UPUTE ZA IZRADU DIPLOMSKOGA RADA NA STUDIJU HRVATSKOGA JEZIKA I

KNJIEVNOSTI
Diplomski rad u bolonjskome sustavu struni je rad; njime se postie struni naziv magistrice,
odnosno magistra struke. U diplomskome radu student treba pokazati strunu kompetenciju i
neke oblike samostalnoga rada.
STRUKTURA DIPLOMSKOGA RADA

Omotna ili vanjska stranica i unutarnja naslovna stranica

Naziv sveuilita, fakulteta i studija (na vrhu naslovnice, centrirano)
Ime i prezime kandidata (centrirano)
Naslov rada (centrirano istaknuto masnim slovima (bold), ispod naslova OBVEZNO
napisati: Diplomski rad)
Titula, ime i prezime mentora (na desnoj strani, ispod naslova diplomskoga rada)
Mjesto i datum (na dnu naslovnice, centrirano)
Podatci na prvoj stranici piu se fontom Times New Roman, slovima veliine 14
toaka, a naslov diplomskoga rada pie se slovima veliine 16 toaka
Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku
Filozofski fakultet
Diplomski studij ______________________
Ime i prezime
Naslov diplomskoga rada
Diplomski rad
Mentor (titula, ime i prezime mentora)
Osijek, godina

0. Sadraj raspored poglavlja i potpoglavlja i stranice na kojima se nalaze

0.1. Saetak i kljune rijei saetak treba sadravati do 250 rijei i 3 do 5

kljunih rijei (pie se obezlieno ili u 3. licu)

1. Uvod objanjava temu, predmet i naslov rada: naznauje problem, tumai smisao
rada, ideju, bibliografske izvore, razloge interesa za temu te pristup zadatku, izlae plan
rada, sadraj i nacrtak, objanjava nain razradbe problema te naznauje zakljuak,
rjeenje ili rezultat. Uvod ukratko zacrtava sadraj djela.
1

2. Sredinji (temeljni) dio rada (=razradba teme) razrauje problem,

zaokrueno izlae sadraj, sustavno obavjetava o razliitim gleditima, pristupima i
interpretacijama, daje podatke iz literature i kritiku analizu. Sredinji je dio rada
podijeljen na poglavlja s istaknutim naslovima, potpoglavljima i podnaslovima
(obvezatno obrojati), odmjerenim novim odlomcima koji naznauju predah i novo
razmatranje, novi slijed misli. Sheme, slikovni prilozi, crtei, tablice, dijagrami se
obrojavaju; mogu biti sastavnim dijelom svakog pojedinog poglavlja ili se mogu
izdvojiti u posebno poglavlje. Kratak opis slike stavlja se neposredno ispod slike, a
kratak opis tablice iznad tablice.

3. Zakljuak na kraju rada kanditat sabire rezultate do kojih je doao, pregledno i u

najkraim crtama izlae osnovne uvide te izvodi zakljunu misao: to moe biti neka
ocjena, konstatacija, konano sagledavanje problema i tekoa ili najava ideja za druga
daljnja razmatranja.

4. Literatura kandidat navodi popis literature kojom se sluio.

o Literatura obuhvaa: 1. popis izvora i 2. popis citirane literature.

Navoenje koritenih izvora i citirane literature:

Knjiga
Prezime, ime autora. Godina izdanja. Naslov : podnaslov [podatak o prevoditelju
prev. XXX]. Mjesto izdanja : Nakladnik, ___str.
Berruto, Gaetano. 1994. Semantika [prev. Iva Grgi], Zagreb : Izdanja Antibarbarus,
223 str.
Rad u knjizi, zborniku, esej u zbirci i sl.
Prezime, ime autora. Godina izdanja . Naslov rada : podnaslov. Naslov zbornika
[podatak o uredniku ur. XXX]. Mjesto izdanja : Nakladnik, str. poetna-zavrna.
Renouf, Antoinette. 1987. Corpus Development, Looking Up: An account of the
COBUILD Project in lexical computing and the development of the Collins COBUILD
English Language Dictionary [ed. by John Sinclair], London and Glasgow : Collins
ELT, 1-40.
lanak u asopisu
Prezime, ime autora. Naslov rada : podnaslov. Naslov asopisa. Godite/broj/svezak,
str. poetna-zavrna.
Filipovi, Rudolf. 1998. Hrvatska leksikografija u okviru europske leksikografije,
Filologija, 30-31, 18.
Internetski izvori (www izvori):
lanak u elektronikom asopisu, tekst na web stranici

Prezime, ime autora (ako je poznato). Godina. Naslov dokumenta, datum nastanka (ako
se razlikuje od datuma pristupa izvoru), potpuna http adresa, datum pristupa
dokumentu.
Koch, Walter. 2001. Consciousness, Communication, Speech (5.10.2001.),
URL:http://www.trismegistos.com/IconicityInLanguage/Articles/Koch/Koch.htm,
studeni 2001.
Citiranje literature (kombinacija dvaju temeljnih citatnih stilova Harvardskoga i
Oxfordskoga)
Poziv na literaturu
a) u tekstu tekstnotama (Harvardski citatni stil):

Ako se poziva samo na jednoga autora, u zagradi se navodi prezime autora,

godina izdanja i broj stranice odvojeni dvotojem: (Filipovi 1998: 5) ili
(Filipovi, 1998: 5).
Ako se poziva na vie autora, tada se izmeu jedinica u zagradi stavlja toka sa
zarezom (Filipovi 1998: 5; Berruto 1994: 103) ili (Filipovi, 1998: 5; Berruto,
1994: 103)
b) u podnonim napomenama fusnotama (Oxfordski citatni stil)

Ako se poziva samo na jednog autora: Broj fusnote. Autorovo Ime i

Prezime, Naslov knjige: Podnaslov knjige (Mjesto: Izdava, godina), XX
XX (NASLOV i PODNASLOV oznauju se kurzivom / italicom)
11
Viktor mega, Od Bacha do Bauhausa: Povijest njemake kulture
(Zagreb: Matica hrvatska, 2006), 307309.
Ako se poziva na vie autora: Broj fusnote. Ime i prezime 1. autora i Ime i
prezime 2. autora, Naslov knjige: Podnaslov knjige (Mjesto: Izdava,
godina), XXXX. (NASLOV i PODNASLOV oznauju se kurzivom /
italicom)
13
Ivo Frange i Viktor mega, Hrvatska novela: Interpretacije (Zagreb:
kolska knjiga, 1998), 157158.

U podnonim se biljekama (fusnotama) osim bibliografskih podataka donose i

dodatna objanjenja te upute (broj fusnote ponavlja se ispod crte u podnoju teksta).
Citati:
Krai citati navode se u tekstu ili grafiki istaknuti (kurziv / italic) ili u
navodnicima. Nakon citata u zagradu navesti poziv na literaturu ili dodati oznaku za
fusnotu (podignutu u eksponent) te bibliografsku biljeku zapisati ispod crte.
Dui citati (od 5 ili vie redaka) izdvajaju se kao posebni odlomci. Izdvojeni se citati
ne obiljeuju navodnicima, nego tipografski. To mogu biti isti tip pisma s manjim
proredom, isto pismo u manjemu obliku ili drugi tip pisma. Ako za to ne postoje
posebni razlozi, dui citati se ne obiljeuju kosim pismom, jer koso pismo slui u druge
svrhe (oznaivanje naslova u citatnim stilovima, isticanje, pisanje stranih termina,
biljeenje kraih citata i sl.). Citati izdvojeni u odlomke razmiu se od vlastitoga teksta
dvostrukim proredom prije i iza citata. Piu se uvueno. Ako se izdvojeni citati uvode
potpunom reenicom, na kraju se uvodne reenice pie dvotoje, a ako se sintaktiki
ugrauju u vlastiti tekst, ne pie se nikakav interpunkcijski znak. Ako se izvor navodi u
3

stilu fusnote bibliografske biljeke, broj se fusnote stavlja na kraju citata iza toke.
Ako se izvor navodi u stilu tekstnote literatura, tekstnota dolazi na kraju citata iza
toke u istome nizu.
npr.
Mato pie o Strossmayeru:
Njemako dijete i najljepi primjer nae asimilacione snage, Eseker i
hrvatski rodoljub, velika Crkve i pionir nauke, najomraeniji i najmiliji sin
roda, bez sumnje najslavniji, naa dika. Kao zvuk katedralnih zvona to
zvui nad salaima i u dubini uma ubave akovtine, tako je njegov jaki glas
uio Europu da nas jo ima jo Hrvata.9 [Ili: (1973: 4:22)]
Detaljne upute o strategijama i tehnikama akademskoga pisma vidjeti u: Dubravka
Orai Toli, Akademsko pismo: Strategije i tehnike klasine retorike za suvremene
studentice i studente, Naklada Ljevak, Zagreb 2011.
5. Prilozi (vidi toku 2.)
6. ivotopis (Datum i mjesto roenja. Podatci o obrazovanju. Ostali podatci.)
OBUJAM RADA
Diplomski rad treba imati izmeu 30 i 50 stranica ne raunajui saetak, sadraj, popis
literature i priloge.
Diplomski rad pie se u raunalnom programu za obradu teksta (npr. Microsoft Word,
Open Office Writer i sl.).
Veliina je stranice A4 (210 x 297 mm). Rubnice trebaju biti sljedee veliine: lijeva 25
mm, desna 20 mm, gornja i donja po 25 mm; stranica rada trebaju biti obrojane.
Rad se pie fontom Times New Roman veliine 12 toaka uz prored 1,5.
JEZIK I STIL

Diplomski rad mora biti jezino i stilski besprijekoran.

Diplomski rad pie se u pedagokom podstilu znanstvenoga stila hrvatskoga
standardnog jezika (vidi: Dubravka Orai Toli, Akademsko pismo, Naklada Ljevak,
Zagreb 2011.; Anela Frani, Lana Hudeek, Milica Mihaljevi, Normativnost i
viefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveuilina naklada,
Zagreb, 2005.)

OSTALI KORISNI PODATCI

Student ima mogunost do 15. travnja tekue akademske godine izabrati temu
diplomskoga rada (nakon to se teme javno obznane na mrenim stranicama Odsjeka za
hrvatski jezik i knjievnost). Ako do naznaenog vremena student nije odabrao temu
diplomskoga rada, gubi pravo na upis apsolventskoga staa, a tema diplomskoga rada
moe mu se odobriti tek u sljedeoj akademskoj godini kao pristupniku na dovrenju
studija.
Prvu inaicu diplomskoga rada student je duan predati mentoru do 30. lipnja tekue
akademske godine.
Konanu inaicu diplomskoga rada student predaje mentoru u elektronikom obliku
(obvezno), a na izriit zahtjev mentora (ili lanova povjerenstva za obranu diplomskoga
rada) u tiskanom obliku (meki uvez spiralno ili slino).
Diplomski je ispit javan, oglaava se na oglasnoj ploi i mrenim stranicama Fakulteta i
provodi se u slubenim prostorijama Fakulteta.
4

Diplomski ispit odnosno obrana diplomskoga rada moe trajati najdulje 60 minuta.
Usmeno izlaganje studenta u okviru polaganja diplomskoga ispita moe trajati najdulje
30 minuta.
Nakon to je obrazloio diplomski rad, student odgovara na pitanja lanova ispitnoga
povjerenstva koja su u svezi s temom diplomskoga rada.
Temeljni dokument koji se tie prijave, izrade i obrane diplomskoga rada je Pravilnik o
diplomskim radovima i ispitima objavljen na mrenim stranicama Filozofskoga
fakulteta u Osijeku.