nalaze muslimani ne samo u Bosni i Hercegovini, nego irom svijeta, i koristi svaki moment iz uzornog ivota posljednjeg Boijeg Poslanika,
j, da pronae rjeenje za nae probleme. Za njega predstavljanje ivota
Boijeg Poslanika, j, nema samo historiografsku, nego daleko vie, samu
egzistencijalnu vanost. U skladu s tim za muslimana nije bitno samo precizno znati znaajnije detalje iz ivota Boijeg Poslanika, j, nego ivjeti na
nain, po modelu ili, kako to autor voli rei, u stilu Boijeg Poslanika, j.
Rijetki su tekstovi koji su ispisani s toliko emocija i duhovne snage koja
nas vrlo lahko prenosi iz nae bosanskohercegovake stvarnosti bremenite
brojnim problemima u vrijeme Boijeg Poslanika, j, ije stanje i okolnosti
nisu bili nita laki, ali nas, to je posebna vrijednost ovog djela, ne vraa u
realnost samo s izmamljenim uzdasima i lijepim sjeanjima na najodabranije
Allahovo, , stvorenje i njegove plemenite ashabe, nego i s jasnim smjernicama i uputama kako pronai rjeenja za nae slabosti i mahane.
U susret Resulullahu je krajnje emotivno kazivanje o ovjeku kojeg stoljeima njegovi sljedbenici vole vie nego sami sebe i ijim venama, kako to
kae Muhammed Ikbal, poput krvi kola ljubav prema njemu. Ali nau iskrenu ljubav i istrajno slijeenje Boijeg Poslanika, j, ne smijemo svoditi samo
na ture verbalne iskaze, nego ih trebamo pokazati u maksimalnom ulaganju
u nae duhovno, moralno, intelektualno i profesionalno napredovanje kojim
dolazimo do perfektnosti/izvrsnosti (ihsan) u svim naim aktivnostima ime
stvaramo sredinu moralnosti, optimizma i opeg napretka.

226 Mr. hfz. Kenan Musi


Otuda, ovo nije tivo koje e nas samo psihiki relaksirati i odmoriti,
nego nam omoguava da spoznamo nau poziciju na putu naeg duhovnog
uzdizanja prema Gospodaru, ali i naa ogranienja, slabosti i nedostatke i
pouava nas, moralno i duhovno snai, da znaajnije iskoraimo na naem
duhovnom uzdizanju ime postajemo bolji ljudi i za sve one koji ive u
naem okruenju.
Tako nam mr. hfz. Kenan Musi, vodei nas kroz ivotopis posljednjeg
Boijeg Poslanika, j, govori o ljubavi, skromnosti, odanosti, osobnom privreivanju, perfektnosti u poslovanju, istoti i pouzdanosti, planiranju, ali i
razliitim slabostima i bolestima, kao to je bolest brzih rezultata i mnogo
emu drugom to optereuje muslimane, posebno mlade, u ovom vremenu.
Ovo putovanje kroz siru Boijeg Poslanika, j, je, ustvari, put kroz jedan ljudski ivot, prenapuen razliitim iskuenjima, odricanjima i potekoama. Putovanje koje je posljednji Boiji Poslanik, j, zavrio uspjeno,
ali istovremeno taj put svojim meaima svima onima koji ih prihvataju
kao svoje ivotne smjernice osigurava uspjeh u ivotu.
Ova nas knjiga tjera ne samo da je itamo do kraja nego i da istovremeno preispitujemo svoj ivot i da ga usklaujemo s uzornim ivotom
Boijeg Poslanika, j.
Uzimajui u obzir sve gore navedeno, sadraj djela i nain njegovog
prezentiranja, kao i njegovu aktualnost i potrebu u svakodnevnom ivotu,
predlaem da se tampa i na taj nain uini dostupnim irem itateljstvu.
Semizovac, 21. 6. 2011.


Recenzent

Doc. dr. Zuhdija Hasanovi

227

INDEKSI
Indeks ajeta

A tebi objavljujemo Kuran da bi objasnio ljudima


ono to im se objavljuje i da bi oni razmislili!
(En-Nahl, 44.) str. 13
A zato nisu vjernici i vjernice, kada su to uli, sami
o sebi dobro promislili i rekli: Ovo je oita
potvora! (En-Nur, 13.) str. 171
Allahovom milou ti si prema njima blag, Muhammede, a da si ti bio osoran i grub...! (Alu
Imran, 160.) str. 141
Bojte se dana kada ete se Allahu vratiti i svakoj
osobi dat e se ono to je uradila i nikome
nepravda nee biti nanesena! (El-Bekare,
281.) str. 203
Budi ustrajan kao to ti je nareeno! (Hud, 111.)
str. 203

Kada su vam doli iznad vas i ispod vas i kada su vai


pogledi klonuli (El-Ahzab, 10.) str. 155
Kada su srca u grlo dola i vi ste o Allahu mislili ono
to ste mislili. (El-Ahzab, 10.) str. 156
Kada su munafici govorili: Ono to je Allah vjernicima i Poslanik obeali samo je obmana!
(El-Ahzab, 12.) str. 156
Kada doe Allahova pomo i pobjeda i vidi ljude
kako ulaze u Allahovu vjeru u skupinama
veliaj i hvali svoga Gospodara i Njemu se
obraaj molbom da ti oprosti! On je uvijek
pokajanje primao.( En-Nasr, 1-3.) str. 190)
Mi smo te, o Muhammede, poslali samo kao milost
svim svjetovima! (El-Enbija, 107.) str. 173
Mi smo te, o Muhammede, poslali samo kao milost
svim svjetovima! (El-Enbija, 107.) str. 20

itaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara, stvara ovjeka od ugruka! itaj, plemenit je Gospodar
tvoj, Koji pouava peru, Koji ovjeka pouava
onome to ne zna! (El-Alek, 1-5.) str. 45

Muhammed je poslanik i prije njega je bilo poslanika,


ako bi on umro ili poginuo, zar bi ste se vi vratili
starim putevima! (Alu Imran, 144.) str. 209

Dola je istina i nestalo je lai! (El-Isra, 81) str. 184

Nadu u Allahovu milost izgubit e samo oni koji


Njega ne vjeruju! (Jusuf, 87.) str. 82

Gospodar tvoj nije te ni napustio ni omrzno! (EdDuha, 3.) str. 12


Hvaljen je Onaj Koji je po noi Svoga roba na putovanje iz harema mekanskog u harem daleki
odveo! (El-Isra, 1.) str. 76
Ima onih koji prigovaraju ljudima koji dijele i
prigovaraju i onima koji nemaju nego samo
malo od sebe! Allah e kazniti za izrugivanje
njihovo, i njih eka patnja nesnosna. (EtTevbe, 79.) str. 193
I sve ove vijesti koje ti o pojedinim dogaajima o
poslanicima kazujemo zato su da njima srce
tvoje uvrstimo. I u ovima dola ti je prava
istina, i pouka, i vjernicima opomena. (Hud,
120.) str. 15

Neka se ne sustegnu oni kojima je Allah dao vrijednost i dao im je da su estiti, da daju svojima blinjima i muhadirima na Allahovom
putu... (En-Nur, 22.) str. 172
Neka oproste i neka preu preko toga! (En-Nur,
22.) str. 172
Nemojte ljudima umanjivati vrijednost koju imaju! (Hud, 85) str. 72
Nemojte se kolebati, niti se alostiti, vi ete zaista
pobijediti ako ste vjernici! (Alu Imran, 139.)
str. 141
Nije isti od vas onaj ko je prije osloboenja Meke
dijelio svoj imetak i borio se! (El-Hadid, 10.)
str. 86

Ja vas danas neu koriti, Allah vam oprostio! Od


milostivih On je najmilostiviji! (Jusuf, 92.)
str. 185

O ti, pokriveni! Ustani i opominji! I Gospodara


svoga veliaj! I odjeu svoju oisti! I sve loe
napusti! (El-Muzzemmil, 1-5.) str. 45

Jedne smo drugima iskuenjem uinili; hoete li


strpljivi biti! (El-Furkan, 20.) str. 43

O vjernici, budite svjesni dragoga Boga i budite u


drutvu iskrenih! (Et-Tevbe, 119) str. 196

O vjernici! Ako vi Allaha pomognete, Allah e vas


pomoi i vae korake uvrstiti! (Muhammed,
7.) str. 97

Tebi, (Poslanie), ne pripada ta odluka da li e ih


Allah kazniti ili im oprostiti! Oni su zaista
nasilnici. (Alu Imran, 128.) str. 147

Odakle ovo, odakle poraz na Uhudu? Reci, to je od


vas samih! ( Alu Imran, 165.) str. 141

Ti e umrijeti i oni e umrijeti! (Ez-Zumer, 30.)


str. 205

Onaj ko je Boga svjestan, Bog mu izlaz iz svake teke situacije dadne i opskrbi ga odakle se ne
nada. Onome ko se u Boga uzda, On mu je
dosta. Bog e zaista ispuniti ono to je odredio. Bog je zaista svemu ve rok odredio! (EtTalak, 2-3.) str. 50

U strpljenju je spas. Lijepi Allah je Taj na Kojeg se


oslanjam zbog onoga to oni govore. (Jusuf,
18.) str. 170

On je razmiljao i odreivao. Ubijen bio kako je


odredio. I jo jednom, ubijen bio, kako je
proraunao! (El-Muddesir, 18-20.) str. 60
Oni koji se strpe dobit e svoju nagradu bez polaganja rauna! (Ez-Zumer, 10.) str. 69
Oni koji kada im se kae: Zaista su se ljudi iskupili
da vas poraze, pa se vi njih bojite, pa se vi ljudi bojite njima se tada vjerovanje povealo...
(Alu Imran, 173.) str. 142

Vi u Allahovu poslaniku imate divan uzor za onoga ko se nada Allahovoj milosti i nagradi na
onom Svijetu, i koji esto Allaha spominje.
(El-Ahzab, 21.) str. 12, 24
Vjerovjesnik je prei vjernicima od njih samih,
a njegove supruge, njihove su majke! (ElAhzab, 5.) str. 165
Zaista ti je Allah dao pobjedu! (El-Feth, 1.) str. 184
Zaista ti je Allah dao nad nama i uzdigao te nad
nama, a mi smo bili oni koji su se prema tebi
ogrijeili! (Jusuf, 90.) str, 185

Reci! Doite da vam kaem ta vam Gospodar va


propisuje, da mu nikoga ravnim ne smatrate
i da roditeljima dobro inite... (El-Enam,
151-152.) str. 84

Zaista je Allah oprostio onoj trojici koji su izostali, pa kada im se tjeskobnom zemlja uinila i
tjeskobu su u sebi osjetili... (Et-Tevbe, 118.)
str. 198

Reci: Ja sam ovjek kao i vi, meni se objavljuje da


je va Bog jedan Bog, pa onaj ko udi da se sa
svojim Gospodarom susretne, neka ini dobra djela... (El-Kehf, 110.) str. 12

Zar oni ne poznaju svog poslanika pa ga onda poriu! (El-Muminun, 69.) str. 8

S njima se savjetuj u stvarima, u poslovima i u odlukama! (Alu Imran, 159.) str. 140
Svako ivo bie smrt e okusiti, a zatim ete se Gospodaru vratiti! (El-Ankebut, 57.) str. 32
Svakome od njih bit e kazna prema grijehu zaraenom. A onome od njih ko je u tome veliki
udio imao pripada kazna velika. (En-Nur,
12.) str. 170
Tako mi vremena, zaista je ovjek na gubitku, osim
onih koji vjeruju i koji dobra djela ine, i koji
jedni drugima preporuuju istinu i koji jedni drugima preporuuju strpljenje! (El-Asr,
1-3) str. 68

Zar kada vas je zadesila nedaa, a vi ste duplo toliko svoje neprijatelje porazili... (Alu Imran,
165.) str. 141
Zar vi ne volite da Allah vama oprosti! (En-Nur,
22.) str. 172
Zbilja oni koji su doli s potvorom jesu jedna skupina izmeu vas, ne smatrajte to zlom po vas,
tavie to je dobro po vas! (En-Nur, 12.) str.
170
Znaj da nema drugog boga osim Allaha! (Muhammed, 19) str. 6
Znajte da je meu vama Boiji poslanik! (ElHudurat, 7.) str. 6, 7, 17, 164, 191

229
Indeks Resulullahovih, j,
hadisa i izreka
Abdullah, ti e otii kod Halida i rijeit e se njega, ubit
e ga! str. 143
Abdullah, dobit e od mene nagradu! str. 144

Gospodaru! Ako ova mala skupina Tebi odanih danas


bude unitena, Tebi vie niko nee
robovati! str. 129
Gospodaru na, Ti si Onaj Koji mnogo prata i Najplemenitiji si, Ti voli opratanje, pa nam
oprosti! str. 149

Aia, raduj se, Aia! str. 170

Gospodaru moj, nema istinskog i pravog ivota osim na


ahiretu! Smiluj se, Gospodaru moj,

Allah te uvao onako kako si ti uvao Resulullaha! str. 195

muhadirima i ensarijama! str. 151

Allahova milost ne silazi na narod u kojem ima makar


jedan koji prekida rodbinske veze. str. 116

Gospodaru na, zatiti nas i na strah Ti odagnaj! str. 158

Allaha budite svjesni i uvajte namaz! str 207


Allahu moj, u najuzvienije drutvo! str. 208
Brdo Uhud nas voli i mi volimo njega. str. 140
Budite svjesni Boga; bojte se Boga kada se radi o enama.
Uzeli ste ih za supruge, povjerenjem koje vam je
Allah dao. str. 201
ovjek je u vjeri svoga bliskog prijatelja! Gledajte koga za
bliskog prijatelja uzimate! str. 107
ovjek e biti na ahiretu s onim koga je volio! str. 47
Da sam uzeo bliskog prijatelja osim svoga Gospodara,
uzeo bih Ebu Bekra. str. 55
Dajte mi prisegu na pokornost, da meni posluni budete,
kada je teko i kada nije teko, da
dijelite, kada je oskudica i kada je obilje, traim od vas da
nareujete dobro str. 99
Dajte mi svoje miljenje, savjetujte me! str. 125
Dajem ovima kako bi pridobio njihova srca da islam prigle, a vas sam prepustio snazi islama

I nahranite gladne! str 118


Ima ljudi koje e zadesiti groznica, pa e preseliti na Boijem putu; i oni su ehidi! str. 194
Ja i onaj ko vodi brigu o siroetu u Dennetu emo biti jedan uz drugog. str. 24
Ja sam va i vi ste moji! str. 100
Ja sam svjedok ovima na Sudnjem danu! str. 136
Kada vjerovjesnik obue svoj oklop, ne skida ga dok ne izae da se bori na Boijem putu! str. 132
Klanjajte u noi kada ljudi spavaju! str. 118
Ko e uzeti ovu sablju onako kako prilii da se ona uzme.
str. 134
Korake nae kada se sa neprijateljem suoimo Ti uvrsti., oni koji su sve granice u
neprijateljstvu preli, na nas su napali, kada hoe da nas
napadnu, mi emo se braniti! str. 152
Ko provede no Lejletul-kadr u ibadetu, vrsto vjerujui u
Gospodara i nadajui se Njegovoj

vaeg! str. 189

nagradi, Uzvieni Stvoritelj poastit e ga oprostom grijeha! str. 173

Da li sam vam dostavio! str. 201

Ko e opremiti vojsku? str. 192

Da je ukrala Fatima ki Muhammeda, ja bih joj odsjekao


ruku! str. 220

Ko to moe podnijeti to ti podnosi? str 203

Dobit ete Dennet! str. 100

La ilahe ilellah ine lil mevti le sekerat! Zaista nema


drugog boga osim Allaha, a trenutak

Evo ti klju nazad. Sjea li se dana kada sam ti rekao:


ta e, Osmane, kada klju bude kod

smrti ima svoju tegobu! str. 205

mene! str. 186


Gospodaru moj! Ja se samo Tebi alim na slabost svoju i
ponienje od ljudi... O Najmilostiviji, ti
si Gospodar onih koji su potlaeni i ponieni, Ti si moj
Gospodar... str. 74 i 75
Gospodaru moj! Ti se za njega pobrini kako god hoe i na
bilo koji nain koji Ti hoe i Ti si
zaista Onaj Koji sve moe! str. 112

Ljudi nee da me posluaju! str. 216


Mi smo, Ummu Hani, zatitili onoga koga si ti zatitila!
str. 190
Moj ummet, moj ummet! str. 18
Najtea iskuenja imaju vjerovjesnici a zatim oni njima
slini. str. 30
Najbolji su meu vama oni koji su najbolji prema svojim
porodicama. str. 41

230 Mr. hfz. Kenan Musi


Najmri Bogu jeste onaj ko je najzagrieniji svadljivac!
str. 44

Odazivam Ti se, Gospodaru, odazivam, Ti druga nema,


odazivam Ti se, Tebi zahvala pripada,

Nahranite one koji su u potrebi! str. 118

sve su blagodati od Tebe i vlast je jedino Tvoja! Ti sudruga


nema! str. 199

Najdrai meni i najblii meni u Dennetu bit e oni koji su


najljepeg ponaanja! str. 51
Najdrae djelo Uzvienom Allahu jeste ono djelo u kojem
ovjek ustraje, pa makar malehno bilo! str. 179

Od danas mi njih napadamo, a oni nas ne napadaju!


str. 161
Omere, ta si ostavio svojoj porodici? str. 192

Ne, nije mi je Allah zamijenio boljom. Povjerovala je u


mene kada su me ljudi u la utjerivali... str. 72

Omere, ta ti zna, moda je Allah pogledao sve koji su se


borili na Bedru i rekao im: Radite ta

Nee ui u dennet onaj koji kida rodbinske veze. str. 116

hoete, Ja sam vam oprostio! str. 184

Nemojte prieljkivati da se sukobite sa svojim neprijateljem, traite od Allaha Uzvienog da vam dobro
daruje, a kada se s neprijateljem sukobite, tada
budite strpljivi i postojani! str. 123

Onim sa ime sam vam doao ne traim va novac, niti


ugled meu vama, niti vlast nad vama!

Nema ovjeka u mom ivotu koji me je pomogao imetkom i


drutvom svojim vie od Ebu Bekra, a

Onaj ko ljude poziva dobru ima nagradu kao i da sam ini


dobro! str. 136

da sam uzimao najblieg prijatelja nikoga drugoga osim


Ebu Bekra ne bih odabrao str. 207

On je pomogao Svoga roba i svoju vojsku ojaao i On je porazio saveznike! str. 159

Ne bi njima bilo drago da su sada s nama, jer je njih Gospodar poastio ehadetom! str. 181

Ostavite moju devu, njoj je Allah naredio ta da radi! str. 116

Najsliniji mi je ponaanjem i vanjskim izgledom! str. 181

Svemogui Allah poslao me je vama kao poslanika str. 68

Ostavi ga Omere! Neu dopustiti da se kae kako Muhammed ubija svoje ashabe i ljude koji su s

Nema drugog boga osim Jedinog Allaha. On je svoje obeanje ispunio! str. 159

njim! str. 164

Ne boj se, keri, zaista e Gospodar pomoi tvoga oca. str. 215

Ovo je dan dobroinstva i ovo je dan odanosti. Tebi i tvojoj


porodici iz generacije u generaciju

Nikada, nije Resulullah zaklao kurban, a da nije poslao


Hatidinim prijateljicama... str. 71
O Aia, ako si nevina, zaista e to Allah obznaniti, a ako
si neki grijeh poinila, pokaj se, zaista,
onome ko se iskreno Allahu pokaje, Allah pokajanje prima! str. 169
O Ebu Muvejhibe, zaista mi je Gospodar dao izbor izmeu
kljueva riznica dunjaluka i vjenosti

Osmane, donesi mi klju! str. 186

pripada klju! str. 186


Pa zar nije ljudsko bie! str. 121
Plai, Omere, ovo je mjesto gdje se suze trebaju proliti! str.
202
Poklanjajte jedni drugima pa ete se voljeti. str. 49

na njemu ili susret sa Njim i dennet. str. 205

Prvo za ta e rob biti pitan na Sudnjem Danu od djela


njegovih je namaz, pa ako je valjan zaista je uspio... str. 26

O ljudi! Zaista sam ja poklonjena milost! str. 19

Prepao sam se Hatida, prepao sam se za sebe... str. 45

O ljudi, irite selam! Str. 117


O ljudi! Zaista sam ja poklonjena milost! str. 199

Presudio si im, Sade, onako kako je Gospodar naredio da


bude! str. 160

O Meko, znam da si od Allahove zemlje najbolje mjesto i


Njemu najdrae mjesto! Da me

Preporuujem vam da se prema suprugama lijepo ophodite! str. 207

stanovnici tvoji nisu istjerali, ja zaista ne bih izaao! str.


113

Raduj se Kabe, raduj se najboljem danu u svome ivotu


otkad te je mati rodila! str. 198

O Ibrahime, zaista su oi suzne i srca tuna, tuni smo to


te izgubismo i to nisi s nama, ali

Samo neka ti ne prilazi onako kako mu prilazi svojoj supruzi! str. 197

govorimo samo ono ime je Gospodar zadovoljan! str. 182

Smiri se, Uhude, na tebi su poslanik, Sidik i dva ehida.


str. 140

O Usama, zar ti zagovara da se ne primijeni erijatska


kazna! str. 190

Sutra u bajrak dati osobi koju voli Allah i Poslanik Njegov! str. 177

U susret Resulullahu j
Tako mi Allaha, tako mi Onoga u ijoj je ruci moj ivot, da
je ukrala Fatima, kerka
Muhammedova, ja bih joj ruku odsjekao! str. 190
Tako mi Gospodara, ne bojim se da ete biti siromani,
bojim se dunjaluka, tj. da ete se u
dunjalukim dobrima natjecati; pa e vas unititi kao to
je unitio one prije vas! str. 206
Tako mi Allaha, niti ste vas dvojica sposobniji od mene da
hodate, niti je meni manje potrebna nagrada! str. 125
Tamo je vladar kod kojeg se nikome ne nanosi nepravda,
to je zemlja iskrenosti; idite dok vam Allah ne dadne izlaz iz ove teke situacije. str. 61
Ui ete u dennet nazivajui selam! str. 118
Uzmite od mene obrede svoje str. 14
Uzmite od mene svoje obrede! str. 199
Uzmite mu bajrak. Ovo nije dan pokolja, ovo je dan milosti. Ovo je dan kada e se Meka potovati i kada se
Kurejijama nee nita zlo uiniti! str. 185
Vidio sam kod pozivanja u islam da se svako koga sam
pozvao kolebao, osim Ebu Bekra! str. 55
Vidio sam mjesto vaeg preseljenja, zemlja posaena palmama, izmeu dva breuljka. str. 102
Vi da hoete moete kazati da sam vam doao prognan pa
ste me zatitili...str. 189
Vjera je lahka. Niko u vjeri nee pretjerati, a da ga vjera
nee savladati. str. 115
Zaista su oi suzne i srca tuna, ali mi kaemo samo ono
ime je Uzvieni Gospodar zadovoljan! O Ibrahime,
tuni smo to se sa tobom rastajemo! str. 15
Zaista su uenjaci nasljednici poslanika. Poslanici nisu iza
sebe ostavljali dinare i dirheme, ve su ostavili znanje! Onaj ko znanje uzme veliko dobro je uzeo. str. 23
Zar se ne udite kako me je Allah zatitio od vrijeanja
i proklinjanja od strane Kurejija! Oni vrijeaju i proklinju Muzemmema, a moje je ime Muhammed. str. 69
Zaista Allah voli kada neko od vas neto radi da to usavri! str. 81
Zaista zahvala pripada Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomo molimo i od Njega oprost traimo. Onaj
koga Allah uputi njega niko u zabludu nee dovesti, a koga Allah u zabludu dovede, niko ga uputiti ne moe! str. 87
Zar vam nisam doao kada ste bili u zabludi pa vas je

231

Allah uputio, zar niste bili slabani pa vas je Allah


ojaao i obogatio, zar niste dumani jedni drugima bili pa vam je Allah srca ujedinio... str. 101
Zaista, nee radi Allaha Uzvienog neto ostaviti, a da ti
On nee isto boljim za tebe zamijeniti. str. 105
Zato se svaate, zar se dahilijetu vraate, a ja sam jo
meu vama? str. 163
Zaista su Sunce i Mjesec dva Allahova dokaza, ne pomrauju se radi roenja niti radi smrti bilo koga! str. 182
Zaista se Gospodar va najvie stidi i Najplemenitiji je!
Kada njegov rob, mukarac ili ena, podignu svoje
ruke da te ruke vrati bez primljene dove! str. 187
Zar vam nisam doao kada ste bili u zabludi pa vas je
Allah uputio, zar niste bili slabani pa vas je Allah
ojaao i obogatio, zar niste dumani jedni drugima bili pa vam je Allah srca ujedinio... str. 188
Zar vam je teko, o ensarije, da dunjaluk dajem ovima
kako bi pridobio njihova srca da islam prigle, a vas
sam prepustio snazi islama vaeg! Zar niste zadovoljni, o ensarije, da ljudi odvedu ovce i deve, a da
se vi vratite sa Resulullahom!? str. 189
Zar nisi zadovoljan da mi bude ono to je Harun bio Musau,
osim to nema vjerovjesnika poslije mene. str. 192
Zaista je Allah uinio vau krv (ivote), vae imetke i vau
ast meu vama nepovrediva. Sveti su poput ovih
dana, ovog mjeseca i ovog mjesta. str. 200
Zaista su muslimani braa! str. 201
Zaista u se ja ponositi vama na Sudnjem danu! str. 201
Zaista mi je Gospodar dao da vidim zajednice na Sudnjem
danu, pa sam vidio veliki broj ljudi; vidio sam i
vjerovjesnika koji je doao s jednim ovjekom, a
vidio sam i vjerovjesnika koji je doao sam! str. 202
Zatim sam vidio veliki broj ljudi, pa sam povikao: Moj
ummet, moj ummet! Gospodar mi ree: Nije to
tvoj ummet, to je ummet Musaov. str. 202
Zamolio Gospodara da taj broj povea, pa je na svaku hiljadu dao jo 70.000! str. 203
Zaista je Allah svome robu dao izbor izmeu ovoga svijeta
i susreta s Njim, pa je rob izabrao da se susretne s
Njim! str. 206
Zaista e svaki rob biti proivljen u onome u emu preseli,
u stanju u kojem napusti ovaj svijet bit e i proivljen! str. 213
Zaista niko od vas nee vjerovati dok god mu ne budem
drai od svega na ovome svijetu, pa ak i vas samih! str. 220

232 Mr. hfz. Kenan Musi


Indeks linosti
Abad ibn Bir 148
Abas 210
Abdullah 18, 24, 29, 209
Abdulah ibn Amr ibn Hiram 94
Abdullah ibn Dubejr 133, 135
Abdullah ibn Ebi Rebia 62
Abdullah ibn Mesud 194, 195
Abdulah ibn Kami 134
Abdullah ibn Revvaha 24, 180, 181
Abdullah ibn Ubej ibn Selul 121, 132, 147, 163, 164,
166, 170
Abdullah ibn Unejs 143, 144
Abdullah ibn Zubejr 110
Abdull Uza, Abdullah 194, 195
Abdurahman ibn Avf 128
Abbas (amida) 95, 98
Abdurahman ibn Avf 56
Adas 75, 76
Adem 8, 11, 76, 77, 78, 217
Ahmed 19
Ahmed ibn Hanbel 35, 76
Aia 71, 72, 106, 165, 166, 167, 168, 169, 171, 172,
205, 206, 207, 208, 209, 214
Alija b. Ebu Talib 36, 46, 49, 51, 53, 78, 106, 108,
113, 124, 130, 154, 157, 168, 175, 177, 180, 183,
190, 193, 199, 210, 216, 220
Amar 139
Amar ibn Jasir 148
Amr ibn As 62, 158, 159, 176
Amr ibn Abdi Vud 157
Hamza ibn Abdul-Mutalib 18, 25, 31, 32, 60, 65, 70
Amar 129
Amina 18, 25, 26, 29, 30, 31
Asim 144, 145
Bera ibn Marur 99, 100
Bilal b. Rebah 5b, 10, 203, 210
Budra ibn Kajs 83
Dabir 153, 154, 159
Dafer ibn Ebi Talib 62, 178, 179, 180, 181
Debar 146
Ebu Bekr 46, 49, 51, 53, 55, 56, 70, 78, 84, 85, 88,
95, 97, 106, 107, 109, 110, 111, 112, 124, 129, 140,
150, 153, 154, 168, 170, 171, 172, 188, 191, 192,
193, 194, 195, 200, 205, 206, 207, 209, 210, 219
Ebu Dehel 60, 69, 110, 128, 129
Ebu Dendel 175
Ebu Dudane 134, 135
Ebu Ejub 117, 118, 119, 120
Ebu Ejub el-Ensari167
Ebu Jusuf 169
Ebu Katada 195
Ebu Leheb 84
Ebu Talib 32, 36, 37, 51, 70, 73, 157
Ebu Ubejde ibn el-Derrah 56, 157
Ebu Selema 102, 103
Ebu Sufjan 8, 38, 142, 146, 150, 158, 159, 174, 184
Ebu Zerr 78

Enes 114, 210, 213


Enes ibn Nadr 135
Esad ibn Zurare 91, 92, 93, 101
Esma 95, 110
Fadl ibn Abas 202, 210
Fatima bint Esed 36, 37
Fatima kerka Resulullaha 39, 190, 207, 210, 215,
220
Fatima sestra hazreti Omera 64
Gazali 17
Halima Sadija 25, 26, 27, 214
Halid ibn Velid 70, 86, 135, 175, 180, 190
Halid ibn Sufjan 143
Hani 84
Haris ibn Umejr 179
Harun 76, 78
Hatib b. Ebi Beltea 183
Hatida 37, 38, 39, 44, 45, 46, 48, 51, 54, 71, 72, 73,
179, 182, 199, 214, 215, 220
Hamza ibn Abdulmuttalib 127, 130, 134, 140, 157
Hasan el-Basri 129
Hasan ibn Sabit 151, 162, 166, 171
Haim ibn Amr 65
Heraklije 8, 176
Hilal 196, 197, 198
Hiram ibn Melhan 146
Hubab ibn Munzir 127, 128
Hubejb ibn Adij 144, 145, 146
Hujej ibn Ahtab 149, 150, 155, 161, 162
Huzejfa ibn Jeman 158, 159
Ibn Erkam 69
Idris 76, 78
Ibrahim 14, 15, 182
Ibrahim 76, 77, 78, 180, 217
Ikrima ibn Ebi Dehel 69, 135, 188
Isa 19, 63, 76, 78, 217
Ismail 77
Jahja 76, 78
Jasir 129, 203
Jezid ibn Seken 135
Junus 75
Jusuf 76, 78
Kasim 39
Kab ibn Malik 195, 196, 197, 198
Kab ibn Sad 155
Lukman 86
Mabed 142
Malik ibn Enes 136
Marija 182
Merjem 63
Magruk 84, 85
Mejsera 37, 38
Mersed 124, 144
Mirare 196, 197, 198
Mistah 166, 171, 172
Muaz 128, 157
Muavija ibn Ebi Sufjan 159
Mugira 210
Mutim ibn Adija 78
Musa 76, 77, 78, 209, 217

U susret Resulullahu j
Musab ibn Umejr 91, 92, 93, 94, 97, 133
Musena ibn Haris 84, 85, 86, 88
Musejlema Kezzab 82
Muaviz 128
Nadir ibn Haris 60
Neda 63
Nefisa 38, 39
Nuajm ibn Adij 64
Nuajm ibn Mesud 158
Nusejba 95
Omer b. el-Hattab 37, 56, 63, 64, 95, 97, 103, 111,
124, 140, 150, 153, 154, 163, 164, 168, 183, 184,
186, 192, 193, 194, 195, 200, 202, 203, 209, 210,
220
Osman ibn Affan 56, 61, 140, 174, 192, 193
Osman ibn Mazaun 61
Osman ibn Talha 186
Rafi ibn Hadid 133
Rufejda 157
Rukaja 39 61
Rukane 86
Sad ibn Ebi Vekkas 56, 154
Sad ibn Muaz 92, 93, 94, 124, 130, 155, 156, 157,
159, 160
Sad ibn Ubada 169, 185
Safvan ibn Muatil 165, 166, 167, 169
Safija tetka Resulullaha 161, 162
Sehl ibn Amr 175
Seid ibn Amir 146
Seid 64
Sejfullah 176
Sevad 127

Selman Farisi 150


Semura ibn Dundub 133
Suhejb Rumi 103, 124
Sumeja 129, 203
Suraka ibn Malik 111, 112
Suvejd ibn Samit 86
urahbil 180
Talha ibn Ubejdillah 56, 135, 198, 203
Tufejl ibn Amr 87, 88
Ubejda 130
Ukba ibn Ebi Muajt 60
Ummu Amara Nusejba 139, 204
Ummu Demil 60
Ummu Ejmen 29, 30, 31, 168
Ummu Hani 190
Ummu Kulsum 39
Ummu Leheb 60
Ummu Mistah 166
Ummu Selema 102, 103, 216
Urva ibn Mesud 174
Usama ibn Ubejd 168
Usama ibn Zejd 179, 180, 181, 189
Usejd ibn Hudajr 92, 93, 94, 169
Utba ibn Rebia 60, 67
Velid ibn Mugira 59, 60
Velid ibn Ukba 70
Vereka ibn Nevfela 46
Zahir 218, 219
Zejneb 39, 168, 182
Zejd ibn Harise 49, 179
Zubejr ibn Avvam 56, 183
Zuhejr ibn Ebi Umeja 65

233

235

IZVORI I LITERATURA
1.

Adeluni(el-), Ismail b. Muhammed, Kef el-hafa ve muzilul-iltibas, Mektebetul-ilm,


Damask, 2000./1421.

2. Ahmed b. Hanbel, Musned, Muessese Kurtube, Kairo.


3. Asbahani(el-), Ebu Nuajm Ahmed b. Abdullah, Hiljetul-evlija ve tabekatul-asfija,
Dar el-kitab el-arabi, Bejrut, 1405.
4.

Bejheki(el-), Ebu Bekr Ahmed b. El-Husejin, Es-Sunen el-kubra, Mektebe dar el-baz,
Mekka, 1994./1414.

5. Buhari(el-), Ebu Abdullah Muhammed b. Ismail, Sahih, Dar el-Fejha, Damask, i


Dar es-selam, Rijad, 1999./1419.
6. Buhari(el-), Ebu Abdullah Muhammed b. Ismail, El-Edeb el-mufred, Dar el-beair
el-islamije, Bejrut, 1989./1409.
7. Buti(el-), Muhammed Said, Fikh es-sire en-nebevijje, Dar el-fikr, Bejrut, 1996.
8. Darimi(ed-), Ebu Muhammed Abdullah b. Abdurahman, Sunen, Dar er-rejjan, Kairo, 1987./1407
9. Ebu Davud, Sulejman b. Eas es-Sidistani, Sunen, Dar el-Fejha Damask i Dar esselam Rijad, 1999./1420.
10. Ebu Halil, evki, Fit-tarih el-islamijj, Dar el-fikr, Bejrut, 1996.
11. Ebihi(el-), ihabuddin Muhammed b. Ahmed, Mustatraf fi kull fennin mustazraf,
Dar el-kutub el-ilmijje, Bejrut, 1986.
12. Gazali(el-), Ebu Hamid Muhammed b. Muhammed, Ihja ulumid-din, Dar el-Vaj
Haleb, 1998./1419.
13. Gazali(el-), Muhammed, Fikh es-sire, Dar el-kalem, Damask, 1998./1418.
14. Hasan, Ibrahim Hasan, Tarih el-Islam, Dar el-dil, Bejrut, 2001./1422.
15. Hakim(el-), Ebu Abdullah Muhammed b. Abdullah, Mustedrek ala es-sahihajn, Dar
el-mektebe el-ilmijje, Bejrut, 1990./1411.
16. Hamis(el-), Abdurahman b. Ibrahim, Mudem ulumil-hadis, Dar Ibn Hazm, Bejrut, 2000./1421.

236 Mr. hfz. Kenan Musi


17. Hejsemi(el-), Nuruddin Ali b. Ebu Bekr, Medme ez-zevaid, Dar el-fikr, Bejrut,
1412.h.g.
18. Hindi(el-), Allaudin Mutteki b. Husam, Kenz el-ummal, Muessese er-risale,
1989./1709.
19. Ibn el-Esir, Ebul-Hasen Ali b. Muhammed, Usdul-gabe fi marifetis-sahabe, Dar elmarife, Bejrut, 2001./1422.
20. Ibn Hibban, Ebu Hatim Muhammed b. Hibban el-Besti, Sahih, Muessese risale,
1993./1414.
21. Ibn Hiam, Ebu Muhammed Abdullah b. Hiam, Es-Sire en-nebevijje, Muessese risale, Bejrut, 2005./1426.
22. Ibn Kesir, Ebu el-Fida Ismail b. Kesir el-Kurei, Tefsirul-Kuran el-azim, Muessese
rejan, 1996./1416.
23. Ibn Kesir, Ebu el-Fida Ismail b. Kesir el-Kurei, El-Bidaje ven-nihaje, Mektebetulmearif, Bejrut.
24. Ibn Made, Muhammed b. Jezid, Es-Sunen, Dar el-Fejha Damask i Dar es-selam
Rijad, 1999./1420.
25. Iskendri(el-), Ataullah, El-Hikem el-ataijje, Dar Ibn Kesir, Damask, 1997./1417.
26. Kurtubi(el-), Ebu Abdullah Muhammed b. Ahmed el-Ensari, El-Dami li-ahkamilKuran, Dar el-fikr, Bejrut, 1998./1419.
27. Kurtubi(el-), Ebu Abdullah Muhammed b. Ahmed el-Ensari, Et-Tezkire, Dar el-menar, Kairo.
28. Mubarekfuri(el-), Safijjurahman, Er-Rehik el-mahtum, Dar ez-zehair, Ed-Demmam,
1994./1414.
29. Malik b. Enes, El-Muvetta, Dar el-hadis, Kairo, 1999./1419.
30. Muslim b. Haddad, Sahih, Dar el-Fejha Damask i Dar es-selam Rijad, 1999./1420.
31. Nedevi(en-) Ebu el-Hasan, Es-Siretu en-nebevijje, Dar Ibn Kesir, Damask
2004./1425.
32. Nesai(en-), Ahmed b. uajb, Es-Sunen, Dar el-Fejha Damask i Dar es-selam Rijad,
1999./1420.
33. Sujuti(es-), Delaluddin Abdurahman b. El-Kemal, Ed-Durr el-mensur, Dar el-fikr,
Bejrut, 1414./1993.
34. Tirmizi(et-), Ebu Isa Muhammed b. Isa, Dami et-Tirmizi, Dar el-Fejha Damask
i Dar es-selam Rijad, 1999./1420.
35. Taberani(et-), Ebu el-Kasim Sulejman b. Ahmed, Ed-Dua, Dar el-kutub el-ilmijje,
Bejrut, 1413.
36. Taberani(et-), Ebu el-Kasim Sulejman b. Ahmed, El-Mudem el-evset, Dar el-haremejn, Kairo, 1415.

237

SADRAJ

Radost susreta s Resulullahom, j, Model sretnog


i uspjenog ivljenja.................................................................................11
Prekretnica u povijesti ovjeanstva.....................................................17
Resulullah, j, kao najbolji uzor.......................................................... 23
Svi emo se Gospodaru vratiti............................................................... 29
Vrijednost odanosti i iskrene ljubavi.................................................. 35
Povjerljivost i estitost.......................................................................... 41
Svijest o Gospodaru i lijepo ponaanje................................................. 47
Prvi muslimani i muslimanke................................................................ 53
Iseljavanje muslimana u Abesiniju........................................................ 59
Godine izolacije u dolini Abdul-Mutaliba........................................... 67
Godina tuge i godina .............................................................................. 73
Israa i Mirada......................................................................................... 73
Ustrajnost u dobru................................................................................. 81
Prvi muslimani Medine........................................................................... 89
Prisega Resulullahu, j, na Akabi...................................................... 97
Hidra Resulullaha, j, iz Meke u Medinu ......................................105
Izgradnja zajednice opeg dobra..........................................................113
Bitka na Bedru, najznaajnija bitka u povijesti islama........123
Bitka na Uhudu i poraz zbog neposluha............................................131
Pouke poraza u Bici na Uhudu.............................................................139
Iskuenja i pouke Bitke na Hendeku....................................................149

238 Mr. hfz. Kenan Musi


Pogubnosti smutnje i potvore...............................................................161
irenje islama u blagodati primirja.....................................................173
Osloboenje Meke i dani milosti..........................................................179
Pohod na Tebuk vrijeme tegobe.........................................................187
Oprotajni had i preseljenje................................................................199
Sa istog vrela razumijevanja islama.................................................213
Recenzija prof Dr. Zuhdije Hasanovia.............................................. 223
Indeksi (ajeti, hadisi i linosti).............................................................227
IZVORI I LITERATURA............................................................................ 235